P10_TA(2024)0029Stanje u Azerbajdžanu, kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava te odnosi s ArmenijomRezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2024. o stanju u Azerbajdžanu, kršenju ljudskih prava i međunarodnog prava te odnosima s Armenijom (2024/2890(RSP))Europski parlament,

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Azerbajdžanu, Armeniji i stanju u Gorskom Karabahu,

–uzimajući u obzir relevantne dokumente i međunarodne sporazume, uključujući među ostalim, Povelju Ujedinjenih naroda, Helsinški završni akt i Deklaraciju iz Alma-Ate od 21. prosinca 1991.,

–uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima iz 1950., koju je Azerbajdžan ratificirao 2002., i Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja,

–uzimajući u obzir Hašku konvenciju iz 1954. o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba,

–uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji od 22. travnja 1996. između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane SL L 246, 17.9.1999., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/1999/614/oj?locale=hr. ,

–uzimajući u obzir izjave glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje od 29. svibnja 2024. o stanju ljudskih prava u Azerbajdžanu te od 3. rujna 2024. o prijevremenim parlamentarnim izborima u Azerbajdžanu,

–uzimajući u obzir rezoluciju 2527 (2024) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 24. siječnja 2024. naslovljenu „Osporavanje pravne osnovanosti još neratificiranih vjerodajnica parlamentarnog izaslanstva Azerbajdžana”,

–uzimajući u obzir izjavu o preliminarnim nalazima i zaključcima misije za promatranje prijevremenih predsjedničkih izbora održanih 7. veljače 2024. te izjavu o preliminarnim nalazima i zaključcima međunarodne misije za promatranje prijevremenih parlamentarnih izbora u Azerbajdžanu održanih 1. rujna 2024.,

–uzimajući u obzir izvješće Europske komisije Vijeća Europe protiv rasizma i netolerancije o Azerbajdžanu od 29. ožujka 2023. i memorandum povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava od 21. listopada 2021. o humanitarnim posljedicama i posljedicama za ljudska prava nakon što je 2020. između Armenije i Azerbajdžana izbio sukob oko Gorskoga Karabaha,

–uzimajući u obzir rješenja Međunarodnog suda od 22. veljače 2023., 6. srpnja 2023. i 17. studenoga 2023. o zahtjevu za određivanje privremenih mjera u okviru primjene Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (Armenija protiv Azerbajdžana),

–uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.budući da je izbor azerbajdžanskoga glavnoga grada Bakua kao mjesta održavanja 29. konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29), koja se treba održati od 11. do 22. studenoga 2024., izazvao kontroverzije, posebno zbog pogoršanja stanja ljudskih prava u Azerbajdžanu, kao i zbog nedavnih i očitih kršenja međunarodnog prava, uključujući agresivno postupanje prema susjednoj Armeniji; budući da su poštovanje temeljnih ljudskih prava i sudjelovanje civilnog društva sadržani u sporazumu o zemlji domaćinu kojim se azerbajdžanska vlada obvezala poštovati ta prava; budući da su uoči održavanja te velike međunarodne konferencije azerbajdžanske vlasti pojačale represiju nad organizacijama civilnog društva, aktivistima, oporbenim političarima i preostalim neovisnim medijima u vidu pritvaranja i pravosudnog uznemiravanja; budući da korupcija i nedostatak neovisnosti pravosuđa dodatno ugrožavaju upravljanje;

B.budući da organizacije civilnog društva imaju popis s više od 300 političkih zatvorenika u Azerbajdžanu, među kojima su Qubad İbadoğlu, Anar Məmmədli, Bəxtiyar Hacıyev, Tofiq Yaqublu, İlhamiz Quliyev, Əziz Orucov, Bəhruz Səmədov, Akif Qurbanov i mnogi drugi; budući da postoje vjerodostojna izvješća o kršenju ljudskih prava zatvorenika, uključujući pritvaranje u nehumanim uvjetima, mučenje i uskraćivanje odgovarajuće zdravstvene skrbi;

C.budući da je istaknuti borac za ljudska prava i klimatski aktivist Anar Məmmədli od 30. travnja 2024. u istražnom zatvoru zbog lažnih optužbi za urotu radi unošenja nezakonite strane valute u zemlju te da se njegovo zdravlje tijekom pritvora znatno pogoršalo; budući da su azerbajdžanske vlasti u srpnju 2023. uhitile Qubada İbadoğlua, političkog ekonomista, pripadnika oporbe i jednog od finalista Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2024., i da je on ostao u pritvoru do 22. travnja 2024., kada je premješten u kućni pritvor; budući da se njegovo zdravstveno stanje od uhićenja znatno pogoršalo zbog mučenja, nehumanih uvjeta u pritvoru i uskraćivanja odgovarajuće medicinske skrbi, čime mu je život doveden u opasnost; budući da se zdravstveno stanje İradə Bayramove, supruge Qubada İbadoğlua, i dalje pogoršava zbog fizičkog nasilja azerbajdžanskih vlasti koje je pretrpjela tijekom boravka u pritvoru; budući da je 4. prosinca 2023. aktivist za ljudska prava İlhamiz Quliyev uhićen na temelju politički motiviranih optužbi nekoliko mjeseci nakon što je dao anonimni intervju medijskoj kući Abzas Media o navodnoj policijskoj praksi podmetanja droge političkim aktivistima;

D.budući da azerbajdžanske vlasti već više od desetljeća i sve odlučnije smanjuju prostor za djelovanje civilnog društva, proizvoljno zatvaraju nevladine organizacije i uhićuju predstavnike civilnog društva ili ih prisiljavaju u izgnanstvo; budući da posljednjih godina azerbajdžanske vlasti nameću sve stroža ograničenja organizacijama civilnog društva; budući da su aktivisti, novinari, politički protivnici i drugi pojedinci zatvarani na temelju izmišljenih i politički motiviranih optužbi;

E.budući da se prema navodima boraca za ljudska prava represija nad civilnim društvom provodila u vrijeme drugih velikih međunarodnih događanja u organizaciji Azerbajdžana, uključujući Euroviziju 2012. i Europske igre 2015. godine;

F.budući da postoje naznake da azerbajdžanski režim proširuje svoje represivne mjere izvan svojih granica; budući da se aktualna represija slobode izražavanja u Azerbajdžanu odražava i u navodima o transnacionalnoj represiji i odmazdi protiv članova obitelji pritvorenika; budući da je od 2020. Mahammad Mirzali, azerbajdžanski disidentski bloger, bio meta nekoliko pokušaja ubojstva u Francuskoj; budući da je 29. rujna 2024. Vidadi İsgəndərli, kritičar azerbajdžanskog režima koji živi kao politički izbjeglica u Francuskoj, napadnut u svojem domu te je dva dana kasnije podlegao ozljedama; budući da su azerbajdžanske vlasti također sudjelovale u politički motiviranim kaznenim progonima građana EU-a, čemu svjedoči slučaj Théa Clerca, što je potaknulo najmanje jednu državu članicu da službeno savjetuje svojim građanima da ne putuju u Azerbajdžan zbog rizika od proizvoljnog pritvaranja;

G.budući da Azerbajdžan u okviru svoje naširoko primjenjivane strategije opisane kao „kavijarska diplomacija” provodi sustavnu politiku podmićivanja dužnosnika i izabranih predstavnika u Europi kako bi umanjio ozbiljnost stanja ljudskih prava u Azerbajdžanu i ušutkao kritičare; budući da su pojedini slučajevi istraženi i da su neke od uključenih osoba kazneno gonjene i osuđene na nacionalnim sudovima u nekoliko država članica EU-a;

H.budući da je u nizu odluka Europskog suda za ljudska prava utvrđeno da je Azerbajdžan prekršio ljudska prava; budući da prema Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe više od 320 sudskih presuda protiv Azerbajdžana još nije izvršeno ili je samo djelomično provedeno, što je najveći broj među svim državama potpisnicama Europske konvencije o ljudskim pravima;

I.budući da je 3. srpnja 2024. Europski odbor za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pri Vijeću Europe javno osudio „odbijanje Azerbajdžana da poboljša situaciju s obzirom na preporuke Odbora” i „stalni nedostatak suradnje azerbajdžanskih vlasti s Odborom”;

J.budući da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe u siječnju 2024. odlučila da neće ratificirati vjerodajnice azerbajdžanskog izaslanstva, uz napomenu da je „ozbiljno zabrinuta zbog nepoštovanja ljudskih prava u [Azerbajdžanu]”; budući da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe napomenula da izvjestiteljima njezina Odbora za praćenje nije dopušteno sastati se s osobama koje su pritvorene na temelju navodno politički motiviranih optužbi te da je azerbajdžansko izaslanstvo odbilo dopustiti izvjestitelju Odbora za pravna pitanja i ljudska prava da posjeti zemlju;

K.budući da su prema navodima misije za promatranje izbora pod vodstvom Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS/ODIHR) prijevremeni predsjednički izbori 7. veljače 2024. održani u restriktivnom okruženju i obilježeni ušutkavanjem kritičara i nepostojanjem političkih alternativa; budući da su u Azerbajdžanu 1. rujna 2024. održani prijevremeni parlamentarni izbori, u okolnostima koje je međunarodna misija za promatranje izbora pod vodstvom OESS-a/ODIHR-a opisala kao restriktivno političko i pravno okruženje koje nije omogućilo istinski pluralizam niti pravi izbor među opcijama; budući da je u razdoblju uoči parlamentarnih izbora pritvoreno nekoliko kritičara vlade;

L.budući da je zakonodavstvo o medijima u Azerbajdžanu sve represivnije i da se zakonom o medijima iz veljače 2022. zapravo legalizira cenzura; budući da se s nekoliko drugih zakona koji utječu na medije također krše međunarodne obveze te zemlje u pogledu slobode izražavanja i slobode tiska; budući da je javno kritiziranje vlasti predmet strogih kazni;

M.budući da je prema izvještajima Reportera bez granica gotovo cijeli medijski sektor u Azerbajdžanu pod službenom kontrolom, bez neovisnih televizijskih ili radijskih emisija u zemlji i da se gase svi tiskani mediji koji se postavljaju kritički; budući da vlasti i dalje zatiru posljednje preostale neovisne medije i vrše pritisak na novinare koji odbijaju autocenzuru; budući da se Azerbajdžan koristi pritvaranjem i sudskim uznemiravanjem kako bi pojačao represiju nad preostalim neovisnim medijima, kao što su Abzas Media, Kanal 13 i Toplum TV;

N.budući da su azerbajdžanski zakoni kojima se uređuje registracija, djelovanje i financiranje nevladinih organizacija vrlo restriktivni i proizvoljno se provode, čime se zapravo kriminalizira djelovanje neregistriranih nevladinih organizacija; budući da se prema indeksu organizacije Freedom House za 2024. Azerbajdžan ubraja među najmanje slobodne zemlje na svijetu, ispod Rusije i Bjelarusa;

O.budući da su ugovori o plinu između Gazproma i SOCAR-a za isporuku jedne milijarde kubnih metara plina iz Rusije u Azerbajdžan između studenoga 2022. i ožujka 2023. izazvali veliku zabrinutost zbog reeksporta ruskog plina na europsko tržište, posebno u kontekstu potpisanoga memoranduma o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energetike; budući da EU nastoji smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu, ali bi se taj sporazum mogao smatrati potkopavanjem tog cilja jer bi ruski plin i dalje dotjecao u Azerbajdžan, čime bi se potencijalno povećao reeksport azerbajdžanskog plina u EU; budući da postoje i zabrinjavajuća izvješća da se ruski plin označava kao azerbajdžanski radi prodaje u EU-u;

P.budući da azerbajdžanski čelnici vode protueuropsku i protuzapadnu retoriku; budući da je Azerbajdžan pojačao kampanje dezinformiranja usmjerene na EU i njegove države članice, s posebnim naglaskom na Francuskoj; budući da se Azerbajdžan aktivno upleće u europsku politiku pod krinkom „antikolonijalizma”, posebno u prekomorskim zemljama i područjima kao što je Nova Kaledonija;

Q.budući da je usto Azerbajdžan u rujnu 2023., nakon višemjesečne nezakonite blokade Gorskoga Karabaha, pokrenuo unaprijed planiran, neopravdan vojni napad na to područje, prisilivši više od 100 000 etničkih Armenaca da pobjegnu u Armeniju, što predstavlja etničko čišćenje; budući da zbog toga u Gorskom Karabahu više gotovo nema armenskog stanovništva koje je tamo živjelo stoljećima; budući da taj napad predstavlja teško kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava, jasno kršenje trilateralne izjave o prekidu vatre od 9. studenoga 2020. i nepoštovanje obveza preuzetih tijekom pregovora uz posredovanje EU-a;

R.budući da su Armenci iz Gorskoga Karabaha bježeći pred azerbajdžanskom vojskom 2023. ostali bez imovine i osobnih predmeta i da im i dalje ne mogu pristupiti; budući da su se otad nastavile aktivnosti koje se smatraju etničkim čišćenjem; budući da je EU pružio humanitarnu pomoć raseljenim osobama iz Gorskoga Karabaha; budući da vjerodostojna izvješća potvrđuju organizirano uništavanje armenske kulturne i vjerske baštine u Gorskom Karabahu; budući da azerbajdžanski vođe i dužnosnici opetovano koriste govor mržnje protiv Armenaca;

S.budući da su Azerbajdžan i Armenija dužni poštovati međunarodno humanitarno pravo i da Treća ženevska konvencija štiti ratne zarobljenike od svih oblika mučenja i okrutnog postupanja; budući da izvješća pokazuju da se u azerbajdžanskim zatvorima trenutačno nalaze 23 armenska zatvorenika bez odgovarajućeg pravnog zastupanja, uključujući osam bivših vođa Gorskoga Karabaha, od kojih su neki dobili dugotrajne zatvorske kazne;

T.budući da je EU u veljači 2023. rasporedio misiju Europske unije u Armeniji (EUMA) radi promatranja razvoja događaja na međunarodnoj granici s Azerbajdžanom; budući da je Azerbajdžan odbio surađivati s EUMA-om i da je misija na meti dezinformacija azerbajdžanskih vlasti i medija pod kontrolom vlade; budući da azerbajdžansko vodstvo i dalje iznosi iredentističke izjave u odnosu na suvereno državno područje Armenije; budući da je čak 170 km2 suverenog državnog područja Armenije i dalje pod okupacijom azerbajdžanske vojske;

U.budući da su se Armenija i Azerbajdžan angažirali u pregovorima o mirovnom sporazumu, normalizaciji odnosa i razgraničenju, i prije i nakon napada na Gorski Karabah 2023.; budući da Azerbajdžan i Armenija, unatoč posredničkim nastojanjima EU-a i drugih strana, nisu potpisali mirovni sporazum; budući da nedavne opaske azerbajdžanskog predsjednika izazivaju zabrinutost u vezi sa spremnošću Bakua da pronađe kompromis kako bi se zaključili pregovori iako su obje vlade izjavile da su blizu postizanja sporazuma;

V.budući da EU u potpunosti podupire suverenitet i teritorijalnu cjelovitost i Azerbajdžana i Armenije i da aktivno podupire napore za postizanje održivog mirovnog sporazuma između tih dviju zemalja, koji će se ostvariti mirnim sredstvima i uz poštovanje prava tamošnjeg stanovništva;

W.budući da je Azerbajdžan od početka ruske ratne agresije na Ukrajinu produbio odnose s Rusijom, uključujući političke i gospodarske veze, i povećao suradnju njihovih obavještajnih službi; budući da Rusija otvoreno podupire Azerbajdžan u agresivnom postupanju prema Armeniji;

1.oštro osuđuje domaću i izvanteritorijalnu represiju azerbajdžanskog režima nad aktivistima, novinarima, vođama oporbe i drugima, uključujući državljane EU-a, koja se znatno pojačala uoči konferencije COP29; apelira na azerbajdžanske vlasti da puste na slobodu sve osobe koje su proizvoljno pritvorene ili zatvorene zbog svojih političkih stajališta, da odbace sve politički motivirane optužbe i da prekinu sve oblike represije unutar i izvan Azerbajdžana; u tom kontekstu podsjeća na imena Tofiqa Yaqublua, Akifa Qurbanova, Bəxtiyara Hacıyeva, boraca za ljudska prava i novinara, uključujući Ülvija Həsənlija, Sevinc Vaqifqızı, Nərgiz Absalamovu, Hafiza Babalıja i Elnarəu Qasımovu, Əziza Orucova, Rüfəta Muradlıja, Əvəza Zeynallıja, Elnura Şükürova, Ələsgəra Məmmədlija, İlhamiza Quliyeva i Farida İsmayılova, kao i imena aktivista civilnog društva uhićenih nakon ožujka 2024., među kojima su Anar Məmmədli, Fərid Mehralızadə, İqbal Əbilov, Bəhruz Səmədov, Emin İbrahimov i Famil Xəlilov; izražava duboku zabrinutost zbog ozračja straha koje je to stvorilo u zemlji, čime je zapravo ušutkano civilno društvo;

2.ponavlja svoj poziv azerbajdžanskim vlastima da odbace sve optužbe protiv dr. Qubada İbadoğlua i da mu dopuste neometan izlazak iz zemlje i odlazak u zemlju po vlastitom izboru kako bi se ponovno sastao sa svojom obitelji, dobio zdravstvenu skrb koja mu je hitno potrebna i prisustvovao svečanoj dodjeli Nagrade Saharov u Strasbourgu u prosincu 2024.; poziva Azerbajdžan da mu osigura neovisan pregled liječnika kojeg sam odabere i da mu omogući liječenje u inozemstvu; poziva sve predstavnike EU-a i pojedinačne države članice da aktivno podupru puštanje dr. Qubada İbadoğlua iz kućnog pritvora i da u svakoj razmjeni s azerbajdžanskim vlastima ustraju na njegovu oslobađanju;

3.zahtijeva da se zajamči sloboda tiska i izražavanja te da se medijske organizacije ne ograničavaju; stoga poziva azerbajdžansku vladu da pusti na slobodu novinare medijskih kuća Abzas Media i Toplum TV, uključujući Ülvija Həsənlija, Sevinc Vaqifqızı i Ələsgəra Məmmədlija;

4.smatra da povrede ljudskih prava koje se trenutno događaju u Azerbajdžanu nisu spojive s ulogom domaćina konferencije COP29; odlučno poziva čelnike EU-a, a posebno predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen, da iskoriste konferenciju COP29 kao priliku da podsjete Azerbajdžan na njegove međunarodne obveze i da se u svojoj interakciji s azerbajdžanskim vlastima ozbiljno pozabave stanjem ljudskih prava u toj zemlji, među ostalim pozivanjem na bezuvjetno puštanje na slobodu svih osoba koje su proizvoljno pritvorene ili zatvorene zbog njihovih političkih stajališta te traženjem sastanka s političkim zatvorenicima za vrijeme boravka u zemlji; poziva EU i njegove države članice da učine sve u svojoj moći kako bi se osiguralo da se konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama ne održavaju u zemljama s lošim stanjem u području ljudskih prava;

5.podsjeća azerbajdžanske vlasti na njihovu obvezu poštovanja temeljnih sloboda te ih poziva da stave izvan snage represivno zakonodavstvo kojim se neovisne nevladine organizacije i medije dovodi na rub zakona; poziva azerbajdžanske vlasti da stave izvan snage represivno zakonodavstvo o registraciji i financiranju nevladinih organizacija u cilju njihova usklađivanja s preporukama Venecijanske komisije;

6.podsjeća da se Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Azerbajdžana iz 1996., koji je pravna osnova za bilateralne odnose, temelji na poštovanju demokracije i načela međunarodnog prava i ljudskih prava, no da se ta načela u Azerbajdžanu sustavno krše;

7.podsjeća azerbajdžansku vladu na njezinu međunarodnu obvezu zaštite dostojanstva i prava pritvorenika kojima mora osigurati odgovarajuću zdravstvenu skrb, humane uvjete u pritvoru i zaštitu od zlostavljanja; poziva azerbajdžansku vladu da se hitno počne pridržavati dugogodišnjih preporuka Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, koji djeluje u okviru Vijeća Europe, u vezi s pitanjem raširene uporabe fizičkog zlostavljanja (uključujući ponekad mučenje) od strane policije u Azerbajdžanu; poziva azerbajdžansku vladu da provede sve odluke Europskog suda za ljudska prava;

8.ponovno poziva EU da u okviru svojega globalnog režima sankcija u području ljudskih prava uvede sankcije azerbajdžanskim dužnosnicima koji su teško prekršili ljudska prava; poziva posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava da zatraži sastanak s političkim zatvorenicima u Azerbajdžanu;

9.ustraje u tome da svaki budući sporazum o partnerstvu između EU-a i Azerbajdžana bude uvjetovan oslobađanjem svih političkih zatvorenika, provedbom pravnih reformi i općim poboljšanjem stanja ljudskih prava u zemlji, kao i time da Azerbajdžan pokaže svoju stvarnu spremnost da se istinski angažira u pregovorima o mirovnom sporazumu s Armenijom i da poštuje prava Armenaca u Gorskom Karabahu;

10.poziva EU da okonča svoju ovisnost o izvozu plina iz Azerbajdžana; poziva Komisiju da suspendira memorandum o razumijevanju iz 2022. o strateškom partnerstvu u području energetike i da djeluje u skladu s time;

11.ponavlja svoju potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti i Azerbajdžana i Armenije te snažno podupire normalizaciju njihovih odnosa na temelju načela uzajamnog priznavanja teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica prema Deklaraciji iz Alma-Ate iz 1991.; ponavlja zahtjev za povlačenje azerbajdžanskih postrojbi s cjelokupnog suverenog državnog područja Armenije; poziva Azerbajdžan da se bezrezervno obveže poštovati teritorijalnu cjelovitost Armenije; ističe da bi probleme Azerbajdžana u pogledu povezanosti s eksklavom Nahičevan trebalo riješiti uz potpuno poštovanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Armenije; ponavlja svoje stajalište da bi EU trebao biti spreman nametnuti sankcije svim pojedincima i subjektima koji ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Armenije;

12.osuđuje svaku vojnu agresiju, upotrebu sile ili hibridne prijetnje Armeniji, kao i vanjsko upletanje i pokušaje destabilizacije političke situacije u Armeniji; također pozdravlja odluku o donošenju prve mjere pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za potporu armenskim oružanim snagama i poziva na daljnje jačanje suradnje između Armenije i EU-a u području sigurnosti i obrane; pozdravlja mjere koje je poduzelo nekoliko država članica kako bi Armeniji pružile obrambenu vojnu potporu i potiče države članice da razmotre slične inicijative; pozdravlja novi zamah u bilateralnim odnosima između EU-a i Armenije, koji vlasti u Erevanu snažno podupiru; poziva Komisiju i Vijeće da aktivno podupru želju Armenije za pojačanom suradnjom s EU-om;

13.izražava potporu aktivnostima misije Europske unije u Armeniji (EUMA) i naglašava njezinu važnu ulogu; ponovno izražava zabrinutost zbog opetovanih kampanja ocrnjivanja EUMA-e koje potječu iz Azerbajdžana; poziva EUMA-u da pomno prati razvoj sigurnosnog stanja na terenu, osigura transparentno izvješćivanje Parlamenta i aktivno pridonosi naporima za rješavanje sukoba; poziva EU i njegove države članice da ojačaju mandat EUMA-e, povećaju je i produlje njezino trajanje;

14.podržava sve inicijative i aktivnosti koje bi mogle dovesti do uspostave mira između Armenije i Azerbajdžana i do potpisivanja dugo očekivanog mirovnog sporazuma; poziva Azerbajdžan da pokaže stvarne napore u tom cilju; upozorava Azerbajdžan da bi svako vojno djelovanje protiv Armenije bilo neprihvatljivo i da bi imalo ozbiljne posljedice za partnerstvo Azerbajdžana i EU-a; pozdravlja zajedničku izjavu Armenije i Azerbajdžana od 7. prosinca 2023. o mjerama za izgradnju povjerenja; pozdravlja napredak postignut u okviru procesa razgraničenja Armenije i Azerbajdžana, koji je doveo do dogovora o nekoliko dijelova granice; potiče obje strane da poduzmu daljnje korake u pogledu preostalih dijelova granice; poziva EU da obustavi svu tehničku i financijsku pomoć Azerbajdžanu koja bi mogla doprinijeti jačanju njegovih vojnih ili sigurnosnih kapaciteta; poziva države članice da zamrznu izvoz sve vojne i sigurnosne opreme u Azerbajdžan;

15.poziva na potpunu provedbu svih rješenja koje je izdao Međunarodni sud, uključujući rješenje od 17. studenoga 2023. u kojem se navode privremene mjere u pogledu sigurnog, neometanog i brzog vraćanja osoba koje su pobjegle iz Gorskog Karabaha; podsjeća da je odluka o održavanju konferencije COP29 u Bakuu donesena nakon što Azerbajdžan nije postupio u skladu s navedenim rješenjem Međunarodnog suda niti s rješenjima od 7. prosinca 2021. i 22. veljače 2023.; ponavlja svoj poziv na provođenje neovisnih istraga o povredama koje su počinile azerbajdžanske snage u Gorskom Karabahu; ponavlja svoj poziv azerbajdžanskim vlastima da omoguće siguran povratak armenskog stanovništva u Gorski Karabah, da se istinski uključe u sveobuhvatan i transparentan dijalog s njima, da pruže čvrsta jamstva za zaštitu njihovih prava, uključujući prava na zemljište i vlasništvo, zaštitu njihova posebnog identiteta i građanskih, kulturnih, socijalnih i vjerskih prava te da se suzdrže od svake huškačke retorike koja bi mogla potaknuti diskriminaciju Armenaca; odlučno poziva azerbajdžanske vlasti da puste na slobodu sva 23 armenska ratna zarobljenika zarobljena nakon što je Azerbajdžan ponovno zauzeo Gorski Karabah;

16.ponovno poziva institucije EU-a i države članice da nastave pružati pomoć Armeniji u rješavanju problema izbjeglica iz Gorskog Karabaha; u tom pogledu poziva EU da Armeniji pruži novi paket pomoći kako bi se armenskoj vladi pomoglo da odgovori na humanitarne potrebe izbjeglica; pozdravlja sve napore vlade Armenije da osigura sklonište i pomoć raseljenim Armencima;

17.izražava duboku zabrinutost u pogledu očuvanja kulturne, vjerske i povijesne baštine u Gorskom Karabahu nakon masovnog egzodusa armenskog stanovništva; odlučno poziva Azerbajdžan da se suzdrži od daljnjeg uništavanja, zanemarivanja ili mijenjanja porijekla kulturne, vjerske i povijesne baštine u regiji te ga poziva da umjesto toga nastoji očuvati, zaštititi i promicati tu bogatu raznolikost; zahtijeva zaštitu armenske kulturne, povijesne i vjerske baštine u Gorskom Karabahu u skladu sa standardima UNESCO-a i međunarodnim obvezama Azerbajdžana; ustraje u tome da Azerbajdžan dopusti misiju UNESCO-a u Gorskom Karabahu i omogući joj potreban pristup;

18.žali zbog koraka koje je Azerbajdžan poduzeo kad je riječ o separatističkom entitetu na okupiranom Cipru, koji su protivni međunarodnom pravu i odredbama rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 541 (1983) i 550 (1984); poziva Azerbajdžan da poštuje načela suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država te da separatistički entitet na okupiranom Cipru ne poziva na sastanke Organizacije turkijskih država;

19.osuđuje opetovane pokušaje Azerbajdžana da ocrni i destabilizira države članice, među ostalim putem organizacije poznate kao Baku Initiative Group; posebno osuđuje njezinu potporu iredentističkim skupinama i operacijama dezinformiranja usmjerenima na Francusku, posebno u francuskim departmanima i teritorijima Novoj Kaledoniji, Martiniqueu i Korzici; podsjeća da su te metode 2013. korištene protiv Njemačke; osuđuje kampanje ocrnjivanja usmjerene na Dansku; žali zbog kampanje ocrnjivanja kojom se željelo narušiti ugled Francuske dovođenjem u pitanje njezine sposobnosti da bude domaćin Olimpijskih igara 2024., koju su pokrenuli akteri za koje se sumnja da su bliski azerbajdžanskom režimu;

20.osuđuje proizvoljna uhićenja građana EU-a na temelju neistinitih optužbi za špijunažu i nerazmjerne kazne izrečene za njih;

21.oštro osuđuje javno izrečene uvrede i izravne prijetnje predstavnika azerbajdžanske diplomacije ili vlade ili zastupnika u azerbajdžanskom parlamentu usmjerene na izabrane dužnosnike država članica EU-a; u tom pogledu zahtijeva da se dotičnim azerbajdžanskim dužnosnicima do daljnjega uskrati pristup institucijskim zgradama EU-a;

22.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Azerbajdžana, predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Armenije, glavnom direktoru UNESCO-a, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe.