P10_TA(2024)0036Mjere EU-a protiv ruskih „flota u sjeni” i osiguravanje potpune provedbe sankcija protiv RusijeRezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2024. o mjerama EU-a protiv ruske flote u sjeni i osiguravanju potpune provedbe sankcija protiv Rusije (2024/2885(RSP))Europski parlament,

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini, posebno nakon eskalacije ruske ratne agresije na Ukrajinu u veljači 2022.,

–uzimajući u obzir 14 uzastopnih paketa sankcija protiv Rusije koje je EU donio od veljače 2022.,

–uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora,

–uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL), Međunarodnu konvenciju o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca, Međunarodnu konvenciju o građanskopravnoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja naftom („Konvencija o građanskopravnoj odgovornosti”) i druge relevantne konvencije Međunarodne pomorske organizacije (IMO),

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine IMO-a A.1192(33) naslovljenu „Apel državama članicama i svim relevantnim dionicima radi promicanja mjera za sprečavanje nezakonitih operacija ‘mračne flote’ ili ‘flote u sjeni’ u pomorskom sektoru”, koja je donesena 6. prosinca 2023.,

–uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G7 od 6. prosinca 2023.,

–uzimajući u obzir članak 136. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.budući da Rusija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu opću ratnu agresiju na Ukrajinu, kojom nastavlja ono što je započela 2014. kad je pripojila Krim i zatim okupirala dijelove regija Doneck i Luhansk; budući da EU od samog početka snažno osuđuje rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i da je pozvao Rusiju da okonča tu agresiju i poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine;

B.budući da je Rusija jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte; budući da ruski prihodi od izvoza i proračunski prihodi uvelike ovise o prodaji nafte, što naftu čini ključnim izvorom financiranja rata u Ukrajini;

C.budući da su EU i drugi članovi Koalicije za ograničavanje cijena skupine G7+ utvrdili gornju granicu cijena sirove nafte i naftnih derivata ruskog podrijetla u cilju održavanja globalne opskrbe, uz istodobno ograničavanje tokova prihoda koje Rusija upotrebljava za financiranje ratne agresije na Ukrajinu; budući da je Rusija, kao odgovor na to, uložila oko 9 milijardi EUR u uspostavu svoje „flote u sjeni”; budući da naftni tankeri koji prevoze rusku naftu svakodnevno plove europskim vodama, što Rusiji omogućuje da izbjegava sankcije EU-a i skupine G7;

D.budući da je od početka opće ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. EU uveo masovne i dosad nezabilježene mjere ograničavanja i sankcije protiv Rusije u cilju potkopavanja ekonomskog, financijskog i vojnog kapaciteta Rusije za nastavak rata; budući da se šestim paketom sankcija Vijeća zabranjuju, među ostalim, kupnja, uvoz i prijenos sirove nafte i određenih naftnih derivata koji se morskim putem prevoze iz Rusije u EU; budući da se 11. i 12. paket sankcija Vijeća bave rizicima od zaobilaženja sankcija s pomoću „flote u sjeni”; budući da u je okviru 14. paketa sankcija usmjerenih na rusku naftu Vijeće uvelo novu mjeru za određena plovila koja doprinose ratu Rusije protiv Ukrajine i da je u skladu s navedenom mjerom tim plovilima zabranjen pristup lukama i pružanje usluga; budući da je EU na taj popis dosad uvrstio tek 27 plovila, među kojima su i tankeri koji prevoze rusku naftu i provode opasne i nezakonite brodarske prakse; budući da je u listopadu 2024. vlada Ujedinjene Kraljevine uvela sankcije protiv 18 ruskih tankera za naftu i četiri tankera za ukapljeni prirodni plin; budući da je izrada popisa „plovila u sjeni” zasad imala najveći učinak na djelovanje „flote u sjeni”;

E.budući da se „flotama u sjeni” već koriste neprijateljske zemlje kao što su Iran, Venezuela i Sjeverna Koreja; međutim, budući da je ta situacija drugačija zbog razmjera i sofisticiranosti ruskih operacija jer se procjenjuje da ruska „flota u sjeni” mjesečno upravlja s oko 160 – 200 tankera za prijevoz nafte, pri čemu se procjenjuje da ukupna flota obuhvaća 600 plovila koja imaju ključnu ulogu u omogućavanju ruskog izvoza sirove nafte;

F.budući da je „flota u sjeni” koju Rusija upotrebljava kako bi zaobišla sankcije znatno smanjila učinak samih sankcija i omogućila Rusiji da te prihode dodatno iskoristi za financiranje svoje ratne agresije na Ukrajinu te budući da se naglašava potreba za jačanjem i proširenjem međunarodne koordinacije sankcija;

G.budući da se procjenjuje da se ruska „flota u sjeni” sastoji od oko 600 tankera; budući da su to stariji tankeri koji često plove bez standardnog osiguranja za taj sektor, često mijenjaju ime i zemlju registracije, zahvaljujući čemu Rusija može prodavati znatan dio svoje nafte iznad gornje granice cijena i čime ugrožavaju sposobnost vlada da vlasnike tankera pozovu na odgovornost za čišćenje u slučaju izlijevanja nafte; budući da ti brodovi općenito nisu prikladni za uporabu i doprinose sve većem riziku od sudara na moru na međunarodnim trgovinskim rutama i predstavljaju ozbiljnu opasnost za okoliš zbog visokog rizika od izlijevanja nafte koje šteti morskim ekosustavima i obalnim područjima, među ostalim u zaštićenim morskim područjima s posebno osjetljivim divljim vrstama, u kojima bi izlijevanje nafte imalo katastrofalne posljedice; budući da iskustvo s prethodnim izlijevanjem nafte iz tankera pokazuje da šteta za obalne i podvodne ekosustave, kao i za površinske životinje i morske ptice, može trajati desetljećima; budući da bi proširenje flote Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) dodatnim plovilima za sanaciju bilo razumljivo s obzirom na predanost EU-a zaštiti okoliša, otpornosti u okviru europskog zelenog plana i ciljevima Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu u pogledu povećanja kapaciteta za brzi odgovor i pripravnost na katastrofe;

H.budući da ruski „tankeri u sjeni” redovito pretovaruju rusku sirovu naftu i naftne proizvode s broda na brod u teritorijalnim vodama, uključujući Sredozemno more; budući da u tim operacijama rusku naftu pretovaruju s jednog plovila na drugo i miješaju bez pristajanja ni u jednoj luci kako bi se prikrilo podrijetlo nafte; budući da se to odvija u blizini obale, što predstavlja visok rizik od štete u okolišu; budući da se njihovi transponderi satelitskog sustava automatske identifikacije (AIS) često isključuju kako bi se izbjeglo praćenje i službene inspekcije; budući da bi europske obalne zemlje snosile posebno teške posljedice; budući da bi, u slučaju nesreća, izlijevanje nafte s plovila u sjeni moglo dovesti do toga da obalne zemlje i njihovi porezni obveznici moraju snositi troškove čišćenja u milijardama eura jer se vlasnicima tih plovila većinom ne može ući u trag; budući da izlijevanje nafte može dovesti i do znatnih ekonomskih gubitaka, među ostalim zbog smanjenja turizma i ribolovnih aktivnosti; budući da takvo izlijevanje predstavlja znatnu prijetnju kvaliteti vode i lokalnim divljim vrstama, šteti morskim ekosustavima, kontaminira potrošačke proizvode kao što su školjkaši, čime ugrožava ljudsko zdravlje, širi daljnju kontaminaciju i ometa razmnožavanje ribe;

I.budući da je namjerno ispuštanje otpadnog ulja s broda nezakonito prema konvenciji MARPOL, međunarodnom ugovoru čiji je cilj suzbiti onečišćenje iz pomorskog prometa; budući da je Rusija potpisnica konvencije MARPOL; budući da postoje dokazi o kršenju konvencije MARPOL; budući da se sankcioniranje pojedinačnih brodova pokazalo učinkovitim jer se sposobnost trgovanja naftom za brodove koji su već uvršteni na crnu listu smanjila nakon što su kažnjeni;

J.budući da je Direktiva 2009/20/EZ Direktiva 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine (SL L 131, 28.5.2009., str. 128., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/20/oj). o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine na snazi od 2009. i da se njome osigurava da svi brodovi koji plove pod zastavom države članice EU-a imaju osiguranje i potvrde o osiguranju; budući da je jedan od ciljeva Direktive 2009/20/EZ bio eliminirati brodove koji ne zadovoljavaju standarde; budući da Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenome moru u slučaju nezgode koja uzrokuje ili bi mogla uzrokovati onečišćenje naftom dopušta zemljama „da spriječe, ublaže ili uklone ozbiljnu i neposrednu opasnost za svoju obalu ili povezane interese od onečišćenja mora ili opasnosti od onečišćenja mora naftom nakon pomorske nezgode ili djela povezanih s takvom nezgodom”;

K.budući da su u nedavnim izvješćima švedske mornarice istaknuti sigurnosni rizici povezani s aktivnostima „flote u sjeni” i njezinom mogućom upotrebom u hibridnim operacijama protiv europskih zemalja;

L.budući da, unatoč zabrani uvoza naftnih proizvoda rafiniranih u Rusiji, ne postoji zabrana uvoza iz rafinerija u trećim zemljama koje prerađuju rusku sirovu naftu; budući da „flota u sjeni” isporučuje rusku sirovu naftu rafinerijama u trećim zemljama; budući da EU i članice skupine G7 i dalje uvoze naftne proizvode dobivene od ruske nafte, na primjer iz rafinerija u Turskoj;

M.budući da se promet takvih plovila drastično povećao tijekom 2024., a broj putovanja plovila ruske „flote u sjeni” više nego udvostručio; budući da se znatan dio ruske nafte prevozi prometnim međunarodnim pomorskim rutama; budući da Rusija prevozi veliku većinu svoje nafte iz luka na Baltičkom i Crnom moru;

N.budući da oni koji prevoze naftu i upravljaju „flotom u sjeni” ne djeluju izolirano; budući da su njihove aktivnosti povezane s financijskim transakcijama koje ih podupiru; budući da te transakcije mogu uključivati subjekte koji podliježu financijskim sankcijama; budući da bi poštovanje sankcija trebalo analizirati sagledavajući potpunu sliku kako bi se izbjeglo njihovo zaobilaženje;

O.budući da su brodari pokazali da su voljni izbjeći sankcije registracijom svojih plovila u zemljama koje nisu dio sporazuma o ograničenju cijena; budući da se Rusija koristi posrednicima, organizacijama ili pojedincima iz trećih zemalja za kupnju određenih tankera za „flotu u sjeni”; budući da su neki vlasnici i upravitelji tankera i brodova za prijevoz plina iz „flote u sjeni” registrirani i u državama članicama EU-a;

P.budući da se za zaobilaženje sankcija ruska „flota u sjeni” u velikoj mjeri oslanja na sudioništvo i suradnju nekoliko zemalja, posebno Kine, Indije i Turske;

1.ponovno najoštrije osuđuje ničim izazvanu, nezakonitu i neopravdanu rusku ratnu agresiju na Ukrajinu; poziva Rusiju da odmah obustavi sve vojne operacije u Ukrajini te da u potpunosti i bezuvjetno povuče sve vojne snage, pomagače i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine, okonča prisilne deportacije ukrajinskih civila i oslobodi sve pritvorene i deportirane Ukrajince, posebno djecu;

2.ponovno nedvosmisleno daje potporu režimu sankcija koje je uveo EU, čiji je cilj ugroziti sposobnost ruskog režima da nastavi s ratnom agresijom na Ukrajinu; ističe da se sankcijama EU-a kao odgovorom na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu želi strateški oslabiti rusku gospodarsku i industrijsku bazu, posebno vojno-industrijski kompleks, kako Ruska Federacija ne bi mogla nastaviti rat, napadati civilno stanovništvo i narušavati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, te se njima Rusiji želi otežati pristup vojnim tehnologijama i komponentama; primjećuje da Rusija aktivno zaobilazi sankcije EU-a i traži nove načine da to čini pribjegavajući korištenju flote naftnih tankera „u sjeni” te bi stoga i dalje mogla kratkoročno pojačati svoje ratne napore protiv Ukrajine, posebno u nadolazećoj zimskoj sezoni;

3.smatra da je „flota u sjeni” ključan izvor financija za Rusiju u njezinoj nezakonitoj i neopravdanoj ratnoj agresiji na Ukrajinu te jedan od glavnih načina osmišljenih za zaobilaženje režima sankcija EU-a; osuđuje rizike koje ta nesigurna i neosigurana ruska plovila predstavljaju za pomorsku sigurnost i naše europske obalne države članice i morske ekosustave; osuđuje Rusiju zbog namjernog stvaranja golemih rizika radi vlastite financijske dobiti, pri čemu nije vodila nikakvog računa o međunarodnoj sigurnosti ili potencijalnom riziku od nepopravljive štete za okoliš; poziva EU i njegove države članice da pojačaju napore za suzbijanje ruskog izbjegavanja i zaobilaženja sankcija te da provedu konkretne mjere kako bi se zajamčila pomorska sigurnost i spriječile opasnosti za okoliš u europskim vodama, posebno u Baltičkom moru; smatra da su pretovari s broda na brod na otvorenom moru visokorizične aktivnosti koje ugrožavaju međunarodnu pomorsku sigurnost i zaštitu okoliša;

4.poziva na usmjerenije sankcije za „flotu u sjeni” u sljedećim paketima sankcija protiv Rusije, kao što je označivanje svih pojedinačnih plovila „flote u sjeni”, kao i njihovih vlasnika, operatora, upravitelja, računa, banaka, osiguravajućih društava itd.; traži hitnu zabranu upotrebe zapadnih plovila za prijevoz ruske nafte; u širem smislu traži da se u sljedeće pakete sankcija EU-a uvrsti sustavno sankcioniranje plovila koja plove vodama EU-a bez poznatog osiguranja kako bi se zaštitile naše vode i izbjeglo financijsko opterećenje čišćenja izljeva nafte; potiče Europsku službu za vanjsko djelovanje i izaslanika EU-a za sankcije da stupe u kontakt s vladama zemalja u kojima su registrirana poduzeća koja upravljaju „tankerima u sjeni” i zemalja čija se prisutnost zastava znatno povećala u vodama EU-a od uvođenja ograničenja cijena nafte; poziva EU i njegove države članice da se obrate tim državama zastave kako bi ih obavijestili o osnovi uvrštenja na popis i posljedicama mogućeg uvrštenja na popis, istaknuli rizike i negativne učinke nezakonitih i visokorizičnih pomorskih praksi na okoliš te ih podsjetili na odgovornosti država zastave; apelira na države zastave da iz svojih registara brodova uklone sankcionirana plovila;

5.napominje da države zastave koje pomažu ruskoj „floti u sjeni” time pomažu i ruskim ratnim naporima; ističe da bi u slučaju neuspjeha klasičnih diplomatskih napora EU trebao ozbiljno preispitati svoju bilateralnu suradnju sa zemljama izvan EU-a koje pomažu Rusiji da zaobiđe sankcije EU-a;

6.osuđuje sudjelovanje europskih brodovlasnika u stvaranju ruske „flote u sjeni”; osuđuje postupke država, pružatelja pravnih usluga i drugih subjekata te pojedinaca koji pomažu Rusiji da izbjegne ili ublaži sankcije EU-a; podsjeća da je kršenje sankcija kazneno djelo na razini EU-a te da ozbiljno utječe na financijske interese EU-a; poziva na proširenje i provedbu ograničenja u pogledu prodaje plovila te na zabranu prodaje tankera zemljama koje olakšavaju trgovinu s Rusijom;

7.poziva na pojačane mjere na razini cijelog EU-a kako bi se osigurala stroža provedba i proširenje sankcija, uključujući neposredne inspekcije plovila koja djeluju u vodama EU-a kako bi se provjerilo njihovo osiguranje i usklađenost sa zahtjevima IMO-a; poziva države članice da procijene i ojačaju svoje administrativne kapacitete kako bi osigurale brzu provedbu i strogu primjenu sankcija EU-a;

8.poziva Komisiju da u okviru suradnje EU-a s IMO-om poduzme mjere za sprečavanje i ograničavanje aktivnosti „flote u sjeni”; traži strogu provedbu Rezolucije Opće skupštine IMO-a A.1192(33), koja je donesena u prosincu 2023. radi borbe protiv štetnih pomorskih operacija, posebno obveze da plovila prijave sve pretovare s broda na brod svojim državama zastave i obveze pojačanih inspekcijskih pregleda u lukama sumnjivih brodova; poziva EU i njegove države članice da plovilima ruske „flote u sjeni” ograniče pristup vodama EU-a; ističe da se mora iskoristiti puni potencijal Europske agencije za pomorsku sigurnost kako bi se državama članicama pružila potpora u identificiranju brodova na koje se trebaju primijeniti sankcije i praćenju kretanja sumnjivih brodova; posebno traži da EU sastavi sveobuhvatan popis plovila koja pripadaju ruskoj „floti u sjeni”, da provede ciljane inspekcijske preglede, među ostalim na moru, i da uvede sankcije koje također dovode do trajnog ili privremenog blokiranja plovila zbog administrativnih razloga;

9.poziva EU i njegove države članice da pomno prate provedbu Direktive 2009/20/EZ o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine kako bi se spriječila plovidba neosiguranih plovila kroz vode EU-a; naglašava da su potrebni jači provedbeni mehanizmi, kao što su omogućavanje državama članicama EU-a da spriječe pristajanje neosiguranih plovila ili plovila koja ne poštuju propise u lukama EU-a ili korištenje voda EU-a za opskrbu gorivom ili druge usluge te povećanje praćenja takvih plovila; poziva države članice da poduzmu mjere kako bi osigurale da se plovila koja se ne pridržavaju propisa ne stavljaju na raspolaganje na tržištu;

10.potiče države članice da blisko surađuju s Ujedinjenom Kraljevinom u pogledu mjera kojima se plovilima ruske „flote u sjeni” ograničava korištenje Engleskim kanalom; poziva zemlje s međunarodnim tjesnacima da od brodova zahtijevaju da dokažu osiguranje za zaštitu i naknadu te da se pridržavaju minimalnih sigurnosnih standarda; poziva sve države članice da od svih plovila koja prolaze kroz njihove vode zahtijevaju objavljivanje osiguranja u slučaju izljeva nafte kako bi se osigurala transparentnost u pogledu osiguranja;

11.potiče EU i njegove države članice da poboljšaju kapacitete za nadzor, posebno praćenje bespilotnim letjelicama i satelitima, među ostalim upotrebom satelitskih snimaka Sentinel, kako bi se identificirala plovila „flote u sjeni” u vodama EU-a i pratile aktivnosti, kao što su pretovari s broda na brod kojima se krše direktive EU-a i konvencija MARPOL, te da brzo provode istrage kada se pojave rizici za obalna područja i morske ekosustave;

12.traži zabranu pretovara ruske sirove nafte i naftnih proizvoda s broda na brod u vodama EU-a; traži da se rasporede potrebna sredstva za utvrđivanje i ometanje tih operacija pretovara, među ostalim zabranom sidrenja i opskrbe gorivom svih takvih brodova u vodama EU-a;

13.poziva države članice da provode stroge regulatorne mjere u svojim lukama i teritorijalnim vodama; potiče države članice da, u slučaju tankera koji potencijalno prevoze rusku naftu, u potpunosti iskoriste svoje pravo da plovila vodi fizički prisutan pilot iz relevantnog nacionalnog tijela radi provjere podrijetla tereta, krajnjeg vlasništva nad brodom, dokumentacije o osiguranju i usklađenosti sa sigurnosnim standardima te da osiguraju da plovila za koja se sumnja na izbjegavanje sankcija i neusklađenost s okolišem nose oznaku potrebne istrage;

14.poziva države članice da odrede luke koje mogu upravljati sankcioniranim plovilima koja prevoze sirovu naftu i ukapljeni prirodni plin te da bez naknade zaplijene nezakonit teret;

15.naglašava da će učinak postojećih sankcija, kao i financijske i vojne potpore Ukrajini, i dalje biti ugrožen sve dok EU i dalje uvozi ruska fosilna goriva; stoga poziva EU i njegove države članice da zabrane sav uvoz ruskih fosilnih goriva, uključujući ukapljeni prirodni plin; poziva EU da uvede zahtjev da plovila koja izvoze ruski ukapljeni prirodni plin budu uvrštena na popis sankcija EU-a, čime bi im se uskratio pristup lukama ili pomorskim uslugama u EU-u; poziva EU i njegove države članice da zabrane uvoz ruskih nuklearnih proizvoda te apelira na države članice da ne sklapaju nove sporazume s Rosatomom ili s njegovim vodstvom i podružnicama;

16.poziva zemlje skupine G7 da učinkovitije provode ograničenje cijena ruske nafte koja se prenosi morskim putem, znatno smanje gornje granice cijena nafte i suzbijaju rupe u zakonu kojima se Rusija koristi za prepakiranje i prodaju svoje nafte i naftnih proizvoda po tržišnim cijenama; poziva EU, njegove države članice i partnere iz skupine G7 da poboljšaju suradnju s trgovinskim partnerima kako bi se brže i učinkovitije identificirali kupci ruske nafte i da prestanu kupovati naftne proizvode od njih; traži da se ti utvrđeni objekti uvrste na popis ciljanih sankcija i da se uvede potpuna zabrana ponovno izvezenih ruskih rafiniranih naftnih proizvoda; traži usklađeno ispitivanje podrijetla uvoza fosilnih goriva, ukapljenog prirodnog plina i rafiniranih fosilnih goriva kako bi se spriječio ponovni izvoz ruske energije u EU; poziva države članice da temeljito istraže poštuju li poduzeća ograničenja izvoza robe uvrštene na popis i da uvedu odvraćajuće kazne;

17.snažno preporučuje da EU i njegovi partneri iz skupine G7 znatno prošire svoje popise sankcija kako bi uvrstili dodatna plovila koja zaobilaze gornje granice cijena i djeluju bez poštovanja međunarodnih standarda; poziva EU i partnerske zemlje da pri primjeni okvira sankcija s dužnom pažnjom provjere primjerenost osiguranja koje pokriva izljeve nafte, primjerice pri pružanju ili obnavljanju registracija; poziva na strože zahtjeve u pogledu dubinske analize za dobivanje osiguranja za plovila, kao što su dokazi o kupoprodajnim ugovorima koji su u skladu s gornjom granicom cijene ili pouzdani, provjereni bankovni izvodi itd.;

18.poziva Komisiju i države članice da osiguraju dostatnu pripravnost za ekološke katastrofe, posebno u slučaju velikih izljeva nafte, te da osiguraju blisku suradnju tijela država članica, i međusobno i s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost, u rješavanju velikih prekograničnih katastrofa onečišćenja, među ostalim nastavkom koordinacije inventara opreme potrebne za čišćenje; ističe da će takvi incidenti dovesti do ozbiljnog dugoročnog uništavanja okoliša, što bi pak moglo znatno utjecati na turizam, ribarstvo i pomorsku industriju u državama članicama koje graniče s pogođenim morima; poziva Komisiju da osigura dodatno financiranje kako bi se Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost osigurao dostatan broj plovila za sanaciju izljeva nafte;

19.poziva Komisiju da osigura učinkovitu provedbu i primjenu Direktive 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija za kršenja Direktiva 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o izmjeni Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija za kršenja (SL L 280, 27.10.2009., str. 52., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/123/oj?locale=hr).; poziva države članice da brzo prenesu i provedu Direktivu (EU) 2024/1226 o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 (SL L, 2024/1226, 29.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1226/oj?locale=hr). te da osiguraju uspostavu odgovarajućih financijskih, tehničkih i ljudskih resursa za pravilnu provedbu restriktivnih mjera EU-a;

20.potiče države članice i Komisiju da surađuju s međunarodnim partnerima i dionicima, među ostalim u sektorima pomorskog prometa, energetike, osiguranja i financija, kako bi se utvrdile najbolje prakse za otkrivanje i rješavanje problema izbjegavanja sankcija i ublažavanja utjecaja na okoliš u vodama EU-a;

21.poziva Komisiju da razvije jasnije smjernice i strože standarde dubinske analize za poduzeća i financijske institucije iz EU-a kako bi se izbjegle neželjene interakcije sa subjektima povezanima s „flotama u sjeni”;

22.poziva da se podrži rad izaslanika EU-a za sankcije na sprečavanju izbjegavanja mjera kako bi se spriječio sustavan ponovni izvoz sankcionirane robe iz EU-a u Rusiju, čime se ozbiljno ugrožava učinkovitost sankcija EU-a i ometaju međunarodni napori za okončanje rata; u tom pogledu poziva sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za pristupanje EU-u da se strogo pridržavaju sankcija EU-a kao odgovora na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu kako bi pokazale spremnost za preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u; ponovo poziva Vijeće da proširi ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se riješio problem kaznenog djela kršenja mjera ograničavanja EU-a; poziva EU i njegove države članice da na razini EU-a ojačaju i centraliziraju nadzor nad provedbom sankcija te da razviju mehanizam za sprečavanje i praćenje zaobilaženja sankcija;

23.zalaže se za globalne standarde transparentnosti u pogledu registracije plovila kako bi smanjilo pribjegavanje fiktivnim poduzećima i zastavama pogodnosti i tako povećala transparentnost vlasništva nad plovilima;

24.poziva Komisiju da ispita donošenje instrumenata trgovinske politike sličnih onima koje primjenjuju Sjedinjene Američke Države, usredotočujući se na aktere koji ostvaruju tržišne prednosti zbog režima sankcija i koji bi zbog toga mogli nepošteno djelovati na tržištu EU-a;

25.izražava zabrinutost zbog prijavljenog viška u ruskoj proizvodnji nafte, koji znatno premašuje rusku kvotu koju je odredila Organizacija zemalja izvoznica nafte plus (OPEC+), čime se dodatno omogućuje zaobilaženje utvrđene gornje granice cijena i Rusiji omogućuje ostvarivanje dodatnih prihoda; poziva EU i njegove države članice da pomno prate situaciju i poduzmu odgovarajuće mjere u suradnji s međunarodnim partnerima EU-a;

26.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Međunarodnoj pomorskoj organizaciji te ruskim vlastima.