A.budući da je 31. ožujka 2017. društvo Syngenta Crop Protection NV/SA, sa sjedištem u Belgiji, u ime društva Syngenta Crop Protection AG, sa sjedištem u Švicarskoj, nacionalnom nadležnom tijelu Njemačke podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani pamuk COT102 („GM pamuk”), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 („zahtjev”); budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.budući da je EFSA 10. svibnja 2023. donijela pozitivno mišljenje, objavljeno 26. lipnja 2023., u kojem je zaključila da je genetski modificirani pamuk jednako siguran kao i usporedna sorta koja nije genetski modificirana i ispitane sorte pamuka koje nisu genetski modificirane u pogledu mogućih učinaka na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš;

C.budući da genetski modificirani pamuk sadrži gene koji proizvode insekticidne bjelančevine („Bt toksini”) i marker gen otporan na antibiotike („ARMG”);

D.budući da se ulje pamuka može koristiti u proizvodnji raznih prehrambenih proizvoda kao što su preljevi, majoneza, fini pekarski proizvodi, čokoladni namazi i čips; budući da je konzumacija brašna od sjemenke pamuka najizgledniji način na koji bi ljudi mogli biti izloženi dvjema bjelančevinama koje nastaju genetskom modifikacijom; budući da se pamuk obično upotrebljava u hrani za životinje u obliku neoljuštenih sjemenki i brašna;

Neriješena pitanja koja se odnose na Bt-toksine

E.budući da je toksičnost Bt-toksina procijenjena na temelju ispitivanja hranidbe, pri čemu su upotrijebljeni samo izolirani Bt-proteini koje proizvode bakterije; budući da toksikološka ispitivanja koja se provode s izoliranim bjelančevinama imaju malu važnost zbog činjenice da su Bt-toksini u genetski modificiranim usjevima, primjerice kukuruzu, pamuku i soji, sami po sebi toksičniji od izoliranih Bt-toksina; budući da je to posljedica prisutnosti inhibitorâ proteaze (PI) u biljnom tkivu, zbog koje se može povećati toksičnost Bt-toksina odgađanjem njihove razgradnje; budući da je ta pojava dokazana u nizu znanstvenih studija, uključujući studiju provedenu za Monsanto koja je pokazala da je čak i prisutnost iznimno niskih razina PI-ja povećala toksičnost Bt-toksina za do 20 puta MacIntosh, S.C., Kishore, G.M., Perlak, F.J., Marrone, P.G., Stone, T.B., Sims, S.R., Fuchs, R.L., Potentiation of Bacillus thuringiensis insecticidal activity by serine protease inhibitors (Potencijacija insekticidnog djelovanja bakterije Bacillus thuringiensis korištenjem inhibitora serinske proteaze), Journal of Agricultural and Food Chemistry, 1990,38.,4, str. 1145. – 1152., https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jf00094a051.;

F.budući da ta povećana toksičnost ne uzima u obzir u EFSA-inim procjenama rizika, iako je relevantna za sve Bt-biljke odobrene za uvoz ili uzgoj u Uniji; budući da se stoga ne mogu isključiti rizici za ljude i životinje koji konzumiraju hranu i hranu za životinje koja sadrži Bt-toksine, a koji proizlaze iz te povećane toksičnosti zbog interakcije između PI-ja i Bt-toksina;

G.budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-toksinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-toksini mogu djelovati kao adjuvansi Vidjeti pregled Rubio-Infante, N., Moreno-Fierros, L., „An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals” (Pregled sigurnosti i bioloških učinaka Cry toksina izazvanih bakterijom Bacillus thuringiensisa kod sisavaca), Journal of Applied Toxicology, svibanj 2016., 36,5, str. 630. – 648., https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jat.3252., što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

Bt-usjevi: utjecaj na neciljne organizme

H.budući da upotreba genetski modificiranih Bt-usjeva dovodi do dugotrajne izloženosti ciljnih i neciljnih organizama Bt-toksinima, za razliku od upotrebe insekticida, kad dolazi do izlaganja pri prskanju i tijekom ograničenog vremenskog razdoblja;

I.budući da se pretpostavka da Bt-toksini pokazuju jedan ciljni način djelovanja više ne može smatrati točnom i ne mogu se isključiti učinci na neciljne organizme Vidjeti primjerice, Hilbeck, A., Otto, M., „Specificity and combinatorial effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in the context of GMO environmental risk assessment”(Specifičnost i kombinatorički učinci toksina Cry Bacillus thuringiensisa u kontekstu procjene okolišnog rizika GMO-a), Frontiers in Environmental Science 2015, 3:71, https://doi.org/10.3389/fenvs.2015.00071.;

J.budući da stižu izvješća o sve većem broju neciljnih organizama koji su višestruko pogođeni; budući da se u nedavnom pregledu spominje 39 stručno recenziranih publikacija u kojima se izvještava o znatnim štetnim učincima Bt-toksina na mnoge vrste „izvan dometa” Hilbeck, A., Defarge, N., Lebrecht, T., Bøhn, T., Insecticidal Bt crops. EFSA’s risk assessment approach for GM Bt plants fails by design (Insekticidni Bt-usjevi – EFSA-in pristup procjeni rizika za neuspješno dizajnirane genetski modificirane Bt-biljke), RAGES 2020., str. 4, https://www.testbiotech.org/wp-content/uploads/2023/12/RAGES_report-Insecticidal-Bt-plants.pdf.;

Smanjenje ovisnosti o uvezenoj hrani za životinje

K.budući da je jedna od pouka izvučenih iz krize prouzročene bolešću COVID-19 i rata u Ukrajini koji je još u tijeku potreba da Unija okonča ovisnost o nekim ključnim materijalima; budući da predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u mandatnom pismu od kandidata za povjerenika Christophea Hansena traži da razmotri načine za smanjenje uvoza kritičnih vrsta robe https://commission.europa.eu/document/2c64e540-c07a-4376-a1da-368d289f4afe_en;

Uključivanje ARMG-a

L.budući da genetski modificirani pamuk proizvodi protein APH4 koji se upotrebljava kao ARMG i koji deaktivira djelovanje antibiotičkog higromicina B;

M.budući da se člankom 4. stavkom 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/2001/18/oj?eliuri=eli%3Adir%3A2001%3A18%3Aoj&locale=hr). zahtijeva da se genetski modificirani organizmi koji sadrže gene koji izražavaju otpornost na antibiotike koji se koriste u medicinskom ili veterinarskom liječenju posebno uzimaju u obzir pri provođenju procjene rizika za okoliš u cilju utvrđivanja i postupnog ukidanja markera gena otpornih na antibiotike u GMO-ima koji mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje i okoliš te se utvrđuje rok u 2004. nakon kojeg se ne bi trebali stavljati na tržište Unije;

N.budući da se u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 503/2013 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 503/2013 od 3. travnja 2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (SL L 157, 8.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/503/oj). navodi da je „sada moguće razviti GMO bez uporabe marker gena otpornih na antibiotike [...] podnositelj bi trebao imati za cilj razviti GMO-e bez uporabe marker gena otpornih na antibiotike.”;

O.budući da je nekoliko država članica izrazilo kritike u pogledu upotrebe ARMG-a, uključujući da bi, s obzirom na trenutačnu krizu u pogledu otpornosti na antibiotike, bilo mudro provesti načelo predostrožnosti, posebno u ovom slučaju u kojem je primjena ARMG-a potpuno nepotrebna i u kojem je moguće uklanjanje ARMG-a iz genoma biljke; budući da je nadležno tijelo jedne države članice dalo negativno mišljenje na temelju prisutnosti ARMG-a u genomu genetski modificiranog pamuka;

P.budući da je Europska agencija za lijekove potvrdila da u državama članicama nema proizvoda koji sadrže higromicin B odobrenih za terapijsku, profilaktičku ili bilo koju drugu medicinsku primjenu kod ljudi ili životinja te da ne postoje središnja odobrenja za humanu ili veterinarsku primjenu lijekova koji sadrže higromicin B11; budući da se u mišljenju EFSA-e navodi da „povjerenstvo za GMO smatra da će možda biti potrebno ažurirati procjenu rizika ako proizvodi koji sadržavaju higromicin B ili druge supstrate enzima APH4 dobiju u budućnosti odobrenje za stavljanje na tržište u EU-u”; budući da se, međutim, higromicin B koristi u veterinarskim proizvodima koji se prodaju izvan Unije;

Q.budući da se Parlament najmanje jednom u prošlosti usprotivio uvozu genetski modificiranih usjeva koji su sadržavali ARMG Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 415, 13.10.2021., str. 15.).;

R.budući da antimikrobna otpornost predstavlja prijetnju globalnom zdravlju, sigurnosti opskrbe hranom i postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030. te da infekcije otporne na lijekove ne poznaju granice https://www.who.int/campaigns/world-amr-awareness-week/2024/amr-is-invisible-i-am-not;

Primjedbe nadležnog tijela države članice i dionika

S.budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/action/downloadSupplement?doi=10.2903%2Fj.efsa.2023.8031&file=efs28031-sup-0008-Annex8.pdf. dostavile brojne kritike EFSA-i, uključujući da se uzgoj genetski modificiranog pamuka na poljoprivrednim poljima treba smatrati namjernom kontaminacijom prirodnog okoliša genima otpornima na antibiotike, kao i da su dostavljene informacije o molekularnoj karakterizaciji, sastavu i toksikologiji nedostatne te su stoga zaključci EFSA-e o jednakovrijednosti genetski modificiranog pamuka i konvencionalnog pamuka u pogledu sigurnosti hrane i hrane za životinje preuranjeni;

T.budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i ostale legitimne čimbenike relevantne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni čimbenici trebali uključivati obveze Unije u pogledu borbe protiv antimikrobne rezistencije;

Nedemokratsko donošenje odluka

U.budući da je Parlament u svojem osmom sazivu donio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament u svojem devetom sazivu donio 38 prigovora na stavljanje genetski modificiranih organizama na tržište;

V.budući da Komisija i dalje izdaje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

W.budući da onda kad u žalbenom odboru davanje odobrenja nije podržala kvalificirana većina država članica nije potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi se Komisiji omogućilo da uskrati odobrenje za genetski modificirane organizme U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 Komisija „može”, ali ne „mora” dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.;

X.budući da na glasovanju Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 8. srpnja 2024., nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje; budući da nakon glasovanja 3. rujna 2024. žalbeni odbor ponovno nije donio mišljenje;