1.pozdravlja ulogu ESB-a u očuvanju monetarne i financijske stabilnosti, koja je nužan preduvjet za rast i gospodarsku stabilnost; naglašava da je u tom pogledu ESB institucija koja je odgovorna za očuvanje stabilnosti cijena u europodručju; napominje da Europski sustav središnjih banaka (ESSB), ne dovodeći u pitanje cilj održavanja stabilnosti cijena, podupire opće ekonomske politike Unije kako je utvrđeno u članku 127. UFEU-a;

2.ističe da je statutarna neovisnost ESB-a, utvrđena Ugovorima, preduvjet za ispunjavanje njegova mandata, a to je održavanje stabilnosti cijena u europodručju i time doprinos gospodarskom rastu, konkurentnosti i otvaranju radnih mjesta;

3.ističe važnost političke neovisnosti ESB-a, koja bi trebala ostati nepromijenjena; naglašava da ta neovisnost pak od ESB-a iziskuje da se suzdrži od poduzimanja političkih mjera; pozdravlja institucionalnu suradnju i time naglašava važnost odgovarajuće razine odgovornosti prema Parlamentu;

4.poziva ESB i Europski parlament da u potpunosti iskoriste mehanizme odgovornosti i transparentnosti te da, kada je to moguće, dodatno poboljšaju te mehanizme, ne dovodeći pritom u pitanje neovisnost ESB-a;

5.prepoznaje napore ESB-a da se inflacija vrati na razine razmjerne njegovu cilju od 2 % u srednjoročnom razdoblju;

6.naglašava da bi monetarna politika ESB-a, uz ispunjavanje mandata, i fiskalne politike trebale djelovati zajedno kako bi pomogle europskim građanima i kućanstvima, kao i malim poduzećima;

7.prima na znanje razlike među državama članicama u pogledu razina inflacije koje su iznad ili ispod cilja ESB-a od 2 %; naglašava da inflacija umanjuje kupovnu moć fiksnih prihoda, štednje i mirovina i da narušava signalnu funkciju cijena kojom se osigurava učinkovita raspodjela sredstava, čime negativno utječe na gospodarsku stabilnost;

8.naglašava da je inflacija potaknula „krizu troškova života” za građane EU-a; stoga naglašava nužnost smanjenja inflacije na ciljanu stopu od 2 %; konstatira da visoke razine inflacije nerazmjerno utječu na kućanstva s nižim dohotkom, koja veći dio svojeg proračuna troše na osnovne potrepštine; naglašava da je vraćanje ukupne inflacije na ciljnu razinu stoga važno i za održavanje socijalne kohezije;

9.žali zbog toga što je temeljna inflacija u europodručju i dalje visoka (2,7 % u prosincu 2024.), pri čemu su samo tri države članice europodručja u prosincu 2024. prijavile temeljnu stopu inflacije nižu od 2 %; podsjeća da ta situacija stvara gospodarsku nesigurnost, obeshrabruje štednju i povećava životne troškove građana, što posebno utječe na one s fiksnim i ograničenim prihodima;

10.naglašava da bi zadržavanje previsokih kamatnih stopa moglo naštetiti ekonomskom rastu; upozorava ESB da ne smanjuje prebrzo kamatne stope s obzirom na rizik od ponovnog povećanja stopa inflacije, koja je i dalje iznad 2 %; ističe ključnu ulogu očekivanja u pogledu inflacije i činjenicu da bi ih prekomjerna volatilnost stopa inflacije mogla narušiti; poziva ESB da procijeni učinak promjena kamatnih stopa na različite gospodarske sektore, među ostalim na kapitalno intenzivne sektore;

11.priznaje da su odluke o monetarnoj politici koje je donijelo Upravno vijeće ESB-a od početka inflacijske krize uzrokovane porastom cijena energije usmjerile inflaciju na put koji je u skladu s postizanjem cilja stabilnosti cijena, te da je pritom izbjegnuto ozbiljno pogoršanje gospodarske aktivnosti ili zaposlenosti;

12.podsjeća da je Eurosustav izgrađen na načelu monetarne dominacije te da su za ekonomsku i monetarnu uniju stoga potrebne čvrste fiskalne politike u državama članicama kako bi se moglo odgovoriti na vanjske šokove; podsjeća na potrebu za odgovarajućom provedbom novog fiskalnog okvira kako bi se osigurala vjerodostojnost fiskalnih politika na razini ekonomske i monetarne unije; napominje da dostatan fiskalni prostor također omogućuje državama članicama da odgovore na vanjske šokove; prima na znanje fleksibilnost koju u tom pogledu omogućuju nova fiskalna pravila; ističe da države članice mogu povećati svoju otpornost na vanjske šokove fiskalnim mjerama i reformama kojima se potiče rast;

13.podsjeća da razborite fiskalne politike država članica mogu dopuniti napore ESB-a da zadrži niske stope inflacije i na taj način zaštiti prihode; ističe da je rješavanje problema prekomjernog javnog deficita i razine duga ključno za održavanje stabilnog gospodarstva, održivog rasta i kako bi vlade imale na raspolaganju politički prostor za odgovor na negativne šokove; u tom pogledu prima na znanje nedavne zaključke pregleda financijske stabilnosti koji se odnose na visoke razine nacionalnog duga;

14.konstatira da monetarne politike ESB-a usmjerene na ispunjavanje njegove glavne zadaće podliježu procjeni proporcionalnosti; konstatira da se u procjeni proporcionalnosti uzima u obzir učinak mjera monetarne politike na šire gospodarstvo i ekonomske politike;

15.zdušno pozdravlja činjenicu da se ukupna stopa inflacije od listopada 2022., kada je dosegla vrhunac od 10,6 %, u prosincu 2024. smanjila na razinu od 2,4 %;

16.pozdravlja smanjenje temeljne stope inflacije od ožujka 2023., kada je dosegla vrhunac od 7,6 %, na 2,7 % u prosincu 2024., ali izražava nelagodu zbog njezine povijesno i trajno visoke stope; sa zabrinutošću napominje da bi visoka temeljna inflacija mogla dovesti do veće ukupne inflacije;

17.napominje da je ESB-u trebalo više od tri godine da postigne razinu inflacije koja je razmjerna ciljnoj stopi od 2 %; u tom pogledu podsjeća da je ESB netočno procijenio da se očekuje da će inflacija biti samo prolazna;

18.naglašava da su šokovi u opskrbi, koji prvenstveno potječu iz vanjskih izvora, bili među ključnim pokretačima porasta inflacije; uviđa da monetarna politika ima izravniji učinak na razine inflacije kada prvenstveno proizlazi iz čimbenika potražnje, a ne iz čimbenika ponude;

19.pozdravlja napore ESB-a da redovito ažurira svoje modele; poziva ESB da nastavi s preispitivanjem i poboljšanjem svojih modela i njihove uloge u donošenju politika s obzirom na njihovu nedovoljnu uspješnost posljednjih godina, kako bi se izvukle pouke iz prethodnih kriza, posebno ne bi li se bolje razlikovali izvori inflacije koji se temelje i na strani potražnje i na strani ponude; naglašava da gospodarski šokovi u opskrbi mogu proizaći iz mnogih izvora, među ostalim geopolitičkih događaja, katastrofa povezanih s klimom ili prirodnih katastrofa i kiberetičkih napada;

20.naglašava da je uključivanje stambenih objekata u vlasništvu stanara u harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) poželjno zbog reprezentativnosti i usporedivosti među zemljama europodručja; poziva na ubrzanje plana kako bi se osiguralo brzo uključivanje podataka koji se odnose na stambene objekte u vlasništvu stanara u HIPC; pozdravlja predanost Upravnog vijeća ESB-a da u svojim procjenama monetarne politike i odlukama razmotri i dostupne mjere inflacije u pogledu tromjesečnog samostalnog indeksa stambenih objekata u vlasništvu stanara;

21.podržava odluku ESB-a da smanji svoje programe kupnje vrijednosnih papira, kako bi se likvidosni tržišni zahtjevi uravnotežili s razinama inflacije, s obzirom na višak likvidnosti na tržištu i pad stopa inflacije; pozdravlja činjenicu da portfelj imovine u okviru ESB-ovih programa kupnje od 2023. bilježi silazni trend;

22.ističe da je kamata na bankovne rezerve komercijalnih banaka rezultirala time da je Eurosustav samo 2023. isplatio kamate u iznosu od 120 milijarde EUR kreditnim institucijama, što odgovara iznosu od 0,8 % BDP-a europodručja; smatra da je to znatna subvencija bankarskom sektoru; traži od ESB-a da učini nešto po tom pitanju;

23.naglašava da su ESB-ovi programi kupnje nekonvencionalne politike primjenjive samo tijekom perioda krize i kojima bi se, ako se ne provedu pažljivo, mogla prekršiti zabrana monetarnog financiranja iz članka 123. stavka 1. UFEU-a; poziva ESB da nastavi pratiti postupno smanjenje svoje bilance kako bi se ograničili dugotrajni potencijalno destabilizirajući učinci u europodručju, uz istodobno praćenje rasta i konkurentnosti gospodarstva EU-a; poziva ESB da podijeli uvide o učinku programa kupnje na funkcioniranje financijskih tržišta, uključujući utjecaj na mirovinske fondove i suradnju u području mirovinskog osiguranja;

24.naglašava da je ujednačena transmisija monetarne politike ključna za ostvarenje mandata ESB-a u pogledu stabilnosti cijena; ističe da su zbog prekomjernih razlika u prinosima državnih obveznica kreditni uvjeti neusklađeni s ujednačenom transmisijom monetarne politike te da to znatno otežava smanjenje javnog duga; prima na znanje uspostavu instrumenta za zaštitu prijenosa (TPI) u srpnju 2022. kao alata za podršku učinkovite transmisije monetarne politike;

25.naglašava da su različite kamatne stope u europodručju – u odsutnosti ozbiljnih financijskih poremećaja – općenito posljedica različitih premija rizika za državne obveznice, što, između ostalog, odražava različite pristupe fiskalnoj politici; napominje da se intervencijama u okviru instrumenta zaštite transmisije mogu prikriti temeljni fiskalni izazovi; naglašava da bi se instrumenti za zaštitu prijenosa (TPI) pod uvjetima koje je utvrdio ESB trebali koristiti samo za rješavanje stresa na financijskom tržištu koji nije povezan s ekonomskim temeljima; poziva države članice da provode odgovorne fiskalne politike i osiguraju održivu razinu duga, kojima se jača njihova otpornost na trenutačne i buduće šokove;

26.prima na znanje napredak ESB-ova projekta digitalnog eura i pozdravlja dijalog s Parlamentom u tom pogledu; ističe da bi bilo koji digitalni euro trebao donijeti jasnu dodanu vrijednost europskim građanima, uključujući veću stratešku autonomiju u plaćanjima, višu razinu tržišnog natjecanja na tržištu plaćanja malih vrijednosti, potencijal za poticanje inovacija u plaćanjima i financijama, poboljšanu financijsku inkluziju i pouzdan izvanmrežni rezervni sustav plaćanja; poziva ESB da jasno pokaže te koristi prije nego što suzakonodavci EU-a odluče hoće li uvesti digitalni euro kojim se pronalazi prava ravnoteža, između ostalog, u pogledu ograničenja dopuštenih iznosa, zabrinutosti u pogledu privatnosti, tržišnog natjecanja s privatnim rješenjima za plaćanje i upotrebljivosti u poslovnom kontekstu;

27.ustraje u tome da odluku o izdavanju digitalnog eura ne bi trebalo donositi isključivo Upravno vijeće ESB-a; umjesto toga, smatra da je odluka o uvođenju digitalnog eura u konačnici politička odluka koju moraju donijeti suzakonodavci EU-a s obzirom na mogući znatan utjecaj takve odluke na širok raspon područja obuhvaćenih nadležnostima EU-a, uključujući privatnost, zaštitu potrošača, financijsku stabilnost, financijsku politiku i druga područja koja nadilaze strogo područje monetarne politike;

28.smatra da će digitalni euro postati uspješan samo ako europskim građanima pruža konkretnu dodanu vrijednost koju oni razumiju; napominje da mnogi europski građani trenutačno nisu čuli za projekt digitalnog eura ili su i dalje skeptični;

29.ponavlja da bi gotovina trebala ostati široko dostupna i pristupačna u svakom trenutku kako bi se osigurala raznovrsnost sredstava plaćanja; pozdravlja u tom kontekstu Prijedlog uredbe o gotovini u eurima kao zakonskom sredstvu plaćanja;

30.naglašava potrebu za modelom kompenzacije utemeljenim na troškovima za bankarski sektor, koji je zadužen za praktičnu provedbu projekta digitalnog eura; podsjeća da se modelom kompenzacije korisnicima mora jamčiti euro bez naknade;

31.poziva ESB da uzme u obzir zabrinutost u pogledu financijske stabilnosti i moguće promjene u strukturi financijskog sektora koje proizlaze iz uvođenja digitalnog eura; podsjeća na važnost ograničenja dopuštenih iznosa kako se ne bi stvorili dodatni rizici za bilance banaka, posebno u kriznim situacijama;

32.poziva ESB da prednost da snažnim mjerama zaštite privatnosti te da budu zlatni standard za privatnost za digitalnu valutu središnje banke kako bi se osiguralo povjerenje javnosti i riješila zabrinutost građana u pogledu zaštite podataka i autonomije;

33.naglašava da su sekundarni ciljevi EU-a, kako su trenutačno navedeni u Ugovorima, nejasni; napominje da su sekundarni ciljeve ESB-a potporne prirode i dopunjuju njegov primarni mandat; u skladu s Ugovorima cilj je EU-a promicati mir, njegove vrijednosti i dobrobit njegovih naroda, stvoriti uravnotežen gospodarski rast i stabilnost cijena, visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo u kojem se teži punoj zaposlenosti i društvenom napretku, te visoku razinu zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša;

34.podsjeća da, ne dovodeći u pitanje primarni mandat ESB-a, Ugovori od ESB-a zahtijevaju da podupire opće ekonomske politike Unije; poziva ESB da se pridržava svojeg mandata pri tumačenju svojih sekundarnih ciljeva ili djelovanju u skladu s njima; naglašava da prekoračenje tog mandata utječe na neovisnost ESB-a; smatra da bi održavanje stabilnosti cijena i stabilnih makroekonomskih uvjeta moglo dovesti do stvaranja pravih uvjeta za provedbu glavnih ciljeva ekonomske politike EU-a;

35.naglašava da se sekundarni ciljevi ESB-a najbolje mogu ostvariti u stabilnom makroekonomskom okruženju koje potiče ulaganja i na temelju predvidivih razina cijena; poziva ESB da u svoje godišnje izvješće uvrsti posebno poglavlje u kojem objašnjava kako je protumačio i proveo svoje sekundarne ciljeve;

36.naglašava da bi ESB trebao spriječiti narušavanje signalizacijske funkcije cijena kojom se osigurava učinkovita raspodjela resursa; poziva ESB da dodatno procijeni u kojoj mjeri klimatske promjene utječu na njegovu sposobnost očuvanja stabilnosti cijena;

37.poziva ESB da poštuje pristup tržišne neutralnosti u svojim monetarnim operacijama, te napominje da ESB priznaje da je tržišna neutralnost operativni instrument, a ne pravni zahtjev;

38.uviđa da ESB-ove mjere dekarbonizacije vlastitih korporativnih obveznica nisu slijedile strogo tržišno neutralan pristup;

39.poziva ESB da preispita svoje politike kako bi osigurao da se tim mjerama promiče konkurentnost EU-a, ali i da se tim aktivnostima ni na koji način ne ugrožava primarni cilj ESB-a;

40.poziva ESB da iskoristi sve dostupne alate kako bi osigurao da banke ozbiljno shvate sve financijske i vanjske rizike, uključujući klimatske i geopolitičke rizike; pozdravlja aktivnosti ESB-a na daljnjem poboljšanju alata i kapaciteta Eurosustava za procjenu rizika kako bi se bolje obuhvatili rizici povezani s klimom i okolišem, posebno zato što bi klimatske promjene i ekstremne vremenske pojave mogle dovesti do veće nestabilnosti cijena, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; poziva ESB da nastavi s radom na testovima otpornosti na klimatske rizike koji su razvijeni kako bi se procijenila otpornost banaka i korporacija na rizik klimatske tranzicije;

41.prima na znanje plan za klimu i prirodu za razdoblje 2024. – 2025.; poziva ESB da izradi geopolitički plan za razdoblje 2025. – 2030. kako bi se bolje razumjele posljedice rata i sukoba na stabilnost cijena i jednako postupalo sa svim potencijalnim izvorima vanjskih šokova;

42.ističe da bi ojačana međunarodna uloga eura dovela do nižih kamatnih stopa u europodručju, poboljšanog statusa EU-a na međunarodnoj sceni i veće makroekonomske stabilnosti; podsjeća da bi jačanje međunarodne uloge eura doprinijelo jačanju strateške autonomije EU-a;

43.poziva ESB da se pozabavi pitanjem jačanja međunarodne uloge eura u cilju povećanja njegove privlačnosti kao rezervne valute i da podupre promjene u tom smjeru koje su potaknute tržištem; napominje da bi dovršetak ekonomske i monetarne unije mogao potaknuti međunarodnu ulogu eura;

44.prima na znanje potporu ESB-a uspostavi istinskog europskog sustava osiguranja depozita; potvrđuje da su podjela rizika i smanjenje rizika međusobno povezani;

45.pozdravlja pozornost koju ESB pridaje rizicima od kibernetičkih napada; poziva ESB da zajamči sigurnost i zaštitu monetarnog sustava za njegove korisnike, posebno u svjetlu aktualnih geopolitičkih događanja;

46.smatra da je financijska stabilnost preduvjet za učinkovitu monetarnu politiku i otporan financijski sustav; pozdravlja dovršetak okvira Basel III i njegovu provedbu od 1. siječnja 2025. jer ima potencijal za jačanje otpornosti bankarskog sektora u tom pogledu; primjećuje, međutim, kašnjenja i nedostatak jasnoće u pogledu provedbe određenog broja drugih jurisdikcija, što dovodi do nejednakih uvjeta na globalnoj razini;

47.prima na znanje zabrinutost ESB-a zbog rasta bankarskog sektora u sjeni i rizika koji on može predstavljati za financijsku stabilnost;

48.potiče suradnju s državama članicama i nacionalnim središnjim bankama na programima financijske pismenosti kako bi se pojedince i poduzeća osnažilo da donose informirane financijske odluke;

49.žali zbog toga što su samo dva člana Izvršnog odbora i Upravnog vijeća ESB-a žene; ponavlja da bi kandidature za Izvršni odbor trebale biti rodno uravnotežene te da bi se popisi kandidata koji su ušli u uži izbor trebali podnositi Parlamentu; snažno potiče države članice europodručja da poboljšaju načela rodne ravnopravnosti u svojim postupcima imenovanja kako bi oba spola imala jednake mogućnosti da budu guverneri svojih nacionalnih središnjih banaka;

50.ponavlja da bi se imenovanja u okviru ESB-a trebala temeljiti na objektivnim postupcima procjene zasluga i kompetencija;

51.podržava cilj ESB-a da poveća zastupljenost žena poticanjem žena da napreduju u tom području; stoga pozdravlja inicijative kao što je stipendija ESB-a za žene u ekonomiji;

52.ističe da se u najnovijem pregledu financijske stabilnosti koji je ESB objavio u studenome 2024. ističe zabrinutost zbog mogućnosti balona cijena imovine povezane s umjetnom inteligencijom s obzirom na njezinu koncentraciju među nekoliko velikih poduzeća korisnika umjetne inteligencije;

53.poziva na daljnje poboljšanje internog okvira ESB-a za zviždače i njegovo usklađivanje s Direktivom EU-a o zviždačima;

54.poziva ESSB da nastavi i ojača svoje dijaloge s nacionalnim parlamentima, za koje smatra da bi ojačali legitimnost i politike ESSB-a;

55.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci.