1.primjećuje da je u posljednjih pet godina EU pokazao visok stupanj jedinstva i otpornosti na velike šokove, među ostalim zahvaljujući koordiniranom odgovoru politike kojim su obuhvaćene sve institucije EU-a, te fleksibilnom pristupu upotrebi novih i postojećih instrumenata; nadalje podsjeća da promicanje dugoročnog održivog rasta podrazumijeva promicanje ravnoteže između odgovorne fiskalne politike, strukturnih reformi i ulaganja kojima se zajedno povećavaju učinkovitost, produktivnost, zapošljavanje i blagostanje te također podrazumijeva povećanje konkurentnosti, poticanje jedinstvenog tržišta, razvoj strategija gospodarskog rasta i reviziju regulatornog okvira kako bi se privukla ulaganja; naglašava temeljnu potrebu za održivim, uključivim i konkurentnim gospodarskim rastom;

2.konstatira da je koordinacija ekonomskih politika od ključne važnosti za uspješnu ekonomsku i monetarnu uniju; podsjeća da je europski semestar dobro uspostavljen okvir za koordinaciju fiskalnih, gospodarskih i socijalnih politika te politika zapošljavanja diljem EU-a, u skladu s Ugovorima, uz poštovanje utvrđenih nacionalnih nadležnosti;

3.prima na znanje predanost Komisije da osigura da europski semestar potiče koordinaciju politika za konkurentnost, održivost i socijalnu pravednost, kao i integraciju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i europskog stupa socijalnih prava; napominje da je europski zeleni plan i dalje ključni projekt Komisije;

4.ističe činjenicu da je integrirana, koordinirana, ciljana i horizontalna industrijska politika ključna za povećanje ulaganja u inovacijski kapacitet EU-a, uz istodobno poticanje konkurentnosti i cjelovitosti jedinstvenog tržišta;

5.ističe kako su javna i privatna ulaganja ključna za sposobnost EU-a da se nosi s postojećim izazovima, uključujući razvoj inovacijskih kapaciteta EU-a i provedbu pravedne zelene i digitalne tranzicije, kao i da će se njima povećati otpornost EU-a, dugoročna konkurentnost te otvorena strateška autonomija; skreće pozornost na potrebu za strateškim ulaganjima u energetske interkonekcije, niskougljičnu energiju (kao što su obnovljivi izvori energije) i energetsku učinkovitost kako bi se, među ostalim, i. povećala neovisnost EU-a o uvezenim fosilnim gorivima i spriječili mogući inflacijski učinci ovisnosti o njima, ii. modernizirali proizvodni sustavi i iii. promicala socijalna kohezija; podsjeća da manifestacija fizičkih rizika povezanih s klimatskim promjenama može znatno utjecati na javne financije, što pokazuju poplave u Valenciji u listopadu 2024. i ciklon u Mayotteu u prosincu 2024.; poziva države članice da poduzmu potrebna ulaganja kako bi se poboljšalo ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima te povećala otpornost gospodarstva EU-a;

6.poziva Komisiju da osmisli inicijative na temelju Deklaracije iz Budimpešte, kako bi Unija postala konkurentnija, produktivnija, inovativnija i održivija jačanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i osiguravanjem konvergencije i jednakih uvjeta unutar EU-a i na globalnoj razini; prima na znanje razvoj novog alata za koordinaciju konkurentnosti; očekuje od Komisije da pojasni kakva će biti interakcija tog alata s europskim semestrom; naglašava da je važno podupirati mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća jer su oni ključni pokretači gospodarskog rasta i zapošljavanja u EU-u;

7.naglašava potrebu za poticanjem dinamičnog poduzetničkog ekosustava kojim se podupiru inovatori, prepoznajući njihovu ključnu ulogu u poticanju globalne konkurentnosti, gospodarske otpornosti, otvaranja radnih mjesta i strateške autonomije;

8.pozdravlja preporuke Komisije u pogledu ekonomske politike europodručja u kojima se apelira na države članice da povećaju konkurentnost i potiču produktivnost boljim pristupom poduzeća financiranju, smanjenim administrativnim opterećenjem te većim javnim i privatnim ulaganjem u područjima zajedničkih prioriteta EU-a, koji uključuju i. pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, ii. socijalnu i gospodarsku otpornost, uključujući europski stup socijalnih prava, iii. energetsku sigurnost i iv. izgradnju obrambenih sposobnosti;

9.pozdravlja preporuku Komisije da bi pri definiranju fiskalnih strategija države članice europodručja trebale nastojati poboljšati kvalitetu i učinkovitost javnih rashoda i prihoda koji su ključni za jamčenje održivosti javnih financija, te istodobno svesti na najmanju moguću mjeru štetne i iskrivljujuće učinke na gospodarski rast; naglašava da bi se to moglo postići, među ostalim, povećanjem europske koordinacije i smanjenjem izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza; pozdravlja zaključak iz Draghijeva izvješća da je za promicanje konkurentnosti EU-a potrebno koordinirano smanjenje oporezivanja dohotka od rada za radnike s niskim do srednjim dohotkom; podsjeća na nadležnost država članica u području porezne politike; poziva države članice da preusmjere porezno opterećenje s dohotka na porezne osnovice kojima se manje iskrivljava tržišno natjecanje;

10.ističe potrebu za stvaranjem fiskalnih rezervi kako bi se odgovorilo na izazove fiskalne održivosti, osiguravajući dostatna sredstva za ulaganja, i kako bi se mogli savladati potencijalni budući šokovi i krize; naglašava važnost promicanja konkurentnog, održivog i uključivog rasta u podupiranju dugoročne fiskalne stabilnosti i otpornosti;

11.izražava zabrinutost zbog toga što se prema gospodarskoj prognozi Komisije iz jeseni 2024. očekuje da će BDP EU-a porasti za 0,9 % (0,8 % u europodručju) 2024. godine, za 1,5 % (1,3 % u europodručju) 2025. godine te za 1,8 % (1,6 % u europodručju) 2026. godine; podsjeća da te brojke odražavaju postupni oporavak, ali i ograničen gospodarski rast u usporedbi s prethodnim gospodarskim ciklusima; napominje da su gospodarski izgledi za EU i dalje vrlo neizvjesni, pri čemu je vjerojatnost velika da bi rizici mogli imati negativan utjecaj na gospodarski rast;

12.napominje da se predviđa da će se udio javnog duga 2025. povećati na 83,0 % u EU-u, odnosno 89,6 % u europodručju, a 2026. na 83,4 % u EU-u i 90 % u europodručju, kada će proizvodni jaz biti praktički zatvoren i u EU-u i u europodručju, te da su ti udjeli viši od razina iz 2024. (82,4 % za EU i 89,1 % za europodručje);

13.podsjeća da se kretanja u udjelima javnog duga razlikuju od države do države; ističe da politička nesigurnost i geopolitički rizici mogu znatno doprinijeti povećanju troškova zaduživanja država članica na financijskim tržištima; napominje da bi neodržive razine duga mogle ugroziti ekonomsku stabilnost te smanjiti ekonomsku otpornost država članica i njihovu sposobnost reagiranja na krize; ističe da se očekuje da će 2024. i 2025. udio duga 11 država članica koje se nalaze u europodručju biti iznad referentne vrijednosti iz Ugovora od 60 %, dok će udio duga njih pet i dalje biti iznad 100 %;

14.napominje da se prema jesenskoj gospodarskoj prognozi Komisije iz 2024. očekuje da će se deficit opće države u EU-u i europodručju 2024. smanjiti na 3,1 % odnosno 3 % BDP-a, da će se 2025. dodatno smanjiti na 3 % odnosno 2,9 % BDP-a, a 2026. na 2,9 % odnosno 2,8 % BDP-a; naglašava da se očekuje da će se 2024. u deset država članica EU-a zabilježiti deficit koji je iznad referentne vrijednosti iz Ugovora od 3 % BDP-a; napominje da će taj broj 2025. ostati stabilan i da se predviđa da će 2026. proračuni većine država članica biti još slabiji nego prije pandemije (2019.), pri čemu će devet država članica još uvijek bilježiti deficit veći od 3 %;

15.napominje da osam država članica ima prekomjerne deficite; podsjeća da je Vijeće poduzelo korektivne mjere i poziva predmetne države članice da poduzmu korake za smanjenje prekomjernih deficita te da istovremeno na najmanju moguću mjeru svedu društveno-gospodarski učinak; podsjeća na važnost dosljednosti u primjeni postupka u slučaju prekomjernog deficita na države članice;

16.napominje da se prema jesenskoj gospodarskoj prognozi Komisije iz 2024. predviđa da će inflacija u EU-u pasti s 2,6 % u 2024. na 2,4 % u 2025. i na 2 % u 2026., dok će se u europodručju smanjiti s 2,4 % u 2024. na 2,1 % u 2025. te na 1,9 % u 2026.; podsjeća da je, iako je to smanjenje pozitivno, temeljna inflacija i dalje relativno visoka, što upućuje na stalne inflacijske pritiske; napominje da fiskalna politika, osim što štiti fiskalnu održivost, može podupirati i monetarnu politiku u smanjenju inflacije te bi se njome trebalo predvidjeti dovoljno prostora za dodatna ulaganja i podržati dugoročni rast;

17.napominje da Komisija nije uspjela istodobno podnijeti Godišnji pregled održivog rasta, Izvješće o mehanizmu upozoravanja, nacrt preporuke za europodručje i nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju;

18.napominje da će se 2025., prema Izvješću Komisije o mehanizmu upozoravanja za 2025., pripremiti detaljna preispitivanja za devet država za koje je 2024. utvrđeno da bilježe neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže, dok bi za jednu državu članicu trebalo provesti još jedno detaljno preispitivanje jer se u njoj bilježi poseban rizik od novonastalih neravnoteža;

19.ističe da je stanovanje izravno povezano s makroekonomskim neravnotežama u europodručju, što ima štetne posljedice za gospodarsku otpornost, dinamičnost i društveni napredak te za regionalnu mobilnost i mobilnost unutar EU-a; zabrinut je zbog toga što će se u nekim državama članicama cijene stambenih nekretnina vjerojatno povećati te će ih, u nedostatku sveobuhvatne strategije, možda biti teško ograničiti;

20.podsjeća da je cilj reforme osigurati da taj okvir bude jednostavniji, transparentniji i učinkovitiji, da se njime povećava nacionalna odgovornost i poboljšava provedba te da se istovremeno vodi računa o razlikama među državama članicama na temelju njihovih pojedinačnih polaznih točaka, što predstavlja korak naprijed u napuštanju univerzalnog pristupa za sve u svjetlu aspekata fiskalne održivosti koji su specifični za svaku državu, a odražavaju se u kretanju neto rashoda; podsjeća, osim toga, da se reformom nastoji ojačati fiskalnu održivost postupnim prilagodbama i prilagodbama po mjeri dopunjenima reformama i ulaganjima te promicati protucikličke fiskalne politike;

21.smatra da nova fiskalna pravila pružaju veću fleksibilnost i poticaje povezane s ulaganjima i nacionalnim reformama nužnima za hvatanje u koštac s ekonomskim, društvenim i geopolitičkim izazovima s kojima se EU suočava; svjestan je toga da se financijski resursi i doprinosi iz nacionalnih proračuna razlikuju od jedne države članice do druge; pozdravlja činjenicu da pokazatelj neto rashoda isključuje sve nacionalno sufinanciranje programa koje financira EU, čime se državama članicama pruža veći fiskalni prostor za ulaganje u zajedničke prioritete EU-a, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2024/1263, doprinosi jačanju sinergija između proračuna EU-a i nacionalnih proračuna te se smanjuje rascjepkanost i povećava ukupna učinkovitost javne potrošnje u nekim područjima, kao što je obrana;

22.ističe da analiza održivosti duga ima ključnu ulogu u reformiranim fiskalnim pravilima EU-a; smatra da diskrecijska uloga Komisije u analizi održivosti duga zahtijeva da relevantne procjene budu potpuno transparentne, predvidljive, ponovljive i stabilne; poziva Komisiju da razmotri moguća metodološka poboljšanja, kao što je procjena učinaka prelijevanja među državama članicama, te da o tome propisno obavijesti Parlament;

23.prima na znanje da je Komisija u prošlosti nedosljedno primjenjivala okvir fiskalnih pravila te da su države članice u nejednakoj mjeri usklađene s pravilima; naglašava da je ključno da se novim okvirom osigura jednako postupanje prema državama članicama; potvrđuje da uspjeh okvira od samog početka uvelike ovisi o pravilnoj, transparentnoj i učinkovitoj provedbi, pri čemu treba voditi računa o polazišnim točkama država članica i pojedinačnim izazovima s kojima se suočavaju; prima na znanje promjene koje su u novi okvir uvedene kako bi se poboljšala vjerodostojnost sustava financijskih sankcija;

24.potiče države članice da tehničku definiciju svojeg nacionalnog operativnog pokazatelja usklade s europskim pokazateljem primarnih neto rashoda;

25.naglašava ulogu koju u okviru gospodarskog upravljanja EU-a imaju Parlament i neovisna fiskalna tijela; ističe da Komisija ima diskrecijsku ovlast u izradi srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova; ističe da Parlament i Europski fiskalni odbor trebaju povećati nadzor nad Komisijom, kako je predviđeno u Uredbi (EU) 2024/1263, te da se treba povećati protok informacija prema Parlamentu kako bi se omogućio njegov učinkovit nadzor;

26.konstatira da neke države članice nisu mogle na vrijeme podnijeti svoje nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove i nacrte proračunskih planova; napominje da zbog općih izbora i formiranja novih vlada pet država članica još nije podnijelo svoje nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove, dvije države članice još nisu dostavile svoje nacrte proračunskih planova, dok jedna država članica nije podnijela svoj nacrt proračunskog plana iz drugih neutvrđenih razloga; poziva te države članice da što prije dostave relevantne planove; ističe da je pravodobno podnošenje tih planova preduvjet za učinkovitu provedbu i vjerodostojnost novih pravila; ponovno potvrđuje važnost pravovremenog podnošenja nacrta proračunskih planova kako bi se obveze izložene u fiskalnim planovima pretočile u konkretne politike nakon odobrenja nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova;

27.podsjeća da bi reforme i ulaganja izloženi u nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima trebali biti usklađeni sa zajedničkim prioritetima EU-a, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2024/1263; naglašava da bi Komisija u skladu s novim okvirom tim prioritetima trebala posvetiti posebnu pozornost prilikom ocjenjivanja nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova;

28.prima na znanje da je 21 od 22 nacionalna srednjoročna fiskalno-strukturna plana koji su dosad pregledani dobio pozitivnu ocjenu; napominje da novi okvir omogućuje državama članicama da koriste pretpostavke koje se razlikuju od Komisijine analize održivosti duga, pod uvjetom da su te razlike objašnjene i propisno i transparentno opravdane te da se temelje na valjanim ekonomskim argumentima u okviru tehničkog dijaloga s državama članicama; primjećuje, međutim, da je u planovima koje je dostavilo pet država članica Komisija u makroekonomskim pretpostavkama povezanima s potencijalnim BDP-om i/ili deflatorom BDP-a utvrdila nedovoljno opravdane nedosljednosti i odstupanja od okvira za analizu održivosti duga; naglašava da bi takva odstupanja i rizici od odgađanja prilagodbe mogli ugroziti buduću fiskalnu održivost; napominje da je u planovima koje su dostavile tri države članice Komisija potvrdila da je fiskalna prilagodba koncentrirana na kraju razdoblja; poziva Komisiju da osigura da svaka takva koncentracija prilagodbe ispunjava zahtjeve utvrđene u Uredbi i poziva je da spriječi procikličke politike;

29.prima na znanje da je samo sedam država članica zatražilo mišljenje od svoje relevantne neovisne fiskalne institucije, koja pruža važnu dodatnu dimenziju nadzora; s oprezom primjećuje da su neke neovisne fiskalne institucije dale negativno mišljenje o nacionalnom fiskalnom planu svoje države članice; žali zbog toga što devet država članica prije podnošenja nacionalnih planova nije ispunilo obvezu provođenja političkih savjetovanja s civilnim društvom, socijalnim partnerima, regionalnim vlastima i drugim relevantnim dionicima; osim toga žali zbog činjenice da nekoliko država članica u postupak odobravanja planova nije uključilo svoje nacionalne parlamente i nije izvijestilo o tome jesu li održana potrebna savjetovanja s nacionalnim parlamentima, kako je utvrđeno u novom okviru;

30.primjećuje da je pet država članica zatražilo produljenje razdoblja prilagodbe; naglašava da bi se svako takvo produljenje trebalo temeljiti na skupu obveza povezanih s ulaganjima i reformama kojima se, kada ih se promatra zajedno, poboljšava potencijalni rast i otpornost gospodarstva, podupire fiskalna održivost, uzimaju u obzir zajednički prioriteti EU-a i relevantne preporuke za pojedine zemlje te da bi ono trebalo ispunjavati uvjete za takvo produljenje navedene u Uredbi; napominje da reforme i ulaganja koji su korišteni kako bi se opravdalo to produljenje zaista znatno ovise o reformama koje su već odobrene u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; ističe da su reforme i ulaganja koji pozitivno doprinose potencijalnom rastu BDP-a država članica važni i potrebni; poziva Komisiju da provede učinkovitu ex post ocjenu učinka dogovorenih ulaganja i reformi u smislu podupiranja fiskalne održivosti, jačanja potencijala rasta gospodarstva, hvatanja u koštac sa zajedničkim prioritetima EU-a i provođenja preporuka za pojedine zemlje te jamčenja potrebne razine javnih ulaganja koja financira država;

31.napominje da je Komisija procijenila da je samo osam od 17 podnesenih nacrta proračunskih planova u skladu s fiskalnim preporukama koje proizlaze iz nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana; žali zbog činjenice da je procijenjeno da sedam planova nije u potpunosti u skladu s preporukama, jedan nije usklađen s preporukama, a za jedan postoji rizik da neće biti u skladu s preporukama; zabrinut je zbog toga što je šest država članica podnijelo nacrte proračunskih planova s godišnjim ili kumulativnim rastom rashoda koji je iznad njihovih propisanih gornjih granica;

32.prima na znanje da Komisija predviđa da će provedba revidiranog okvira upravljanja dovesti do smanjenja primarnog strukturnog salda za cijelo europodručje od 0,5 % BDP-a u 2024. i 0,25 % BDP-a u 2025.; prima na znanje da je Komisija ocijenila da je to u skladu s procesom poboljšanja fiskalne održivosti i potpore aktualnom procesu dezinflacije jer je gospodarska nesigurnost i dalje visoka; napominje da će se rastom BDP-a nastaviti podupirati fiskalna konsolidacija u cijelom EU-u; poziva na donošenje fiskalnih politika kojima se ponovno uspostavlja stabilnost te se istovremeno promiču inovacije, industrijska konkurentnost i dugoročni gospodarski rast; naglašava da je potrebno stvoriti dodatni fiskalni prostor kako bi se uhvatilo u koštac s budućim izazovima i potencijalnim krizama te se istovremeno očuvala dostatna razina ulaganja kojima se podupiru i potiču održivi i uključivi rast, industrijalizacija i blagostanje za sve;

33.smatra da učinkovita provedba fiskalnih pravila, iako nužna, sama po sebi nije dovoljna kako bi se u svakom trenutku ostvarivao optimalni smjer fiskalne politike niti kako bi se zajamčio visok životni standard za sve Europljane; napominje da se i dalje predviđa da će se smjer fiskalne politike 2025. znatno razlikovati među državama članicama; poziva Komisiju da istraži mogućnosti uspostave mehanizma koji bi pomogao osigurati da ciklički položaj EU-a u cjelini u svakom trenutku bude prilagođen makroekonomskim izgledima;

34.podsjeća da će, prema Komisiji, fiskalno iscrpljivanje 2025. djelomično biti neutralizirano blagim širenjem ulaganja koja se financiraju iz nacionalnih proračuna i bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te drugih fondova EU-a; naglašava ulogu Mehanizma za oporavak i otpornost u rješavanju potreba EU-a za ulaganjima te napominje da njegova valjanost istječe krajem 2026., što bi moglo dovesti do smanjenja javnih ulaganja u zajedničke europske prioritete;

35.poziva Komisiju da pokrene rasprave o rješavanju pitanja znatnog investicijskog jaza u EU-u i da smanji troškove zaduživanja, ojača financijsku stabilnost i omogući strateška ulaganja u skladu s ciljevima EU-a te traži da osiguravanje europskih javnih dobara, kao što su obrambene sposobnosti, odgovara potrebama u kontekstu sve većih prijetnji i sigurnosnih izazova; poziva na to da se dobici povezani s učinkovitosti, koji mogu proizaći iz pružanja europskih javnih dobara na razini EU-a, u potpunosti iskoriste kroz učinkovitu koordinaciju investicijskih prioriteta među državama članicama; smatra da bi taj okvir prema potrebi trebalo ojačati investicijskim instrumentima i alatima na razini EU-a osmišljenima kako bi se troškovi za porezne obveznike EU-a sveli na najmanju moguću mjeru i kako bi se maksimalno povećala učinkovitost u pružanju europskih javnih dobara;

36.podsjeća da svako financiranje EU-a mora biti popraćeno snažnim kontrolama kojima se osiguravaju transparentnost, odgovornost i učinkovita upotreba sredstava, kako bi se izbjeglo neopravdano povećanje javne potrošnje;

37.potiče države članice da promiču investicijske izdatke koji dovode do pozitivne stope povrata; prima na znanje da se u Draghijevu izvješću procjenjuje da će privatni sektor u EU-u provesti oko četiri petine produktivnih ulaganja, dok će javna ulaganja imati i ulogu katalizatora; pozdravlja inicijativu Komisije da u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira predloži fond za konkurentnost te je poziva da u potpunosti iskoristi financijska jamstva kako bi potaknula privatna ulaganja; naglašava da države članice moraju pojačati svoje napore, posebno proračunske napore, kako bi se ubrzale inovacije, digitalizacija, obrazovanje, osposobljavanje i dekarbonizacija, ojačala europska konkurentnost i smanjile ovisnosti;

38.konstatira da je stopa „u cijelosti provedenih” preporuka za pojedine zemlje pala s 18,1 % (u razdoblju 2011. – 2018.) na 13,9 % (u razdoblju 2019. – 2023.); podsjeća da je provedba preporuka za pojedine zemlje, uključujući one koje se odnose na učinkovitost javne potrošnje, ključan dio osiguravanja fiskalne održivosti i rješavanja makroekonomskih neravnoteža; zalaže se za učinkovitiju provedbu preporuka za pojedine zemlje i relevantnih reformi; traži da se istraže načini povećanje udjela „u cijelosti provedenih” preporuka za pojedine zemlje; traži od Komisije da preporuke za pojedine zemlje budu povezanije s relevantnim izvješćima o pojedinim zemljama; poziva na evaluaciju učinka reformi i napretka u smanjenju utvrđenih nedostataka u ulaganjima; poziva na veću transparentnost u pripremi preporuka za pojedine zemlje;

39.u tom pogledu ponavlja da bi preporuke za pojedine zemlje trebalo poboljšati usmjeravanjem na ograničen skup izazova, posebno na strukturne izazove određenih država članica i zajedničke prioritete EU-a, u cilju promicanja zdravog i uključivog gospodarskog rasta, jačanja konkurentnosti i makroekonomske stabilnosti, promicanja zelene i digitalne tranzicije te osiguravanja socijalne i međugeneracijske pravednosti;

40.podsjeća da su države članice obvezne u svojim nacionalnim fiskalnim planovima uzeti u obzir relevantne preporuke za pojedine zemlje i u njihovoj gospodarskoj i u njihovoj socijalnoj dimenziji, kako je navedeno u okviru europskog semestra; prima na znanje da je Komisija utvrdila da u nacionalnim fiskalnim planovima postoje neprovedene preporuke za pojedine zemlje;

41.ističe da su preporuke za pojedine zemlje važne za rješavanje dugoročnijih pokretača fiskalne održivosti, uključujući održivost i pravilno osiguravanje javnih mirovinskih sustava, sustava zdravstvene skrbi i dugotrajne skrbi s obzirom na demografske izazove kao što je starenje stanovništva, te za pripravnost na nepovoljna kretanja, uključujući fizičke rizike povezane s klimatskim promjenama; naglašava da su preporuke za pojedine zemlje važne za rješavanje pitanja stabilnosti tržišta stambenih nekretnina kako bi se doprinijelo gospodarskoj otpornosti EU-a;

42.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.