1.smatra da bi Komisija i Vijeće trebali pojačati napore u cilju provedbe europskog stupa socijalnih prava, u skladu s akcijskim planom iz ožujka 2021. i Izjavom iz La Hulpea kako bi se ostvarili glavni ciljevi do 2030.; poziva Komisiju da se pobrine za to da se u zajedničkom izvješću o zapošljavanju za 2026. analizira provedba svih načela europskog stupa socijalnih prava u skladu s Uredbom (EU) 2024/1263 i da se u njega uključi analiza socijalne dimenzije nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova povezanih sa socijalnom otpornošću, uključujući europski stup socijalnih prava; u tom pogledu pozdravlja najavu novog akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava Von der Leyen, Ursula, Izbor za Europu. Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029., 18. srpnja 2024. za 2025. kako bi se pružio novi poticaj društvenom napretku; pozdravlja činjenicu da se očekuje da će gotovo sve države članice 2025. povećati javna ulaganja, što je nužno za osiguravanje pristupa kvalitetnim javnim uslugama i postizanje ciljeva europskog stupa socijalnih prava; podsjeća da države članice mogu mobilizirati Mehanizam za oporavak i otpornost u okviru područja primjene definiranog Uredbom (EU) 2021/241 Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/241/oj). do 31. prosinca 2026. o politikama za održiv i uključiv rast i sljedeću generaciju;

2.naglašava važnost korištenja pregleda socijalnih pokazatelja i okvira za socijalnu konvergenciju za utvrđivanje rizika u područjima smanjenja nejednakosti, jačanja sustava socijalne zaštite i promicanja pristojnih radnih uvjeta i mjera potpore za radnike kako bi savladali izazove tranzicija kao i za praćenje napretka u tim područjima; naglašava da je u tom pogledu potrebno osigurati održivu, pravednu i uključivu Europu u kojoj su socijalna prava u potpunosti očuvana i zaštićena na istoj razini kao i gospodarske slobode; podsjeća da građani EU-a socijalnu Europu smatraju jednim od svojih prioriteta;

3.izražava žaljenje zbog nedostatka podataka o nejednakosti u bogatstvu i koncentraciji bogatstva u EU-u i zbog nedostatka analize te pojave jer je to jedna od glavnih odrednica siromaštva; ističe da je prema skupu podataka o raspodjeli bogatstva (engl. Distributional Wealth Accounts) koji je izradio Europski sustav središnjih banaka u četvrtom tromjesečju 2023. 10 % najbogatijih osoba posjedovalo 56 % ukupnog bogatstva, a siromašnija polovina stanovništva tek 5 %;

4.pozdravlja uključivanje analize pozitivnog doprinosa ciljeva održivog razvoja i europskih strategija za jednakost u zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2025. i poziva Komisiju da se pobrine za to da se u zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2026. uključi i dio u kojem će se analizirati napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja povezanih sa zaposlenošću i socijalnom politikom i dio o napretku u iskorjenjivanju socijalne i radne diskriminacije u skladu sa Strategijom za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025., Akcijskim planom EU-a za borbu protiv rasizma za razdoblje 2020. – 2025., Strateškim okvirom EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma za razdoblje 2020. – 2030., Strategijom o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025. i Strategijom o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.;

5.poziva države članice da provedu ažurirane smjernice za zapošljavanje i da se pritom posebno usmjere na obrazovanje i osposobljavanje za sve, nove tehnologije kao što je umjetna inteligencija i nedavne političke inicijative za rad putem platformi, cjenovno pristupačno i pristojno stanovanje te rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina, u cilju jačanja demokratskog odlučivanja;

6.ponavlja važnost ulaganja u razvoj vještina radne snage i stručno osposobljavanje te osiguravanja kvalitetnog zapošljavanja, s naglaskom na individualnom pravu na osposobljavanje i cjeloživotno učenje; poziva države članice da osmisle mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju u suradnji s lokalnim dionicima, uključujući tijela za obrazovanje i osposobljavanje i socijalne partnere, kako bi se ojačala veza između sustava obrazovanja i osposobljavanja i tržišta rada te predvidjele potrebe tržišta rada; pozdravlja činjenicu da se ishodi zapošljavanja za osobe koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje i dalje poboljšavaju u cijelom EU-u; zabrinut je zbog slabijih obrazovnih rezultata mladih, posebno u području osnovnih vještina; u tom kontekstu pozdravlja najavu akcijskog plana za osnovne vještine i strateškog plana za obrazovanje u području STEM-a; poziva države članice da ulažu u programe u okviru kojih se učenicima pružaju osnovne, digitalne i transverzalne vještine potrebne za svijet rada i njegovu digitalizaciju te im se omogućuje da smisleno pridonesu društvu; podsjeća na važnu ulogu koju Europski fond za prilagodbu globalizaciji može imati u potpori i prekvalifikaciji radnika koji su proglašeni viškom zbog velikih restrukturiranja;

7.pozdravlja najavu plana za kvalitetna radna mjesta kako bi se osigurala pravedna tranzicija za sve; poziva Komisiju da u planu razmotri mjere povezane s upotrebom umjetne inteligencije i algoritamskim upravljanjem u svijetu rada kako bi se nove tehnologije iskoristile za poboljšanje radnih uvjeta i produktivnosti uz poštovanje prava radnika i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kako je utvrđeno u zajedničkom izvješću o zapošljavanju Komisijin Prijedlog zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju od 17. prosinca 2024. (COM(2024)0701).;

8.ističe da odgovor na nedostatak radne snage u Europskoj uniji uključuje i poboljšanje i olakšavanje mobilnosti radne snage unutar Unije; poziva države članice da ojačaju i olakšaju priznavanje vještina i kvalifikacija u Uniji, među ostalim za državljane trećih zemalja; poziva Komisiju da analizira učinkovitost platforme europskih zavoda za zapošljavanje (EURES) radi moguće revizije njezina rada;

9.napominje da je broj osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje, osoba s nižim stupnjem obrazovanja, mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) i ranjivih skupina među njima, uključujući Rome, žene, starije osobe, niskokvalificirane i srednje kvalificirane osobe, osobe s invaliditetom i osobe migrantskog ili manjinskog podrijetla, ovisno o kontekstu pojedine zemlje, i dalje visok u nekoliko država članica, unatoč silaznom trendu u Europskoj uniji; poziva države članice da ojačaju Garanciju za mlade u skladu s četvrtim načelom europskog stupa socijalnih prava; kako bi se pružila potpora mladima kojima je potrebna pomoć tijekom njihova osobnog i profesionalnog razvoja; ponovno ističe ključnu ulogu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u prenošenju znanja, vještina i kompetencija potrebnih mladima koji ulaze na tržište rada; naglašava potrebu za ulaganjem u kvalitetu i privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+); stoga podsjeća na potrebu za rješavanjem te situacije i razvojem rješenja kako bi se mladi zadržali u obrazovanju, osposobljavanju ili na radnom mjestu te na važnost osiguravanja njihova pristupa pripravništvu i naukovanju, čime bi im se omogućilo stjecanje prvog radnog iskustva i olakšao njihov prijelaz iz obrazovanja na tržište rada, kao i kako bi se stvorili radni uvjeti kojima se starijoj radnoj snazi omogućuje da ostane na tržištu rada;

10.smatra da se, iako je došlo do poboljšanja, osobe s invaliditetom, posebno žene s invaliditetom, i dalje suočavaju s velikim preprekama na tržištu rada i da stoga postoji potreba za strukovnim i digitalnim osposobljavanjem, uz istodobno promicanje uključivanja osoba s invaliditetom, usmjereno na neaktivnu radnu snagu i skupine sa slabom zastupljenošću na tržištu rada, uključujući žene, mlade, starije radnike i osobe s kroničnim bolestima; poziva Komisiju da strategiju EU-a za osobe s invaliditetom od 2025. ažurira novim vodećim inicijativama i mjerama, kao što su europsko jamstvo za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom i razmjena najboljih praksi, npr. iskaznice za osobe s invaliditetom, prvenstveno kako bi se riješilo pitanje socijalne uključenosti i neovisnog života osoba s invaliditetom i kako bi se tim osobama osigurao pristup kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju s pomoću smjernica za zadržavanje naknada za invaliditet;

11.izražava zabrinutost zbog toga što se Romi i dalje suočavaju s velikim preprekama u zapošljavanju jer su im mogućnosti ograničene zbog trajnih predrasuda; napominje da se u strateškom okviru EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma ističe nedostatak napretka u pristupu tržištu rada te da se povećava udio romske mladeži koja ne radi, nije u sustavu redovitog obrazovanja ni u sustavu obrazovanja odraslih; ističe cilj strateškog okvira da se do 2030. prepolove razlike u zaposlenosti između Roma i ukupnog stanovništva i da se osigura stopa zaposlenosti Roma od najmanje 60 %; odlučno poziva države članice da primijene integrirani pristup usmjeren na jednakost i osiguraju da javne politike i usluge učinkovito dopru do svih Roma, uključujući one u udaljenim ruralnim područjima;

12.ističe da je potrebno obratiti pozornost na socijalne i ekološke aspekte konkurentnosti i naglašava potrebu za ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje za sve kako bi se osigurao univerzalan pristup visokokvalitetnim programima javnog obrazovanja i stručnog osposobljavanja, kao i održive prakse za poticanje uključivog rasta; naglašava da bi socijalni partneri trebali imati ključnu ulogu u identificiranju i savladavanju potreba za vještinama diljem EU-a;

13.poziva Komisiju i države članice da u europski semestar uvrste konkretne preporuke o cjenovnoj pristupačnosti stanovanja i da promiču ulaganje u stanovanje; odlučno poziva države članice da zajamče da se ulaganjima u stanovanje podupiru dugoročna kvalitetna stambena rješenja koja su doista cjenovno pristupačna za kućanstva s niskim i srednjim dohotkom te ističe da su ulaganja u socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje ključna za osiguravanje i poboljšanje kvalitete života za sve; naglašava potrebu za boljim iskorištavanjem sredstava EU-a, primjerice putem financijskih instrumenata Europske investicijske banke, posebno kako bi se poduprla ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti zgrada; poziva Komisiju i države članice da poduzmu odlučne mjere kako bi osigurale procjenu politika, fondova i uskih grla Unije kojima bi se trebala olakšati izgradnja, prenamjena i obnova dostupnih, cjenovno pristupačnih i energetski učinkovitih stambenih objekata, uključujući socijalno stanovanje, koji zadovoljavaju potrebe mladih, osoba sa smanjenom pokretljivošću, skupina s niskim i srednjim dohotkom, ugroženih obitelji i osoba u ranjivijem položaju, uz istodobnu zaštitu vlasnika stambenih nekretnina i onih koji traže pristup stambenom vlasništvu od daljnjeg smanjenja opskrbe;

14.pozdravlja najavljeni europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje za potporu državama članicama u suzbijanju stambene krize i rastućih najamnina; poziva Komisiju da procijeni koje potencijalne prepreke u pogledu pravila o državnim potporama utječu na pristupačnost stanovanja i da objavi informacije o tome; podsjeća da se s pomoću Socijalnog fonda za klimatsku politiku od 2026. državama članicama želi pružati financijska pomoć za potporu osjetljivim kućanstvima, osobito mjerama i ulaganjima usmjerenima na povećanje energetske učinkovitosti zgrada, dekarbonizaciju grijanja i hlađenja zgrada te integraciju sustava za proizvodnju i skladištenje obnovljive energije u zgrade;

15.smatra da je beskućništvo dramatičan društveni problem u EU-u; poziva na jedinstvenu definiciju beskućništva u EU-u koja bi omogućila sustavnu usporedbu i procjenu razmjera beskućništva u različitim državama članicama EU-a; poziva Komisiju da razvije strategiju i radi na iskorjenjivanju beskućništva u EU-u do 2030. promicanjem pristupa cjenovno pristupačnom i pristojnom stanovanju, kao i pristupa kvalitetnim socijalnim uslugama; potiče države članice da u vezi s tim bolje iskoriste dostupne instrumente EU-a, uključujući fond ESF+ Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 13. prosinca 2023. naslovljeno „Oblikovanje okvira EU-a za nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva na temelju načela ‘stanovanje na prvom mjestu’” (SL C, C/2024/1567, 5.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1567/oj).;

16.poziva države članice da osmisle nacionalne strategije za beskućništvo; pozdravlja namjeru donošenja preporuke Vijeća o borbi protiv beskućništva Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 13. prosinca 2023. naslovljeno „Oblikovanje okvira EU-a za nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva na temelju načela ‘stanovanje na prvom mjestu’”.; potiče Komisiju da dodatno poveća ambicioznost Europske platforme za borbu protiv beskućništva;

17.smatra da EU hitno mora poduzeti mjere za smanjenje trajno visokih razina siromaštva i socijalne isključenosti u EU-u, posebno među djecom, mladima i starijim osobama, osobama s invaliditetom, osobama rođenima izvan EU-a, LGTBI osobama i romskim zajednicama; ističe da treba dati prioritet pristupu kvalitetnim socijalnim uslugama i da treba osigurati energetsku sigurnost za ranjiva kućanstva; poziva Komisiju na donošenje prve strategije EU-a za borbu protiv siromaštva;

18.podsjeća na Unijin cilj prelaska s institucijske skrbi na skrb u zajednici ili obiteljsku skrb; poziva Komisiju da iznese akcijski plan za deinstitucionalizaciju; naglašava da bi taj akcijski plan trebao obuhvaćati sve skupine koje i dalje žive u institucijama, uključujući djecu, osobe s invaliditetom, osobe koje imaju poteškoće s mentalnim zdravljem, beskućnike i starije osobe; poziva države članice da u potpunosti iskoriste sredstva iz fonda ESF+, kao i sredstva iz drugih relevantnih europskih i nacionalnih fondova, kako bi se dovršio postupak deinstitucionalizacije i osiguralo da svaki građanin EU-a može živjeti u obiteljskom okruženju ili u zajednici;

19.poziva Komisiju da izradi europski akcijski plan za mentalno zdravlje, u skladu sa svojim nedavnim preporukama Komunikacija Komisije od 7. lipnja 2023. o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju (COM(2023)0298).; poziva države članice da poboljšaju pristup uslugama mentalnog zdravlja i programima emocionalne potpore za sve, osobito za djecu, mlade i starije osobe; traži bolje korištenje pokazatelja iz pregleda socijalnih pokazatelja kako bi se odgovorilo na učinak nesigurnih životnih uvjeta i nesigurnosti na mentalno zdravlje;

20.poziva Komisiju da se pozabavi problemom usamljenosti promicanjem sveobuhvatne strategije EU-a za usamljenost i pristup profesionalnoj skrbi; također poziva da se u okviru te strategije EU-a razmotri socio-ekonomski učinak usamljenosti na produktivnost i dobrobit suočavanjem s problemima kao što je izoliranost ruralnih područja; poziva države članice da nastave provoditi preporuku Vijeća o pristupu cjenovno pristupačnoj i visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi kako bi osigurale pristup kvalitetnoj skrbi i pristojne radne uvjete za radnike u sektoru skrbi, kao i za neformalne pružatelje skrbi;

21.uviđa da 44 milijuna Europljana često pruža neformalnu dugotrajnu skrb i da su to uglavnom žene Europska komisija: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, Long-term care report: trends, challenges and opportunities in an ageing society (Izvješće o dugotrajnoj skrbi: Trendovi, izazovi i prilike u društvu koje stari), svezak I., Ured za publikacije, 2021., https://data.europa.eu/doi/10.2767/677726.;

22.priznaje jedinstvenu ulogu pružatelja skrbi u društvu, a, iako definicija tog pojma nije usklađena na razini EU-a, u sektoru dugotrajne skrbi u EU-u zaposleno je 6,4 milijuna ljudi;

23.zabrinut je zbog toga što je 94,6 milijuna ljudi u EU-u 2023. još uvijek bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti; naglašava da bez promjene paradigme u pristupu borbi protiv siromaštva Europska unija i njezine države članice neće ostvariti svoje ciljeve smanjenja siromaštva; smatra da je najava prve strategije EU-a za borbu protiv siromaštva korak u pravom smjeru prema preokretanju trenda, ali da ona mora pružiti sveobuhvatan pristup rješavanju višedimenzionalnih aspekata siromaštva i socijalne isključenosti konkretnim mjerama, snažnom provedbom i praćenjem; poziva da se tom strategijom obuhvate svi koji se suočavaju sa siromaštvom i socijalnom isključenošću, prije svega osobe u najnepovoljnijem položaju, ali i posebne mjere za razne skupine kao što su zaposlene osobe na rubu siromaštva, beskućnici, osobe s invaliditetom, obitelji s jednim roditeljem i prije svega djeca kako bi se na održiv način prekinuo krug siromaštva; naglašava da će prenošenje Direktive o minimalnim plaćama u nacionalne pravne sustave biti ključno za sprečavanje i suzbijanje rizika od siromaštva među radnicima i jačanje poticaja za rad te pozdravlja činjenicu da je nekoliko država članica izmijenilo ili planira izmijeniti svoje okvire za minimalne plaće; zabrinut je zbog širenja nestandardnih oblika zapošljavanja u okviru kojih je vjerojatnije da će se radnici suočiti sa siromaštvom unatoč zaposlenju i ostati bez odgovarajuće pravne zaštite;

24.ponavlja svoj poziv Komisiji da u kontekstu europskog semestra i preporuka za pojedine zemlje pažljivo prati provedbu Jamstva za djecu u svim državama članicama; ponavlja svoj poziv na povećanje sredstava za Europsko jamstvo za djecu s namjenskim proračunom od najmanje 20 milijardi EUR i na to da države članice najmanje 5 % sredstava koja su im dodijeljena iz fonda ESF+ namijene za borbu protiv siromaštva djece i promicanje dobrobiti djece; smatra da bi preporuke za pojedine zemlje trebale odražavati proračunsku usklađenost države članice s minimalnim zahtjevom za dodjelu sredstava za suzbijanje siromaštva djece utvrđenim u Uredbi o fondu ESF+ Članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) (SL L 231, 30.6.2021., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1057/oj).; poziva Komisiju da u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru osigura ambiciozan proračun za Jamstvo za djecu kako bi se riješio rastući problem siromaštva i socijalne isključenosti djece;

25.zabrinut je zbog nacionalnih politika zbog kojih nastaju razlike u pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem i rastu nejednakosti unutar i između država članica; upozorava da se time također potkopava provedba 16. načela europskog stupa socijalnih prava i cilja održivog razvoja br. 3.8. o općem zdravstvenom osiguranju, kao i opći cilj europskog stupa socijalnih prava, odnosno promicanje uzlazne socijalne konvergencije u EU-u, a da nitko ne bude zapostavljen; smatra da pokazatelji korišteni u pregledu socijalnih pokazatelja ne omogućuju sveobuhvatno razumijevanje cjenovne pristupačnosti zdravstvene skrbi;

26.ističe da poslodavci trebaju poticati međugeneracijske veze unutar poduzeća i međugeneracijsko učenje između mladih i starijih radnika i obrnuto; ističe da sve starija radna snaga može pomoći poduzećima da osmisle nove proizvode i usluge kako bi se na kreativniji i produktivniji način prilagodila potrebama društva koje stari; nadalje poziva na stvaranje poticaja za volontiranje i mentorstvo kako bi se potaknuo prijenos znanja među generacijama;

27.upozorava da su prema izvješćima Europske središnje banke realne plaće još uvijek ispod razine prije pandemije, dok je produktivnost približno jednaka; slaže se da se time otvara prostor za oporavak realnih plaća bez inflacije i upozorava da će se, ako se realne plaće ne oporave, povećati rizik od dugotrajne gospodarske slabosti, što bi moglo dovesti do trajnih posljedica i dodatnog smanjenja produktivnosti u europodručju u odnosu na druge dijelove svijeta; smatra da bolja provedba minimalnih plaća i jačanje obuhvata kolektivnog pregovaranja mogu povoljno utjecati na razine nejednakosti u plaćama, osobito tako što će se pružiti pomoć ranjivijim radnicima s najnižim plaćama koji su sve više izostavljeni;

28.poziva države članice da osiguraju pristojne radne uvjete, koji među ostalim obuhvaćaju pristojne plaće, pristup socijalnoj zaštiti, mogućnosti cjeloživotnog učenja, sigurnost i zdravlje na radu, dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života i pravo na isključivanje, razumno radno vrijeme, zastupljenost radnika, demokraciju na radnom mjestu i kolektivne ugovore; odlučno poziva države članice da potiču demokraciju na radnom mjestu, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te da zaštite prava radnika, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije, te da osiguraju jednaku plaću za jednak rad za muškarce i žene, povećaju transparentnost plaća i riješe pitanje rodne nejednakosti kako bi se uklonila razlika u plaćama između spolova u EU-u;

29.podsjeća na važnost poboljšanja pristupa samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti i poziva Komisiju da u okviru preporuka za pojedine zemlje prati nacionalne planove država članica za provedbu Preporuke Vijeća od 8. studenoga 2019. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti SL C 387, 15.11.2019., str. 1.; podsjeća, s obzirom na to da je stopa samozaposlenih profesionalaca u kulturnom i kreativnom sektoru više nego dvostruko veća nego u općoj populaciji, na 13 inicijativa utvrđenih u odgovoru Komisije od 21. veljače 2024. na Rezoluciju Europskog parlamenta od 21. studenoga 2023. o okviru EU-a za socijalni i profesionalni položaj umjetnika i radnika u kulturnom i kreativnom sektoru Rezolucija Europskog parlamenta od 21. studenoga 2023. s preporukama Komisiji o okviru EU-a za socijalni i profesionalni položaj umjetnika i radnika u kulturnom i kreativnom sektoru (SL C, C/2024/4208, 24.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4208/oj). te poziva Komisiju da ih počne provoditi u suradnji s državama članicama;

30.poziva na provedbu politika kojima se promiče ravnoteža između poslovnog i privatnog života i pravo na isključivanje, u cilju poboljšanja kvalitete života svih obitelji i radnika, kako bi se osigurala provedba Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L 188, 12.7.2019., str. 79., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1158/oj). i europske strategije za skrb; poziva Komisiju da podnese prijedlog za rješavanje pitanja rada na daljinu i prava na isključivanje; kao i prijedlog za uvođenje europske iskaznice za sve vrste velikih obitelji i izradu europskog akcijskog plana za samohrane roditelje, s ciljem da se ponude obrazovne i socijalne prednosti; naposljetku, poziva na pokretanje inicijativa za borbu protiv isključenosti radne snage zbog duljih razdoblja bolovanja, za prilagodbu radnog mjesta i za promicanje fleksibilnih radnih uvjeta te na razvoj strategija za potporu za povratak radnika nakon duljih razdoblja odsutnosti;

31.poziva da se u kohezijskoj politici EU-a da prioritet demografskim izazovima i da se poduzmu konkretne mjere na razini EU-a i država članica; poziva Komisiju proglasi „Europsku godinu demografije” i da da prioritet izradi komunikacije Komisije o iskorištavanju talenta u europskim regijama i „mehanizma za poticanje talenata” kako bi se promicala socijalna kohezija i da poveća financijska sredstva za ruralna i najudaljenija područja i regije s visokom stopom depopulacije, pri čemu treba podupirati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, javne usluge, projekte lokalnog razvoja i osnovnu infrastrukturu koja pogoduje „pravu stanovništva na ostanak”, osobito u slučaju mladih; ističe važnost uvođenja posebnih mjera za suzbijanje regionalnih nejednakosti u obrazovanju i osposobljavanju kako bi se osigurao jednak pristup visokokvalitetnom i cjenovno pristupačnom obrazovanju za sve;

32.zabrinut je zbog toga što su neke skupine stanovništva, uključujući žene, starije osobe, niskokvalificirane i srednje kvalificirane osobe, osobe s invaliditetom i osobe migrantskog ili manjinskog podrijetla, unatoč poboljšanjima i dalje u velikoj mjeri podzastupljene na tržištu rada EU-a; upozorava da su se nejednakosti u obrazovanju produbile, čime se dodatno pogoršala ranjivost učenika i studenata u nepovoljnom položaju i onih migrantskog podrijetla; ističe da, prema zajedničkom izvješću o zapošljavanju, osobe migrantskog ili manjinskog podrijetla mogu imati velike koristi od ciljanih mjera s ciljem rješavanja pitanja neusklađenosti vještina, poboljšanja znanja jezika i borbe protiv diskriminacije; naglašava važnost jačanja napora u provedbi Akcijskog plana za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021. – 2027., kojim se pruža zajednički politički okvir za potporu državama članicama u razvoju nacionalnih politika integracije migranata;

33.poziva Komisiju i Vijeće da daju prioritet smanjenju administrativnog opterećenja kako bi se ostvarila pojednostavljenja uz poštovanje radnih i socijalnih standarda; smatra da će se boljom potporom MSP-ovima i stvarnim i potencijalnim poduzetnicima poboljšati konkurentnost i dugotrajna održivost EU-a, potaknuti inovacije i otvoriti kvalitetna radna mjesta; napominje da su MSP-ovi i samozaposlene osobe u svim sektorima ključni za gospodarski rast EU-a, a time i za financiranje socijalnih politika; poziva na provedbu posebnih preporuka za poboljšanje jedinstvenog tržišta; prima na znanje da je Komisija 29. siječnja 2025. objavila „Kompas konkurentnosti” Komunikacija Komisije od 29. siječnja 2025. naslovljena „Kompas konkurentnosti za EU” (COM(2025)0030).;

34.poziva Komisiju da provede provjere svakog novog zakonodavnog prijedloga u pogledu konkurentnosti, uzimajući pritom u obzir ukupni učinak zakonodavstva EU-a na poduzeća i na druge politike i programe EU-a;

35.smatra da je socijalna ekonomija ključna sastavnica socijalnog tržišnog gospodarstva EU-a i da djeluje kao pokretač provedbe europskog stupa socijalnih prava i njegovih ciljeva, s obzirom na to da često osigurava zaposlenost ranjivih i isključenih skupina; poziva Komisiju i države članice da ojačaju svoju potporu svim poduzećima socijalne ekonomije, a osobito neprofitnim poduzećima, kako je istaknuto u Akcijskom planu za socijalnu ekonomiju 2021. i Planu za socijalnu ekonomiju iz Liègea, u cilju promicanja kvalitetnog, dostojanstvenog i uključivog rada i kružnog gospodarstva, poticanja država članica da olakšaju pristup financiranju i povećanja vidljivosti aktera socijalne ekonomije; poziva Komisiju da istraži inovativne mehanizme financiranja za potporu razvoju socijalne ekonomije u Europi Rezolucija od 6. srpnja 2022. o akcijskom planu EU-a za socijalnu ekonomiju (SL C 47, 7.2.2023., str. 171.). i poticanje dinamičnog i uključivog poslovnog okruženja;

36.smatra da bi, u ovoj godini tranzicije, s provedbom revidiranih pravila gospodarskog upravljanja, države članice trebale uskladiti fiskalnu odgovornost s održivim i uključivim rastom i zapošljavanjem te konstatira da bi trebalo povećati uključenost socijalnih partnera, npr. u razvoj srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, kako bi se doprinijelo ciljevima novog okvira gospodarskog upravljanja;

37.pozdravlja činjenicu da nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi u novom okviru gospodarskog upravljanja moraju uključivati reforme i ulaganja kao odgovor na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i osigurati održivost duga uz strateško ulaganje u načela europskog stupa socijalnih prava u cilju poticanja uzlazne socijalne konvergencije;

38.zabrinut je zbog toga što je usklađenost s preporukama za pojedine zemlje i dalje niska; stoga ponavlja svoj poziv državama članicama da učinkovito provode preporuke u cilju promicanja zdravstvene skrbi i održivih mirovinskih sustava, u skladu s 15. i 16. načelom europskog stupa socijalnih prava, i dugoročnog blagostanja za sve građane, uzimajući u obzir ranjivost radnika čije su karijere segmentirane, povremene i podložne tranzicijama u kontekstu rada; ustaje da Komisija treba poboljšati svoj dijalog s državama članicama o provedbi postojećih preporuka i smjernica za zapošljavanje, kao i o trenutačnim ili budućim mjerama politike za svladavanje utvrđenih izazova;

39.pozdravlja uspostavu okvira za utvrđivanje rizika za socijalnu konvergenciju u sklopu europskog semestra, na koju je Europski parlament odlučno pozivao; podsjeća da Komisija u skladu s tim okvirom procjenjuje rizike za uzlaznu socijalnu konvergenciju u državama članicama i prati napredak u provedbi europskog stupa socijalnih prava na temelju pregleda socijalnih pokazatelja i načelâ okvira za socijalnu konvergenciju; pozdravlja činjenicu da zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2025. obuhvaća analizu po državama članicama utemeljenu na načelima okvira za socijalnu konvergenciju; poziva Komisiju da dodatno razvije inovativne alate za kvantitativnu i kvalitativnu analizu u skladu s novim okvirom kako bi se on optimalno iskoristio u budućim ciklusima europskog semestra;

40.pozdravlja činjenicu da prva analiza na temelju načela okvira za socijalnu konvergenciju upućuje na uzlaznu konvergenciju na tržištu rada u 2023. Komisijin Prijedlog zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju od 17. prosinca 2024. (COM(2024)0701).; sa zabrinutošću napominje da se ishodi zapošljavanja nedovoljno zastupljenih skupina i dalje trebaju poboljšati te da i dalje postoje rizici za uzlaznu konvergenciju na europskoj razini u pogledu razvoja vještina, od ranog obrazovanja do cjeloživotnog učenja, i socijalnih ishoda stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti; poziva Komisiju da u drugoj fazi analize dodatno analizira te rizike za uzlaznu socijalnu konvergenciju i da s predmetnim državama članicama raspravi o mjerama koje su poduzete ili predviđene kako bi se ti rizici ublažili;

41.uviđa da kriza troškova života, koja je povećala opterećenje za kućanstva, i rast troškova stanovanja zajedno s visokom cijenom energije pridonose visokoj razini energetskog siromaštva u cijelom EU-u; stoga poziva Komisiju i države članice da na sveobuhvatan način pristupe rješavanju temeljnih uzroka te krize tako da daju prioritet politikama kojima se promiču gospodarska otpornost, socijalna kohezija i održiv razvoj;

42.upozorava na socijalne rizike koji proizlaze iz krize automobilskog sektora, koji se suočava s nezapamćenim pritiskom vanjskih i unutarnjih čimbenika; poziva Komisiju da obrati pozornost na taj sektor i da poboljša socijalni dijalog i sudjelovanje radnika u procesima tranzicije; naglašava hitnu potrebu da se na trenutačnu krizu pruži koordiniran odgovor EU-a u okviru radne skupine sindikata i poslodavaca za krizne situacije;

43.poziva Komisiju da prati podatke o restrukturiranju i njegovu utjecaju na zaposlenost, primjerice s pomoću europskog alata za praćenje restrukturiranja (engl. European Restructuring Monitor), da olakša mjere za potporu tijekom restrukturiranja i tranzicija na tržištu rada te da razmotri mogućnost isticanja nacionalnih mjera koje podupiru društveno odgovoran način restrukturiranja u europskom semestru;

44.zabrinut je zbog revizije pregleda pokazatelja u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže koju provodi Komisija, posebno zbog smanjenja pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja, koji su ključni za procjenu socijalnog stanja i stanja na tržištu rada u državama članicama; žali zbog činjenice da se nezaposlenost mladih unatoč njezinoj važnosti za utvrđivanje i svladavanje konkretnih izazova na tržištu rada i za donošenje odgovarajućih javnih politika više ne smatra glavnim pokazateljem; naglašava da bi se pokazatelji socijalnih standarda trebali više uzimati u obzir u postupku odlučivanja; žali zbog činjenice da se Komisija nije na odgovarajući način savjetovala s Parlamentom i podsjeća Komisiju na njezinu obvezu da blisko surađuje s Parlamentom, Vijećem i socijalnim partnerima prije izrade pregleda pokazatelja u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže i skupa makroekonomskih i makrofinancijskih pokazatelja za države članice; naglašava da provedba načela europskog stupa socijalnih prava mora biti uključena u pregled pokazatelja u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže;

45.smatra da su teritorijalna i socijalna kohezija ključne sastavnice programa konkurentnosti, a zakonodavstvo kao što je Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) i dalje pozitivan primjer za buduće inicijative EU-a;

46.smatra da bi Komisija i države članice trebale osigurati da se fiskalnim politikama u okviru europskog semestra podupiru ulaganja usklađena s europskim stupom socijalnih prava, posebno u područjima kao što su pristojno i cjenovno pristupačno stanovanje, kvalitetna zdravstvena skrb, obrazovanje i sustavi socijalne zaštite jer su ta područja ključna za socijalnu koheziju i dugoročnu gospodarsku održivost te svladavanje izazova utvrđenih s pomoću socijalnih pokazatelja;

47.ističe potrebu za rješavanjem ključnih problema koji su u pregledu socijalnih pokazatelja identificirani oznakama „kritično” i „potrebno pratiti”, uključujući izloženost djece riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, razlike u zaposlenosti na temelju spola, prekomjerne troškove stanovanja, skrb o djeci, dugotrajnu skrb, razlike u zaposlenosti na temelju invaliditeta, učinak socijalnih prijenosa na smanjenje siromaštva i osnovne digitalne vještine Komisijin Prijedlog zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju od 17. prosinca 2024. (COM(2024)0701).;

48.ističe negativne učinke krize troškova života na osobe s invaliditetom;

49.potiče države članice da razmotre pouzdane politike kojima se osiguravaju pravedne plaće i poboljšavaju uvjeti rada, osobito za radnike s niskim prihodima i radnike na nesigurnim radnim mjestima;

50.ističe potrebu za pravovremenim i usklađenim podacima o socijalnim politikama kako bi se poboljšali donošenje politika na temelju dokaza i ciljano socijalno ulaganje; poziva na poboljšanje pregleda socijalnih pokazatelja kako bi se obuhvatilo 20 načela europskog stupa socijalnih prava uvođenjem relevantnih pokazatelja koji odražavaju trendove i uzroke nejednakosti, kao što su kvalitetno zapošljavanje, raspodjela bogatstva, pristup javnim uslugama, odgovarajuće mirovine, stopa beskućništva, mentalno zdravlje i nezaposlenost; podsjeća na to da pokazatelj rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) ne otkriva uzroke složene nejednakosti; poziva Komisiju i države članice da razviju europski okvir za prikupljanje podataka o socijalnim uslugama kako bi se pratila ulaganja u socijalne usluge i ono što obuhvaćaju;

51.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.