1.naglašava da su njegove rezolucije o provedbi ZVSP-a ključna sastavnica njegova doprinosa oblikovanju vanjske politike EU-a; ističe da te rezolucije odražavaju praktične implikacije pojačanog prava nadzora u području vanjske politike koje je Parlamentu dodijeljeno Ugovorom iz Lisabona; podsjeća na to da je rezolucija za 2024. prva rezolucija te vrste ovom parlamentarnom sazivu i da joj je cilj poslužiti kao smjernica za buduću izvršnu granu EU-a pri utvrđivanju vanjskopolitičkih prioriteta za sljedeći mandat; ističe činjenicu da se u kontinuirano nestabilnom međunarodnom okružju EU treba istodobno rješavati brojne vanjskopolitičke probleme koji na njega izravno i neizravno utječu, kao što su aktualna ruska ratna agresija na Ukrajinu, sukobi na Bliskom istoku, sve veće natjecanje među velikim silama, stalni pokušaji potkopavanja multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i sve snažnija poveznica između vanjskih i unutarnjih kriza; čvrsto je uvjeren u to da, kako bi ostao relevantan na međunarodnoj sceni, EU treba voditi odlučnu, discipliniranu i asertivnu vanjsku politiku koja ispunjava njegove strateške ciljeve te nastaviti definirati, zagovarati i braniti svoje interese u svijetu; podsjeća da bi se EU u svojem vanjskom djelovanju trebao voditi vrijednostima i načelima sadržanima u članku 2., članku 3. stavku 5. i članku 21. UEU-a koji su nadahnuli stvaranje, razvoj i proširenje EU-a, uključujući demokraciju, vladavinu prava, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva te načela jednakosti i solidarnosti; nadalje smatra da bi ZVSP-om trebalo osigurati provedba Programa UN-a do 2030. i ciljeva održivog razvoja;

2.naglašava da su temeljna načela zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a ukorijenjena u čvrstoj predanosti EU-a multilateralnom međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima, kako je utvrđeno u Povelji UN-a, te u jasnoj sklonosti EU-a mirnoj i diplomatskoj suradnji među svim državama članicama; potiče sve strane da sporove rješavaju dijalogom, uz uzajamno poštovanje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti; ponovno potvrđuje svoju predanost poticanju globalnog mira i stabilnosti promicanjem diplomatskih inicijativa usmjerenih na sprečavanje sukoba i rješavanje sporova, kojima se potiče međunarodna suradnja u pogledu ključnih globalnih izazova, kao što su klimatske promjene, ljudska prava i održiv gospodarski razvoj; poziva na stalna partnerstva s međunarodnim akterima kako bi se osigurala učinkovitost globalnih napora za očuvanje i izgradnju mira;

3.napominje da je izvješće podneseno Europskom parlamentu 20. lipnja 2024.; podsjeća da bi izvješće trebalo biti usmjereno na budućnost; u nastavku komentira nekoliko događaja koje je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik istaknuo u svojem izvješću;

4.posebno pozdravlja:–lokalna, dinamična civilna društva u zemljama proširenja koja imaju konstruktivnu ulogu u procesima integracije u EU, pri čemu naglašava da je civilno društvo ključno za poticanje demokracije i pluralizma, kao i za promicanje dobrog upravljanja i društvenog napretka te da bi zemlje proširenja trebale osigurati poticajno okružje i odgovarajući okvir za suradnju kako bi se osiguralo njihovo smisleno sudjelovanje;–uspješan dovršetak postupka analitičkog pregleda za Albaniju krajem 2023. i otvaranje prve skupine pregovaračkih poglavlja o temeljnim pitanjima i vanjskim odnosima (6. skupina) 2024. godine; pozdravlja ambiciju Albanije da brzo zaključi pristupne pregovore; ističe potrebu za daljnjim jačanjem reformi kako bi se uklonili nedostaci koji i dalje postoje u pogledu „temeljnih pitanja”, posebno u pogledu vladavine prava te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala; upozorava da se ne podriva rad neovisnih institucija kao što je Posebna struktura za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK); ističe važnost održivog političkog pluralizma i konkurentne oporbe te poziva na dijalog i konstruktivnu suradnju većine i oporbe kako bi se prevladala snažna politička polarizacija u zemlji i potaknuli uključivi demokratski procesi kojima se poštuju sve strane, uključujući grčku, romsku i egipatsku manjinu u zemlji; pohvaljuje dosljednu i potpunu usklađenost te zemlje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući restriktivne mjere EU-a protiv Rusije i Bjelarusa;–odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom; potiče vlasti da poduzmu sve relevantne korake utvrđene u preporuci Komisije od 12. listopada 2022.; potiče političke čelnike te zemlje da provedu opsežan skup reformi, uključujući izborne reforme, u skladu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode, kako je utvrđeno u njezinu ustavu i uz puno poštovanje presuda domaćih i međunarodnih sudova, uključujući sve presude Europskog suda za ljudska prava u vezi s Bosnom i Hercegovinom; osuđuje opetovanu provokativnu retoriku i secesionističke zakone i politike vodstva entiteta Republika Srpska (RS), uključujući proslavu neustavnog Dana RS-a 9. siječnja 2025.; poziva države članice i predstavnike međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini da promiču i podupiru provedbu tih presuda; prima na znanje presudu Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Milorada Dodika od 26. veljače 2025. i osuđuje njegove dosad nezabilježene napade na institucije Bosne i Hercegovine, zajedno s vodstvom Republike Srpske, te zastrašivanje oporbe u RS-u; ponavlja svoj poziv da se donesu ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera unutar Bosne i Hercegovine, posebno Milorada Dodika, kao i protiv drugih visokih dužnosnika Republike Srpske te dužnosnika Srbije koji pružaju političku i materijalnu potporu secesionističkim politikama; podržava izjavu koju je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte dao 10. ožujka 2025. u Sarajevu i poziva na dijalog među svim stranama kako bi se očuvala stabilnost u zemlji; poziva sve države članice EU-a da se pobrinu za to da Vijeće može donijeti takve sankcije i da ih nametnu bilateralno ili u dogovoru s drugim državama članicama ako njihovo donošenje u Vijeću nije moguće; pozdravlja dogovor postignut o produljenju mandata snaga EU-a u operaciji Althea u Bosni i Hercegovini do studenoga 2025. i podsjeća da ta misija i dalje ima ključnu ulogu za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine; pozdravlja dolazak rezervnih snaga misije EUFOR Althea; potiče vojnu misiju EU-a da aktivno sprečava nezakonite parade i ostale provokacije, kao i prijetnje svima koji rade na pomaganju žrtvama genocida i ulažu napore u međuetničko pomirenje i mirnu budućnost te zemlje; poziva na jamčenje sigurnosti u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari;–napredak u dijalogu Beograda i Prištine, posebno u području slobode kretanja i energije; poziva Kosovo i Srbiju da kontinuirano sudjeluju u tom dijalogu u dobroj vjeri i u duhu kompromisa kako bi se bez daljnje odgode postigao sveobuhvatan, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji njihovih odnosa na temelju međusobnog priznanja, u skladu s međunarodnim pravom; žali zbog nedostatka napretka u provedbi puta prema normalizaciji i poziva na ulaganje napora i posvećivanje kapaciteta dijalogu uz posredovanje EU-a; stoga se obvezuje na blisku suradnju s dosadašnjim i budućim posebnim predstavnikom EU-a za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja zapadnog Balkana; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da iskoristi novi mandat Komisije kako bi se prevladao zastoj i dao nov poticaj dijalogu te da osmisli nov, inovativan i uravnotežen pristup posredovanju;–izvješće o proširenju za 2024. za Srbiju, koje je Komisija predstavila 31. listopada 2024.; ponavlja svoje stajalište da bi pristupni pregovori sa Srbijom trebali napredovati samo ako se ta zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i ostvari znatan napredak u reformama povezanima s EU-om, posebno u području „temeljnih pitanja”; podsjeća srbijanske vlasti da je pravilno funkcioniranje demokratskih institucija u središtu procesa pristupanja Srbije EU-u i metodologije pristupanja EU-u; u tom kontekstu podsjeća na svoje stajalište da su parlamentarni i lokalni izbori održani 17. prosinca 2023. odstupali od međunarodnih standarda i obveza Srbije u pogledu slobodnih i poštenih izbora; ponovno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog tih nepravilnosti i općeg izbornog ozračja koje je ispod standarda koji se očekuju od zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u; potiče političko vodstvo Srbije da osigura konstruktivan i uključiv dijalog u cijelom političkom spektru i da provede potrebne reforme kako bi Srbija napredovala na putu prema pristupanju Europskoj uniji; pomno prati veliki pokret studenata kojima su se pridružile i druge skupine građana nakon tragičnog incidenta na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu; podsjeća da je sloboda okupljanja temeljno pravo i podupire politiku nulte tolerancije u pogledu nasilja nad mirnim prosvjednicima; osuđuje prijavljene slučajeve napada na novinare, aktiviste za ljudska prava i organizacije civilnog društva u Srbiji, digitalni nadzor nad njima i njihovo uznemiravanje, uključujući najnoviji slučaj policijske racije na četiri vodeće organizacije civilnog društva izvedene 25. veljače 2025., navodno zbog njihove zlouporabe sredstava USAID-a; poziva na temeljitu, nepristranu i brzu istragu navoda o nasilju nad prosvjednicima i povreda dužnosti policije tijekom prosvjeda; izražava solidarnost sa sudionicima mirnih prosvjeda, posebno onima na prosvjedima održanima 15. ožujka 2025., najvećim masovnim prosvjedima u modernoj povijesti Srbije; žali zbog pomirljivog pristupa Komisije Srbiji unatoč njezinu nazadovanju u području vladavine prava, demokracije i temeljnih prava tijekom godine, kao i njezinu destabilizirajućem utjecaju na cijelu regiju; potiče Komisiju, među ostalim na najvišoj razini, da se koristi jasnijim jezikom prema Srbiji i da dosljedno riješi problem njezinih znatnih nedostataka, nedostatka napretka, pa čak i nazadovanja, čime će se poštovati temeljne vrijednosti EU-a;–zahtjev Kosova za članstvo u EU-u i izvješće o Kosovu za 2024. ponavlja svoj poziv državama članicama u Europskom vijeću da ovlaste Komisiju da predstavi upitnik i dostavi svoje mišljenje o osnovanosti zahtjeva te zemlje; podsjeća na to da će se zahtjev Kosova za razmatranje statusa zemlje kandidatkinje ocjenjivati na temelju zasluga i uspjeha u ispunjavanju kopenhaških kriterija za članstvo u EU-u; međutim, pozdravlja ukidanje viza za građane Kosova; žali zbog mjera ograničavanja koje je Vijeće nametnulo Kosovu i poziva na njihovo hitno ukidanje, kako je predložio potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku;–napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne stečevine EU-a; potiče tu zemlju da nastavi ostvarivati napredak i brzo provede reforme povezane s EU-om; međutim, izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za zakonodavne prijedloge o državljanstvu i stranim agentima, o kojima se govori u javnom prostoru; naglašava da je važno da nova vlada bude sposobna i predana nastaviti reforme povezane s EU-om i jasno zadržati Crnu Goru na strateškom putu prema EU-a; očekuje da će zemlja početi zatvarati poglavlja u pristupnim pregovorima i da će biti spremna pristupiti EU-u u sljedećih nekoliko godina;–uspješan dovršetak postupka analitičkog pregleda za Sjevernu Makedoniju krajem 2023.; potiče vladu Sjeverne Makedonije da ostvari konkretne rezultate u ispunjavanju svoje obveze u sklopu pregovaračkog okvira EU-a i zaključaka sastanka Europskog vijeća od 18. srpnja 2022., uključujući relevantne ustavne promjene, u skladu s obvezama te zemlje;–uspješan nastavak dijaloga o ZVSP-u između EU-a i njegovih partnera na zapadnom Balkanu te važnost tih partnerstava za mir i sigurnost; podsjeća da je proširenje EU-a geostrateško ulaganje koje zahtijeva predanost EU-a i zemalja kandidatkinja na njihovu pristupnom putu; u tom kontekstu podsjeća na stalnu potrebu za reformama u pogledu vladavine prava, temeljnih prava i javne uprave te za usklađivanjem sa ZVSP-om, među ostalim u pogledu sankcija i vizne politike EU-a; osim toga, ističe opasnosti koje nosi zlonamjerno strano uplitanje u tu regiju i naglašava važnost borbe protiv dezinformacija kako bi se suzbila protuzapadna retorika i retorika podjele kojom se nastoje iskoristiti i povećati etničke napetosti u regiji; odvraća od suradnje sa sustavnim suparnicima EU-a, koja bi mogla ugroziti prosperitetnu, održivu i sigurnu budućnost koju nudi pristupanje EU-u; u tom kontekstu podsjeća na dodanu vrijednost ulaganja EU-a u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći III, novouspostavljenog Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan i Okvirnog sporazuma za ulaganja za zapadni Balkan; poziva zemlje zapadnog Balkana da iskoriste sva dostupna sredstva kako bi poduprle svoje usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a; poziva povjerenika za proširenje da poveća vidljivost djelovanja EU-a na Balkanu;–odluku o otvaranju pregovora o pristupanju s Ukrajinom i Moldovom; pohvaljuje činjenicu da se stopa usklađenosti Moldove sa ZVSP-om znatno povećala s 54 % 2022. na 86 % 2024. godine te potiče Ukrajinu i Moldovu da nastave s tim pozitivnim trendom prema potpunom usklađivanju; poziva na ubrzavanje analitičkog pregleda i pravodobnu organizaciju naknadnih međuvladinih konferencija;–pozdravlja odluku Armenije da obustavi sudjelovanje u Organizaciji ugovora o zajedničkoj sigurnosti te da prekine sve uplate u proračun te organizacije za 2024., nakon što Rusija nije pomogla Armeniji u borbi protiv vojne agresije Azerbajdžana, te da traži pouzdaniju sigurnosnu strukturu; podržava službeni zahtjev Armenije da Ruska Federacija iz armenske međunarodne zračne luke i s granice Armenije i Irana povuče svoje službenike graničnog nadzora, pripadnike Federalne službe sigurnosti; pozdravlja redovite sastanke u okviru političkog i sigurnosnog dijaloga EU-a i Armenije, kao i Vijeće za partnerstvo EU-a i Armenije, te pohvaljuje odluku od 13. lipnja odnosno 22. srpnja 2024.o donošenju mjera pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za potporu armenskim oružanim snagama;–uspješno zaključenje pregovora između Armenije i Azerbajdžana o cjelovitom tekstu Nacrta sporazuma o miru i uspostavi međudržavnih odnosa; pohvaljuje Armeniju za otvaranje puta za finalizaciju teksta i potiče azerbajdžansko vodstvo da potpiše i provede mirovni sporazum u dobroj vjeri, kako je zaključen u pregovorima; potiče daljnji napredak u okviru postupka razgraničenja između Armenije i Azerbajdžana, što je dovelo do dogovora o nekoliko dijelova granice i otvaranja regionalnih komunikacija na temelju suvereniteta i jurisdikcije obiju zemalja te reciprociteta i jednakosti, kao ključne mjere za deblokiranje regionalnog razvoja, poboljšanje povezanosti i poticanje održivog mira i blagostanja, kao i olakšavanje pomirenja među zajednicama na temelju povećanih kontakata među ljudima; ponovno izražava potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Armenije i Azerbajdžana te snažno podupire normalizaciju njihovih odnosa na temelju načela uzajamnog priznavanja teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica u skladu s Deklaracijom iz Alma-Ate iz 1991.; ponovno ističe svoj zahtjev za povlačenje azerbajdžanskih postrojbi s cjelokupnog suverenog državnog područja Armenije i puštanjem na slobodu preostala 23 armenska taoca;–pozdravlja aktivnosti civilne misije Europske unije u Armeniji (EUMA) u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, koja doprinosi sigurnosti u regiji tako što znatno smanjuje broj incidenata u područjima zahvaćenima sukobima i u pograničnim područjima te smanjuje razinu rizika za stanovništvo koje živi u tim područjima; pozdravlja činjenicu da Armenija podupire aktivnosti EUMA-e na svojem državnom području; pohvaljuje odluku Vijeća o povećanju broja raspoređenih promatrača i kapaciteta misije te o produljenju njezina roka; poziva na daljnje širenje i prisutnost u regiji; poziva Komisiju da Armeniji pruži potporu u razminiranju;–pozdravlja kontinuirani rad ESVD-a na rješavanju i suzbijanju inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama (FIMI) paketom instrumenata za borbu protiv inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama, osnivanjem radne skupine STRATCOM te bliskom suradnjom s državama članicama, međunarodnim partnerima, civilnim društvom i ostalim relevantnim dionicima; ponavlja poziv na promicanje kontinuiranog priljeva obavještajnih podataka o vanjskim i sigurnosnim pitanjima koja se pojavljuju izvan EU-a iz država članica u EEAS; u tom smislu poziva na jačanje EU INTCEN-a, Centra za odgovor na krizne situacije ESVD-a i Satelitskog centra EU-a povećanjem njihova broja zaposlenih, financijskih sredstava i kapaciteta;–pozdravlja prijedlog potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o režimu sankcija za borbu protiv korupcije, kojim bi se EU-u omogućilo da se diljem svijeta bori protiv ozbiljnih djela korupcije; poziva Vijeće da što prije usvoji taj prijedlog;

5.posebno osuđuje:–rusku aktualnu nezakonitu i neopravdanu ratnu agresiju na Ukrajinu te sve češće ruske napade na civilne ciljeve i civilnu infrastrukturu u Ukrajini; zahtijeva da Rusija i snage pod njezinom kontrolom prekinu sva vojna djelovanja te da Ruska Federacija odmah i bezuvjetno povuče svoje postrojbe i opremu iz Ukrajine i iz svih drugih zemalja čije je državno područje, ili njegove dijelove, nezakonito okupirala; ponavlja svoju politiku nepriznavanja ukrajinskih područja koja su pod privremenom okupacijom Rusije, uključujući, ali ne ograničavajući se na Krim; osuđuje sve oblike hibridnih napada koje Rusija izvodi u Ukrajini i oštro osuđuje širenje ruske propagande o njezinu ratu u Ukrajini;–ulogu nelegitimnog režima Aljaksandra Lukašenke u dopuštanju da ta zemlja služi kao ruska vojna baza, čime je nacionalni suverenitet de facto predan Kremlju kako bi režim zadržao kontrolu nad Bjelarusom, uz istodobno brutalno ugnjetavanje bjeloruskog naroda kako bi se zadržao na vlasti; žali zbog činjenice da su teška kršenja ljudskih prava počinjena uoči lažnih izbora 26. siječnja 2025.; zabrinut je zbog toga što Putinov i Lukašenkin režim instrumentalizira migracije, posebno s obzirom na priljev tisuća migranata u Poljsku, Litvu i Latviju, koje Rusija i Bjelarus organiziraju kako bi prisilno ušli u Europsku uniju; žali zbog toga što Putinov režim politički instrumentalizira migracije, što je dovelo do zatvaranja finske granice s Rusijom;–sjevernokorejsko sudjelovanje u ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu slanjem vojne opreme i streljiva Rusiji te slanjem tisuća vojnika u borbu protiv Ukrajine;–kontinuirano testiranje oružja Sjeverne Koreje i razvoj njezina nuklearnog programa, čime se krši rezolucija UN-a te se dodatno povećavaju napetosti u indopacifičkoj regiji; poziva Sjevernu Koreju da potpuno, provjerljivo i nepovratno odustane od svojih programa proizvodnje oružja za masovno uništenje i balističkih projektila; potiče vlasti Sjeverne Koreje da prestanu provoditi zločine protiv čovječnosti i da provedu proces reformi u okviru kojeg će se poštovati i štititi sva ljudska prava;–sve češće zlonamjerne aktivnosti, upletanje i hibridno ratovanje koje Ruska Federacija, njezine institucije i posrednici provode u cilju podrivanja i slabljenja demokratske stabilnosti i suvereniteta Gruzije i Republike Moldove, a posebno nedavno upletanje u ustavni referendum o pristupu EU-u te u predsjedničke izbore;–napad na kosovske policijske službenike koji su 24. rujna 2023. izvele dobro organizirane srpske paravojne postrojbe u Banjskoj / Banjskë na sjeveru Kosova i u kojemu je poginuo kosovski policijski službenik Afrim Bunjaku te su još dva kosovska policijska službenika ozlijeđena; osuđuje strašan teroristički napad na kritičnu infrastrukturu u blizini Zubina Potoka; ističe da počinitelji tih sramotnih napada moraju bez odgode moraju izvesti pred sud;–nastavak nezakonite okupacije 37 % Cipra, države članice EU-a, od strane Turske, države članice NATO-a, u skladu s međunarodnim pravom;–brutalne i neselektivne terorističke napade koje je Hamas izveo diljem Izraela 7. listopada 2023. te koji su potaknuli vojni odgovor Izraela i sukob u Gazi koji ima razarajući učinak na civile i koji je doveo do katastrofalne humanitarne situacije;–činjenicu da je Hamas uzeo taoce i da još drži nedužne osobe, uključujući žene i djecu, te poziva na bezuvjetno i trenutačno oslobađanje talaca;–namjerno i zlonamjerno poticanje iznimno napete situacije opetovanim napadima na Izrael od 7. listopada 2023. koje provode državni i nedržavni akteri u regiji, pri čemu je Iran glavni pokretač, kao i hutisti u Jemenu te Hezbolah u Libanonu, koji djeluju kao iranske posredničke snage;–činjenicu da Iran kontinuirano krši obveze u pogledu pravne zaštite u okviru Sveobuhvatnog sporazuma o zaštitnim mjerama, kao i obveze u okviru Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP) te osuđuje napredovanje njegova nuklearnog programa za koji ne postoji nikakvo vjerodostojno civilno opravdanje i destabilizaciju Bliskog istoka koju izaziva, među ostalim preko posredničkih snaga, kao što su napadi na Izrael te sponzoriranje terorizma i civilnih sukoba; napade koje su u EU-u počinile ili pokušale počiniti terorističke organizacije i mreže povezane s Iranom;–nezakonito pritvaranje europskih građana u Iranu, pogubljenje Jamshida Sharmahda, europskog građanina s dvojnim njemačkim i iranskim državljanstvom, 29. listopada 2024. i brutalno ugnjetavanje iranskog naroda, posebno žena; ponovno izražava nepokolebljivu potporu ženama u Iranu koje su i dalje, dvije godine nakon brutalnog gušenja pokreta „Žene, život, sloboda”, izložene grubom kršenju temeljnih prava; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da učini sve što je u njezinoj moći kako bi se ti građani oslobodili te kako bi se okončala praksa iranske talačke diplomacije u sklopu koje se pritvaraju strani civili i osobe s dvojnim državljanstvom, između ostalog na način da potakne države članice da svojim građanima preporuče da se suzdrže od putovanja u Iran;–sve veću vojnu suradnju između Irana i Rusije, posebno zbog namjere potpisivanja ugovora o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, kao i iransku opskrbu Rusije bespilotnim letjelicama i balističkim projektilima za upotrebu protiv Ukrajine i njezina naroda;–nedavno donošenje zakona o „promicanju vrlina i sprečavanju poroka” u Afganistanu, kao i ondašnje sustavno kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno ekstremno tumačenje šerijata kojim se žene izostavljaju iz javnog života, onemogućuje im se pristup svim javnim mjestima ako nisu u pratnji muškog rođaka te obrazovanju nakon završetka šestog razreda, čini rodni aparthejd; zahtijeva od de facto vlasti Afganistana da se ukinu sva rodno uvjetovana ograničenja za žene i naglašava da to mora biti ključan preduvjet za svaki kontakt međunarodne zajednice s talibanima; ustraje u tome da se odnosi s talibanima temelje na strogim uvjetima, na temelju pet mjerila koje je utvrdilo Vijeće za suradnju s de facto vlastima, te da počinitelji odgovaraju za teška kršenja prava djevojčica i žena, među ostalim restriktivnim mjerama;–sve veći opseg i intenzitet operacija kineske vlade, uključujući kibernapade i inozemno manipuliranje informacijama, kao i operacije koje provode plovila i zrakoplovi kojima se pokušavaju zastrašiti kineski susjedi, čime se krše mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu i okolnim međunarodnim vodama te ugrožavaju prava na slobodu plovidbe svih ostalih strana; oštro osuđuje izjave kineskog predsjednika da se Narodna Republika Kina nikad neće odreći prava na upotrebu sile u pogledu Tajvana te ustraje u tome da je primjena prisilnih mjera za postizanje ujedinjenja u suprotnosti s međunarodnim pravom;–sustav prisilnog rada pod vodstvom vlade i stalna kršenja ljudskih prava, posebno sustavnu represiju nad Ujgurima u pokrajini Xinjiang; sa zabrinutošću prati oštro gušenje etničkih manjina u Tibetu, Hong Kongu i Makaou te transnacionalnu represiju nad kineskim disidentima, kao i stalnu prisutnost kineskih policijskih službenika na području EU-a; prima na znanje da Narodna Republika Kina nije provela preporuke Ureda visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) te zbog toga izražava žaljenje; poziva Narodnu Republiku Kinu da OHCHR-u omogući neovisan pristup Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu te poziva OHCHR da objavi najnovije informacije o stanju i donese akcijski plan kako bi Narodna Republika Kina odgovarala za svoja djela; poziva sve države članice EU-a da obustave ugovore o izručenju s Hong Kongom i Narodnom Republikom Kinom te da zaštite osobe koje se uznemirava i progoni;–slabljenje stabilnosti u Sahelu, što se pogoršava brojnim vojnim udarima u toj regiji posljednjih godina; podsjeća na to da stabilnost Sahela ima izravne posljedice za sigurnost europskih vanjskih granica i upravljanje nezakonitim migracijskim tokovima s afričkog kontinenta; naglašava da bi EU trebao hitno preispitati svoju regionalnu strategiju za Sahel;–državne udare u Burkini Faso i Nigeru, tijekom kojih je predsjednik Bazoum pritvoren, a ustav je suspendiran; sve je više zabrinut zbog odluke vojnih režima središnjeg Sahela u Burkini Faso, Maliju i Nigeru da napuste Gospodarsku zajednicu zapadnoafričkih država (ECOWAS), što je ECOWAS gurnulo u duboku političku krizu; osim toga, osuđuje fizički napad na zastupnika u Parlamentu iz države ECOWAS-a i ostale sudionike u okviru službeno najavljenog oporbenog skupa u Loméu, koji se dogodio 29. rujna 2024.; poziva togoanske vlasti da zajamče promicanje i zaštitu temeljnih načela ljudskih prava i prava naroda sadržanih u članku 4. revidiranog Ugovora o ECOWAS-u, kao što su pravo na mirno okupljanje te sloboda udruživanja, uvjerenja i izražavanja; poziva vlasti u državama ECOWAS-a i njegove države članice da podrže napore potrebne za zaštitu načela Afričke povelje o ljudskim pravima i pravima narodâ u cijeloj podregiji; prima na znanje zatvaranje misije Europske unije za vojno partnerstvo u Nigeru (EUMPM Niger) i misije Europske unije za izgradnju kapaciteta u Nigeru (EUCAP Sahel Niger), kao i neproduljenje misije Europske unije za osposobljavanje u Maliju (EUTM); sa zabrinutošću primjećuje da Rusija vojnom suradnjom i predanošću suradnji na razvoju nuklearne energije jača razvoj odnosa među državama i razvoj inicijativa za suradnju s afričkim državama; osuđuje porast broja terorističkih napada i teške civilne gubitke u Sahelu, kao i prisutnost i predatorske aktivnosti ruskih paravojnih postrojbi, koji su doveli do raseljavanja stanovništva i priljeva izbjeglica, što je također prouzročeno nestabilnošću u regiji; žali zbog činjenice da su prazninu koju su ostavili pripadnici mirovnih snaga UN-a popunili plaćenici grupe Wagner te ruska i turska vojska, čije industrije opskrbljuju glavne gradove Sahela oružjem;–građanski rat u Sudanu, razorne posljedice za civilno stanovništvo, zločine počinjene protiv civila, a posebno gnjusnu masovnu upotrebu silovanja kao ratnog oružja;–taktička i tehnička ograničenja koja su u posljednji trenutak uvele vlasti Demokratske Republike Konga, zbog kojih je misija EU-a za promatranje izbora bila spriječena u praćenju predsjedničkih izbora; osuđuje nasilje koje provodi pobunjenički pokret M23 uz podršku Ruande i kojim se destabilizira istočni dio Demokratske Republike Konga; poziva na reviziju strategije EU-a za regiju Velikih jezera;–autoritarni režim Daniela Ortege i Rosarija Murille koji sustavno potkopavaju demokratske strukture Nikaragve; podsjeća da režim u Nikaragvi održava snažne veze s drugim autokratskim režimima, kao što su oni u Iranu, Venezueli i Kubi; osuđuje sustavna kršenja i povrede ljudskih prava koje je počinio kubanski režim; oštro osuđuje i u potpunosti odbacuje izbornu prijevaru koju je organizirao režim u Venezueli i zahtijeva da Madurova vlada prekine svoju politiku represije i napada na civilno društvo i oporbu; podsjeća da je Parlament 19. rujna 2024. priznao Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele, a Maríju Corinu Machado kao čelnicu demokratskih snaga u Venezueli; ističe činjenicu da su razne demokratske države u regiji i diljem svijeta priznale Gonzáleza kao izabranog predsjednika; podsjeća da je on trebao položiti prisegu 10. siječnja 2025.; izražava zadovoljstvo što je Parlament 17. prosinca 2024. dodijelio Nagradu Saharov za 2024. Maríji Corini Machado, kao čelnici demokratskih snaga u Venezueli, i novoizabranom predsjedniku Edmundu Gonzálezu Urrutiji, koji predstavljaju sve Venezuelce koji se bore za ponovnu uspostavu slobode i demokracije bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili izvan nje;–upotrebu „kubanske medicinske brigade” u nekim europskim zemljama kao oblik kršenja temeljnih prava i sloboda te ropstva i prisilnog rada;–rizik od raspada državnih struktura i tešku humanitarnu situaciju u Haitiju zbog sveprisutnog nasilja bandi;–činjenicu da se Narodna Republika Kina, Rusija, Iran i ostali totalitarni ili autoritarni režimi koriste manipuliranjem informacijama i zlonamjernim upletanjem kao sastavnim instrumentima za vršenje pritiska na multilateralne institucije te na demokratske vrijednosti i norme, za zlouporabu moći, za povećanje učestalosti i ozbiljnosti kršenja ljudskih prava, za ograničavanje prostora za djelovanje civilnog društva, neovisnih medija i demokratskih oporbenih pokreta, za širenje protuzapadnih dezinformacija te za upotrebu raznih oblika transnacionalne represije u cilju zastrašivanja i ograničavanja prostora za djelovanje civilnog društva, neovisnih medija i demokratskih oporbenih pokreta u dijaspori;–sve češće napade na borce za ljudska prava diljem svijeta, njihovo uznemiravanje, proizvoljno pritvaranje, mučenje i ubojstva, posebno onih koji se zalažu za prava povezana s okolišem, autohtonim stanovništvom, ženama, pripadnicima skupine LGBTQI+ i borbom protiv korupcije; nadalje prima na znanje sve sofisticiranije taktike koje primjenjuju državni i nedržavni akteri, uključujući digitalni nadzor i kampanje ocrnjivanja, čiji je cilj ušutkavanje boraca za ljudska prava; ističe hitnu potrebu za zaštitom boraca za ljudska prava, koji također imaju ključnu ulogu u očuvanju demokracije i vladavine prava na globalnoj razini; poziva na jačanje mehanizama potpore i zaštite za borce za ljudska prava koji se suočavaju s prijetnjama, uznemiravanjem i nasiljem, posebno za one u visokorizičnim područjima ili one koji rade na osjetljivim pitanjima kao što su prava povezana s okolišem, autohtonim stanovništvom i ženama;–pokušaje zaobilaženja sankcija EU-a i međunarodnih sankcija, što smatra strategijama koje su izravna prijetnja za međunarodni poredak utemeljen na pravilima;–propust Azerbajdžana da postupi u skladu s nalogom Međunarodnog suda od 17. studenoga 2023., u kojem se navode privremene mjere u pogledu sigurnog, neometanog i brzog povratka 100 000 etničkih Armenaca koji su pobjegli iz Gorskog Karabaha nakon unaprijed planiranog, neopravdanog vojnog napada Azerbajdžana u rujnu 2023. te odbijanje azerbajdžanskih vlasti da puste na slobodu sva 23 armenska ratna zarobljenika koje trenutačno drže u zatvoru; ističe potrebu da se podrže sve inicijative i aktivnosti koje bi mogle dovesti do uspostave trajnog mira između Armenije i Azerbajdžana; u tu svrhu zahtijeva povlačenje azerbajdžanskih postrojbi s cijelog suverenog državnog područja Armenije i istodobno upozorava da bi svako daljnje vojno djelovanje protiv Armenije bilo neprihvatljivo i imalo ozbiljne posljedice za partnerstvo Azerbajdžana i EU-a; ističe činjenicu da bi probleme Azerbajdžana u pogledu povezanosti s eksklavom Nahičevan trebalo riješiti uz potpuno poštovanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Armenije; ponovno izražava stajalište da bi EU trebao biti spreman nametnuti sankcije svim pojedincima i subjektima koji ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Armenije; naglašava da višestruka upozorenja Parlamenta o situaciji nisu dovela ni do kakve promjene u stavu EU-a prema Azerbajdžanu; poziva EU da okonča svoju ovisnost o izvozu plina iz Azerbajdžana; poziva Komisiju da suspendira memorandum o razumijevanju iz 2022. o strateškom partnerstvu u području energetike i da djeluje u skladu s time; ustraje u tome da se svaki budući sporazum o partnerstvu između EU-a i Azerbajdžana uvjetuje oslobađanjem svih političkih zatvorenika i poboljšanjem stanja ljudskih prava u toj zemlji; osuđuje rusko „pranje plina” preko Azerbajdžana i pomoć azerbajdžanskih vlasti Rusiji u zaobilaženju sankcija EU-a; poziva EU da obustavi svu tehničku i financijsku pomoć Azerbajdžanu koja bi mogla doprinijeti jačanju njegovih vojnih ili sigurnosnih kapaciteta; poziva države članice da zamrznu izvoz sve vojne i sigurnosne opreme u Azerbajdžan; osuđuje opetovane pokušaje Azerbajdžana da ocrni i destabilizira države članice, među ostalim preko organizacije poznate kao Skupina inicijative iz Bakua; osuđuje trenutačno pogoršanje stanja ljudskih prava u toj zemlji;

6.slaže se sa sljedećim:–potrebom da se poboljšaju odnosi s Turskom; pozdravlja djelomično smirivanje napetosti u istočnom Sredozemlju i Egejskom moru, ali ponovno izražava zabrinutost zbog toga što je vanjska politika Turske i dalje u suprotnosti s prioritetima EU-a u okviru ZVSP-a; u tom kontekstu podsjeća na potpisivanje memoranduma o razumijevanju između Turske i Libije o sveobuhvatnoj sigurnosnoj i vojnoj suradnji te o razgraničenju pomorskih zona te na pozivanje na taj memorandum;–pozivom Turskoj da radi na konstruktivnom, a ne asertivnom i agresivnom pristupu u svojem susjedstvu, uključujući južni Kavkaz; žali zbog toga što Turska i dalje osporava suverenitet i suverena prava jedne države članice EU-a; podsjeća na to da proces pristupanja Turske EU-u ovisi o potpunom ispunjavanju kopenhaških kriterija i normalizaciji odnosa sa svim državama članicama EU-a, uključujući Republiku Cipar; poziva na poštovanje statusa sigurnosnog područja i mandata mirovnih snaga UN-a na Cipru; potiče Tursku i tursko vodstvo na Cipru da prekinu i zaustave sve takve jednostrane aktivnosti te da se suzdrže od svih daljnjih djelovanja i provokacija; poziva na sudjelovanje u mirnim pregovorima pod vodstvom UN-a i na postizanje stvarnog napretka u pregovorima o rješavanju ciparskog pitanja, čvrsto unutar dogovorenog okvira UN-a, koji je jedini okvir koji su prihvatili EU i međunarodna zajednica, te u skladu s pravom, vrijednostima i načelima EU-a;–procjenu da se proces pristupanja Turske EU-u ne može nastaviti ako turska vlada drastično ne promijeni smjer i ne prizna Republiku Cipar kao neovisnu državu; zabrinut je zbog nedavnog uhićenja gradonačelnika metropolitanske općine Istanbul, Ekrema İmamoğlua, iz Republikanske pučke stranke (CHP), nekoliko dana prije nego što ga je CHP odabrao kao svojeg kandidata za sljedeće predsjedničke izbore, te žali zbog stalnih napada na političku oporbu;–hitnom potrebom da EU i turska vlada napreduju prema procesu uzajamnog promišljanja, uključujući modernizirani sporazum o pridruživanju, koji bi doveo do uzajamno korisnog, dinamičnijeg i strateškog partnerstva, uz stroge uvjete u pogledu poštovanja vladavine prava, temeljnih prava, međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, i dobrosusjedskih odnosa, uzimajući u obzir ključnu ulogu Turske, primjerice u crnomorskoj regiji, i njezinu važnost kao saveznika NATO-a;–činjenicom da Turska ne ulaže odgovarajuće napore u usklađivanje sa ZVSP-om EU-a, među ostalim u pogledu sankcija i sprečavanja izbjegavanja sankcija, te s potrebom da Turska blisko surađuje s izaslanikom EU-a za sankcije; žali zbog neprihvatljive prirode solidarnosti i potpore koju predsjednik Turske javno pruža terorističkoj organizaciji Hamas; ponovno izražava zabrinutost zbog kontinuiranog pogoršanja demokratskih standarda u Turskoj; podsjeća da se Turska također koristi inozemnim manipuliranjem informacijama i upletanjem, čija je meta EU, te da njezina vlada razmatra uvođenje zakona o stranim agentima po uzoru na Rusiju; ističe neusklađenost između kandidature Turske za skupinu BRICS+ i ZVSP-a EU-a;–zabrinutošću zbog nazadovanja demokracije u Gruziji, koje se odražava u činjenici da parlamentarni izbori održani 26. listopada 2024. nisu bili u skladu s međunarodnim standardima za demokratske izbore niti s preuzetim obvezama te zemlje kao članice OESS-a u pogledu provođenja slobodnih i poštenih izbora, čime se umanjuje legitimnost rezultata i povjerenje javnosti u novu vladu; naglašava da kršenje izbornog integriteta nije u skladu sa standardima koji se očekuju od zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u; odbacuje svako priznavanje parlamentarnih izbora i smatra Gruziju državom koju je zarobio nelegitimni režim Gruzijskog sna te stoga odbacuje sve odluke koje je donijelo tijelo koje je preuzelo kontrolu nad tom zemljom, kao što je brzo donošenje izmjena Zakona o upravnim prekršajima, Kaznenog zakona i Zakona o okupljanjima i manifestacijama; hitno poziva na održavanje prijevremenih izbora u poboljšanom izbornom okružju, kojima će upravljati neovisna i nepristrana izborna uprava s rasprostranjenim međunarodnim promatranjem, kako bi se osigurao istinski slobodan, pravedan i transparentan proces koji bi predstavljao volju gruzijskog naroda; slaže se sa zaključcima Europskog vijeća od 27. lipnja 2024. da neuspjeh u promjeni trenutačnog smjera djelovanja, uključujući zakon o „transparentnosti stranog utjecaja”, zakon o „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika”, kao i izmjene izbornog zakona, ugrožava put Gruzije prema EU-u, što de facto dovodi do zaustavljanja procesa pristupanja; i dalje priznaje Salome Zurabišvili kao legitimnu predsjednicu Gruzije i predstavnicu gruzijskog naroda; pohvaljuje napore koje ona ulaže u miran povratak zemlje na demokratski i europski put razvoja; poziva predsjednika Europskog vijeća da pozove predsjednicu Zurabišvili da predstavlja Gruziju na predstojećem sastanku Europskog vijeća i na sljedećem sastanku na vrhu Europske političke zajednice; ponovno ističe nepokolebljivu potporu legitimnim europskim težnjama gruzijskog naroda, koji izdaje gruzijska vlada; zahtijeva trenutačno puštanje na slobodu svih osoba pritvorenih zbog mirnog prosvjeda protiv nedavnih odluka Gruzije o obustavi integracije u EU; poziva na prilagodbu mehanizama financiranja EU-a kako bi se uzele u obzir potrebe koje nastaju u neprijateljskom i antidemokratskom okruženju; ističe da je u svjetlu sve veće represije i obustave aktivnosti Agencije SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) hitno potrebno pružiti potporu civilnom društvu te stoga potiče Komisiju da bez odgode poveća potporu; i dalje smatra da mjere koje je EU dosad poduzeo kao odgovor na očito nazadovanje demokracije i odustajanje od prethodno preuzetih obveza još uvijek u potpunosti ne odražavaju ozbiljnost stanja u Gruziji i najnoviji razvoj događaja; pozdravlja odluku Vijeća o obustavi putovanja gruzijskih diplomata i dužnosnika bez vize, ali smatra da je potrebno preispitati status Gruzije kao zemlje čiji državljani ne trebaju vizu, na temelju nepoštovanja temeljnih prava; ne odobrava činjenicu da su mađarska i slovačka vlada blokirale odluku Vijeća o uvođenju sankcija protiv pojedinaca odgovornih za nazadovanje demokracije u Gruziji; poziva Komisiju da zamrznuti iznos od 120 milijuna EUR izvorno namijenjen za potporu gruzijskim vlastima iskoristi za povećanje potpore EU-a civilnom društvu Gruzije, posebno nevladinom sektoru i neovisnim medijima, koji su sve više izloženi neprimjerenom pritisku vladajuće političke stranke i tijela vlasti, kao i za potporu za programe kojima se promiče demokratska otpornost i izborni integritet; snažno potiče EU i države članice da uvedu osobne sankcije protiv svih ključnih osoba političkog režima, kao i protiv članova njihovih obitelji i pomagača režima u upravi, poslovnom svijetu, medijima, pravosudnom sustavu i tijelima kaznenog progona; poziva EU da u suradnji s drugim jurisdikcijama, posebno Ujedinjenom Kraljevinom, zamrzne financijsku imovinu Bidzine Ivanišvilija; potiče pojedinačne države članice i relevantne regionalne organizacije da izbjegavaju aktivnu legitimizaciju samoimenovanih vlasti iz redova stranka Gruzijski san te u tom pogledu poziva na suspenziju Vijeća za pridruživanje EU-a i Gruzije;–opažanjem da su Rusija i Kina postale važni akteri u južnom susjedstvu, posebno u sjevernoj Africi, dok su Turska i zemlje Perzijskog zaljeva, osobito Kraljevina Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, postale regionalne sile; tvrdi da se u okviru ideje jedinstvenog „susjedstva” i za istočnu i za južnu Europu zanemaruju njihovi različiti problemi; nadalje se slaže s važnošću strateške uloge južnog susjedstva, njegove stabilnosti, gospodarskog razvoja i blagostanja; podsjeća da je nesigurno i nestabilno stanje u južnom susjedstvu i dalje stalan izazov za upravljanje europskim vanjskim granicama; ističe upletanje strateških konkurenata u toj regiji i snažno poziva EU da pošalje čvrstu i jasnu političku poruku u korist obnavljanja suradnje sa zemljama južnog susjedstva; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da hitno objave novi pakt za Sredozemlje te da osiguraju odgovarajuća sredstva za njegovu pravodobnu i učinkovitu provedbu; ponavlja da bi u središtu novog pakta trebala biti dinamična mreža strateških partnerstava prilagođena posebnim potrebama i težnjama svake zemlje u našem južnom susjedstvu; u tom kontekstu smatra da bi EU trebao provesti temeljitu reviziju trenutačne strukture poticaja u okviru koje će se kombinirati obećanje u pogledu financijske pomoći i trgovinske koristi u zamjenu za političke i gospodarske reforme te će se osigurati usklađenost sa širim ciljevima EU-a, uključujući promicanje ljudskih prava i demokratskih vrijednosti; naglašava da bi EU, osim davanja prednosti bilateralnoj suradnji, trebao nastaviti poticati regionalnu suradnju preko postojećih okvira, kao što je Unija za Mediteran koja pruža vrijednu platformu za promicanje dijaloga i zajedničkog djelovanja u pitanjima od zajedničkog interesa;–zabrinutošću zbog ruskog i kineskog pritiska u središnjoj Aziji te ističe potrebu da se na to odgovori povećanjem prisutnosti EU-a u toj regiji, s obzirom na njezinu geostratešku važnost; ističe oklijevanje država središnje Azije da pruže potporu ruskoj ratnoj agresiji s obzirom na utjecaj rata na tu regiju; ističe da je jačanje gospodarskih odnosa i političkih veza sa zemljama središnje Azije u interesu EU-a, među ostalim i kako bi se riješilo pitanje izbjegavanja sankcija protiv Rusije i Bjelarusa; poziva vlasti srednjoazijskih država, posebno Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana, da blisko surađuju s EU-om, posebno s njegovim izaslanikom za sankcije; potiče Komisiju i države članice na to da nastave promicati političke i gospodarske reforme kojima se jačaju vladavina prava, demokracija, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava;–činjenicom da je Arktik od geostrateške važnosti kad je riječ o širenju mogućih pomorskih putova, pristupu prirodnim resursima, očuvanju klime i teritorijalnim pretenzijama; naglašava da je ta važnost još veća zbog ruskog vojnog širenja na krajnjem sjeveru, ali i zbog sve veće prisutnosti Kine u toj regiji i njezina i interesa za nju te zbog toga što se sama proglasila „državom u blizini Arktika”; ističe potrebu za jamčenjem slobode i sigurnosti plovidbe u kontekstu sve većeg utjecaja i militarizacije tih dviju država; ističe važnost očuvanja sigurnosti, stabilnosti i suradnje na Arktiku; naglašava da u toj regiji i dalje ne smije biti vojnih napetosti i iskorištavanja prirodnih resursa te da se u njoj moraju poštovati prava autohtonih naroda; ponavlja da politiku EU-a za Arktik treba uključiti u ZSOP i započeti učinkovitu suradnju s NATO-om; poziva da se o Arktiku redovito raspravlja u okviru sastanaka Političkog i sigurnosnog odbora i Vijeća;–strateškom važnošću Tajvanskog tjesnaca i indopacifičke regije s obzirom na sve veće kinesko zastrašivanje u toj regiji, među ostalim vojnim i hibridnim sredstvima, te ističe potrebu da EU poveća prisutnost u toj regiji; ističe interes EU-a za unapređenje gospodarskih odnosa i jačanje važnih veza s partnerima istomišljenicima u regiji, uključujući Tajvan; traži od Komisije i država članica da slijede koordiniranu strategiju EU-a za pripravnost i predviđanje mogućih scenarija u Tajvanskom tjesnacu, uz redovito obavješćivanje Parlamenta i pružanje procjene učinka;–učinkovitošću provedbe strategije za Perzijski zaljev, uz napredak u sporazumima o strateškom partnerstvu sa svakom od zaljevskih zemalja koje surađuju na promicanju globalne i regionalne sigurnosti i blagostanja;–usmjerenošću na postizanje odgovornosti u kibernetičkom prostoru operacionalizacijom alata EU-a za digitalnu diplomaciju i posvećivanjem pozornosti jačanju globalne kibernetičke otpornosti; poziva na stavljanje većeg naglaska na izgradnju kapaciteta kibernetičke otpornosti demokracija u razvoju suočenih s hibridnim izazovima za njihove izborne sustave; poziva na više zajedničkih vježbi u području kibernetičke obrane između EU-a i NATO-a kako bi se poboljšala interoperabilnost i spremnost za suzbijanje hibridnih prijetnji;–obvezom da se promicanje demokracije stavi u prvi plan ZVSP-a i da se osigura proaktivna uloga EU-a u tom pogledu, pri čemu se treba oslanjati na pouke izvučene iz prijašnjih mjera za potporu demokraciji, posebno kad je riječ o potpori civilnom društvu, borcima za ljudska prava, kritičarima, demokratskoj oporbi i medijima;–potrebom za borbom protiv nekažnjavanja i jačanjem napora za preuzimanje odgovornosti na globalnoj razini, među ostalim preko Međunarodnog kaznenog suda, te zalaganjem za međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo; i dalje je duboko zabrinut zbog trenda da državni dužnosnici potkopavaju odluke međunarodnih institucija i njihovih zaposlenika; izražava duboku zabrinutost zbog sankcija SAD-a protiv Međunarodnog kaznenog suda, njegovih tužitelja, sudaca i osoblja, koje predstavljaju ozbiljan napad na međunarodni pravosudni sustav; poziva Komisiju da hitno aktivira statut o blokiranju, a države članice da hitno pojačaju svoje diplomatske napore kako bi zaštitile i očuvale Međunarodni kazneni sud kao neizostavan temelj međunarodnog pravosudnog sustava; žali zbog toga što neke države članice Međunarodnog kaznenog suda ne izvršavaju uhidbene naloge tog suda i na taj način ugrožavaju njegov rad;–hitnom i trajnom potrebom za promicanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u okviru cjelokupnog vanjskog djelovanja EU-a, vanjske politike kojom se uzima u obzir rodno osviještena politika u skladu s Akcijskim planom za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2021. – 2025., posebno s obzirom na trenutačno globalno ukidanje prava žena; naglašava da će, uz trenutačnu stopu napretka, postizanje rodne ravnopravnosti diljem svijeta trajati još 131 godinu te ističe presudnu važnost ubrzavanja napora za zaštitu i unapređenje prava i mogućnosti žena;

7.u sljedećem odjeljku utvrđuje ciljeve Parlamenta u području ZVSP-a za 2025., čime se dopunjuju stajališta iznesena u godišnjem izvješću o ZVSP-u potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku;

8.naglašava da ruska ratna agresija na Ukrajinu i njezine posljedice, uključujući gospodarsku nesigurnost, nesigurnost opskrbe hranom i visoke cijene energenata, u kombinaciji s revizionističkim ponašanjem Ruske Federacije prema nizu država koje izlaze na Crno more destabilizira i ugrožava istočno susjedstvo i zapadni Balkan, čime se narušava europska sigurnosna struktura; u tom kontekstu ističe potrebu za jačanjem kapaciteta EU-a za potporu demokratskim institucijama u našem neposrednom susjedstvu; također ističe važnost zaštite istočne granice EU-a, što doprinosi sigurnosti cijelog EU-a; naglašava da bi istočni štit i baltička obrambena linija trebali biti vodeći projekti EU-a za poticanje odvraćanja i prevladavanje potencijalnih prijetnji s istoka te da bi se njima uspostavio integrirani sustav upravljanja kopnenim granicama osmišljen za jačanje vanjske kopnene granice EU-a s Rusijom i Bjelarusom protiv vojnih i hibridnih prijetnji;

9.napominje da brojni autokratski akteri diljem svijeta pomno prate odgovor EU-a na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i da će taj odgovor imati presudan utjecaj na određivanje njihova ponašanja na međunarodnoj sceni; zabrinut je zbog sve veće suradnje i koordinacije među autokratskim režimima, među ostalim preko materijalne ili neke druge potpore ruskoj agresiji na Ukrajinu; potiče Vijeće da uvede restriktivne mjere protiv zemalja koje Ruskoj Federaciji isporučuju vojnu robu, kao što su bespilotne letjelice i projektili zemlja-zemlja, za upotrebu protiv civilnih ciljeva; podsjeća na to da je upotreba takve vojne robe protiv civilnih ciljeva ratni zločin; s ozbiljnom zabrinutošću primjećuje sve veću suradnju između Ruske Federacije i Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK) te naglašava da se upotrebom sjevernokorejskih postrojbi za potrebe Rusije povećava razmjer sukoba; također ističe hitnu potrebu za daljnjim sankcijama protiv Bjelarusa, koje će odražavati sve sankcije protiv Rusije;

10.smatra da su EU i njegove države članice sada jedini strateški saveznici Ukrajine te u skladu s tim poziva EU i njegove države članice da na svaki mogući način znatno povećaju i ubrzaju vojnu i ekonomsku potporu te humanitarnu i financijsku pomoć kako bi Ukrajina imala snažniju poziciju kako bi mogla osloboditi svoj narod i spriječiti svaku daljnju agresiju Rusije nakon mogućeg sporazuma o prekidu vatre; u tu svrhu predlaže jačanje misije Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini, u okviru koje je obučeno oko 75 000 ukrajinskih postrojbi, te naglašava hitnu potrebu da se Ukrajini osiguraju povećani kapaciteti protuzračne obrane i vojni kapaciteti zemlja-zemlja kako bi obranila svoju kritičnu energetsku infrastrukturu te poziva države članice da odmah ukinu ograničenja upotrebe zapadnih oružanih sustava, kao što su projektili dalekog dometa Taurus, koji se isporučuju Ukrajini za gađanje legitimnih vojnih ciljeva na ruskom teritoriju, što bi u cijelosti bilo u skladu s pravom Ukrajine na samoobranu na temelju Povelje UN-a;

11.ponovno potvrđuje svoju potporu Ukrajini u njezinoj želji za postizanjem pravednog i trajnog mira te formuli za mir i planu pobjede koje je predstavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski; podsjeća da se svaka inicijativa, pogotovo diplomatska rješenja, usmjerena na okončanje ruske ratne agresije i postizanje trajnog i pravednog mira mora temeljiti na uvjetima i doprinosu Ukrajine i da je u konačnici mora prihvatiti ukrajinski narod; u tom kontekstu izražava duboku zabrinutost zbog očite promjene stajališta Sjedinjenih Američkih Država o ruskoj ratnoj agresiji, koje uključuje otvoreno optuživanje Ukrajine za trenutačni rat, obustavu vojne pomoći SAD-a i pokušaj da se Ukrajinu prisili na odricanje svojeg legitimnog prava na samoobranu; duboko žali zbog svih pokušaja ucjene ukrajinskog vodstva da se preda ruskom agresoru isključivo zato da bi se moglo objaviti da je postignut takozvani mirovni sporazum i smatra da je trenutačni pokušaj administracije SAD-a da pregovara o sporazumu o prekidu vatre i mirovnom sporazumu bez sudjelovanja europskih država, koji će se u konačnici morati nositi s ishodom, kontraproduktivan jer osnažuje ratobornu rusku državu, što pokazuje da se agresivna politika ne kažnjava, već se nagrađuje; oprezno je optimističan u pogledu prijedloga sporazuma o prekidu vatre u trajanju od 30 dana; podsjeća da prekid vatre može biti učinkovito sredstvo obustave neprijateljstava samo ako ga se agresor u potpunosti pridržava; stoga očekuje da ga Rusija prihvati i da ga se pridržava prestankom svih napada na Ukrajinu, njezine vojne položaje, civilno stanovništvo, infrastrukturu i teritorij; ipak, uzimajući u obzir rusku povijest kršenja prethodnih sporazuma, zaključuje da se mir može postići samo osnaživanjem Ukrajine snažnim sigurnosnim jamstvima; s druge strane smatra da će svako rješenje kojim se podrivaju legitimne težnje Ukrajine, kao što je njezino pravo da odabere vlastite sigurnosne aranžmane, ili koje nema vjerodostojna sigurnosna jamstva, izložiti Ukrajinu i druge europske zemlje ponovnoj ruskoj agresiji; stoga ustraje u tome da EU preuzme sigurnosne obveze prema Ukrajini, kako je preporučeno u Kijevskom sigurnosnom paktu, kako bi se spriječila daljnja ruska agresija;

12.ističe da financijska potpora koju EU i njegove države članice pružaju Ukrajini premašuje financijsku potporu bilo koje druge zemlje, što odražava neusporedivu predanost EU-a Ukrajini; naglašava da uloga EU-a u svim pregovorima koji utječu na sigurnost Europe mora biti razmjerna njegovoj političkoj i gospodarskoj važnosti; ponovno potvrđuje da bez sudjelovanja EU-a ne dolaze u obzir pregovori koji se tiču europske sigurnosti;

13.očekuje od država članica da zadrže sankcije protiv Rusije onoliko dugo koliko je potrebno kako bi se osigurao pravedan i trajan mir te dok se ne preuzme odgovornost; poziva EU i države članice da u međuvremenu povećaju učinkovitost i učinak dosad donesenih paketa sankcija i da se dogovore o novim sankcijama čim se pojavi potreba; u tom kontekstu ističe sektore od posebne važnosti za rusko gospodarstvo, posebno bankarski sektor, sektor metalurgije, nuklearni, kemijski i poljoprivredni sektor te sirovine kao što su aluminij, čelik, uranij, titanij i nikal; poziva na zabranu ili ciljane carine na ruski uvoz u EU kako bi se u potpunosti zatvorio tok žitarica, potaše i gnojiva; podsjeća na to da je stroga provedba i ujednačena primjena restriktivnih mjera u svim državama članicama preduvjet za kredibilitet i djelotvornost vanjskog djelovanja EU-a; stoga ističe važnost okončanja cjelokupnog uvoza ruskih energenata u EU i podupiranja napora skupine G7 da se snizi gornja granica cijena nafte; poziva Komisiju da nametne sankcije svim europskim trgovačkim društvima koja i dalje posluju s Ruskom Federacijom te da dodatno procijeni stanje u pogledu izbjegavanja sankcija i da se protiv toga bori;

14.poziva na proaktivnu diplomaciju prema zemljama izvan Unije kako bi se izbjegavanje tih sankcija svelo na najmanju moguću mjeru; poziva Komisiju da kritički preispita pomoć EU-a zemljama izvan Unije koje aktivno podupiru rusku agresiju na Ukrajinu i potiče Vijeće da uvede mjere ograničavanja protiv zemalja izvan Unije koje potpomažu rusku ratnu agresiju, bilo olakšavanjem izbjegavanja sankcija bilo pružanjem izravne vojne pomoći, kao što je slučaj s Bjelarusom, Iranom ili Sjevernom Korejom; poziva sve zemlje da se u potpunosti usklade sa svim paketima sankcija EU-a;

15.žali zbog partnerstva „bez ograničenja” između Rusije i Kine, posebno zbog ponovno iskazane predanosti jačanju njihovih vojnih veza; pozdravlja odluku Vijeća o uvođenju sankcija kineskim poduzećima zbog podupiranja ruskog rata u Ukrajini;

16.izražava najozbiljniju zabrinutost zbog ruskog i kineskog nadzora i sabotaže ključne pomorske infrastrukture, kao što su komunikacijski kabeli na morskom dnu i energetska postrojenja na moru; posebno izražava duboku zabrinutost zbog štete do koje je došlo 17. i 18. studenoga 2024. na dvama podmorskim komunikacijskim kabelima, od kojih jedan povezuje Finsku i Njemačku, a drugi Švedsku i Litvu, u manje od 24 sata te zbog toga što je 25. prosinca 2024. ruska flota u sjeni oštetila električni vod EstLink2 koji povezuje Estoniju i Finsku; poziva EU da uspostavi učinkovite sustave praćenja i nadzora te regionalnu suradnju obalne straže kako bi se osiguralo sprečavanje i brzo otkrivanje napada na takvu infrastrukturu; u tom pogledu pozdravlja pokretanje operacije NATO-a „Baltička straža ” (Baltic Sentry), u kojoj sudjeluje nekoliko država članica, kako bi se poboljšala sigurnost kritične podmorske infrastrukture u Baltičkom moru; poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju obveza iz zajedničke izjave iz New Yorka o sigurnosti i otpornosti podmorskih kabela; također podsjeća da se slične aktivnosti sabotaže usmjerene na kritičnu podvodnu infrastrukturu odvijaju u Tajvanskom tjesnacu;

17.traži da EU i njegove države članice provode strogu kontrolu nad ruskom flotom u sjeni, koja, osim što krši sankcije EU-a i skupine G7, predstavlja golemu ekološku prijetnju ekosustavima zbog svojih tehničkih nedostataka i čestih kvarova, i da sprečavaju i ograničavaju njezine aktivnosti; potiče Komisiju da poduzme hitne mjere u okviru suradnje EU-a s Međunarodnom pomorskom organizacijom te da u sljedećem paketu sankcija protiv Rusije osmisli usmjerenije sankcije protiv flote u sjeni; navodi da bi se takve sankcije trebale odnositi na sva moguća pojedinačna plovila flote u sjeni, kao i njihove vlasnike, operatore, upravitelje itd.; preporučuje zabranu prodaje tankera zemljama koje omogućavaju trgovinu s Rusijom; napominje da države pod čijom zastavom plove ta plovila i koje pomažu ruskoj floti u sjeni time pomažu i ruskim ratnim naporima;

18.ponovno poziva na poduzimanje potrebnih mjera radi povratka prisilno deportirane i nezakonito posvojene ukrajinske djece iz Rusije ili s okupiranog ukrajinskog teritorija;

19.poziva Komisiju i Vijeće da privatnu vojnu skupinu Wagner koju financira ruska država proglase terorističkom organizacijom; skreće pozornost na takozvani „Afrički korpus” osnovan nakon smrti bivšeg vođe skupine Wagner Jevgenija Prigožina u kolovozu 2023. i stavljen pod izravnu kontrolu ruskog Ministarstva obrane u nastojanju da se elemente Wagnera ponovno okupi pod državnom kontrolom;

20.ponavlja da Ukrajina, kao žrtva agresije, ima legitimno pravo na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiju, Vijeće i dotične države članice da omoguće učinkovite ukrajinske protumjere protiv Rusije; podsjeća da je Rusija prekršila međunarodno pravo i da je potpuna zapljena zamrznute ruske imovine primjeren korak prema izvršenju obveze Rusije da poštuje međunarodno pravo i da Ukrajini i drugim oštećenim stranama nadoknadi gubitke uzrokovane ruskom ratnom agresijom; poziva Komisiju da uspostavi čvrst pravni režim za oduzimanje ruske državne imovine koju je EU zamrznuo; podsjeća Komisiju da, unatoč tom prijedlogu, još uvijek postoji potreba za kontinuiranom financijskom, političkom, vojnom i humanitarnom potporom; poziva na to da se sva imovina ruske države, ruskih lokalnih vlasti, ruskih poduzeća u državnom vlasništvu i pojedinaca uvrsti na popis sankcija EU-a te da se ta imovina upotrijebi za to da se Ukrajini nadoknadi šteta prouzročena tim ratom;

21.ističe najnoviju brzu procjenu štete i potreba prema kojoj će u sljedećem desetljeću za oporavak i obnovu Ukrajine biti potrebno najmanje 506 milijardi EUR; pozdravlja Instrument EU-a za Ukrajinu, čiji proračun iznosi gotovo 50 milijardi EUR, i europski Mehanizam suradnje za zajmove, kojim se Ukrajini nude zajmovi u iznosu do 45  milijardi EUR i koji predstavlja odgovor na poziv Parlamenta te se temelji na odluci Vijeća o usmjeravanju izvanrednih prihoda od imobilizirane ruske državne imovine u Fond za pomoć Ukrajini i Instrument za Ukrajinu, kao i na odluci skupine G7 o zajmu za Ukrajinu u iznosu od 50 milijardi USD osiguranom imobiliziranom ruskom državnom imovinom; izražava svoje uvjerenje da je novi Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini bitan korak prema tome da Rusija financijski nadoknadi golemu štetu koju i dalje nanosi u Ukrajini;

22.osuđuje zlouporabu prava veta od strane mađarske vlade kako bi odgodila ili praktički blokirala dodjelu osnovne pomoći EU-a Ukrajini pokušavajući potkopati jedinstveno stajalište EU-a o Ukrajini; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednika Vijeća te države članice da iskoriste sve dostupne alate kako bi spriječili mađarsku vladu da dodatno blokira pomoć;

23.potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i druge države članice da prevladaju blokadu mađarske vlade donošenja odluke o financiranju i isplati iz Europskog instrumenta mirovne pomoći tj. odluke o isplati 450 milijuna EUR Poljskoj kao naknade za opremu isporučenu Ukrajini; potiče ih da zajamče da jedini instrument EU-a za vojnu pomoć Ukrajini ponovno postane potpuno funkcionalan; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da iznese prijedloge za sprečavanje takvih blokada u budućnosti ili da pronađe potpuno pouzdan alternativni mehanizam;

24.naglašava da institucije EU-a i države članice trebaju hitno potaknuti uspostavu posebnog međunarodnog suda s jurisdikcijom za istragu i za kazneni progon zločina agresije nad Ukrajinom za koji su odgovorni političko i vojno vodstvo Ruske Federacije te njezini saveznici; osuđuje pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika koja su počinile ruske snage; naglašava da mir neće biti održiv bez pravde; pozdravlja osnivanje Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine u Haagu; izražava potporu svim aktivnostima kaznenog progona zločina počinjenih na ukrajinskom državnom području koje provode Međunarodni kazneni sud i Međunarodni sud; pozdravlja činjenicu da je Ukrajina ratificirala Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, što joj je omogućilo da od siječnja 2025. postane stranka Međunarodnog kaznenog suda;

25.pohvaljuje Ukrajinu zbog njezina napretka u postupku provjere radi pristupanja EU-u, unatoč ratnim uvjetima, i poziva Ukrajinu da nastavi s napretkom prema članstvu u EU-u koristeći se svim sredstvima koja su joj stavljena na raspolaganje u okviru Instrumenta za Ukrajinu i da osigura smisleno sudjelovanje svojeg civilnog društva u fazama njegove provedbe i praćenja; podsjeća da je pristupanje EU-u proces koji se strogo temelji na zaslugama i koji zahtijeva ispunjavanje Kopenhaških kriterija za članstvo u EU-u, među ostalim onih koji se odnose na demokraciju, vladavinu prava, temeljne vrijednosti i borbu protiv korupcije;

26.vjeruje da bi pristupanje i Ukrajine i Moldove EU-u predstavljalo ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu koje bi objema stranama donijelo korist; pozdravlja plan rasta za Republiku Moldovu i donošenje Instrumenta za reforme i rast za Republiku Moldovu u vrijednosti od 1,9 milijardi EUR, čija je svrha ubrzati reforme povezane s EU-om; izražava zabrinutost zbog negativnih posljedica obustave USAID-a za Moldovu; smatra da bi taj jaz u mjeri u kojoj je to moguće trebalo nadoknaditi iz izvora EU-a, Europske zaklade za demokraciju i drugih; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da dodatno poboljša partnerstvo u području ZVSP-a s Ukrajinom i Moldovom te u tom kontekstu pozdravlja potpisivanje sporazuma o partnerstvu u području sigurnosti i obrane između EU-a i Moldove u svibnju 2024.; podsjeća na činjenicu da je sigurnost Republike Moldove neodvojivo povezana sa sigurnošću Ukrajine; stoga naglašava potrebu za povećanjem financijskih doprinosa iz Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se dodatno poboljšale obrambene sposobnosti Moldove;

27.pohvaljuje Moldovu zbog profesionalnog vođenja predsjedničkih izbora i referenduma te iznimnog osjećaja dužnosti i predanosti unatoč kontinuiranom masovnom upletanju Rusije i njezinih pomagača; pozdravlja ishod referenduma o članstvu Moldove u Europskoj uniji 2024., kojim je u ustav te zemlje ugrađena predanost pristupanju EU-u; izražava potporu Moldovi u obrani njezine demokracije; oštro osuđuje stalne i koordinirane pokušaje Ruske Federacije, proruskih oligarha i lokalnih pomagača koje sponzorira Rusija da destabiliziraju Republiku Moldovu, siju podjele unutar moldavskog društva i destabiliziraju proeuropski smjer te zemlje hibridnim napadima, upotrebom opskrbe energijom kao oružja, kampanjama dezinformiranja, prijetnjama bombama, organiziranjem prosvjeda, kao i prijetnjom nasiljem ili upotrebom nasilja; pohvaljuje uspostavu i aktivnosti Misije partnerstva EU-a u Moldovi kojima su poboljšani kapaciteti moldavskih vlasti za suočavanje s ruskim upletanjem; poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da osiguraju dodatne resurse, uključujući ljudske i financijske resurse, opremu i civilne stručnjake potrebne za nastavak izvršavanja mandata misije nakon svibnja 2025.;

28.naglašava važnost Europskog instrumenta mirovne pomoći za jačanje sposobnosti EU-a za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti;

29.pozdravlja pokretanje savjetodavne skupine Bjelarusa i EU-a kako bi se omogućio kontinuirani dijalog između EU-a i bjeloruskih demokratskih snaga; ponovno ističe svoju potporu oslobađanju svih političkih zatvorenika te hrabrim aktivistima i novinarima u Bjelarusu koji se i dalje odupiru režimu nelegitimnog vođe unatoč kontinuiranoj represiji, što posebno uključuje odbijanje izdavanja novih putovnica Bjelarusima u inozemstvu, te koji su izrazili želju za demokratskim razvojem Bjelarusa i njegovim članstvom u EU-u, uključujući na konferenciji o novom Bjelarusu održanoj u Varšavi u kolovozu 2023.; ističe da takvi napori pokazuju temeljnu ulogu civilnog društva u jačanju demokracije;

30.potvrđuje pravo Izraela da se brani kako je utvrđeno i ograničeno međunarodnim pravom; podsjeća da Izrael ima obvezu riješiti problem masovne gladi i izbijanja epidemija bolesti u Gazi; podsjeća da Izrael također ima obvezu zaštititi civilno stanovništvo te da vojne operacije moraju biti razmjerne i u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom; izražava duboku zabrinutost zbog vojnog djelovanja izraelskih obrambenih snaga u Pojasu Gaze, na Zapadnoj obali i u Libanonu; poziva na hitan i trajan prekid vatre, uključujući bezuvjetno oslobađanje svih talaca;

31.duboko žali zbog raspada prekida vatre u Gazi, koji je prouzročio velik broj civilnih žrtava u nedavnim zračnim napadima; u tom kontekstu žali zbog Hamasova odbijanja da preda preostale taoce; poziva na hitan povratak potpunoj provedbi sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca i naglašava da je potrebno ostvariti napredak u pogledu druge faze sporazuma; pohvaljuje predanost posrednika, uključujući SAD, Egipat i Katar, čiji su napori bili ključni za to da je uopće došlo do postizanja sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca; spreman je sudjelovati u raspravama o budućim konkretnim doprinosima za potporu prekidu vatre; smatra da je ključno poštovati sve obveze preuzete u okviru tog sporazuma, osigurati oslobađanje svih talaca i uspostaviti trajan prekid nasilja te omogućiti neometan pristup i održivu raspodjelu humanitarne i medicinske pomoći u Pojasu Gaze; u tu svrhu pozdravlja ponovnu upotrebu misije pomoći EU BAM Rafah 31. siječnja 2025. kako bi se Palestinskoj samoupravi pružila potpora u olakšavanju prelazaka za medicinske evakuacije; izražava zabrinutost zbog činjenice da granični prijelaz Rafah nedavno do daljnjega zatvoren zbog vojnih operacija u Gazi koje su započele 18. ožujka 2025.; poziva sve strane da se u potpunosti obvežu na ispunjavanje svojih obveza i da daju prednost zaštiti civila; potiče sve europske i međunarodne aktere da aktivno nadziru provedbu prekida vatre i pozovu na odgovornost one koji ga se ne pridržavaju;

32.smatra da je Vijeće za pridruživanje s Izraelom, koje je održano u Bruxellesu 24. veljače 2025., bio prvi korak prema ponovnom iskrenoj i otvorenoj raspravi s izraelskim ministrom vanjskih poslova, te će zahtijevati daljnje postupanje; prepoznaje vrijednost suradnje s Izraelom u jačanju uloge EU-a na Bliskom istoku, naglašavajući pritom da se partnerstvo mora temeljiti na potpunom poštovanju prava i vrijednosti; podsjeća da je usklađenost s člankom 2. Sporazuma o pridruživanju ključan element partnerstva i poziva na kontinuirano praćenje i ocjenjivanje njegove provedbe od strane izraelske vlade; pozdravlja predviđeni dijalog na visokoj razini s palestinskim premijerom u travnju 2025.;

33.ponavlja svoju nepokolebljivu potporu dogovorenom dvodržavnom rješenju na temelju granica iz 1967., s dvjema suverenim demokratskim državama kao mirnim susjedima i Jeruzalemom kao njihovim zajedničkim glavnim gradom, koje je i dalje najodrživiji put prema trajnom miru i sigurnosti i za Izraelce i za Palestince; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da podrži sve napore u postizanju tog cilja, a posebno Globalni savez za provedbu dvodržavnog rješenja; poziva sve strane da ponovno ulože napore kako bi se uklonile prepreke tom rješenju i da se uključe u dijalog usmjeren na postizanje uzajamnog razumijevanja i poštovanja; pozdravlja mogućnost povratka Palestinske samouprave u Gazu; žali zbog činjenice da Palestinska samouprava nije održala izbore od 2005., što se negativno odražava na njezinu vjerodostojnost, te očekuje da će se izbori uskoro održati; uvjeren je da nema izgleda za mir, sigurnost, stabilnost i blagostanje za Gazu ili pomirenje izraelskog i palestinskog stanovništva sve dok Hamas i druge terorističke skupine imaju ikakvu ulogu u pojasu Gaze; stoga poziva posebnog predstavnika EU-a za bliskoistočni mirovni proces da podrži napore za suzbijanje daljnje radikalizacije mladih u regiji; osuđuje ubrzavanje nezakonitog izraelskog naseljavanja palestinskog područja, čime se krši međunarodno pravo, potkopavaju napori za postizanje dvodržavnog rješenja i koje predstavlja znatnu prepreku trajnom miru; izražava zabrinutost zbog sve većeg nasilja koje provode izraelske snage i ekstremistički doseljenici na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu i pozdravlja usvojene sankcije protiv ekstremističkih izraelskih doseljenika; ponavlja važnu ulogu Abrahamovih sporazuma kao okvira za postizanje trajnog mira, stabilnosti i blagostanja na Bliskom istoku; pozdravlja Arapski plan za oporavak i obnovu predstavljen na sastanku na vrhu u Kairu 4. ožujka 2025., koji predstavlja ozbiljnu osnovu za rasprave o budućnosti pojasa Gaze; potiče potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i povjerenicu za Mediteran da konstruktivno surađuju s arapskim partnerima kako bi se pružila vjerodostojna rješenja za obnovu, upravljanje i sigurnost Gaze; s druge strane, odbacuje prijedlog „Trumpove Gaze”, kojim se zanemaruju nestabilni sigurnosni uvjeti diljem Bliskog istoka; smatra da razmjeri uništenja i ljudske patnje u Gazi iziskuju sveobuhvatan međunarodni angažman, pri čemu bi napori Sjedinjenih Američkih Država uz one EU-a, UN-a, arapskih država i drugih međunarodnih partnera trebali nadopunjavati jedni druge kako bi se pregovori nastavili i bili konstruktivni; predan je naporima za buduću normalizaciju odnosa između Izraela i arapskih država u regiji;

34.podržava pravedno i održivo rješenje pitanja palestinskih izbjeglica; naglašava da Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) ima važnu ulogu u pružanju humanitarne pomoći i osnovnih usluga koje se u trenutačnim okolnostima ne smiju prekidati te smatra da sve agencije UN-a aktivne u regiji treba podupirati u njihovim naporima; podsjeća, međutim, na svoju zabrinutost zbog ozbiljnih optužbi protiv članova osoblja UNRWA-e koje upućuju na to da je UNRWA zapošljavala članove terorističke organizacije Hamas; pozdravlja mjere koje je UN poduzeo nakon optužbi protiv osoblja Agencije i pozdravlja potpunu predanost UNRWA-e provedbi preporuka koje proizlaze iz „Izvješća Colonna”; ponavlja zaključke Europskog vijeća od 17. listopada 2024. u kojima se osuđuje svaki pokušaj stavljanja izvan snage sporazuma između Izraela i UNRWA-e iz 1967.; ustraje u tome da Komisija osigura da se sredstvima iz proračuna EU-a ne financiraju ili ne podupiru aktivnosti Hamasa ili Hezbolaha; naglašava da bi u budućnosti mogle biti potrebne dodatne mjere kako bi se radilo na još većoj transparentnosti i odgovornosti;

35.izražava zabrinutost zbog sve većih napetosti na Bliskom istoku i potiče sve uključene strane da poštuju međunarodno humanitarno pravo, pokažu maksimalnu suzdržanost i obvežu se na smirivanje napetosti jer se regionalni sukob mora izbjeći pod svaku cijenu; žali zbog smrti tisuća civila; potiče razoružanje Hezbolaha kao dio širih mjera za smanjenje neprijateljstava i osiguravanje regionalne stabilnosti; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predstavi sveobuhvatnu strategiju EU-a za Bliski istok, poveća stvarnu prisutnost EU-a u regiji, promiče dugoročnu stabilnost i mir u regiji te ojača partnerstva s ključnim regionalnim dionicima; naglašava da se strategija mora razraditi u prvim mjesecima mandata nove Komisije i da bi se trebala odražavati u predstojećem VFO-u kako bi imala bilo kakav konkretan učinak na situaciju koja se ubrzano pogoršava; ističe potrebu da države članice pojačaju svoje diplomatske napore s međunarodnim partnerima, među ostalim sa zemljama Zaljeva, kako bi se potaknuli hitno smirivanje napetosti i smislen dijalog; naglašava potrebu za davanjem prioriteta organizacijama civilnog društva u regiji i njihovim jačanjem, što se posebno odnosi na organizacije koje rade na zaštiti ljudskih prava i izgradnji mira;

36.oštro osuđuje destabilizirajuću ulogu koju iranski režim i njegova mreža nedržavnih aktera imaju u toj regiji; podsjeća da se Iran više ne krije iza svojih pomagača i osuđuje dva izravna i otvorena napada Irana na državno područje Izraela 2024., za koje se Izrael oba puta osvetio, što predstavlja dosad nezabilježen porast sukoba; oštro osuđuje Hezbolahove napade na Izrael koji su doveli do izraelske kopnene invazije u Libanonu koja je prouzročila velik broj civilnih žrtava, prisilno raseljavanje i eskalaciju nasilja u Libanonu; prima na znanje prekid vatre između Izraela i Hezbolaha, dogovoren 27. studenoga 2024. na razdoblje od 60 dana; potiče Izrael da se povuče iz južnog Libanona u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1701; podsjeća na potrebu za trajnim prekidom neprijateljstava što je prije moguće kako bi se stvorio prostor za diplomatsko rješenje duž plave crte razgraničenja; zahtijeva provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701 u cijelosti kao jedinog puta prema smirivanju napetosti i trajnoj stabilizaciji granice između Izraela i Libanona te potpunoj ponovnoj uspostavi suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i stabilnosti Libanona; pozdravlja Odluku Vijeća od 21. siječnja 2025. o donošenju treće mjere pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u vrijednosti od 60 milijuna EUR u korist libanonskih oružanih snaga;

37.poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Hezbolah u cijelosti uvrste na EU-ov popis terorističkih organizacija;

38.prima na znanje nalog za uhićenje koji je Međunarodni kazneni sud izdao 21. studenoga 2024.;

39.ponavlja poziv predsjednika Međunarodnog kaznenog suda suca Tomokoa Akanea da EU poduzme hitne mjere za zaštitu tog suda i vladavine prava u međunarodnoj zajednici, među ostalim brzom izmjenom Statuta EU-a o blokiranju kako bi se Međunarodni kazneni sud uključio u njegovo područje primjene;

40.pozdravlja formiranje nove vlade; želi da predsjednik Joseph Aoun i premijer Nawaf Salam uspješno ostvare težnje libanonskog naroda; predan je podupiranju te zemlje u ponovnoj izgradnji državnih institucija koje su sposobne obavljati svoje zadaće u službi svih građana, kao i u daljnjem razvoju programa usmjerenog na reforme i na budućnost, posebno u pogledu građanskih sloboda i vladavine prava; podupire napore koji se ulažu u obnovu, kao i korake za političku stabilizaciju i društveno-gospodarski oporavak; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da ponovno pokrene partnerstvo EU-a i Libanona, među ostalim tako da se brzo održi sastanak Vijeća za pridruživanje;

41.oštro osuđuje nedavne napade izraelskih obrambenih snaga i Hezbolaha na privremene snage UN-a u Libanonu (UNIFIL); ponovno potvrđuje nepovredivost svog osoblja i objekata UN-a te ključnu stabilizacijsku ulogu UNIFIL-a, kojemu doprinosi 16 država članica, i poziva na hitan prekid tih napada;

42.pozdravlja odluku EU-a o obnavljanju sankcija protiv Irana do srpnja 2025., među ostalim sankcioniranjem iranske proizvodnje bespilotnih letjelica i projektila te njihove isporuke u Rusiju i širu regiju Bliskog istoka; ističe snažne veze između Irana i Iranske revolucionarne garde, njegovih pomagača kao što su Huti i paravojnih postrojbi koje djeluju u Iraku i Siriji; oštro osuđuje velik broj terorističkih napada i atentata, ili njihove pokušaje, koje je Iranska revolucionarna garda počinila diljem svijeta, među ostalim na europskom tlu, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća; ponovno poziva na to da se Hezbolah i Iranska revolucionarna garda hitno dodaju na EU-ov popis terorističkih organizacija; ističe da postoji još mogućnosti sankcioniranja, i to mnogo restriktivniji pristup prijenosu tehnologije uslijed izvoza proizvoda koji nisu kategorizirani kao proizvodi „dvojne namjene”;

43.snažno osuđuje destabilizirajuće napade hutista na trgovačke i vojne brodove koji prolaze Crvenim morem; naglašava da su ti napadi uzrokovali znatne poremećaje u svjetskoj trgovini jer su brodarska poduzeća prisiljena preusmjeriti velik dio prometa iz Crvenog mora prema jugu Afrike; poziva na zajedničko djelovanje i potiče pojačani angažman EU-a i međunarodnu suradnju te snažno poziva na kontinuirano djelovanje kako bi se osigurala sloboda plovidbe na jednom od najvažnijih plovnih putova na svijetu; poziva na hitni prestanak tih nezakonitih napada;

44.slaže se s ciljem da se Iranu pod svaku cijenu onemogući nabava nuklearnog oružja; međutim, ističe činjenicu da je režim u Teheranu jasno odbacio oživljavanje Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana i odbio surađivati u tekućem sporu s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju; ističe da je Iran istodobno povećao svoje kapacitete za nuklearno oružje; žali zbog činjenice da trenutačno ne postoji strategija kojom bi se Iran uvjerio u to da se suzdrži od izgradnje vojnih nuklearnih kapaciteta, kao ni akcijski plan za slučaj da Iran prijeđe prag u području nuklearnog naoružanja; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predloži revidiranu strategiju prema Iranu koja predviđa pripremanje za sve moguće događaje;

45.izražava zabrinutost zbog huškačke retorike, potaknute pogrešnim informacijama i dezinformacijama, koja prati taj sukob i zbog toga što ga zlonamjerni akteri instrumentaliziraju kako bi sijali nepovjerenje i mržnju, među ostalim u europskim društvima, na što posebno, ali ne isključivo, ukazuje zabrinjavajući porast antisemitizma; upozorava da bi to trebao biti prvenstveni cilj u borbi EU-a protiv dezinformacija i poziva na koordinirani pristup Komisije kojim se uzimaju u obzir vanjske i unutarnje dimenzije njezinih politika, uključujući, ali ne ograničavajući se na predstojeći strateški komunikacijski plan za promicanje uloge EU-a u južnom susjedstvu;

46.pozdravlja povijesni pad Assadova režima u Siriji; podsjeća da se održao toliko dugo samo zahvaljujući potpori ruskih i iranskih saveznika te da njegovo urušavanje pokazuje da su isti oslabljeni; pozdravlja novi početak u odnosima EU-a i Sirije, koji se očituje u imenovanju otpravnika poslova EU-a u Damasku, diplomatskom angažmanu i sastancima na visokoj razini koji su organizirale države članice i čelnici EU-a, kao i devetu briselsku konferenciju koja se održala 17. ožujka 2025. uz sudjelovanje privremenog ministra vanjskih poslova Asaada al-Shibanija; smatra da uspostava diplomatskih odnosa s novim sirijskim vlastima ne bi trebala biti izgovor za oslobađanje od kazne ili njezino smanjenje za državljane država članica koji su se borili kao dio islamističkih skupina u Siriji; izjavljuje da ti borci i dalje predstavljaju prijetnju zemljama čiji su državljani i svim državama članicama EU-a; ponavlja svoju nepokolebljivu potporu teritorijalnoj cjelovitosti Sirije i ističe da je potrebno hitno povećati humanitarnu pomoć i zaštitu 16,7 milijuna ljudi kojima je potrebna pomoć; u tu svrhu pozdravlja neograničeno produljenje humanitarnih izuzeća i postupnu, ali uvjetnu obustavu sankcija za niz gospodarskih sektora kako bi se sirijskom gospodarstvu pružila prijeko potrebna pomoć; obvezuje se da će pomno pratiti proces političke tranzicije i pozvati države članice da ponovno uvedu sankcije ako sirijske vlasti ne budu ispunjavale svoje navedene obveze; prepoznaje da urednoj izgradnji države prijeti rizik od pobune naoružanih skupina odanih bivšem režimu i potiče tijela tehničke vlasti da hitno organiziraju razoružanje paravojnih skupina i civila, posebno nakon neprihvatljivih osvetničkih napada na alavitsku zajednicu zbog njezine navodne povezanosti s Assadovim režimom; poziva EU i njezine države članice da pruže potporu procesu provedbe sporazuma između sirijske prijelazne vlade i SDF-a pod kurdskim vodstvom kako bi se kurdskoj zajednici zajamčilo potpuno priznanje i političko sudjelovanje u Siriji; poziva sve strane da doprinesu mirnoj političkoj tranziciji pod vodstvom Sirije prema uključivom, demokratskom modelu upravljanja kojim se jamče zastupljenost, sudjelovanje i jednaka prava žena, manjina i svih članova sirijskog društva bez obzira na etničku pripadnost ili vjeru te kojim se u središte njihova djelovanja stavlja dobro funkcioniranje državnih institucija i dobrobit sirijskog naroda; pozdravlja činjenicu da je tehnički predsjednik al-Sharaa priznao raznolikost Sirije te istodobno primjećuje da sastav trenutačne privremene vlade ne odražava tu raznolikost; čvrsto vjeruje da uspjeh sirijske političke tranzicije, posebno zaštita građanskog mira i izgradnja povjerenja u državne institucije, ovisi o tranzicijskom pravosuđu i pomirenju kao putu prema suzbijanju nekažnjavanja svih strana odgovornih za kršenja međunarodnog humanitarnog prava; naglašava da je borba protiv nekažnjivosti u Siriji moralni i politički imperativ za međunarodnu zajednicu; poziva EU i njegove države članice da podrže rad međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011., potiče Siriju da ratificira Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda i na odgovarajući način uskladi nacionalno zakonodavstvo te da Međunarodnom kaznenom sudu retroaktivno dodijeli nadležnost putem deklaracije; poziva EU i njegove države članice da razmotre uspostavu posebne misije, u suradnji s međunarodnim partnerima, kako bi se pomoglo u dokumentiranju slučajeva teških kaznenih djela Assadova režima, kao i svih drugih frakcija; naglašava važnost očuvanja teritorijalne cjelovitosti Sirije, također kako bi se pomoglo u očuvanju stabilnosti u regiji; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da poduzmu hitne korake kako bi se spriječila ponovna uspostava ili jačanje ruskih snaga, paravojnih postrojbi ili obavještajnih službi u zemlji;

47.prepoznaje da uvjet jednoglasnosti prisiljava države članice da neumorno rade na postizanju kompromisa i jedinstva, što je izvor političkog utjecaja EU-a na svjetskoj sceni; međutim, ističe da bi kompromis između ideala jedinstva i visokih troškova jednoglasnosti u pogledu vjerodostojnosti na globalnoj razini trebalo kritički razmotriti, posebno imajući na umu učinkovito funkcioniranje proširene Europske unije;

48.u tom kontekstu izražava žaljenje zbog toga što su pojedine države članice svoje pravo veta koristile kako bi razvodnile sporazume, odgodile donošenje odluka ili u potpunosti blokirale zajedničku politiku; žali zbog toga što potencijal za brzo, učinkovito i konkretno djelovanje u područjima vanjskih poslova, sigurnosti i obrane, predviđen, među ostalim, premošćujućim klauzulama UEU-a, nikada nije korišten;

49.ponovno poziva Vijeće da za odluke u područjima ZVSP-a koje nemaju vojne ili obrambene implikacije postupno prijeđe na glasovanje kvalificiranom većinom; prima na znanje zabrinutost nekih država članica koje se boje smanjene sposobnosti utjecaja na vanjsku i sigurnosnu politiku na razini EU-a; potiče, u očekivanju potpune primjene glasovanja kvalificiranom većinom na odluke bez vojnih ili obrambenih posljedica, potpuno iskorištavanje svih postojećih mogućnosti za jačanje odlučnosti u tom pogledu, uključujući primjenu konstruktivne suzdržanosti u skladu s člankom 31. stavkom 1. UEU-a; svjestan je da napredak prema primjeni glasovanja kvalificiranom većinom može biti samo postupan i da se treba nadovezati na stvaranje europske strateške kulture;

50.ističe da svijet postaje sve više multipolaran i sve manje multilateralan; naglašava da bi se multilateralni forumi, prvenstveno UN i njegove agencije, trebali smatrati preferiranim formatom EU-a za međunarodnu suradnju; poziva države članice da ojačaju inkluzivne oblike multilateralnog upravljanja i u tom kontekstu potiče Komisiju, ESVD i Vijeće da pojačaju međuinstitucijsku suradnju s multilateralnim organizacijama koje su sastavni dio međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima i upravljanja globalnim zajedničkim dobrima i time zaštite UN i multilateralni sustav u cjelini; u tom pogledu izražava zabrinutost zbog jačanja relevantnosti isključivih oblika suradnje, koji se suočavaju sa sve većom konkurencijom; izražava zabrinutost zbog sve većeg broja članova skupine BRICS koja trenutačno obuhvaća 45 % svjetskog stanovništva; naglašava da takva suradnja Rusiji pruža mogućnosti za zaobilaženje mjera uvedenih radi političkog izoliranja te zemlje i omogućuje Kini da dodatno proširi svoj utjecaj primjenom svoje taktike financiranja infrastrukturnih projekata; naglašava da će ozbiljnost angažmana Kine ovisiti o njezinoj spremnosti za ustupke kako bi se riješilo pitanje upravljanja dugom zemalja globalnog juga i njegova restrukturiranja; istodobno primjećuje da se međunarodne institucije i norme sve više instrumentaliziraju i podrivaju od strane autoritarnih režima; naglašava da taj trend stavlja EU u osjetljiv položaj s obzirom na potrebu da se održi ravnoteža između pozivanja na širok i inkluzivan koncept multilateralizma i jačanja suradnje s odabranim partnerima sličnih stajališta;

51.poziva Komisiju i Vijeće da preispitaju i ponovno ocijene pristup EU-a prema skupini BRICS i njezinim partnerima i da razviju zasebnu politiku EU-a prema skupini BRICS+;

52.snažno poziva na reviziju financijske pomoći EU-a trećim zemljama kako bi se osiguralo da se njome ne podupiru vlade koje dovode u pitanje europske vrijednosti, šire protuzapadnu propagandu, podupiru rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i potkopavaju trenutačni međunarodni poredak koji podupire demokraciju, ljudska prava i borbu protiv korupcije;

53.u tom smislu naglašava da je geopolitički kontekst u kojem djeluje EU i dalje obilježen radikalnom nesigurnošću i prelaskom sa suradnje na natjecanje; sa zabrinutošću primjećuje da se sve vrste interakcije koriste kao oružje i primjećuje da taj trend narušava međunarodnu suradnju u vrijeme kad se globalne tranzicije moraju ubrzati kako bi se učinkovito odgovorilo na globalne izazove; podsjeća na to da si EU ne može priuštiti povlačenje u sebe te da mora ostati otvoren i angažiran u svijetu kako bi mogao braniti svoje vrijednosti i interese; naglašava da su, s obzirom na pojačane napore trećih zemalja da destabiliziraju međunarodni poredak i potkopaju multilateralizam širenjem dezinformacija, pojačana suradnja i koordinacija s partnerima sličnih stavova od ključne važnosti;

54.poziva institucije EU-a i države članice da aktivno podupiru sveobuhvatnu institucionalnu reformu multilateralnih institucija, prije svega sustava Ujedinjenih naroda, a posebno Vijeća sigurnosti UN-a, koja bi trebala uključivati mjere usmjerene na ograničavanje uporabe veta, jačanje regionalne zastupljenosti, preuzimanje odgovornosti izvršnih tijela prema skupštinama koje ih biraju i redefiniranje sastava Vijeća sigurnosti kako bi se bolje odrazila geopolitička stvarnost, među ostalim dodjelom stalnog mjesta EU-u; naglašava da su takve reforme ključne za jačanje multilateralizma, poboljšanje globalnog upravljanja i donošenja odluka na temelju vrijednosti te za inkluzivnije i reaktivnije rješavanje međunarodnih izazova;

55.podsjeća na važnost čvrstog i konstruktivnog partnerstva s Ujedinjenom Kraljevinom s obzirom na ne samo postojanje dosad najsveobuhvatnijeg Sporazuma o trgovini i suradnji, temelja zajedničkih vrijednosti kao što su demokracija, potpora multilateralizmu i ljudskim pravima, već i na opseg pitanja od zajedničkog interesa u područjima kao što su obrana, klima i energija, upravljanje granicama, borba protiv terorizma, organizirani kriminal i promicanje mira i stabilnosti; posebno; pozdravlja novopronađeni elan nove vlade Ujedinjene Kraljevine da s EU-om razmotri mogućnosti za bližu i trajniju suradnju u području vanjske politike i sigurnosti koja bi se temeljila na konkretnim mjerama i dobroj suradnji na razini UN-a, kao i na učinkovitoj koordinaciji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pogledu donošenja i praćenja provedbe sankcija protiv Rusije; smatra da takva koordinacija ima dodanu vrijednost i za EU i za Ujedinjenu Kraljevinu te stoga pozdravlja dogovor o radu na uspostavi sigurnosnog partnerstva EU-a i Ujedinjene Kraljevine koje bi se temeljilo na zajedničkom interesu i kolektivnoj odgovornosti; smatra da bi se u okviru takvog partnerstva trebalo savjetovati o temama kao što je pomorska sigurnost; traži da Parlament bude propisno uključen u ta promišljanja i o njima propisno obaviješten prije i nakon predviđenog sastanka na vrhu Ujedinjene Kraljevine i EU-a;

56.prima na znanje rezultate predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama; izražava zabrinutost zbog brzog ritma kojim nova vlada SAD-a mijenja uspostavljena partnerstva i diplomatsku tradiciju; izražava zaprepaštenost zbog trenutačne politike popuštanja Rusiji nauštrb tradicionalnih saveznika; žali zbog nedavnih komentara potpredsjednika SAD-a Vancea kojima se dovode u pitanje zajedničke vrijednosti na kojima se temelji transatlantsko partnerstvo; upozorava da se Trumpova administracija takvom nepredvidljivom politikom igra s nečim što je već poljuljano, a to je povjerenje u SAD; ipak smatra da je čvrst transatlantski odnos i dalje neophodan za sigurnost partnera s obiju strana Atlantika te da je stoga vrijedan ulaganja; smatra da je sada važnije nego ikad nastaviti suradnju s američkim čelnicima na saveznoj i državnoj razini; potiče države članice da uspostave bilateralne diplomatske kanale s dužnosnicima na istim položajima u SAD-u kao oblik suradnje koji vlada SAD-a smatra poželjnim, pokazujući jedinstvo i predanost zajedničkom stajalištu EU-a; ponovno ističe važnost redovitog održavanja sastanaka na vrhu između EU-a i SAD-a kako bi se budućoj suradnji pružio poticaj na najvišoj razini; u potpunosti podržava produbljivanje suradnje u okviru transatlantskog dijaloga EU-a i SAD-a, primjerice putem transatlantske parlamentarne diplomacije;

57.žali zbog odluke SAD-a da iznenada zaustavi većinu svoje humanitarne pomoći i razvojne pomoći, uključujući, ali ne ograničavajući se na pomoć koju je dosad pružala Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID), što ima razorne učinke na živote velikog broja ljudi, ali i stvara ozbiljan rizik od posljedica za ljudska prava i globalnu sigurnost; uviđa da EU ne može zamijeniti USAID, ali da treba strateški i pametno preraspodijeliti sredstva primjenom pristupa „Tim Europa” kako bi se ublažili učinci, kako u interesu pogođenih zemalja tako i u našem vlastitom interesu; pozdravlja objavu Komisije i ESVD-a o naporima koji se trenutačno ulažu kako bi se preraspodjelom i povećanjem pretfinanciranja ubrizgala likvidnost u teško pogođena područja; pohvaljuje odluku o pokretanju mapiranja na razini EU-a, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir i sekundarne učinke, te traži da države članice i Parlament budu obaviješteni o rezultatima; traži od Komisije da objavi izjavu o cjelovitom odgovoru EU-a na ovu krizu;

58.poziva Komisiju da potiče čvršće veze s Kanadom kako bi se odgovorilo na globalne izazove koji utječu na naše zajedničke vrijednosti, interese, sigurnost i blagostanje; smatra da bilateralni dijalog o sigurnosti i obrani, kao i predstojeće partnerstvo u području sigurnosti i obrane, pružaju osnovu za pojačanu suradnju u području sigurnosti i obrane, među ostalim u pogledu odgovarajućih inicijativa za poticanje proizvodnje obrambene industrije;

59.neovisno o tome, ponavlja da države članice trebaju potpuno operacionalizirati koncept strateške autonomije i obrambene spremnosti EU-a i s tim ciljem zajednički i dobro koordinirano ulagati u svoju sigurnost i obranu, radi postizanja istinske europske obrambene unije koja je interoperabilna s NATO-om i njemu komplementarna, a koja može djelovati neovisno kada je to potrebno; smatra da EU mora hitno djelovati kako bi smanjio svoju ovisnost o zemljama koje nisu članice EU-a u pogledu svojih obrambenih kapaciteta, posebno u pogledu strateških pomagača, osiguravajući vlastitu autonomnu sigurnost; podsjeća da je EDTIB strateška prednost i za sigurnost i obranu Unije i za njezinu vanjsku politiku; poziva na znatno jačanje EDTIB-a i produbljivanje partnerstava obrambene industrije i integraciju industrijske osnove pouzdanih partnera sličnih stavova u EDTIB-u, prije svega Ukrajine;

60.potiče bliske odnose sa zapadnoeuropskim zemljama koje nisu članice EU-a, posebno suradnju u određenim područjima vanjskog djelovanja EU-a; u tom kontekstu pozdravlja zaključenje pregovora o širokom paketu mjera za buduće odnose EU-a i Švicarske, koji predstavljaju važnu prekretnicu u unapređenju i produbljivanju tog već bliskog odnosa; poziva Komisiju da modernizira i produbi bilateralne odnose između EU-a i Švicarske; naglašava važnost promicanja snažnijih odnosa s Norveškom, posebno partnerstva u području sigurnosti i obrane, kao i suradničkog upravljanja zajedničkim stokovima i nastavka dugotrajnih ribolovnih aktivnosti; poziva na brzo potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Andore i San Marina;

61.pozdravlja novi zamah u bilateralnim odnosima između EU-a i Armenije, koji vlasti u Erevanu snažno podupiru; poziva Komisiju i Vijeće da aktivno podupru želju Armenije za pojačanom suradnjom s EU-om; izražava punu potporu novozapočetom radu na programu partnerstva EU-a i Armenije, kojim će se utvrditi ambiciozniji zajednički prioriteti za suradnju u svim dimenzijama.

62.izražava snažnu potporu aktivnostima misije EU-a u Armeniji (EUMA) i naglašava njezinu važnu ulogu; poziva EUMA-u da pomno prati razvoj sigurnosnog stanja na terenu, pruža transparentna izvješća Parlamentu i aktivno pridonosi naporima za rješavanje sukoba; poziva EU i njegove države članice da ojačaju mandat EUMA-e, povećaju je i produlje njezino trajanje; poziva azerbajdžanske vlasti da prihvate takvu civilnu misiju i na svojoj strani granice;

63.smatra da se težište globalnog poretka premješta prema indopacifičkoj regiji te da EU mora ojačati svoju aktivnu ulogu i prisutnost u toj regiji kako bi zaštitio svoje interese, promicao stabilnost i očuvao međunarodni poredak utemeljen na pravilima; ponavlja da je mirna, slobodna i stabilna indopacifička regija utemeljena na pravilima ključni europski interes; zabrinut je zbog toga što natjecanje velikih sila u toj regiji ograničava sposobnost EU-a da promiče multilateralizam; u tom kontekstu ističe da geopolitičke napetosti s Rusijom i dalje sputavaju Azijsko-europski sastanak (ASEM); u tom kontekstu poziva na tješnje veze u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike s partnerima istomišljenicima u regiji u skladu sa strategijom EU-a za suradnju u indopacifičkoj regiji; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da promiče vidljivost i učinak vanjskog djelovanja EU-a zajedno s našim indopacifičkim partnerima, posebno Australijom, Indijom, Novim Zelandom, Južnom Korejom, Japanom i Tajvanom;

64.u tom kontekstu podsjeća na strateško partnerstvo EU-a s Japanom, koje bi trebalo poslužiti kao uzor za plodno bilateralno partnerstvo koje omogućuje učinkovito oblikovanje politika u multilateralnim kontekstima; napominje da EU i Japan 2024. obilježavaju 50 godina od uspostave svojih diplomatskih misija te snažno ističe interes EU-a za obostrano produbljivanje i proširenje tog partnerstva u sljedećih 50 godina; u tu svrhu pozdravlja Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana i Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana, kojima se, među ostalim, predviđaju savjetovanja o razvoju odgovarajućih obrambenih inicijativa, uključujući razmjenu informacija o pitanjima povezanima s obrambenom industrijom, kao i istraživanje mogućeg uzajamnog sudjelovanja u odgovarajućim obrambenim inicijativama;

65.primjećuje da su geopolitički izazovi učvrstili zajednički interes EU-a i Indije u pogledu osiguravanja sigurnosti, blagostanja i održivog razvoja; poziva na održavanje sastanka na vrhu između Indije i EU-a kako bi bilateralni odnosi ostali prioritet; prepoznaje da su klimatske promjene i zeleni rast, digitalizacija i nove tehnologije, istraživanje i razvoj, povezivost, trgovina i ulaganja, te vanjska, sigurnosna i obrambena politika, ključna područja suradnje; u tom pogledu poziva na snažniji angažman država članica; također poziva države članice da povećaju i prošire suradnju Indije i EU-a u području pomorske sigurnosti kao odgovor na rastuću prisutnost Kine u indopacifičkoj regiji; ističe da je s Indijom potrebno započeti raspravu o njezinoj velikoj vojnoj ovisnosti o Rusiji, kao i o njezinoj isporuci ograničenih ključnih tehnologija Rusiji; apelira na Indiju da osudi rusku nezakonitu ratnu agresiju nad Ukrajinom i da se pridruži politici sankcija EU-a prema Rusiji;

66.smatra Indiju važnim demokratskim partnerom i potiče EU da dosljedno surađuje s indijskom vladom u pogledu poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, kako u unutarnjoj dimenziji tako i globalno; poziva da se u cijelosti provede strategija EU-a za Indiju iz 2018. i Plan EU-a i Indije do 2025., uz blisko koordiniranje s pojedinačnim djelovanjima država članica; posebno naglašava potrebu za promicanjem većih sinergija u vanjskoj i sigurnosnoj politici putem postojećih mehanizama dijaloga i drugih foruma koji će se uspostaviti u okviru Plana EU-a i Indije do 2025.; smatra da je iznimno važan posjet predsjednice Komisije i kolegija povjerenika Indiji 27. i 28. veljače 2025. označio početak novog poglavlja u povijesti odnosa EU-a i Indije te ponovno potvrdio stratešku vezu i njezin neiskorišteni potencijal; pozdravlja najavu predstojećeg strateškog programa EU – Indija;

67.ponovno ističe predanost EU-a svojoj politici „jedne Kine” kao jednom od načela odnosa EU-a i Kine; naglašava da je Tajvan ključan demokratski partner EU-a u indopacifičkoj regiji; prepoznaje važnost Tajvana u osiguravanju globalnih lanaca opskrbe, posebno u visokotehnološkom sektoru, te poziva na tješnju suradnju EU-a i država članica s Tajvanom kako bi se dodatno unaprijedila gospodarska, trgovinska i investicijska povezanost; potiče Komisiju da bez odgode poduzme pripremne mjere za pregovore o sporazumu o ulaganjima s Tajvanom; naglašava da nije prihvatljiv nikakav pokušaj autoritarnih režima da ograniče pozitivan razvoj odnosa između EU-a i Tajvana;

68.oštro osuđuje kontinuirane kineske vojne provokacije usmjerene protiv Tajvana i ponovno odlučno odbija svaku jednostranu promjenu statusa quo u Tajvanskom tjesnacu; poziva EU i države članice da jasnim i dosljednim slanjem poruka pokažu da se nikakav pokušaj jednostrane promjene statusa quo u Tajvanskom tjesnacu, posebno silom ili prisilom, ne može prihvatiti i da će imati visoku cijenu; ističe da teritorijalne pretenzije Kine nemaju nikakvu osnovu u međunarodnom pravu i da samo demokratski izabrana vlada Tajvana može predstavljati tajvanski narod; nadalje osuđuje to što Kina blokira smisleno sudjelovanje Tajvana u multilateralnim organizacijama, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva i Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, svojim stalnim iskrivljavanjem Rezolucije 2758 Opće skupštine UN-a; u skladu s tim poziva EU i njegove države članice da podrže smisleno sudjelovanje Tajvana u relevantnim međunarodnim organizacijama;

69.izražava duboku zabrinutost zbog promjena kineskih stajališta u pogledu domaćih i vojnih pitanja nakon 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine; smatra da Kina pokazuje da ima namjeru i, u sve većoj mjeri, gospodarsku, diplomatsku, tehnološku i vojnu snagu da redefinira globalni poredak; naglašava da se to može iščitati iz njezine strategije vojno-civilne fuzije; u tom kontekstu naglašava da EU mora biti odlučniji i ujedinjeniji u svojem pristupu Kini te stoga poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da preispitaju strategiju prema Kini kojom se u potpunosti uzimaju u obzir sve represivnije domaće politike, asertivna vanjska politika i primjena gospodarske prisile kao sredstva kojima Kina nastoji ostvariti svoje ciljeve; smatra da izazovi koji proizlaze iz uspona Kine kao globalnog aktera zahtijevaju uravnotežen višedimenzionalni odgovor u skladu s načelom suradnje kad je to moguće, natjecanja kad je to potrebno i sukobljavanja kad je to nužno, kojim EU održava selektivne odnose s Kinom kao stalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a u vezi s nizom ključnih pitanja;

70.ističe da sve agresivniji stav Narodne Republike Kine predstavlja prijetnju slobodi plovidbe i ugrožava stabilnost koja je ključna za globalnu trgovinu; naglašava da tu situaciju sa zabrinutošću prati sve veći broj partnera sličnih stavova, koji su predani miru i stabilnosti u regiji; ističe da je potrebno pojačati odvraćanje kada je riječ o postupcima koji za cilj imaju destabilizaciju, među ostalim redovitim operacijama kako bi se potvrdio prioritet slobode plovidbe nad pokušajima Narodne Republike Kine da nametne kontrolu nad međunarodnim vodama i zračnim prostorom;

71.smatra da Kina kontinuiranom izgradnjom kinesko-ruskog strateškog partnerstva, među ostalim u područjima prijenosa tehnologije i vojnih kapaciteta, (neizravno) omogućuje agresivni rat Rusije protiv Ukrajine;

72.ponavlja svoju osudu kršenja međunarodnih obveza od strane Kine, njezinih kršenja zajedničkih kinesko-britanskih i kinesko-portugalskih deklaracija, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, načela „jedna zemlja, dva sustava” i Temeljnog zakona Hong Konga, kao i represije nad autonomijom i pripadnicima oporbe u Posebnom upravnom području Hong Kong, što se odnosi i na pripadnike civilnog društva i članove njihovih obitelji; poziva Komisiju da razmotri autonoman status Hong Konga i Makaa u svjetlu kršenja Zajedničke kinesko-britanske deklaracije i Zajedničke kinesko-portugalske deklaracije i suzbijanja autonomije Hong Konga od strane Kine;

73.zabrinut je zbog sve većeg gospodarskog prodora kineskih poduzeća u EU-u, uključujući u strateškim sektorima kao što je sektor proizvodnje baterija; naglašava hitnu potrebu za nastavkom politike smanjenja rizika daljnjim smanjenjem gospodarske ovisnosti u ključnim sektorima, u skladu sa strategijom gospodarske sigurnosti EU-a;

74.ponovno ističe da je Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN) ključan saveznik u jačanju multilateralizma utemeljenog na pravilima; podržava napore ASEAN-a da se dovrše pregovori s Kinom o učinkovitom i suštinskom kodeksu ponašanja u Južnokineskom moru; potiče pojačani angažman i suradnju EU-a s ASEAN-om te napore prema izgradnji sveobuhvatnog strateškog partnerstva koje se temelji na gospodarskim vezama i održivom rastu, a posebno na političkoj suradnji u pogledu ljudskih prava i demokracije; poziva na veću potporu vladi nacionalnog jedinstva Mjanmara i na vršenje većeg pritiska na zemlje ASEAN-a da se usklade s međunarodnim sankcijama protiv mjanmarske vojne hunte;

75.potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da se usredotoče na bilateralne odnose s partnerima u Africi, među ostalim s Južnom Afrikom, Ganom, Marokom, Kenijom, Senegalom i Mauritanijom, uzimajući u obzir zajedničke potrebe i interese kako bi se njegovala stvarna i uravnotežena partnerstva; smatra da bi načelo „više za više” trebalo u potpunosti integrirati u odnose sa zemljama koje nisu članice EU-a, pri čemu EU razvija snažnija partnerstva sa zemljama koje poštuju načela ZVSP-a i zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te temeljne vrijednosti EU-a; vjeruje da EU treba održavati kontinuiranu usmjerenost na Afriku, koja je već sada strateški kontinent i koja će u budućnosti postati sve važniji akter;

76.poziva EU da suspendira i Memorandum o razumijevanju o sirovinama i svu vojnu suradnju s Ruandom, uključujući putem Europskog instrumenta mirovne pomoći ili bilo kojih drugih mehanizama, sve dok Ruanda ne prestane s ilegalnom potporom naoružanim skupinama i dok u potpunosti ne bude poštovala suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Demokratske Republike Konga; osuđuje kršenja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti istočnog dijela DR Konga koja su počinili pobunjenici iz skupine M23; osuđuje zarobljavanje Gome i Bukavua od strane oružane skupine M23 i njezinu kontinuiranu ofenzivu u Južnom Kivuu, što je dodatno pogoršalo akutnu humanitarnu krizu, povećalo rizik od destabilizacije DR Konga i sveobuhvatnog regionalnog rata; podržava mirovni proces iz Luande i Nairobija kako bi se diplomatskim sredstvima postiglo političko rješenje sukoba te potiče potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastavi diplomatski kontakt sa sukobljenim stranama i drugim stranama u regiji te da poveća pritisak na strane da se ponovno uključe u mirne pregovore, među ostalim odgađanjem savjetovanja EU-a o sigurnosti i obrani s Ruandom i donošenjem sankcija, ovisno o situaciji na terenu i napretku postignutom u tekućim procesima regionalnog posredovanja; duboko je zabrinut zbog humanitarne situacije tisuća raseljenih osoba u tom području; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poduzme jasne mjere u skladu sa strategijom EU-a za Velika jezera kako bi se ponovno uspostavila stabilnost i da surađuje s Misijom UN-a za stabilizaciju u Demokratskoj Republici Kongu (MONUSCO) radi zaštite civila u istočnom dijelu DR Konga;

77.ističe da su nedavni događaji u Tunisu izazvali zabrinutost u pogledu ljudskih prava i demokratskih standarda, a izvješća upućuju na ograničenu transparentnost, ograničeno sudjelovanje oporbe i smanjeno političko natjecanje na predsjedničkim izborima; ističe predanost i kontinuiranu potporu EU-a Tunisu tijekom ovog politički i društveno-gospodarskog osjetljivog razdoblja održavanjem kontakta na različitim razinama;

78.naglašava da EU ima izravan i ključan interes za stabilnost, sigurnost i gospodarski rast sredozemnog bazena, kao i šireg južnog susjedstva; podsjeća da je europska politika susjedstva pokrenuta s hvalevrijednim ciljevima poticanja stabilnosti, blagostanja i dobrog upravljanja na južnom Sredozemlju; međutim, priznaje da je danas očito da njezini instrumenti, ciljevi i načela više ne odgovaraju trenutačnoj stvarnosti u regiji; žali zbog toga što gotovo 30 godina nakon pokretanja takozvanog Barcelonskog procesa nije stvoreno područje zajedničkog blagostanja, stabilnosti i slobode sa sredozemnim zemljama južnog susjedstva; poziva Komisiju da predstavi novi pakt za Sredozemlje; smatra da bi EU i zemlje južnog susjedstva trebali sklopiti memorandume o razumijevanju usmjerene na promicanje stabilnosti, blagostanja i obrane ljudskih prava, pod uvjetom suradnje u području migracija; podsjeća da nesigurno i nestabilno stanje u južnom susjedstvu predstavlja kontinuiran izazov za upravljanje europskim vanjskim granicama; smatra da bi EU, uz davanje prednosti bilateralnim odnosima sa zemljama u regiji, također trebao nastaviti poticati regionalnu suradnju putem postojećih okvira kao što je Unija za Mediteran; pozdravlja imenovanje povjerenika za Sredozemlje;

79.naglašava potrebu da EU ojača i produbi suradnju s arapskim zemljama i zemljama Zaljeva kao odgovor na goruće geopolitičke, socijalne i gospodarske izazove s kojima se regija suočava; naglašava da bi se u sklopu pojačane suradnje prednost trebala dati ključnim područjima kao što su migracije, digitalna transformacija, sigurnost, zelena tranzicija i kulturna razmjena kako bi se izgradilo otporno partnerstvo; poziva na strateški pristup kojim se suradnja posebno prilagođuje svakoj pojedinačnoj zemlji kako bi se potaknuo održivi razvoj i uzajamno razumijevanje;

80.pozdravlja uspješno zaključenje prvog sastanka na vrhu EU-a i Vijeća za suradnju u Zaljevu i smatra da je taj sastanak na vrhu ključni trenutak u odnosima između EU-a i njezinih partnera iz Vijeća za suradnju u Zaljevu, pri čemu naglašava našu uzajamnu predanost jačanju veza u ključnim strateškim, gospodarskim i kulturnim područjima;

81.naglašava važnost očuvanja i promicanja demokratskih vrijednosti u regiji; osuđuje porast govora mržnje, među ostalim i protiv europskih institucija, te napade na osobne slobode i međunarodni poredak, kako u državama članicama tako i u inozemstvu;

82.naglašava da zemlje EU-a, Latinske Amerike i Kariba jednako razmišljaju i dijele vrijednosti, jezike, povijest, kulturu i vjeru, što bi ih trebalo učiniti prirodnim partnerima u današnjem geopolitičkom kontekstu; napominje da se angažman EU-a u regiji posljednjih desetljeća smanjio, što je otvorilo prostor za rastući utjecaj Kine i Rusije; potiče zemlje diljem Latinske Amerike da zauzmu čvršći stav u pogledu osude ruske agresije na Ukrajinu; poziva države članice i ESVD da nastave s proaktivnom diplomacijom u toj regiji, sa snažnim naglaskom na obrani multilateralnog globalnog poretka, međunarodnog prava te poštovanja demokracije i ljudskih prava; poziva na multilateralne inicijative za rješavanje političke nestabilnosti u najnestabilnijim zemljama u regiji, primjerice na Haitiju;

83.pozdravlja potpisivanje Naprednog okvirnog sporazuma između EU-a i Čilea i poziva na njegovu brzu i potpunu ratifikaciju; također pozdravlja zaključenje pregovora o moderniziranom Globalnom sporazumu između EU-a i Meksika, koji je Komisija najavila 17. siječnja 2025. i za koji Parlament još mora dati svoju suglasnost; ističe da bi se tim sporazumom ojačalo strateško partnerstvo EU-a s Meksikom, prepoznajući ključnu ulogu te zemlje u Latinskoj Americi i njezinu ambiciju da diversificira trgovinska i politička partnerstva kako bi se smanjila gospodarska ovisnost o SAD-u;

84.prima na znanje sklapanje sporazuma s Mercosurom; izražava zabrinutost zbog njegova potencijalno negativnog učinka na održivost i sigurnosne standarde EU-a te na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a te naglašava da Parlament mora ispitati ispunjava li sporazum standarde održivosti EU-a i poštuje li načelo reciprociteta prije nego što se razmotri njegova ratifikacija;

85.pozdravlja neformalni sastanak EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) i provedbu inicijativa u okviru plana EU-a i CELAC-a za razdoblje 2023. – 2025. te u tom pogledu naglašava potrebu za donošenjem novog i ambicioznog plana na sastanku na vrhu 2025. kojim se nastavlja jačati partnerstvo i uzimaju u obzir dosad ostvarene najbolje prakse;

86.naglašava potrebu za strožim pristupom rješavanju problema nasilja nad borcima za zaštitu okoliša i za jačanjem napora koje EU ulaže kako bi doprinio očuvanju biološke raznolikosti i prilagodbi klimatskoj krizi; predlaže daljnje jačanje suradnje u suzbijanju organiziranog kriminala i trgovine drogom, što utječe i na EU; poziva na znatno povećanje biregionalne suradnje u borbi protiv te pojave;

87.poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da suradnju s demokracijama sličnih stajališta učini prioritetom svojeg mandata te da sistematizira suradnju i savjetovanje s demokratskim partnerima istomišljenicima kako bi se promicala demokracija te poboljšali zajednička pripravnost i pristup resursima za odgovor na krizu; u tom kontekstu ponavlja preporuku da se prodube veze s regionalnim organizacijama kao što su ASEAN i Afrička unija kako bi se poboljšali kooperativni sigurnosni okviri;

88.ponavlja svoju potporu europskoj političkoj zajednici kao platformi za raspravu, dijalog i suradnju s europskim partnerima u području vanjskopolitičkih i sigurnosnih izazova s kojima se suočavamo u cilju jačanja sigurnosti i stabilnosti u Europi i ostvarivanja političke i sigurnosne suradnje utemeljene na zajedničkim interesima; poziva na blisku uključenost Parlamenta u pojašnjenju opsega i budućeg rada te zajednice; ističe da je za budući uspjeh i usklađenost tog formata od presudne važnosti određena razina usklađenosti demokratskih vrijednosti i načela; ponavlja da europska politička zajednica ni u kojem slučaju ne smije postati izgovor za odgodu pristupanja zemalja kandidatkinja EU-u;

89.vjeruje i u važnost izgradnje novih saveza, među ostalim sa zemljama našeg susjedstva i „globalnog juga”, uzimajući u obzir zajedničke potrebe i interese kako bi se potaknula stvarna, uravnotežena i ravnopravna partnerstva; naglašava važnost sklapanja tih političkih sporazuma s trećim zemljama na temelju zajedničkih europskih vrijednosti i temeljnih prava; poziva EU da odgovori na očekivanja partnerskih zemalja i da brzo djeluje u skladu s političkim sporazumima s tim zemljama kako bi se pokazalo da je EU pouzdan i strateški partner i da međunarodni sustav utemeljen na pravilima može odgovoriti na suvremene izazove; poziva Komisiju da osigura aktivno sudjelovanje Parlamenta u uspostavi, provedbi i praćenju budućih partnerstava za čistu trgovinu i ulaganja; u tom kontekstu poziva na inicijative za suradnju između EU-a i zemalja globalnog juga kako bi se procijenila i riješila dužnička kriza; napominje da bi sporazumi s globalnim jugom, posebno u području sirovina, trebali doprinijeti lokalnom gospodarskom razvoju, a ne produbljivanju ovisnosti i prekomjernom iskorištavanju resursa;

90.ističe ulogu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u povezivanju ZVSP-a i vanjskih odnosa EU-a kako bi se osigurala najviša razina koordinacije i usklađenosti u vanjskom djelovanju EU-a; naglašava da EU treba povećati vidljivost i učinkovitost svojih napora u području vanjskog djelovanja i razvojne suradnje, ali bez obzira na to žali zbog toga što u nekim slučajevima nema jasnoće u vanjskom predstavljanju EU-a, što ometa stratešku komunikaciju EU-a u inozemstvu; ističe potrebu za jasnim definiranjem nadležnosti funkcije potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjednika Komisije i predsjednika Europskog vijeća u pogledu vanjskog djelovanja i predstavljanja EU-a kako bi glas EU-a bio koherentan i prepoznat kao takav među njegovim partnerima; poziva Komisiju da ojača svoju koordinaciju s ESVD-om u vanjskom djelovanju, među ostalim osiguravanjem potpune usklađenosti s člankom 3. stavkom 2. i člankom 9. Odluke o ESVD-u Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o određivanju organizacije i načina rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30., http://data.europa.eu/eli/dec/2010/427/oj). koju će možda trebati ažurirati;

91.poziva na jačanje ESVD-a, i njegova sjedišta i delegacija EU-a, osiguravanjem odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa kako bi se EU mogao bolje pripremiti za trenutačne i nove globalne izazove; poziva na to da se ESVD-u omogući da odabere i zaposli svoje stalno diplomatsko osoblje EU-a te da se osigura pravedna rodna i geografska ravnotežu među državama članicama na svim razinama unutar ESVD-a; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da čim prije iznese prijedloge za buduću operativnu strukturu vanjskog djelovanja EU-a i da s tim ciljem u potpunosti uzme u obzir preporuku EP-a od 15. ožujka 2023. o analizi funkcioniranja ESVD-a i snažnijem EU-u na svjetskoj razini Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 15. ožujka 2023. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kojom se sagledava djelovanje ESVD-a i zalaže za snažniju ulogu EU-a u svijetu, (SL C, C/2023/410, 23.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/410/oj).; naglašava potrebu za jačanjem strateške komunikacije i rada EU-a na suzbijanju dezinformacija s pomoću namjenskih resursa i ureda u strateški relevantnim regijama i zemljama;

92.naglašava da je u strateškom interesu EU-a promicati održivi razvoj, smanjenje siromaštva i jednakost na globalnoj razini jer ti napori doprinose dugoročnom globalnom miru i sigurnosti; poziva Komisiju da učinkovito i brzo iskoristi inicijativu Global Gateway kao održivu alternativu kineskoj inicijativi „Jedan pojas, jedan put” i kao instrument za povećanje prisutnosti i vidljivosti EU-a diljem svijeta; podsjeća da inicijativu Global Gateway treba shvatiti kao strateški koncept koji uključuje vanjsku, gospodarsku i razvojnu politiku, uključujući klimatsku i digitalnu tranziciju, kao i ulaganja u infrastrukturu kako bi se ojačalo blisko partnerstvo koje se temelji na uzajamnim koristima, gospodarskom razvoju i otpornim lancima opskrbe; u tom kontekstu naglašava da su koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama, dobro definirano uključivanje privatnog sektora i prilagođena strateška komunikacija, uključujući u zemljama primateljicama, ključni kako bi instrument dosegnuo željeni opseg; zabrinut je zbog navoda da kineska poduzeća provode niz projekata u okviru strategije Global Gateway, čime se izravno krše ciljevi inicijative, koji uključuju jačanje gospodarske sigurnosti EU-a te poticanje gospodarskog razvoja i uzajamno korisnih partnerstava s trećim zemljama; stoga poziva na hitnu istragu i isključivanje svih kineskih poduzeća koja sudjeluju u strategiji Global Gateway; naglašava da bi potpora EU-a trebala nadopunjavati druge inicijative kao što su Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i ulaganja, gospodarski koridor Indija – Bliski istok – Europa i koridor Lobito, a posebno bi trebala biti usmjerena na postizanje ciljeva održivog razvoja;

93.ponavlja da Parlament ima ključnu ulogu u ZVSP-u i da mu posebno doprinosi svojom parlamentarnom diplomacijom i svojim različitim instrumentima, kanalima i kontaktima, uključujući svoje programe potpore demokraciji, Odbor za vanjske poslove, redovite parlamentarne dijaloge i službena izaslanstva; naglašava da parlamentarna diplomacija ima velik potencijal za uključivanje ključnih političkih aktera i olakšavanje demokratskog upravljanja; posebno naglašava dodanu vrijednost parlamentarne diplomacije tijekom ruske ratne agresije na Ukrajinu i u tom kontekstu ističe vrijednu suradnju na političkoj i tehničkoj razini između Vrhovne Rade Ukrajine i Europskog parlamenta;

94.čvrsto vjeruje da je diplomacija važan dio djelovanja EU-a; u tom kontekstu poziva na daljnji razvoj preventivne diplomacije EU-a kao proaktivnog instrumenta vanjske politike kako bi se preduhitrili sukobi među stranama te kako bi se u njima posredovalo i kako bi ih se mirno riješilo; poziva ESVD da integrira instrumente preventivne diplomacije EU-a u strukturne preventivne mehanizme i djelovanja, kao što su politički sporazumi među različitim akterima uključenima u sukobe, nacionalni dijalozi o pomirenju, izgradnji mira i tranzicijskoj pravdi, kao i povjerenstva za istinu i pomirenje; potiče ESVD da provede analizu stečenih iskustava kako bi se procijenili diplomatski napori, utvrdila područja u kojima su potrebna poboljšanja i u predstojeće inicijative integrirale najbolje prakse; poziva na povećanje kapaciteta ESVD-a u tom pogledu, posebno u relevantnim odjelima za pripravnost i odgovor na krizu; naglašava hitnu potrebu za udvostručenjem relevantnog proračuna EU-a u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te za snažnim povećanjem djelovanja EU-a u području posredovanja, dijaloga i pomirenja;

95.ponovno potvrđuje ulogu posebnih predstavnika EU-a (PPEU-ovi) koji promiču politike i interese EU-a u određenim regijama i zemljama te imaju važnu ulogu u razvoju čvršćeg i učinkovitijeg ZVSP-a tako što osiguravaju aktivnu političku prisutnost EU-a u ključnim zemljama i regijama te djeluju kao „glas” i „lice” EU-a i njegovih politika; naglašava da je važno PPEU-ovima osigurati dostatna sredstva za učinkovitu provedbu tih zadaća; naglašava da je važno da PPEU-ovi imaju širok i fleksibilan mandat koji se može prilagoditi promjenjivim geopolitičkim okolnostima kako bi promicali politike i interese EU-a u određenim regijama i zemljama te imali aktivnu ulogu u preventivnim diplomatskim djelovanjima; ustraje u tome da bi posebni predstavnik EU-a za ljudska prava trebao biti imenovan tek nakon saslušanja u Parlamentu;

96.Ističe da korupcija omogućuje i pogoršava kršenja, povrede i slabljenje demokratskih načela i vladavine prava; poziva EU i njegove države članice da se uhvate u koštac s rizicima koje korupcija predstavlja za stabilnost, upravljanje i mir te da spriječe i suzbiju te prijetnje interesima EU-a te globalnom blagostanju i sigurnosti, posebno u istočnom i južnom susjedstvu EU-a; potiče bolju koordinaciju između EU-a, njegovih država članica te saveznika i partnera kad god je to moguće kako bi se suzbila sustavna korupcija koja osnažuje autokratske režime, olakšava širenje štetnog utjecaja, društvima uskraćuje ključne resurse i potkopava demokratske vrijednosti, ljudska prava i vladavinu prava; naglašava ključnu ulogu civilnog društva i neovisnih novinara u zemljama izvan EU-a u praćenju i otkrivanju korupcije; stoga poziva EU da u okviru svoje vanjske politike donese sveobuhvatan i brzo proveden okvir za borbu protiv korupcije koji obuhvaća režim sankcija EU-a, predloženu direktivu o borbi protiv korupcije i širu strategiju EU-a za borbu protiv korupcije; potiče potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predloži konkretne i dalekosežne mjere u tom pogledu te podržava uključivanje antikorupcijskih odredbi u trgovinske sporazume EU-a sa zemljama koje nisu članice EU-a;

97.ističe misije i operacije EU-a u inozemstvu za promicanje mira, sigurnosti i napretka u Europi i svijetu; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:–da pripremi prijedloge za potrebne misije ZSVP-a koje će započeti 2025., korištenjem kapaciteta EU-a za brzo raspoređivanje kao preventivnog vojnog jačanja; podsjeća da bi administrativne rashode za te mjere, uključujući rashode za pripravnost kapaciteta za brzo raspoređivanje, trebalo pokrivati iz proračuna EU-a;–da surađuje s Ciprom, Turskom, Ujedinjenom Kraljevinom i UN-om na provedbi konkretnih mjera za demilitarizaciju zaštitne zone na Cipru te na poboljšanju sigurnosti na otoku, kako zajednice ciparskih Grka tako i turske zajednice na Cipru;–da podrži veću ulogu misija EUPOL COPPS i EUBAM Rafah, dviju civilnih misija EU-a u okviru ZSOP-a, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 21. i 22. ožujka 2024. u kojima se podsjeća na to da one mogu imati važnu ulogu na temelju načela dvodržavnog rješenja i održivosti buduće palestinske države i da sudjeluje u olakšavanju isporuke humanitarne pomoći Pojasu Gaze, da poboljša učinkovitost Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i da se pripremi za njezin povratak u Pojas Gaze;–da stvori potrebne uvjete za potpunu ponovnu aktivaciju misije EUBAM Rafah kako bi joj se omogućilo da djeluje kao neutralna treća strana na graničnom prijelazu Rafah, u koordinaciji s Palestinskom samoupravom te izraelskim i egipatskim vlastima; očekuje da će se jačanje opsega i mandata misija EUPOL COPPS i EUBAM Rafah na terenu uvrstiti među ključne prioritete predstojeće strategije EU-a za Bliski istok;–da dodatno poveća broj promatrača raspoređenih u okviru civilne misije EU-a u Armeniji na armenskoj strani međunarodne granice s Azerbajdžanom te da ponovi svoj poziv Azerbajdžanu da surađuje s misijom i prekine svoju kampanju njezina ocrnjivanja;–da surađuje s Australijom, Novim Zelandom, Republikom Korejom, Japanom, Tajvanom i državama članicama ASEAN-a kako bi se pogodovalo miru i sigurnosti u indopacifičkoj regiji i regiji jugoistočne Azije;–da razvije strategije za suzbijanje hibridnih napada na istočnoj granici EU-a i najudaljenijim regijama EU-a, posebno onih koji uključuju instrumentalizirane migracije kao taktiku za destabilizaciju država članica i vršenje političkog pritiska, da ohrabruje solidarnost među državama članicama sa zemljama suočenima s takvim napadima, poput Poljske i Litve, i da predloži mjere odmazde protiv Komorâ zbog iskorištavanja migracijskih valova na Mayotteu;

98.poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da postupi u skladu s primjerima uspješnih mjera evakuacije u Sudanu i pojačane konzularne zaštite te da radi na sveobuhvatnom sustavu zaštite građana EU-a u inozemstvu; naglašava da učinak stalnih kriza i sukoba diljem svijeta može dovesti do rizika od preopterećenja konzularne zaštite i/ili kapaciteta za pomoć država članica te u tom pogledu poziva na jačanje kapaciteta i resursa Centra za odgovor na krizne situacije ESVD-a i Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu; podsjeća na svoje dugogodišnje stajalište o primjeni slične razine zaštite lokalnog osoblja u delegacijama EU-a te misija i operacija ZVSP-a;

99.smatra da postoji potreba za jačim institucionaliziranim parlamentarnim nadzorom nad vanjskim djelovanjem EU-a, uključujući redovit i pravodoban, ali i siguran pristup povjerljivim informacijama i brifinzima u Europskom parlamentu u skladu s člankom 36. UEU-a; naglašava da bi potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD trebali pružati više povratnih informacija o poduzetim mjerama i postignutim učincima u pogledu preporuka Parlamenta navedenih u rezolucijama o pitanjima vanjskih poslova;

100.ističe da u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, koja obuhvaća ZSOP, Europski parlament izvršava svoju proračunsku funkciju zajedno s Vijećem; podsjeća na to da Europski parlament ima i funkciju političkog nadzora nad tim politikama i savjetovanja o njima, kako je navedeno u članku 36. UEU-a;

101.podsjeća da bi se u skladu s člankom 41. UEU-a svi administrativni i operativni rashodi ZVSP-a i ZSOP-a trebali financirati iz proračuna EU-a, osim onih rashoda koji proizlaze iz operacija koje imaju implikacije u području vojske ili obrane;

102.ističe da su odluke o ZVSP-u ili ZSOP-u koje uključuju rashode uvijek osnovni odabir za te politike i da bi trebale podlijegati parlamentarnom nadzoru; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se prije predlaganja odluka o ZVSP-u ili ZSOP-u savjetuje s Parlamentom i na taj način zajamči transparentnost i odgovornost u skladu s člankom 36. UEU-a;

103.podsjeća da je izvršavanje proračunske funkcije Europskog parlamenta neodvojivo povezano s njegovom funkcijom političkog nadzora i savjetovanja; podsjeća da se člankom 36. UEU-a uspostavlja poseban odnos između potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europskog parlamenta, što je preduvjet za izvršavanje tih funkcija Parlamenta, te da bi potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica trebala podupirati Parlament u tom pogledu;

104.žali zbog toga što proračun za civilne misije ZSOP-a nije dovoljan; podsjeća da su se broj i zadaće takvih misija povećali, da je sigurnosno okruženje postalo zahtjevnije te da su se povećali troškovi operacija; potiče Europsko vijeće da osigura znatno povećanje financiranja ZVSP-a pod zasebnim naslovom civilne zajedničke vanjske i sigurnosne politike i upravljanja krizama; poziva na to da se osigura učinkovita upotreba sredstava dodijeljenih civilnim misijama ZSOP-a kako bi se osiguralo da se tim misijama može učinkovito odgovarati na krizne situacije i nepredviđene događaje; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da u tu svrhu iznesu zajedničke prijedloge;

105.duboko je zabrinut zbog toga što ESVD nema dovoljno strukturnog financiranja i što to već ima ozbiljne i dalekosežne negativne posljedice za vanjsko djelovanje EU-a i uspješnost institucija EU-a u tom području; ističe da je potreban poseban pristup administrativnom proračunu ESVD-a i podsjeća da bi nepostojanje korektivnih mjera moglo imati ozbiljan učinak na odnose EU-a s trećim zemljama;

106.poziva Komisiju da u svojem prijedlogu za sljedeći VFO u okviru naslova vanjskog djelovanja EU-a razmotri:–snažne sposobnosti i sredstva za vanjsko djelovanje EU-a kojima se uzima u obzir sve zahtjevnija međunarodna scena, podsjećajući u tom pogledu da je ključno dodatno ojačati potporu EU-a ljudskim pravima, demokraciji i razvoju u trećim zemljama;–sredstva za digitalnu diplomaciju EU-a s obzirom na trenutačni kontekst brzog tehnološkog napretka i geopolitičkog natjecanja;–sredstva za zelenu diplomaciju;–namjenski proračun za posebna vanjskopolitička djelovanja EU-a u području rodne ravnopravnosti i programa za žene, mir i sigurnost kako bi se rodne perspektive integrirale u diplomatske napore i napore EU-a u području sigurnosti ljudi,–sredstva za preventivni nadzor potencijalnih korisnika kako bi se osiguralo da se sredstvima EU-a ni u kojem slučaju izravno ili neizravno ne podupiru aktivnosti, projekti ili literatura kojima se potiče nasilje i mržnja, uključujući antisemitizam, te kako bi se osiguralo da se svi primatelji sredstava EU-a prate u skladu s time;

107.poziva Komisiju da iznese prijedloge za sljedeći VFO u prvoj polovici 2025. kako bi se osiguralo dovoljno vremena za pregovore o programima; ističe potrebu za detaljnijom proračunskom nomenklaturom u Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, u Instrumentu pretpristupne pomoći i proračunu ZVSP-a, čime se proračunskom tijelu omogućuje utvrđivanje političkih i geografskih prioriteta u okviru godišnjeg proračunskog postupka;

108.ističe da svako navedeno pitanje zahtijeva odgovarajući odgovor izvršnih tijela; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da brzo i u pisanom obliku odgovori na pozive i zahtjeve Parlamenta te na pitanja u vezi s kojima je izrazio zabrinutost; smatra da usmene izjave na sjednicama odbora ili na plenarnoj sjednici mogu biti dostatne kao odgovor samo u iznimnim ili hitnim slučajevima; naglašava da su u trenutačnom zahtjevnom geopolitičkom kontekstu bliska suradnja i partnerstvo između Europskog parlamenta i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od strateške važnosti; očekuje sustavnije razmjene prije donošenja mandata i strategija ZVSP-a te bolji protok informacija o pregovorima i provedbi međunarodnih sporazuma, kao i memoranduma o razumijevanju; osim toga, očekuje da će Parlament biti učinkovito uključen u cijelu vanjsku politiku i djelovanje EU-a, čime će se mobilizirati parlamentarna diplomacija kao potpora naporima potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku;

109.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.