1.naglašava ozbiljnost prijetnji sigurnosti europskog kontinenta, koje su dosegnule razinu nezabilježenu od Drugog svjetskog rata; izražava duboku zabrinutost zbog porasta geopolitičkih podjela, novih i obnovljenih imperijalističkih ambicija autoritarnih sila u cilju dominacije, sustavnog suparništva velikih sila, nacionalističkog unilateralizma, širenja terorizma, uključujući džihadistički terorizam, prisilnog raseljavanja civila i namjernih napada na civile i civilnu infrastrukturu te primarne i sve veće uporabe sile i nasilja od strane određenih zlonamjernih aktera radi promicanja njihovih političkih i gospodarskih ciljeva i interesa ili rješavanja sporova;

2.u tom kontekstu izražava duboku zabrinutost zbog očite promjene stajališta Sjedinjenih Američkih Država o ruskoj ratnoj agresiji, koja uključuje otvoreno optuživanje Ukrajine za trenutačni rat, obustavu vojne pomoći SAD-a i pokušaj da se Ukrajinu prisili na odricanje od svojeg legitimnog prava na samoobranu; duboko žali zbog svih pokušaja ucjene ukrajinskog vodstva da se preda ruskom agresoru isključivo zato da bi se moglo objaviti da je postignut „mirovni sporazum” i smatra da je trenutačni pokušaj administracije SAD-a da pregovara o sporazumu o prekidu vatre i mirovnom sporazumu bez sudjelovanja EU-a, koji će se u konačnici morati nositi s ishodom, kontraproduktivan jer osnažuje agresora, što pokazuje da se agresivna politika ne kažnjava, već se nagrađuje; oprezno je optimističan u pogledu prijedloga sporazuma o prekidu vatre u trajanju od 30 dana; podsjeća da prekid vatre može biti učinkovito sredstvo obustave neprijateljstava samo ako ga se agresor u potpunosti pridržava; stoga očekuje da ga Rusija prihvati i pridržava ga se prestankom svih napada na Ukrajinu, njezine vojne položaje, civilno stanovništvo, infrastrukturu i teritorij; ipak, uzimajući u obzir rusku povijest kršenja prethodnih sporazuma, zaključuje da se mir može postići samo osnaživanjem Ukrajine snažnim sigurnosnim jamstvima; s druge strane smatra da će svako rješenje kojim se podrivaju legitimne težnje Ukrajine, kao što je njezino pravo da odabere vlastite sigurnosne aranžmane, ili koje nema vjerodostojna sigurnosna jamstva, izložiti Ukrajinu i druge europske zemlje ponovnim ruskim napadima; u tom pogledu žali zbog glasovanja vlade SAD-a u Općoj skupštini UN-a i Vijeću sigurnosti UN-a o rezolucijama o trećoj obljetnici ruske ratne agresije na Ukrajinu, koje je bilo u skladu s interesima ruske vlade;

3.smatra da su geopolitičke arene u Ukrajini, na Bliskom istoku, u Južnokineskom moru i u indo-pacifičkoj regiji međusobno sve povezanije jer Rusija, i posebno Kina, produbljuju svoje veze te predstavljaju velike izazove za globalni mir i sigurnost i međunarodni poredak utemeljen na pravilima, što je pitanje o kojem međunarodna zajednica mora raspraviti; ističe porast napada i hibridnih prijetnji s ciljem ugrožavanja demokratskih vrijednosti i struktura, među ostalim, tijekom izbora, kao i kohezije europskih društava utemeljenih na vrijednostima i vladavini prava i pridruživanja građana tim društvima; smatra da taj trend predstavlja promjenu paradigme jer poništava logiku izgradnje međunarodne sigurnosti na temelju poštovanja međunarodnog prava, međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i multilateralizma;

4.uviđa promjenjivu prirodu globalnih sigurnosnih prijetnji i naglašava ključnu ulogu diplomacije, razvojne suradnje, kontrole naoružanja i razoružavanja uz vojno djelovanje u cilju osiguravanja dugotrajnog međunarodnog mira i sigurnosti; primjećuje, međutim, ograničen učinak diplomatskih napora usmjerenih na izgradnju mira i sigurnosti u posljednje vrijeme; ističe da se održivi globalni mir i stabilnost ne mogu postići samo vojnim mjerama, već da su potrebne sveobuhvatne strategije kojima se rješavaju ključni pokretači nestabilnosti, kao što su siromaštvo, nejednakost, propusti u upravljanju i klimatske promjene; naglašava da bi inicijativa EU-a Global Gateway i drugi razvojni programi trebali biti usklađeni sa sigurnosnim ciljevima kako bi poticali otporna društva promicanjem uključivog gospodarskog rasta, dobrog upravljanja i ljudskih prava;

5.toplo pozdravlja Zajedničku bijelu knjigu o europskoj obrambenoj spremnosti 2030.JOIN(2025)0120., u kojoj se iznosi čvrst i ambiciozan plan za jačanje sigurnosti Europe; poziva Komisiju i države članice da bez odgode brzo provedu različite ambiciozne elemente jer Europa mora imati sposobnost odvraćanja agresora i obrane u svim područjima, preuzimanja vodstva i brzog djelovanja u pitanjima sigurnosti te proizvodnje obrambene opreme za vlastite potrebe;

6.naglašava da EU apsolutno mora prepoznati izazove koje predstavljaju višestruke prijetnje njegovoj sigurnosti koje se stalno mijenjaju i biti dorastao tim izazovima te u tu svrhu donijeti unaprijeđene i nove politike i mjere kojima će se EU-u i njegovim državama članicama omogućiti da zajednički i dosljedno jačaju svoju obranu u Europi kako bi se zajamčila sigurnost svih država članica EU-a i njihovih građana i kojima će se poboljšati njihova sposobnost djelovanja na globalnoj razini;

7.smatra da bi diplomacija trebala ostati temelj vanjske politike EU-a;

8.podsjeća na važnost postizanja veće strateške autonomije i obrambene spremnosti EU-a, u skladu sa Strateškim kompasom, kako bi se osigurala usklađenost njegovih ciljeva s kolektivnim i suverenim interesima njegovih država članica i širom vizijom europske sigurnosti i obrane; u tom pogledu potvrđuje da neke države članice imaju dugotrajne politike vojne neutralnosti i poštuje pravo svake države članice da odredi vlastitu sigurnosnu politiku;

9.naglašava da je važno nastaviti s operacionalizacijom članka 42. stavka 7. UEU-a o uzajamnoj pomoći, osiguravajući solidarnost među državama članicama, posebno onima koje su zbog svojeg geografskog položaja izravno izložene neposrednim prijetnjama i izazovima, i bez obzira na to jesu li članice NATO-a; poziva na poduzimanje konkretnih koraka prema razvoju istinske politike solidarnosti EU-a, među ostalim pojašnjavanjem praktičnih rješenja u slučaju da država članica aktivira članak 42. stavak 7. UEU-a i usklađenosti između članka 42. stavka 7. UEU-a i članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora;

10.prima na znanje općenito ograničen napredak i nedovoljna ulaganja u razvoj zajedničkih europskih obrambenih sposobnosti, industrijskih kapaciteta i obrambene spremnosti od uspostave ZSOP-a prije 25 godina; sa žaljenjem konstatira da, unatoč težnji da se uspostavi zajednička obrambena politika Unije, kako je navedeno u članku 42. stavku 2. UEU-a, još uvijek nisu poduzeti konkretni koraci;

11.ističe da su, iako jačamo vlastitu obranu, naš savez i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama i dalje iznimno važni, kao i koordinacija s NATO-om, kako u razvoju sposobnosti tako i u razmjeni klasificiranih podataka; uviđa da su se sigurnosni prioriteti Sjedinjenih Američkih Država promijenili zbog izazova u drugim regijama, zbog čega Europa mora preuzeti punu odgovornost za vlastitu obranu;

12.ustraje u potrebi za istinski zajedničkim pristupom, politikama i udruženim naporima u području obrane, kao i za promjenom paradigme u ZSOP-u EU-a, čime bi se EU-u omogućilo da odlučno i učinkovito djeluje u svojem susjedstvu i na globalnoj razini, da štiti svoje vrijednosti, interese i građane i da promiče svoje strateške ciljeve; naglašava važnost predstavljanja EU-a kao snažnog i ujedinjenog međunarodnog aktera koji može više djelovati strateški i autonomno, braniti se od potencijalnih neprijateljskih napada i podupirati svoje partnere te osiguravati mir, održiv razvoj i demokraciju; naglašava da je veoma važno da EU i njegove države članice nastave raditi na stvaranju zajedničke strateške kulture u području sigurnosti i obrane; ističe potrebu za time da države članice zajedno promisle o budućnosti svojih politika i doktrina odvraćanja i o svojoj prilagodbi promjenjivom sigurnosnom okruženju u Europi; također naglašava da EU mora ojačati svoje demokratske i neovisne strukture, procese donošenja odluka i operativnu autonomiju kako bi razvio dosljedne vanjske i obrambene politike;

13.pozdravlja cilj predsjednice Komisije da se izgradnjom istinske europske obrambene unije pokrene novo doba europske obrane i sigurnosti; pozdravlja imenovanje Andriusa Kubiliusa na mjesto prvog povjerenika za obranu i svemir, čija će zadaća biti surađivati s potpredsjednicom Komisije / Visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; pozdravlja objavu Bijele knjige o budućnosti europske obrane; naglašava potrebu za time da EU i njegove države članice, djelujući kako bi definirali europsku obrambenu uniju, poduzmu prioritetne mjere i pripreme buduća djelovanja kako bi se osigurala obrambena spremnost EU-a, posebno u pogledu prijetnje koju predstavlja Rusija, i ojačaju odvraćanje i poboljšaju operativne sposobnosti kao sredstvo obrane u vrijeme rata, uz istodobno zadovoljavanje civilnih i humanitarnih potreba, čime bi se iskoristio koncept „dvojne namjene”;

14.pozdravlja plan za ponovno naoružanje Europe („ReArm Europe”) u pet točaka koji je 4. ožujka 2025. predložila predsjednica Komisije;

15.pozdravlja ishode izvanrednog sastanka Europskog vijeća održanog 6. ožujka 2025. i zaključke sa sastanka Europskog vijeća održanog 20. ožujka 2025.;

16.pozdravlja činjenicu da su u Bijeloj knjizi uzeti u obzir zahtjevi Parlamenta u pogledu potrebe da se osigura zaštita kopnenih, zračnih i morskih granica EU-a od vojnih i hibridnih prijetnji; pozdravlja potporu štitu na istočnoj granici i ponavlja svoju potporu baltičkoj obrambenoj liniji;

17.pozdravlja objavljivanje Unijine strategije za pripravnost i naglašava da njezino djelovanje mora biti cjelovito i obuhvaćati sve dimenzije sigurnosti – vanjsku, unutarnju, socijalnu i gospodarsku; čvrsto vjeruje da će se samo takvim sveobuhvatnim pristupom dugoročno osigurati trajna javna potpora; ističe da se mjere navedene u Bijeloj knjizi i Unijinoj strategiji za pripravnost moraju međusobno nadopunjavati i jačati;

18.poziva EU i njegove države članice da ubrzaju ispunjavanje svojih obveza iz Izjave iz Versaillesa i da preuzmu veću odgovornost za svoju obranu i sigurnost, među ostalim postizanjem veće strateške autonomije i jačanjem sposobnosti obrane i odvraćanja, posebno na svojim istočnim granicama; naglašava da su NATO i transatlantsko partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i dalje temelji europske kolektivne obrane te da EU i NATO imaju komplementarne, usklađene i uzajamno osnažujuće uloge u podupiranju međunarodnog mira i sigurnosti; podsjeća da će snažniji i sposobniji EU u području sigurnosti i obrane pozitivno doprinijeti globalnoj i transatlantskoj sigurnosti te da je komplementaran NATO-u; naglašava potrebu da države članice EU-a i EU u cjelini pojačaju svoje napore povećanim i ciljanim zajedničkim ulaganjima, zajedničkom nabavom obrambenih proizvoda koji su većinom osmišljeni i proizvedeni u EU-u te razvojem više zajedničkih kapaciteta, među ostalim udruživanjem i dijeljenjem, čime bi se ojačale njihove oružane snage u nacionalne operativne svrhe, NATO-a ili EU-a; naglašava da EU i njegove države članice moraju osigurati da znatan i veći dio njihove vojne opreme ne ovisi o restriktivnim propisima trećih zemalja;

19.slaže se s ambicijom jačanja europskog stupa u okviru NATO-a i naglašava da bi razvoj europske obrambene unije trebao ići ruku pod ruku s produbljivanjem suradnje EU-a i NATO-a, uz potpuno iskorištavanje jedinstvenih kapaciteta obiju organizacija;

20.naglašava potrebu za bliskom koordinacijom u području odvraćanja i suradnje između EU-a i NATO-a u pogledu razvoja koherentnih, komplementarnih i interoperabilnih obrambenih kapaciteta i jačanja industrijskih proizvodnih kapaciteta; naglašava da se europski stup u okviru NATO-a posebno sastoji od zajedničke nabave strateških pospješitelja ili strateških oružanih sustava koji su često preskupi za jednu državu članicu, kao što su kapaciteti za opskrbu gorivom u zraku, sposobnost zapovijedanja i kontrole, visokonadzvučno oružje, višeslojna protuzračna obrana, kapaciteti za elektroničko ratovanje te sustavi protuzračne i raketne obrane; smatra da se europska dodana vrijednost očituje u zajedničkom razvoju ili kupnji onih pospješitelja i sustava koji ozbiljno nedostaju pojedinačnim državama članicama; ističe da razvoj kapaciteta EU-a jača europski stup unutar NATO-a i u skladu s time doprinosi transatlantskoj sigurnosti; poziva na uspostavu redovite konferencije između EU-a i NATO-a kako bi se osigurala bliska koordinacija i komplementarnost između obiju organizacija i njihovih država članica u njihovim naporima za jačanje razvoja sposobnosti i naoružanja, izbjegavajući pritom nepotrebno i disfunkcionalno udvostručavanje; poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju da su napori EU-a u razvoju obrambenih sposobnosti usklađeni s ciljevima postupka obrambenog planiranja NATO-a; nadalje, poziva da se sva potpora Europskog instrumenta mirovne pomoći za nabavu opreme provodi u koordinaciji s NATO-om kako bi se povećala učinkovitost i izbjeglo nepotrebno udvostručavanje napora;

21.ustraje u tome da EU mora sudjelovati u sigurnosnim obvezama prema Ukrajini, kako je preporučeno u Kijevskom sigurnosnom paktu, kako bi se spriječila daljnja ruska agresija;

22.ističe činjenicu da financijska potpora koju su EU i njegove države članice pružili Ukrajini premašuje financijsku potporu bilo koje druge zemlje, što odražava neusporedivu predanost EU-a Ukrajini; naglašava da uloga EU-a u svim pregovorima koji utječu na sigurnost Europe mora biti razmjerna njegovoj političkoj i gospodarskoj važnosti; ponovno potvrđuje da ne dolaze u obzir pregovori koji se tiču europske sigurnosti bez sudjelovanja EU-a;

23.ponavlja zaključak Europskog vijeća od 20. ožujka 2025. kojim se podupire načelo „mir putem snage” i naglašava da Ukrajina mora biti u najsnažnijem mogućem položaju za eventualne pregovore s Rusijom;

24.naglašava da sveobuhvatan mirovni sporazum, kojim se poštuju neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost Ukrajine, mora biti popraćen čvrstim i vjerodostojnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi se odvratila ruska agresija u budućnosti; pozdravlja napore koji se u tom pogledu ulažu zajedno s partnerima sličnih nazora i NATO-om; pozdravlja zaključke Europskog vijeća od 20. ožujka 2025. u kojima se ističe da su EU i njegove države članice spremni doprinijeti sigurnosnim jamstvima, posebno podupiranjem sposobnosti Ukrajine da se djelotvorno brani;

25.ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu podršku u pogledu solidarnosti EU-a i njegovih država članica s Ukrajinom u kontekstu ruskog agresivnog rata, kao i u pogledu pravovremenog pružanja vojnih sredstava da se brani, odbije ruske oružane snage i njihove pomagače, okonča sukob, zaštiti svoj suverenitet i ponovno uspostavi teritorijalnu cjelovitost unutar međunarodno priznatih granica; stoga u potpunosti podržava „strategiju dikobraza” za Ukrajinu, kako je utvrđena u Bijeloj knjizi; pozdravlja zajedničke obveze EU-a i Ukrajine u području sigurnosti te bilateralne sigurnosne sporazume koje je Ukrajina sklopila s nekoliko država članica; naglašava da su takve obveze i sporazumi dio šireg međunarodno koordiniranog paketa sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, među ostalim multilateralnog okvira za pregovore o bilateralnim sigurnosnim obvezama i dogovorima za Ukrajinu koji je pokrenula skupina G7; smatra da Ukrajina neće moći pobijediti Rusiju bez presudne vojne potpore EU-a; odlučno ponavlja svoj poziv državama članicama EU-a da hitno ispune svoje obveze i Ukrajini isporuče oružje, borbene zrakoplove, bespilotne letjelice, protuzračnu obranu, oružane sustave i streljivo, uključujući krstareće projektile koji se lansiraju iz zraka i raketne sustave zemlja-zemlja, te da znatno povećaju relevantne količine; prima na znanje uspješnu isporuku milijun komada topničkog streljiva Ukrajini, kako je dogovoreno u ožujku 2023., unatoč žaljenja vrijednom devetomjesečnom kašnjenju; prima na znanje znatan napredak u kapacitetu EU-a za proizvodnju topničkog streljiva, koji doprinosi pripravnosti i sposobnosti EU-a da pruži potporu Ukrajini; naglašava važnost jačanja sposobnosti Ukrajine za borbu protiv bespilotnih letjelica kao ključnog elementa u suzbijanju prijetnji iz zraka i održavanju operativne sigurnosti; poziva na pružanje specijalizirane opreme i stručnog znanja kako bi se ukrajinskim snagama omogućilo brzo prepoznavanje, praćenje i reagiranje na neprijateljske aktivnosti bespilotnih letjelica i na taj način osigurala pouzdana zaštita vojne i civilne infrastrukture; poziva države članice da ukinu sva ograničenja koja Ukrajini onemogućuju upotrebu zapadnih oružanih sustava protiv vojnih ciljeva u Rusiji u skladu s međunarodnim pravom; poziva Vijeće da se obveže na prijenos sve vojne opreme i streljiva koji su zaplijenjeni u operacijama i misijama EU-a u EU-u i izvan njega u Ukrajinu; ponavlja svoje stajalište da bi se sve države članice EU-a i saveznici NATO-a trebali zajednički i pojedinačno obvezati na pružanje vojne potpore Ukrajini s najmanje 0,25 % svojeg BDP-a godišnje;

26.ponavlja da Ukrajina ima neotuđivo pravo odabrati vlastitu sudbinu i podsjeća na svoj zahtjev da se Ukrajina i EU na odgovarajući način uključe u pregovore koji su u tijeku između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije;

27.pohvaljuje „danski model” potpore Ukrajini, koji se sastoji od nabave obrambenih kapaciteta proizvedenih izravno u Ukrajini; potiče EU i njegove države članice da snažno podrže taj model i u potpunosti iskoriste njegov potencijal s obzirom na to da su kapaciteti ukrajinske obrambene industrije nedovoljno iskorišteni, procjenjuje se oko 50 %, te da taj model objema stranama donose brojne prednosti, kao što su jeftinija oprema, brža i sigurnija logistika te jednostavnije osposobljavanje i održavanje;

28.poziva EU i njegove države članice da podrže Ukrajinu u širenju međunarodne koalicije za potporu njezinu planu pobjede i formuli za mir, koje je predstavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kao jedinom održivom putu za ponovnu uspostavu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine na temelju međunarodnog prava, pri čemu se Rusija, njezino vodstvo i supočinitelji, posebno bjeloruski režim, pozivaju na odgovornost za vođenje ratne agresije na Ukrajinu i počinjenje ratnih zločina i zločina agresije te osiguravanje ruske odštete i drugih plaćanja za veliku štetu nanesenu Ukrajini; naglašava da sve inicijative usmjerene na okončanje sukoba moraju imati potporu Ukrajine i, u konačnici, njezina naroda;

29.poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da mobilizira veću diplomatsku potporu za Ukrajinu i sankcije nametnute Rusiji, koristeći se cijelim spektrom diplomatskih instrumenata, te potičući države članice EU-a da razmotre uvođenje sekundarnih sankcija; žali zbog činjenice da su neke komponente oružja i oružanih sustava koje Rusija upotrebljava protiv Ukrajine zapadnog podrijetla te poziva EU i države članice da temeljitije provode sankcije; poziva države članice na daljnje djelovanje i međusobnu suradnju kako bi se zaustavila ruska flota u sjeni;

30.oštro osuđuje ulogu Sjeverne Koreje u pomaganju ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu osposobljavanjem sjevernokorejskih postrojbi i njihovim raspoređivanjem u Rusiju kako bi izravno sudjelovale u ratu ili poduprle ruske oružane snage; također najoštrije osuđuje opskrbu Sjeverne Koreje vojnom opremom i oružjem koje se aktivno upotrebljava na bojištu te njezino sudjelovanje u izbjegavanju sankcija; smatra da je djelovanje Sjeverne Koreje očito kršenje međunarodnih normi i upozorava na opasnost od eskalacije koju predstavlja za Europu i širu međunarodnu zajednicu; s ozbiljnom zabrinutošću ističe rizik da Sjeverna Koreja koristi bojište u Ukrajini kao platformu za proučavanje naprednih taktika borbe, uključujući ratovanje bespilotnim letjelicama, s namjerom primjene tih tehnika u mogućim budućim sukobima; izražava ogorčenje zbog činjenice da nekoliko drugih odmetnutih država aktivno podupire agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, uključujući Iran; u tom pogledu osuđuje iranski prijenos bespilotnih letjelica, streljiva i balističkih projektila Shahed u Rusiju, čime se povećava rizik od potencijalne vojne intervencije Islamske revolucionarne garde (IRGC) u agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine; čvrsto vjeruje da EU i međunarodna zajednica moraju na to odlučno odgovoriti kombinacijom diplomatskih, vojnih i gospodarskih mjera te, što je najvažnije, pružanjem veće potpore Ukrajini kako bi ojačala svoju obranu od tog saveza odmetnutih država koji je Rusija izgradila; naglašava važnost bliske suradnje s administracijom SAD-a za razdoblje 2025. – 2029. u tom pogledu;

31.naglašava važnost Europskog instrumenta mirovne pomoći, koji je ključan za potporu pružanju vojnih sposobnosti i obuke ukrajinskim oružanim snagama, uz istodobno omogućavanje koordinacije za sve dionike putem centra za razmjenu informacija u okviru Vojnog stožera EU-a; pozdravlja uspostavu namjenskog Fonda za pomoć Ukrajini u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći i poziva na povećanje financijskih sredstava za vojnu pomoć Ukrajini putem tog instrumenta, uz istodobno pružanje srednjoročne financijske perspektive; apelira na mađarsku vladu da odmah prestane s naporima u ometanju djelovanja EU-a za potporu Ukrajini i da povuče veto na produljenje razdoblja produljenja obnove sankcija EU-a i vojnu potporu Europskog instrumenta mirovne pomoći Ukrajini, uključujući dogovorenu naknadu državama članicama EU-a za vojnu pomoć koju su pružile; izražava duboku zabrinutost zbog toga što je veto mađarske vlade blokirao otvaranje nove tranše rashoda za potporu ukrajinskim oružanim snagama i spriječio oslobađanje 6,6 milijardi EUR djelomičnog povrata državama članicama EU-a koje pružaju vojnu potporu Ukrajini; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i Vijeće da pronađu inovativna rješenja za ukidanje tih blokada i nadoknadu posljedičnih rezova u financiranju; potiče države članice da izrade predvidljiv inventar vojnih kapaciteta koji se temelji na scenarijima i koji se može pružiti u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se osiguralo da se kratkoročno pružanje kapaciteta može brzo realizirati u državama članicama i isporučiti bez odgode, dok se dugoročno pružanje kapaciteta za pomoć Ukrajini u ponovnoj uspostavi odvraćanja osigurava u predvidljivom roku, prema potrebi u koordinaciji s trećim zemljama; cijeni činjenicu da sva vojna pomoć i isporuke oružja u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći moraju u potpunosti biti u skladu sa zajedničkim stajalištem EU-a o izvozu oružja, međunarodnim pravom o ljudskim pravima i humanitarnim pravom, te da se mora osigurati odgovarajuća transparentnost i odgovornost;

32.ne slaže se s politikom mađarske vlade prema Rusiji, njezinom upotrebom veta na sankcije EU-a i blokiranjem financijske i obrambene pomoći EU-a Ukrajini; smatra da se djelovanjem mađarske vlade podrivaju jedinstvo i solidarnost u Europi; podsjeća da u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći zemlje imaju pravo na financijsku naknadu za isporuku opreme Ukrajini i u svjetlu toga naglašava da se trenutačne blokade za povrat troškova za 25 država članica, među kojima se ističe Poljska s neisplaćenim naknadama ukupne vrijednosti od 450 milijuna EUR, moraju odmah ukloniti;

33.ističe ishod sastanka NATO-a na vrhu u Washingtonu, na kojem je ponovno potvrđeno da je budućnost Ukrajine u NATO-u i da savez podupire pravo Ukrajine da sama odabere vlastite sigurnosne aranžmane i odluči o vlastitoj budućnosti, bez vanjskog upletanja; slaže se da su i EU i NATO pokazali političko jedinstvo u solidarnosti i predanosti podupiranju Ukrajine; ponavlja svoje uvjerenje da je Ukrajina na nezaustavljivom putu prema članstvu u NATO-u; pozdravlja preuzetu obvezu saveznika o dugoročnoj sigurnosnoj pomoći za pružanje vojne opreme, pomoći i osposobljavanja Ukrajini; prepoznaje ključnu ulogu NATO-a, suradnje EU-a i NATO-a te zemalja saveznica NATO-a, kao što su SAD i Ujedinjena Kraljevina, u koordinaciji napora za vojnu potporu Ukrajini, ne samo opskrbom oružjem, streljivom i opremom, već i obavještajnim podacima;

34.pozdravlja odluku Vijeća od 21. svibnja 2024. kojom je osigurano da se neto dobit od izvanrednih prihoda ostvarenih imobiliziranom imovinom Ruske središnje banke u EU-u, uslijed provedbe mjera ograničavanja EU-a, koristi za daljnju vojnu potporu Ukrajini te za jačanje kapaciteta obrambene industrije i obnovu te zemlje; također pozdravlja dogovor postignut s Vijećem, koji je doveo do odluke Vijeća od 23. listopada 2024. o donošenju paketa financijske pomoći, uključujući zajam izvanredne makrofinancijske pomoći u iznosu do 35 milijardi EUR i uspostavu Mehanizma suradnje za zajmove za Ukrajinu kojim će se iskoristiti doprinosi prikupljeni od dobiti imobilizirane imovine Ruske središnje banke i pružiti potpora Ukrajini u otplati zajmova EU-u i njegovim partnerima iz skupine G7 u iznosu do 45 milijardi EUR; podsjeća, međutim, da će mobilizacija te financijske pomoći biti nauštrb iznosa namijenjenog za vojnu potporu EU-a putem Instrumenta za Ukrajinu, koji će sada imati koristi od najviše 15 % dobiti od imobilizirane imovine RCB-a;

35.pozdravlja postignuća Misije EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM), u okviru koje je dosad osposobljeno više od 70 000 ukrajinskih vojnika na teritoriju EU-a, čime je EU postao najveći pružatelj vojne obuke Ukrajini i znatno doprinosi jačanju vojnih sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga; prima na znanje novi cilj osposobljavanja 75 000 ukrajinskih vojnika do proljeća 2025.; pozdravlja odluku Vijeća od 8. studenog 2024. o produljenju mandata misije za dvije godine; poziva na to da se financijski, logistički i ljudski resursi EUMAM-a prošire i prilagode promjenjivim potrebama ukrajinskih oružanih snaga za vojno osposobljavanje, među ostalim u području zračne i pomorske obrane, kao i zatraženim dugoročnim naporima u pogledu reformi u skladu sa zajedničkim sigurnosnim obvezama EU-a i Ukrajine; pozdravlja snažno sudjelovanje država članica u misiji EUMAM, koja se može opisati kao predložak za buduće misije vojnog osposobljavanja, čime se poboljšava odvraćanje znatnim poboljšanjem interoperabilnosti između država članica i partnera, te poziva države članice da pokažu sličnu ambiciju i doprinose drugim sadašnjim i budućim misijama i operacijama ZSOP-a; naglašava da bi EUMAM trebalo djelovati i kao platforma za razmjenu najboljih praksi kako bi se osiguralo da europske snage također imaju koristi od lekcija koje su ukrajinske oružane snage naučile na bojištu; pozdravlja pokretanje NATO-ove sigurnosne pomoći i osposobljavanja za Ukrajinu (NSATU), koje je najavljeno na sastanku na vrhu NATO-a u Washingtonu i kojim se koordinira pružanje vojne obuke i opreme za Ukrajinu od strane saveznika i partnera NATO-a te pruža logistička potpora; naglašava važnost bliske suradnje EUMAM-a i NSATU-a;

36. pohvaljuje rad savjetodavne misije Europske unije u Ukrajini (EUAM) na provedbi njezina novog, ojačanog mandata u teškim uvjetima; poziva EU da EUAM-u osigura djelovanje s odgovarajućim financijskim i logističkim sredstvima te stručnim osobljem kako bi se zadovoljile potrebe Ukrajine te u tom pogledu pozdravlja sudjelovanje trećih zemalja; naglašava važnost misije EUAM i njezine uloge kao najvećeg agenta prisutnosti EU-a na terenu koji pruža strateške savjete ukrajinskim nacionalnim i državnim sigurnosnim tijelima; naglašava ključne zadaće savjetodavne misije EUAM u pogledu borbe protiv organiziranog i prekograničnog kriminala, ponovne uspostave javnih usluga na oslobođenim područjima te potpore istrazi i kaznenom progonu međunarodnih zločina na temelju prisutnosti i stručnosti savjetodavne misije EUAM;

37.naglašava važnost suradnje s Ukrajinom i postupne integracije njezine obrambene industrije u obrambenu tehnološku i industrijsku bazu EU-a (EDTIB) i u tu svrhu poziva na to da se obrana Ukrajine u potpunosti uzme u obzir u pripremi novih zakonodavnih inicijativa Komisije usmjerenih na jačanje EDTIB-a; naglašava da bi trebalo poduzeti konkretne korake prema integraciji Ukrajine u obrambene politike i programe EU-a tijekom procesa pristupanja Ukrajine EU-u, među ostalim prilagodbom ukrajinskih oružanih snaga zahtjevima EU-a u pogledu sposobnosti i njihovim uključivanjem u prekogranične projekte i programe industrijske i tehnološke suradnje u području obrane; u tom pogledu pozdravlja otvaranje Ureda EU-a za inovacije u području obrane u Ukrajini kako bi se utvrdile ukrajinske potrebe i kapaciteti za inovacije u području obrane, olakšale zajedničke inicijative i promicala prekogranična suradnja između dionika obrambene industrije iz EU-a i Ukrajine te kako bi on bio središnja točka za ukrajinske partnere, kao i koordinacijski i informacijski centar; pozdravlja tekuće inicijative nekoliko država članica EU-a za produbljivanje suradnje s Ukrajinom u području istraživanja i industrijske proizvodnje u području obrane te poziva na daljnju upotrebu inovativnog obrambenog potencijala Ukrajine za razvoj oružja i streljiva te za ubrzanje njihove proizvodnje u bliskoj suradnji s EU-om i drugim zapadnim partnerima, koristeći se dostupnim mehanizmima potpore; poziva vojne industrije država članica EU-a da poštuju svoju obvezu uspostave vojne proizvodnje na ukrajinskom teritoriju;

38.naglašava potrebu za jačanjem kapaciteta za razminiranje u Ukrajini kako bi se riješio problem široke prisutnosti neeksplodiranih eksplozivnih sredstava i mina, kao i razminiranje ukrajinskih teritorijalnih voda u Crnom moru; zagovara dodjelu namjenskih sredstava za potporu sveobuhvatnog osposobljavanja u području razminiranja, uključujući napredne tehnike otkrivanja i uklanjanja; napominje da povećani kapaciteti za razminiranje ne samo da će omogućiti sigurnije vojne operacije već će i poduprijeti oporavak i sigurnost civilnih područja pogođenih ratom;

39.pozdravlja ambiciju utvrđenu u EDIS-u o postizanju obrambene spremnosti EU-a i njegovih država članica te jačanju EDTIB-a; smatra da je prijedlog Komisije da se uspostavi europski program za obrambenu industriju (EDIP) od ključne važnosti u tom pogledu; podržava ciljeve jačanja pripravnosti obrambene industrije EU-a, poboljšanja zajedničkog planiranja obrane i daljnjeg olakšavanja zajedničke nabave od strane država članica u skladu s prioritetima utvrđenima u planu za razvoj sposobnosti (CDP) i područjima za suradnju utvrđenima u koordiniranom godišnjem preispitivanju u području obrane kako bi se pokrenuli europski obrambeni projekti od zajedničkog interesa, posebno u strateškim područjima sposobnosti, kao što su protuzračna i raketna obrana, te kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe i pristup kritičnim sirovinama te spriječile nestašice u proizvodnji u području obrane; snažno podupire ideju da se suradnja na razini EU-a pretežno upotrebljava u europskom obrambenom industrijskom sektoru te podržava konkretne kvantificirane ciljeve za suradnju predstavljene u EDIS-u, koji su posebno usmjereni na zajedničku nabavu, posebno pozivanjem država članica da do 2030. nabavljaju najmanje 40 % obrambene opreme u okviru suradnje kako bi se osiguralo da do 2030. vrijednost trgovine u području obrane unutar EU-a čini najmanje 35 % vrijednosti obrambenog tržišta EU-a te da do 2030. najmanje 50 % njihovih ulaganja u obranu bude unutar EU-a, a 60 % do 2035.;

40.ističe važnost stalne strukturirane suradnje (PESCO) za poboljšanje i usklađivanje obrambenih sposobnosti EU-a; ponovno napominje, sa žaljenjem, da države članice i dalje ne iskorištavaju u potpunosti okvir PESCO-a i da su opipljivi rezultati u okviru trenutačnih 66 projekata i dalje ograničeni; nadalje žali zbog nedostatka informacija dostavljenih Parlamentu o razlozima zaključenja šest projekata i mogućim rezultatima; ističe da su države članice sudionice pristale na 20 obvezujućih aranžmana kako bi se realizirale ambicije EU-a u području obrane; smatra da je potrebno provesti temeljito preispitivanje projekata PESCO-a s obzirom na njihove rezultate i izglede kako bi se trenutačni niz projekata usmjerio na mali skup prioritetnih projekata i istodobno zatvorili projekti u kojima nema dovoljnog napretka; predlaže uspostavu prioritetnog programa u okviru PESCO-a kako bi se učinkovito riješili utvrđeni nedostaci u sposobnostima i razmotrili prioriteti u pogledu sposobnosti;

41.pozdravlja prijedlog Komisije za uspostavu Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP); sa zabrinutošću prima na znanje procjenu Europskog revizorskog suda da je financijska omotnica EDIP-a nedostatna u odnosu na njegove ciljeve i stoga ponovno poziva na osiguravanje potrebnih financijskih sredstava za obranu; naglašava da će biti potrebno intenzivno raditi na proračunu kako bi Program za europsku obrambenu industriju (EDIP) imao značajan utjecaj na vojnu potporu Ukrajini, razvoj istinske europske obrambene sposobnosti i konkurentnu europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB); pozdravlja reviziju plana za razvoj sposobnosti (CDP) za 2023.; žali zbog ograničenog napretka u razvoju sposobnosti od donošenja prvog CDP-a 2008. godine; poziva države članice da znatno intenziviraju zajednički rad na postizanju pravodobnog znatnog napretka potpunom i dosljednom upotrebom instrumenata EU-a, uključujući Europski fond za obranu (EDF), PESCO i koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD), kao i instrumenata iz prijedloga o EDIP-u;

42.pozdravlja dosadašnja zajednička nastojanja za jačanje obrambene spremnosti EU-a mjerama za jačanje i potporu prilagodbi EDTIB-a, posebno u okviru uredbi o EDIRPA-i i ASAP-u, te poziva na njihovu brzu provedbu; žali zbog toga što je financijska omotnica EDIRPA-e i dalje ograničena i ističe da je uloga ASAP-a u pogledu ambicije opskrbe Ukrajine s milijun komada streljiva ograničena prigovorom Vijeća na njegove regulatorne elemente;

43.pozdravlja dosadašnja nastojanja i ulaganja poduzeća EDTIB-a u jačanje industrijskih kapaciteta, uključujući potporom instrumenata EU-a; ističe da daljnje i trajno jačanje kapaciteta EDTIB-a zahtijeva, prije svega, naloge država članica EU-a, koji bi se trebali zajednički provoditi kako bi se osigurala obrambena spremnost Unije, poboljšala interoperabilnost oružanih snaga država članica i postigla ekonomija razmjera, čime bi se novac poreznih obveznika EU-a iskoristio na optimalan način; u skladu s tim poziva države članice da intenziviraju rad na zajedničkoj nabavi u skladu s nedostacima u sposobnostima utvrđenima u analizi nedostatnih ulaganja u obranu i prioritetima u pogledu sposobnosti iz CDP-a; ističe da učinkovita zajednička nabava u kontekstu razvojnih projekata, posebno u okviru EDF-a, zahtijeva zajedničku definiciju vojnih zahtjeva za dotične sustave kako bi se postigla odgovarajuća razina ekonomija razmjera; u tom pogledu poziva Komisiju da iskoristi stručno znanje Vojnog odbora EU-a za izradu takve zajedničke definicije kako bi se osigurala vojna usklađenost na industrijskoj razini; poziva države članice da provode zajedničku nabavu u cilju uspostave paneuropskih lanaca vrijednosti distribucijom proizvodnje u cijeloj Uniji i tako povećaju gospodarsku privlačnost zajedničke nabave, stvarajući pritom strateške viškove proizvodnih kapaciteta za poboljšanje otpornosti u slučaju oružanog sukoba; nadalje poziva države članice i Komisiju da teže daljnjem jačanju mehanizama zajedničke nabave i dostatnoj koordinaciji Europske obrambene agencije (EDA);

44.ističe da je potrebno dodatno poduprijeti prelazak razvojnih projekata u utrživa rješenja i u tom pogledu pozdravlja odredbu iz Prijedloga o EDIP-u; žali zbog nepotrebnog i disfunkcionalnog udvostručavanja aktivnosti u pogledu projekata o budućem glavnom borbenom tenku i visokonadzvučnom presretaču; izražava zabrinutost zbog toga što takva udvostručavanja nisu u skladu s ambicijom iz EDIS-a da se do 2035. 60 % sredstava osigura u okviru EDTIB-a jer će raspršeni resursi produljiti vrijeme potrebno za postizanje utrživih rješenja i najvjerojatnije dovesti do nabave iz SAD-a; isto tako, izražava žaljenje zbog sve većeg kašnjenja projekata ključnih kapaciteta, posebno francusko-njemačkog projekta o glavnom kopnenom borbenom sustavu (MGCS) i francusko-njemačko-španjolskog projekta o zračnom borbenom sustavu budućnosti (FCAS), koje također donosi rizik od nabave američkih rješenja u budućnosti; naglašava da bi trebalo iskoristiti sve moguće sinergije s EFO-om, izbjegavajući pritom udvostručavanje napora;

45.ističe da je potrebno osigurati usklađenost rezultata postupaka planiranja razvoja sposobnosti EU-a i NATO-a; poziva na poboljšanje interoperabilnosti vojne opreme iz država članica EU-a i saveznika NATO-a i na poticanje industrijske suradnje na način da se osigura da se budući pravni standardi EU-a za komponente obrambenih proizvoda i streljivo temelje na standardima NATO-a;

46.pozdravlja prijedlog za europske obrambene projekte od zajedničkog interesa za razvoj zajedničkih kapaciteta koji nadilaze financijske mogućnosti pojedinačnih država članica; smatra da bi se ti projekti trebali koristiti za podupiranje industrijskih i tehnoloških kapaciteta na kojima se temelje glavni zajednički prioriteti više država članica, te u područjima kao što su zaštita i obrana vanjskih granica, posebno u kopnenom području, kao i za pružanje potpore strateškim pospješiteljima, posebno u području svemira i europske zračne obrane, kako bi se djelovalo na cijeli spektar prijetnji, kako bi se poboljšala vojna mobilnost, osobito strateški i taktički zračni prijevoz, duboki napadi, tehnologije bespilotnih letjelica i borbe protiv njih, projektili i streljivo te umjetna inteligencija, kao i kako bi se razvila suverena infrastruktura i ključni pospješitelji; naglašava da s obzirom na sam broj prioriteta i potrebu za mobilizacijom novih resursa mora prevladati pragmatičan pristup; u tom pogledu smatra da bi se EU trebao usredotočiti, gdje je to moguće, na brzo dostupne i dokazane europske tehnologije kojima se postupno smanjuje ovisnost EU-a i povećava njegova sigurnost; ističe potrebu za podupiranjem razvoja paneuropskih lanaca vrijednosti u okviru obrambene suradnje EU-a uključivanjem poduzeća diljem EU-a i poticanjem konkurentnosti u tom sektoru različitim sredstvima, kao što su spajanja i utvrđivanje predvodnika; nadalje, smatra da bi obrambenim politikama EU-a trebalo poticati rast centara izvrsnosti EU-a umjesto da u njihovu središtu bude pravedan povrat ulaganja;

47.ističe da je potrebno riješiti problem rascjepkanosti obrambene industrije EU-a i konačno postići punu provedbu unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda u EU-u jer aktualna struktura dovodi do nepotrebnog dupliciranja posla i povećanja neučinkovitosti ulaganja u obranu i njihova korištenja te strukturno otežava jačanje obrambene spremnosti; zabrinut je zbog toga što je unutarnje tržište obrambenih proizvoda i dalje ugroženo nedovoljno usklađenom primjenom pravila o njemu u državama članicama i nerazmjernom primjenom izuzeća iz članka 346. UFEU-a; podržava poziv na stvaranje istinskog jedinstvenog tržišta obrambenih proizvoda i usluga, kao što je predstavljeno i u izvješću g. Niinistöa; naglašava potrebu za novim ažuriranim i učinkovitim regulatornim okvirom usmjerenim na smanjenje prepreka za ulazak obrambenih proizvoda na tržište, ostvarivanje konsolidacije obrambene industrije EU-a i omogućavanje poduzećima iz EU-a da u potpunosti iskoriste poslovni potencijal, poticanje inovacija te intenzivnije i jednostavnije prekogranične i civilne i vojne suradnje, poticanje proizvodnje, povećanje sigurnosti opskrbe i osiguravanje pametnijih i učinkovitijih javnih ulaganja u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu; ističe pritom važnost održavanja plodnog tržišnog natjecanja između raznih konkurenata te sprečavanja oligopola u kojima pojedini pružatelji mogu slobodno određivati cijene i dostupnost obrambenih proizvoda; poziva Komisiju da predstavi prijedloge za dovršetak unutarnjeg obrambenog tržišta EU-a, posebno na temelju procjene pravila EU-a za nabavu u području obrane i transfer obrambenih proizvoda te na temelju utvrđivanja i analize ograničenja i nedostataka u postojećem pravnom okviru; također poziva Komisiju da iznese prijedloge za tumačenje članka 346. UFEU-a u skladu s trenutačnom stvarnošću međuovisne sigurnosne arhitekture u EU-u; poziva na poboljšanje provedbe Direktive 2009/81/EZ o nabavi u području obrane i sigurnosti osjetljive prirode Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/81/oj). i Direktive 2009/43/EZ o transferu obrambenih proizvoda unutar EU-a Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/43/oj). („Direktiva o transferima”) te, prema potrebi, s obzirom na strategiju za europsku obrambenu industriju, na podnošenje prijedloga za reviziju tih direktiva;

48.naglašava važnost osiguravanja uravnoteženih napora između jačanja postojećih sposobnosti industrije naoružanja država članica, i kratkoročno i dugoročno, i podupiranja istraživanja i razvoja nove i inovativne vojne opreme i naoružanja prilagođenih sadašnjim i budućim potrebama oružanih snaga država članica i obrambenim sposobnostima EU-a, kao što su one koje zahtijevaju misije i operacije u okviru ZSOP-a i kapacitet EU-a za brzo raspoređivanje; naglašava da bi prioritet trebalo imati zadržavanje i poboljšavanje tehnološke prednosti s pomoću ciljanih strateških projekata kao ključan element za odvraćanje u pogledu naših protivnika i konkurenata; naglašava važnost uključivanja svih država članica u sigurnosne i obrambene strategije, posebno u pogledu razvoja obrambene industrije;

49.naglašava da je potrebno razviti učinkovitu politiku naoružanja na razini EU-a koja će uključivati uspostavu funkcionalne i učinkovite vanjskotrgovinske dimenzije, čiji će cilj biti podupiranje partnera koji se suočavaju s prijetnjama agresivnih autoritarnih režima i koja će sprječavati isporuku oružja nedemokratskim agresivnim režimima u skladu s osam postojećih kriterija EU-a; ističe da je u tom pogledu potrebno prevladati vrlo usko i nacionalno tumačenje članka 346. UFEU-a;

50.ističe da bi se suradnja s međunarodnim partnerima u obrambenom sektoru trebala ograničiti na partnere istomišljenike i da ne bi smjela biti u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima EU-a i njegovih država članica; podsjeća da ovisnost o visokorizičnim dobavljačima ključnih proizvoda s digitalnim elementima predstavlja strateški rizik, koji bi trebalo ukloniti na razini EU-a; poziva relevantna tijela država članica da promisle o tome kako smanjiti te ovisnosti i da smjesta procijene i preispitaju postojeća kineska ulaganja u kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže, prometnu mrežu te informacijske i komunikacijske sustave, kako bi se utvrdile moguće slabosti koje bi mogle utjecati na sigurnost i obranu Unije;

51.pozdravlja reviziju Uredbe EU-a o izravnim stranim ulaganjima; naglašava potrebu za daljnjim jačanjem postupaka provjere izravnih stranih ulaganja uključivanjem standarda dubinske analize kako bi se utvrdili slučajevi u kojima vlade država imaju utjecaj nad ulagačima u kritičnu infrastrukturu EU-a, kao što su europske luke, i u podmorske kabele u Baltičkom, Sredozemnom i Arktičkom moru na načine koji bi bili u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a; ističe da bi se taj pristup trebao primjenjivati i na zemlje kandidatkinje; smatra da je potrebno dodatno zakonodavstvo kako bi se sigurnost europskog lanca opskrbe IKT-a učinkovito zaštitila od visokorizičnih trećih dobavljača i kibernetičke krađe intelektualnog vlasništva; poziva na stvaranje europskog okvira s ciljem pomnog reguliranja i utvrđivanja minimalnih standarda i uvjeta u vezi s izvozom intelektualnog vlasništva i tehnologija koje su ključne za sigurnost i obranu Unije, uključujući robu s dvojnom namjenom;

52. podupire znatno povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u području obrane, s posebnim naglaskom na suradničkim inicijativama, čime se jača tehnološko vodstvo i konkurentnost EU-a u području obrane i osigurava efekt prelijevanja na civilno tržište; u tom pogledu napominje da su države članice 2022. uložile oko 10,7 milijardi EUR u istraživanje i razvoj u području obrane; naglašava da tehnološki napredak u ključnim područjima – zračnom, kopnenom, pomorskom, svemirskom i kibernetičkom – zahtijeva stabilna dugoročna ulaganja u svim državama članicama kako bi se održao korak s brzim globalnim inovacijama;

53.naglašava da se instrumenti i financijska sredstva EU-a za istraživanje i razvoj moraju koristiti što učinkovitije kako bi se pravodobno riješilo pitanje nedostatka sposobnosti i ostvarili prioriteti kako je utvrđeno u analizi nedostatnih ulaganja u obranu i planu za razvoj sposobnosti; stoga poziva Komisiju i države članice da usklade projekte i financiranje u okviru Europskog fonda za obranu s hitnim potrebama EU-a u pogledu sposobnosti i da im na temelju toga odrede prioritet te da se usredotoče na najrelevantnije i najperspektivnije istraživačke aktivnosti; poziva Komisiju da pokrene temeljito preispitivanje Europskog fonda za obranu uzimajući u obzir revidirani popratni financijski instrument za sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO); poziva Komisiju i države članice da pri provedbi relevantnih fondova EU-a usvoje pristup koji će uključivati integriran niski energetski, ugljični i ekološki otisak i da redovito izvješćuju o napretku; podsjeća da se aktivnosti istraživanja i razvoja mogu usmjeriti na rješenja za poboljšanje učinkovitosti, smanjenje ugljičnog otiska i postizanje održivih najboljih praksi; pozdravlja relevantna ulaganja u iznosu od 133 milijuna EUR predviđena u prvom godišnjem programu rada, ali napominje da to predstavlja samo 11 % ukupnog godišnjeg proračuna Europskog fonda za obranu; podsjeća na ulogu instrumenta NextGenerationEU u borbi protiv klimatskih promjena i poziva države članice da iskoriste sredstva iz svojih nacionalnih planova oporavka kako bi ulagale u održivost svoje vojne infrastrukture;

54. naglašava potrebu za razvojem proaktivnije uloge za EU za održavanje kontinuiranog ulaganja u tehnologije s dvojnom namjenom, koje su primjenjive i u civilnom i u vojnom kontekstu, kao sredstvo za jačanje otpornosti EU-a na hibridne i nove prijetnje; ističe da je potrebno posebno poduprijeti ispitivanje prototipova novih proizvoda i usredotočiti se na nove tehnologije u bliskoj suradnji s ukrajinskim obrambenim i tehnološkim akterima; naglašava važnost osiguravanja financijske održivosti poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), koja ulažu u takve inovacije; zagovara promicanje civilne komercijalizacije tih tehnologija kao način širenja tržišnih mogućnosti i jačanja europske industrijske baze uz poticanje sinergija između vojnog i civilnog razvoja;

55. ističe važnu ulogu novih disruptivnih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija, kvantno računalstvo, računalstvo u oblaku i robotika, u obrani; ističe da su za razvoj i iskorištavanje tih tehnologija u području obrane potrebna dodatna ulaganja i istraživanja na razini EU-a kako bi dobavljači obrambene opreme u EU-u ostali predvodnici u inovacijama; napominje da Komisija na temelju postojeće Uredbe o Europskom fondu za obranu, s njezinim dugim ciklusima provedbe, ne uspijeva osigurati pravodobno financiranje istraživačkih projekata; stoga poziva na fleksibilniji i brži pristup istraživačkim projektima u vezi s novim disruptivnim tehnologijama koji odražava sve veći tempo razvoja u tom području na temelju rada Centra Europske obrambene agencije za inovacije u području obrane i Agencije SAD-a za napredne istraživačke projekte u području obrane; također poziva EU da preuzme vodeću ulogu u promicanju istraživanja vojne primjene umjetne inteligencije i uspostavi okvira upravljanja za odgovoran razvoj i primjenu te tehnologije;

56.ponavlja svoj poziv Komisiji da Parlamentu dostavi detaljnu analizu rizika povezanih sa zloupotrebom tehnologija kao što su poluvodiči, kvantno računalstvo, lanci blokova, svemir, umjetna inteligencija i biotehnologije (uključujući genomiku) od strane naših neprijatelja, kao i predloženi popis mjera EU-a u tim područjima u skladu sa strategijom gospodarske sigurnosti EU-a; zabrinut je zbog uloge kineskih poduzeća povezanih s vojskom u prikupljanju genetskih podataka građana EU-a;

57.poziva Komisiju da predloži paket EU-a o bespilotnim letjelicama, s naglaskom na bespilotne letjelice i sustave protiv bespilotnih letjelica te pomoćne kapacitete, koji sadržava planove i sredstva za poticanje istraživanja i razvoja, uzima u obzir ukrajinsko iskustvo i otvoren je za sudjelovanje visokoinovativnih ukrajinskih poduzeća, kao i industrijski program posvećen zajedničkom razvoju, proizvodnji i nabavi bespilotnih letjelica i sustava protiv bespilotnih letjelica te uredbu o upotrebi bespilotnih letjelica u civilnom i vojnom kontekstu;

58.ponavlja da su MSP-ovi u području obrane iz cijele Unije okosnica europske obrambene industrije i lanaca opskrbe i da su ključni za inovacije u tim područjima te naglašava potrebu za pružanjem potpore MSP-ovima i start-up poduzećima, posebno u sektoru obrane i robe s dvojnom namjenom; naglašava da strategija za europsku obrambenu industriju i Program za europsku obrambenu industriju moraju osigurati jednake uvjete za sve sudionike u obrambenoj industriji u cijeloj Uniji i promicati suradnju između većih i manjih poduzeća iz svih država članica, osiguravajući pritom da industrijom ne dominiraju određena velika poduzeća iz ograničenog broja država članica; potiče države članice da MSP-ovima u europskom obrambenom sektoru pruže posebne mogućnosti kako bi mogla sudjelovati u javnoj nabavi mjerama kao što su izrada unaprijed odobrenog popisa poduzeća radi olakšanja bržeg angažmana, uvođenje društava privatnog kapitala koja ulažu u MSP-ove u postupak nabave, doprinos rastu MSP-ova inkubatorima i kapitalnim ulaganjima, pojednostavnjenje nadmetanja za ugovore i provedba internih mjera za reformu vremena potrebnog za obradu pojedinosti ugovora;

59. ističe važnost razvoja, održavanja i zaštite infrastrukture potrebne za osiguravanje brze i učinkovite vojne mobilnosti naših oružanih snaga u svim državama članicama; ističe da je potrebno osigurati otpornost kritične infrastrukture koja omogućuje vojnu mobilnost i pružanje osnovnih usluga; uviđa da vojna logistika može pridonijeti odvraćanju slanjem signala o općoj vojnoj spremnosti EU-a; očekuje da će zajednička komunikacija o vojnoj mobilnosti, najavljena za lipanj 2025., jasno odražavati navedena pitanja;

60.ističe da je hitno potrebno znatno poboljšati vojnu mobilnost i ulagati u nju, davanjem prednost ulaganjima i uklanjanjem uskih grla i veza koje nedostaju; u tom pogledu naglašava važnost brze provedbe projekata i regulatornih mjera u skladu s Akcijskim planom EU-a za vojnu mobilnost 2.0; podržava nova strateška ulaganja u civilnu i vojnu infrastrukturu, kao što su pomorske i zračne luke i autoceste, što će ujedno omogućiti neometan prijevoz vojnih jedinica i opreme, uključujući snage za brzu reakciju, tešku opremu, robu i humanitarnu pomoć; poziva Komisiju da djeluje u skladu s preporukama iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o vojnoj mobilnosti iz 2025. i da tijekom postupka odabira projekata s dvojnom namjenom prida veću važnost vojnoj procjeni Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 04/2025 „Vojna mobilnost EU-a – Ne napreduje se punom parom zbog nedostataka u osmišljavanju i prepreka na putu”.;

61.poziva Komisiju da razvije integrirani pristup vojnoj mobilnosti i logistici kojim će se osigurati ispunjavanje obveze Vijeća u vezi s uklanjanjem svih preostalih prepreka do 2026. i koji će se podudarati s mnogo većim ulaganjima EU-a u ključne aspekte vojne mobilnosti; također poziva da se u sljedećem VFO-u osiguraju odgovarajuća sredstva EU-a za tekuće i potrebne projekte vojne mobilnosti; poziva države članice da nastave rad na pojednostavnjenju i usklađivanju postupaka za vojnu mobilnost i da skrate rokove za izdavanje odobrenja kako bi se državama članicama omogućilo brže djelovanje i povećala učinkovitost njihova odgovora, u skladu s njihovim obrambenim potrebama i odgovornostima, i u kontekstu misija i operacija u okviru ZSOP-a i u kontekstu nacionalnih i multinacionalnih aktivnosti; potiče države članice da iskoriste sporazum o vojnoj mobilnosti s trećim zemljama u okviru stalne strukturirane suradnje kao predložak za sudjelovanje partnerskih zemalja, s naglaskom na prilagodbu projekata u okviru stalne strukturirane suradnje potrebama misija u okviru ZSOP-a;

62.cijeni napore koje zemlje koje graniče s Ukrajinom ulažu u sigurno i učinkovito pružanje vojne pomoći Ukrajini; napominje da su iskustvo i potencijal Poljske u području vojne mobilnosti, uključujući planiranu središnju komunikacijsku točku, ključni za sigurnost cijelog istočnog krila;

63.naglašava da se geopolitičke promjene i prijetnje nastavljaju brzo razvijati od donošenja Strateškog kompasa u državama članicama u ožujku 2022.; stoga poziva na reviziju sveobuhvatne zajedničke procjene prijetnji sadržane u Strateškom kompasu, iz koje bi trebali proizići prioriteti za djelovanje EU-a; smatra da bi ta revizija trebala poslužiti za utvrđivanje zajedničkih stajališta o nedostacima u pogledu sposobnosti u cijeloj Europi, koji bi se trebali riješiti programima, fondovima, projektima i instrumentima na bilateralnoj, multinacionalnoj ili na razini EU-a, i za određivanje vremenskog okvira u kojem bi se to trebalo učiniti; nadalje, poziva Komisiju i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da nakon te revizije prema potrebi predstave ažurirane mjere za Strateški kompas i da se na temelju toga pripremi bijela knjiga o budućnosti europske obrane; ponavlja da se ambiciozni ciljevi i ključne etape Strateškog kompasa mogu postići samo uz odgovarajuću političku volju i djelovanje u ime država članica i institucija EU-a; naglašava potrebu za usklađenošću i kompatibilnošću između Strateškog kompasa i strateškog koncepta NATO-a;

64.poziva Komisiju i ESVD da osiguraju potpunu provedbu plana za klimatske promjene i obranu te njegovo poboljšanje u kontekstu ažuriranih mjera u okviru Strateškog kompasa; poziva na ponovno razmatranje vremenskih okvira za reviziju plana za klimatske promjene i obranu, a posebno na reviziju općih ciljeva znatno prije 2030.; poziva države članice da razviju nacionalne strukture kojima se podupiru ti ciljevi; odlučno poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da državama članicama predloži program djelovanja u kojem su sadržane prioritetne mjere predstavljene u planu za klimatske promjene i obranu, a koje se mogu provesti u kratkom roku;

65.predlaže da Vijeće preispita institucijski okvir svojih tijela za donošenje odluka nadležnih za obranu i sigurnost te da razmotri osnivanje novog stalnog tijela za donošenje odluka sastavljenog od ministara obrane iz država članica, ne dovodeći u pitanje raspodjelu nadležnosti u nacionalnim ministarstvima u tom pogledu;

66.naglašava da učinkovita suradnja na razini EU-a u području sigurnosti i obrane te brzi i koordinirani odgovori na sigurnosne izazove zahtijevaju usklađenost različitih struktura Vijeća i Komisije; nadalje, naglašava potrebu za sprečavanjem preklapanja, jamčenjem učinkovitih javnih ulaganja, rješavanjem kritičnih nedostataka u sposobnostima i razvojem dosljednih sigurnosnih strategija u pogledu partnera, trećih zemalja i različitih regija svijeta, kako u postupcima donošenja politika tako i u sadašnjim i budućim inicijativama; prima na znanje nejasnu podjelu portfelja i moguće preklapanje nadležnosti među povjerenicima u području sigurnosti i obrane nakon uvođenja funkcije povjerenika za obranu i svemir te stoga poziva Komisiju da jasno odredi nadležnosti povjerenika u tom području; poziva Komisiju da provede interno preispitivanje svojih različitih struktura, uključujući Glavnu upravu za obrambenu industriju i svemir (DG DEFIS) i Europsku obrambenu agenciju, i njihovih mandata kako bi se osigurala komplementarnost i učinkovito upravljanje trenutačnim i budućim inicijativama u okviru ZSOP-a; poziva države članice i Komisiju da za ESVD izdvoje dodatne financijske i ljudske resurse kako bi se osiguralo da ESVD može učinkovito obavljati svoju ulogu diplomatske službe EU-a u svjetlu visokokonkurentnog geopolitičkog konteksta i povećane potražnje za njezinim ograničenim kapacitetima posljednjih godina;

67.ponovno potvrđuje da bi EU, kako bi postao vjerodostojan geopolitički akter, trebao reformirati svoj proces odlučivanja o ZVSP-u/ZSOP-u te u tom pogledu naglašava da bi trebalo razmotriti institucijska promišljanja o ukidanju obvezne jednoglasnosti u tom procesu; podsjeća da je okvirom Ugovora o EU-u već dopušten niz različitih institucijskih oblika suradnje u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike te sa žaljenjem napominje da se potencijal za brzo djelovanje u tom području, kako je predviđeno u premošćujućim klauzulama iz Ugovora o EU-u, koristi samo u vrlo ograničenoj mjeri; poziva Vijeće da razmotri sve mogućnosti za jačanje i produbljivanje postupka odlučivanja o ZVSP-u/ZSOP-u kako bi se ostvario neiskorišteni potencijal sadržan u Ugovorima; ponovno poziva Vijeća da za odluke u područjima ZVSP-a i ZSOP-a, barem u onim područjima koja nemaju vojne posljedice, postupno prijeđe na glasovanje kvalificiranom većinom; također predlaže da Vijeće nastavi u potpunosti iskorištavati premošćujuće klauzule i područje primjene članaka kojima se jačaju solidarnost i uzajamna pomoć EU-a u slučaju kriza;

68.odlučno ponavlja svoj poziv na jačanje Službe EU-a za vojno planiranje i provođenje (engl. Military Planning and Conduct Capability − MPCC) i na postizanje njezine pune operativne spremnosti, među ostalim osiguravanjem odgovarajućeg prostora, osoblja, poboljšanog zapovijedanja i nadzora te učinkovitih komunikacijskih i informacijskih sustava za sve misije i operacije u okviru ZSOP-a; naglašava potrebu za postizanjem pravovremenih rezultata u pogledu MPCC-a s obzirom na ambiciju Strateškog kompasa da MPCC funkcionira kao preferirana zapovjedna i nadzorna struktura EU-a, koja je sposobna planirati i provoditi sve neizvršne vojne misije i dvije izvršne operacije manjeg opsega ili jednu izvršnu operaciju srednjeg opsega, kao i taktičke vježbe; naglašava da je potrebno da MPCC olakša stvaranje sinergije između civilnih i vojnih instrumenata i poziva da se na razini EU-a u dugoročnom razdoblju uspostavi zajedničko civilno-vojno središte u kojem će se kombinirati civilni i vojni instrumenti kako bi se u potpunosti iskoristio integrirani pristup EU-a upravljanju krizama, od strateškog planiranja do stvarnog provođenja misije ili operacije; smatra da bi Služba EU-a za civilno planiranje i provođenje (engl. Civilian Planning and Conduct Capability − CPCC) trebala razmotriti kako zaštititi raspoređene snage od višestrukih hibridnih prijetnji i provoditi napredne operacije uz daleko višu razinu rizika nego u sadašnjem kontekstu; poziva Komisiju, ESVD, MPCC, CPCC, Vojni odbor EU-a i Vojni stožer EU-a da potiču novu kulturu razumijevanja između civilnih i vojnih partnera, razvijaju međuagencijsku suradnju i osiguraju prijenos najboljih praksi u planiranju misija i povezanih koncepata, među ostalim razvojem modela za stvaranje i razmjenu najboljih praksi;

69.ponovno ističe svoju punu podršku cilju da kapacitet za brzo raspoređivanje postigne potpunu operativnu sposobnost najkasnije u prvoj polovini 2025., s najmanje 5000 vojnika dostupnih za zadaće spašavanja i evakuacije, operacije početnog djelovanja i stabilizacije ili privremeno pojačanje misija; napominje da će borbene skupine EU-a, koje nikad nisu bile raspoređene unatoč tome što su operativne od 2007., biti sastavni dio šireg okvira kapaciteta EU-a za brzo raspoređivanje; pozdravlja planiranje i realizaciju taktičkih vježbi u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje i potiče nastavak takvih inicijativa;

70.smatra da je kapacitet za brzo raspoređivanje ključan element za postizanje razine ambicije EU-a i smatra da bi mu trebalo postupno dodijeliti dodatne postrojbe i elemente snaga, s obzirom na glavni cilj iz Helsinkija iz 1999.; smatra da bi imalo smisla iskoristiti proces na temelju bijele knjige za pokretanje rasprave o stvaranju dodatnih stalnih multinacionalnih vojnih jedinica EU-a koje bi mogle ispuniti zadatke koji su komplementarni s kapacitetom za brzo raspoređivanje; ističe potrebu za daljnjom suradnjom s NATO-om na uspostavi kapaciteta za brzo raspoređivanje, u skladu s načelom jedinstvenog skupa snaga;

71.ponovno poziva države članice da uzmu u obzir praktične aspekte provedbe članka 44. UEU-a tijekom operacionalizacije kapaciteta za brzo raspoređivanje, kao i u drugim relevantnim misijama u okviru ZSOP-a, kako bi se skupini voljnih i sposobnih država članica omogućilo planiranje i provođenje misije ili operacije unutar okvira EU-a i time olakšalo brzo aktiviranje kapaciteta za brzo raspoređivanje; poziva države članice da se obvežu na znatno pravodobno smanjenje kritičnih nedostataka u pogledu strateških pospješitelja, posebno onih povezanih s kapacitetom za brzo raspoređivanje, kao što su strateški zračni mostovi, sigurni komunikacijski i informacijski sustavi, medicinska oprema, sposobnosti za kibernetičku obranu te obavještajni podaci i izviđanje; poziva povjerenika za obranu i svemir da u svojim predloženim europskim obrambenim projektima od zajedničkog interesa razmotri uključivanje inicijative usmjerene na pružanje potrebnih strateških pospješitelja koji bi olakšali misije i operacije u okviru ZSOP-a, kao i kapacitet za brzo raspoređivanje;

72.ustraje u tome da se za hitne potrebe ne može čekati sljedeći VFO; ustraje u tome da se bez odgode moraju istražiti inovativna rješenja za pronalaženje dodatnih sredstava, kao što su ulaganje u obrambeni sektor, olakšavanje i ubrzavanje prenamjene sredstava iz jednog projekta u drugi te istraživanje mogućnosti prilagodbe kriterija financiranja EU-a kako bi se sigurnosnim kriterijima pri dodjeli rashoda dao novi značaj;

73.pozdravlja povećanje proračuna i ulaganja država članica u obranu, kao i povećanje, iako skromno, proračuna EU-a za ZSOP 2024.; čvrsto vjeruje da bi, s obzirom na dosad nezabilježene sigurnosne prijetnje, sve države članice EU-a trebale hitno dosegnuti razinu potrošnje za obranu, izraženu kao udio u BDP-u, koja je znatno viša od trenutačnog cilja NATO-a od 2 %; potvrđuje da se očekivalo da će 23 od 32 saveznice NATO-a, uključujući 16 zemalja koje su članice i EU-a i NATO-a, ispuniti cilj NATO-a u pogledu potrošnje od 2 % svojeg BDP-a za rashode za obranu do kraja 2024.; ističe da je to šesterostruko povećanje od 2014., kad je cilj postavljen; smatra da trenutačni proračun EU-a za sigurnost i obranu, s obzirom na trenutačna geopolitička previranja i rusku ratnu agresiju protiv Ukrajine, nije dorastao izazovima s kojima se treba suočiti u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju; preporučuje, s obzirom na procijenjenu potrebu za ulaganjem u obranu u iznosu od 500 milijardi EUR do 2035. i na temelju stalne analize potreba i nedostataka u pogledu sposobnosti, da države članice dodatno povećaju ulaganja u obranu, posebno u zajedničku nabavu obrambenih kapaciteta, te u potpunosti podupire ciljeve utvrđene u okviru strategije za europsku obrambenu industriju u tom pogledu;

74.poziva Komisiju i države članice da pokrenu otvorenu raspravu na temelju, među ostalim, preporuka iznesenih u izvješćima g. Draghija i g. Niinistöa, uključujući povećanje sredstava izdvojenih za sigurnost i obranu u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru i istraživanje svih učinkovitih mogućnosti financiranja u tu svrhu te udruživanje dijelova nacionalnih proračuna za obranu na razini EU-a kako bi se postigla ekonomija razmjera; nadalje poziva države članice da izmijene postupak financiranja Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se osigurala odgovarajuća i održiva potpora partnerima i saveznicima, uz istodobno usklađivanje s misijama i operacijama u okviru ZSOP-a; poziva na razradu strategije s ciljem stvaranja centara izvrsnosti u raznim regijama EU-a bez dupliciranja NATO-ova rada u tim područjima kako bi se promicale inovacije i sudjelovanje svih država članica, osiguravajući pritom da sposobnosti i specijalizirano znanje svake države članice pridonose kohezivnijoj i integriranijoj obrambenoj industrijskoj bazi;

75.pozdravlja novi financijski instrument „Sigurnosno djelovanje za Europu” (SAFE) te potiče Komisiju i države članice da osiguraju da se povećanim ulaganjem u obrambene kapacitete Europe poštuje načelo „kupujmo više, kupujmo bolje, kupujmo zajedno, kupujmo europsko”; izražava žaljenje zbog primjene članka 122. i posljedičnog nedostatka uključenosti Parlamenta u odobravanje tog instrumenta;

76.pozdravlja strategiju Unije za štednju i ulaganja te izražava svoje očekivanje da će se njome olakšati mobilizacija privatne štednje prema učinkovitijim tržištima kapitala kao i usmjeravanje ulaganja u obrambeni sektor;

77.potiče države članice da podrže uspostavu banke za obranu, sigurnost i otpornost koja bi služila kao multilateralna kreditna institucija osmišljena kao pružatelj dugoročnih zajmova s niskim kamatama kojima se mogu poduprijeti ključni prioriteti nacionalne sigurnosti, kao što su ponovno naoružavanje, modernizacija obrane, napori za ponovnu izgradnju u Ukrajini i ponovna kupnja kritične infrastrukture koju trenutačno kontroliraju neprijateljske zemlje izvan EU-a;

78.podsjeća na to da se ciljevi EU-a u pogledu solidarnosti, kohezije i konvergencije primjenjuju i na obranu; naglašava da će financijska sredstva potrebna za obnovu i proširenje naših obrambenih sposobnosti u idućem desetljeću imati znatan utjecaj na stabilnost i održivost javnih financija te stoga zahtijeva suradnju i koordinaciju na razini EU-a u okviru istinske obrambene ekonomske politike; ističe da se povećanja ulaganja u obranu ne bi smjela natjecati s drugim prioritetima ulaganja, uključujući socijalnu koheziju; podsjeća da bi se smjerovi financiranja trebali temeljiti na cjelovitom pristupu otpornosti na razini cijelog društva i da bi ih stoga europski građani trebali u velikoj mjeri podupirati te da bi ta potpora trebala biti dugoročno održiva; naglašava da se stoga financijski teret mora pravedno podijeliti, posebno među profitabilnim poduzećima koja već imaju koristi od sudjelovanja javnosti ili državnih potpora; nadalje naglašava da bi javnu potrošnju trebalo nadopuniti povećanim privatnim financiranjem; poziva Komisiju da razmotri moguće fiskalne načine kojima bi se omogućila pravednija raspodjela financijskog opterećenja i ograničili poremećaji tržišnog natjecanja u europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi uzrokovani državnim potporama i postupcima javne nabave koji stvaraju poremećaje na tržištu;

79.poziva da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru doista osiguraju sredstva za obrambenu uniju; podržava prijedloge za osiguravanje golemih financijskih ulaganja EU-a u europsku obranu i za poticanje istraživanja i tehnoloških inovacija te projekata dvojne namjene u europskoj obrambenoj industriji, čime bi se ojačala njezina konkurentnost i promicao napredak koji doprinosi sigurnosti i održivom gospodarskom rastu; naglašava da bi ulaganja u obranu iz proračuna EU-a trebala samo dopuniti, ali ne i zamijeniti financijske napore država članica, posebno u pogledu ambicije zemalja koje su članice EU-a i NATO-a da 2 % svojeg BDP-a ulažu u obranu; poziva države članice da predlože ponovnu procjenu opsega i definicije zajedničkih troškova kako bi se povećala solidarnost i potaknulo sudjelovanje u vojnim misijama i operacijama u okviru ZSOP-a, kao i troškovi povezani s vježbama u skladu sa Strateškim kompasom;

80.poziva Komisiju da poveća zajednički dug kako bi se Uniji osigurao fiskalni kapacitet za zaduživanje u sadašnjim i budućim izvanrednim i kriznim situacijama, uzimajući u obzir iskustva i znanja stečena u okviru instrumenta NextGenerationEU, s obzirom na to da sada postoji hitna potreba za jačanjem sigurnosti i obrane radi zaštite građana EU-a, ponovne uspostave odvraćanja i pružanja pomoći Unijinim saveznicima, prije svega Ukrajini; naglašava da se teret tih mjera mora pravedno raspodijeliti;

81.poziva da se u sklopu sljedećeg VFO-a osigura veća financijska potpora kako bi se osigurala pravodobna opskrba obrambenim proizvodima provedbom zajedničke nabave, industrijskom koordinacijom, stvaranjem zaliha, potporom MSP-ovima te širenjem proizvodnih kapaciteta; naglašava da bi to financiranje prioritetno trebalo biti namijenjeno državama članicama koje graniče s Ukrajinom radi njezine bolje zaštite, kao i državama članicama koje su suočene s visokim rizikom od konvencionalnih vojnih prijetnji, kao što su one koje graniče s Rusijom i Bjelarusom;

82.zabrinut je zbog nedostatka prijeko potrebnog privatnog financiranja za europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu, posebno za mala i srednja poduzeća, što može proizaći iz nedostatka dugoročnih vladinih ugovora ili preuskog tumačenja ekoloških i socijalnih kriterija i kriterija upravljanja; stoga pozdravlja pojašnjenje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala od 14. svibnja 2024. prema kojem su iz pristupa sredstvima automatski isključena samo poduzeća koja se bave oružjem zabranjenim međunarodnim pravom; pozdravlja prijedloge iznesene u izvješću g. Niinistöa da se izbjegne fragmentacija u potrošnji za obranu, kombiniraju relevantni tokovi financiranja i potakne više ulaganja privatnog sektora; poziva Komisiju da ocijeni preporuke i iznese konkretne prijedloge; ističe da je potrebno da obrambena industrija dobije bolji pristup tržištima kapitala;

83.naglašava važnost pristupa obrambenog sektora zajmovima koje EIB daje kao katalizator za privatna ulaganja u europsku obrambenu industriju; pozdravlja daljnje proširenje kriterija prihvatljivosti EIB-a na robu s dvojnom namjenom i poziva EIB da poduzme daljnje mjere u tom pogledu; naglašava da bi EIB, s obzirom na to da mu je cilj promicanje razvoja EU-a i podupiranje njegovih politika, posebno obrambene politike i jačanja europske obrambene tehnološke i industrijske baze, u skladu s člankom 309. UFEU-a, trebao dodatno preispitati svoju politiku kreditiranja i kontinuirano je prilagođavati; poziva EIB da preispita učinak proširenja svoje politike o robi s dvojnom namjenom i da prema potrebi reformira svoj popis prihvatljive robe kako streljivo i vojna oprema koji nadilaze dvojnu namjenu više ne bi bili isključeni iz financiranja EIB-a; pozdravlja EIB-ovu stratešku inicijativu za europsku sigurnost iz 2022. usmjerenu na podupiranje projekata istraživanja, razvoja i inovacija u području robe s dvojnom namjenom, sigurnosne infrastrukture i tehnologije, usmjerenih na kibernetičku sigurnost, novi svemir, umjetnu inteligenciju i kvantne tehnologije;

84.izražava veoma duboku zabrinutost zbog potpore Kine Rusiji u njezinoj ratnoj agresiji protiv Ukrajine i osuđuje tu potporu, posebno u vezi sa suradnjom s ruskom vojnoindustrijskom i tehnološkom bazom, izvozom robe s dvojnom namjenom u Rusiju i stalnim sudjelovanjem poduzeća sa sjedištem u Kini u izbjegavanju i zaobilaženju sankcija; u tom pogledu izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih izvješća prema kojima Kina proizvodi napadačke bespilotne letjelice dugog dometa koje Rusija koristi u svojoj ratnoj agresiji protiv Ukrajine te zahtijeva da, ako Kina nastavi podupirati napore Rusije u cilju naoružanja, to mora imati ozbiljne posljedice za vanjsku politiku EU-a prema Kini; žali zbog partnerstva „bez ograničenja” između Rusije i Kine te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog obnovljene predanosti Kine i Rusije daljnjem jačanju njihovih veza; pozdravlja odluku Vijeća o uvođenju sankcija kineskim poduzećima zbog podupiranja rata koji Rusija vodi u Ukrajini;

85.duboko je zabrinut zbog sve većih ulaganja Kine u vojne sposobnosti i zbog militarizacije njezinih lanaca opskrbe u cilju jačanja njezine industrije uz istodobno iskorištavanje političkih i gospodarskih prilika koje su nastale uslijed ruske ratne agresije na Ukrajinu; također je duboko zabrinut zbog učinka koji europska ovisnost o Kini ima na vjerodostojnost sposobnosti država članica da zaštite svoju nacionalnu sigurnost i sposobnosti EU-a u cjelini da učinkovito kritizira i suzbija gospodarsku prisilu Kine, moguću daljnju eskalaciju odnosa s Tajvanom i potporu Rusiji; poziva Komisiju i države članice da ozbiljno provedu politiku smanjenja rizika u cilju upravljanja rizicima koji proizlaze iz gospodarske i tehnološke suradnje s Kinom; u tom pogledu poziva na rješavanje rizika koje predstavljaju kineski dobavljači u kritičnoj infrastrukturi EU-a i na to da se sredstva ili subvencije EU-a ne usmjeravaju na unapređenje položaja tih dobavljača u Europi;

86.oštro osuđuje neopravdane kineske vojne vježbe od 14. listopada 2024. oko Tajvana; također izražava osudu sve većeg broja neprijateljskih radnji koje Kina provodi protiv Tajvana, uključujući kibernetičke napade, kampanje utjecaja, ulaske kineskih ratnih zrakoplova u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane i rezanje podmorskih kabela; ponavlja svoju snažnu predanost očuvanju statusa quo u Tajvanskom tjesnacu i naglašava da neće prihvatiti nikakav pokušaj jednostrane promjene, posebno silom ili prisilom, i da će na njega reagirati odlučno i oštro; pozdravlja suzdržanost i discipliniran odgovor tajvanskih vlasti te poziva kineske vlasti da budu suzdržane i izbjegnu sve mjere koje bi mogle dodatno pojačati napetosti s obje strane tjesnaca; poziva na redovitu razmjenu informacija između EU-a i njegovih tajvanskih kolega o relevantnim sigurnosnim pitanjima te na snažniju suradnju u borbi protiv dezinformacija i vanjskog uplitanja; naglašava da bi eskalacija u Tajvanskom tjesnacu imala štetne učinke na europsku sigurnost i europsko gospodarstvo i stoga odlučno poziva Komisiju da započne izradu planova za nepredvidive situacije i mjera ublažavanja na temelju vjerojatnih scenarija eskalacije kao što je gospodarska blokada Narodne Republike Kine protiv Tajvana;

87.izražava duboku zabrinutost zbog sve agresivnijeg djelovanja Kine u Južnom kineskom moru i indo-pacifičkoj regiji, posebno zbog upotrebe vojne i gospodarske prisile, taktike hibridnog ratovanja, opasnih manevara koje njezina mornarica i obalna straža provode protiv svojih susjeda i izgradnje otoka kako bi se unaprijedile nezakonite pomorske pretenzije i ugrozili pomorski plovni putovi; ističe izvješća prema kojima je brod povezan s Kinom početkom siječnja 2025. prerezao tajvanski podmorski kabel i poziva na temeljitu istragu tog pitanja; nadalje, poziva Tajvan i EU da razmjenjuju informacije o takvim incidentima; ponavlja svoj snažan interes i podršku za slobodu plovidbe i pomorsku sigurnost svugdje, a posebno u Južnokineskom moru; poziva kineske vlasti da okončaju sva agresivna i provokativna djelovanja, posebno zračne i pomorske operacije u Tajvanskom tjesnacu i Južnokineskom moru, kojima se ugrožava stabilnost u indo-pacifičkoj regiji i time podriva međunarodni mir i sigurnost, suverenitet zemalja u regiji, sigurnost života na moru i sloboda plovidbe potpuno u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora; pozdravlja povećanje broja vježbi slobodne plovidbe koje provodi nekoliko država članica EU-a, uključujući Francusku, Nizozemsku i Njemačku; napominje da su te aktivnosti u skladu s međunarodnim pravom i poziva na veću suradnju i koordinaciju s regionalnim partnerima, uključujući preko koordinirane pomorske prisutnosti u, među ostalim područjima, sjeverozapadnom dijelu Indijskog oceana kako bi se povećala sloboda plovidbe u regiji;

88.i dalje je zabrinut zbog političkog i gospodarskog pritiska Kine i Rusije u središnjoj Aziji i naglašava potrebu da se na to odgovori povećanjem prisutnosti EU-a u toj regiji; ističe da je jačanje sigurnosne suradnje, gospodarskih odnosa i političkih veza sa zemljama središnje Azije u interesu EU-a, među ostalim i kako bi se riješilo pitanje izbjegavanja sankcija protiv Rusije i Bjelarusa;

89.najoštrije osuđuje Iran zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Bliskom istoku, uključujući preko njegovih posrednika, i zbog kontinuirane potpore terorističkim skupinama, koje predstavljaju izravnu prijetnju regionalnoj, europskoj i globalnoj sigurnosti; osuđuje sve veću vojnu suradnju između Irana i Rusije, a posebno njihovu namjeru da potpišu sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu; međutim, izražava punu potporu iranskom civilnom društvu i demokratskim snagama te solidarnost s njima i poziva na povećanje međunarodne potpore tim skupinama u njihovoj borbi za slobodu i ljudska prava; pozdravlja odluku EU-a o obnavljanju sankcija protiv Irana do srpnja 2025., među ostalim sankcioniranjem iranske proizvodnje bespilotnih letjelica i projektila te njihove isporuke u Rusiju i širu regiju Bliskog istoka; ističe da mogućnosti sankcioniranja koje još nisu iscrpljene obuhvaćaju mnogo restriktivniji pristup prijenosu tehnologije izvozom proizvoda koji nisu kategorizirani kao proizvodi s dvojnom namjenom;

90.nedvosmisleno osuđuje iransku vladu zbog pružanja pomoći i potpore međunarodno priznatim terorističkim organizacijama, poput Hamasa i Hezbolaha, i mrežama koje su izvršile ili pokušale izvršiti napade unutar EU-a te stoga predstavljaju izravnu prijetnju europskoj sigurnosti, suverenitetu i stabilnosti; u tom pogledu podsjeća da je Islamska revolucionarna garda umiješana u planiranje i izvršavanje desetaka ubojstava i terorističkih napada, među ostalim i na tlu EU-a, tijekom proteklih 30 godina, a u novije vrijeme i u napade na židovske sinagoge i pojedince te izraelska veleposlanstva u nekoliko država članica; odlučno poziva EU i države članice da poboljšaju razmjenu obavještajnih podataka i protuterorističke mjere kako bi se spriječili napadi u budućnosti; ponavlja svoj dugogodišnji poziv da se Islamska revolucionarna garda uvrsti na EU-ov popis terorističkih organizacija i podupire inicijative koje su neke države članice poduzele u tom pogledu;

91.smatra da je iranski nuklearni program jedna od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti i naglašava da postoji rizik da bi Iran, ako uspije uspostaviti nuklearnu sposobnost, mogao pojačati svoju ratobornost i državno sponzorstvo terorizma i širenja projektila i bespilotnih letjelica;

92.ponovno najoštrije osuđuje gnjusne terorističke napade na Izrael koje je teroristička organizacija Hamas izvela 7. listopada 2023. i koji su doprinijeli daljnjoj destabilizaciji na Bliskom istoku, što je dodatno pogoršano činovima agresije na Izrael koje su izveli iranski pomagači (kao što su terorističke organizacije, uključujući Hezbolah u Libanonu i Hute u Jemenu) i sam iranski režim; ponavlja da Izrael ima pravo da se brani kako je utvrđeno i ograničeno međunarodnim pravom; poziva na hitno i bezuvjetno oslobađanje svih preostalih talaca koje Hamas drži; poziva sve strane da hitno okončaju sva neprijateljstva i u potpunosti poštuju međunarodno pravo, uključujući međunarodno humanitarno pravo; izražava duboku zabrinutost zbog nedavnog ponovnog otvaranja vatre u Gazi i poziva na hitnu ponovnu uspostavu prekida vatre; naglašava da bi to predstavljalo važan korak u ublažavanju goleme patnje civila s obje strane tijekom proteklih mjeseci; pohvaljuje predanost posrednika, uključujući Sjedinjene Američke Države, Egipat i Katar, čiji su napori bili ključni za postizanje prvog prekida vatre; odlučno poziva sve europske i međunarodne aktere da aktivno doprinesu daljnjem napretku, da nadziru provedbu prekida vatre i pozovu na odgovornost one koji ga ne poštuju;

93.pozdravlja ponovnu uspostavu Misije pomoći EU-a na graničnom prijelazu Rafah 31. siječnja 2025. u cilju pružanja potpore Palestinskoj samoupravi u olakšavanju sigurnog prolaza za medicinske evakuacije tijekom prve faze prekida vatre; spreman je sudjelovati u raspravama o budućim konkretnim doprinosima potpori prekidu vatre;

94.izražava duboku zabrinutost zbog vojne eskalacije na Bliskom istoku, koja doprinosi daljnjoj destabilizaciji u regiji; izražava žaljenje zbog neprihvatljivog broja civilnih žrtava, prisilnog raseljavanja uzrokovanog eskalacijom nasilja i ustrajne upotrebe vojne sile; također izražava duboku zabrinutost zbog nastavka vojnog djelovanja izraelskih obrambenih snaga u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali; osuđuje napade izraelskih obrambenih snaga na Privremene snage Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL), što predstavlja ozbiljnu povredu međunarodnog prava; ponovno potvrđuje ključnu stabilizacijsku ulogu UNIFIL-a, kojem doprinosi 16 država članica, u južnom Libanonu; poziva na hitan prekid vatre u Gazi i Libanonu, okončanje neprijateljstava, potpunu i simetričnu provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1701 (2006) i zaštitu civilnog stanovništva; naglašava potrebu da EU i drugi međunarodni akteri preuzmu veću odgovornost i budu od pomoći vladama i organizacijama civilnog društva na Bliskom istoku u postizanju trajnog i održivog mira, posebno daljnjim podupiranjem dvodržavnog rješenja između Izraela i Palestine te suzbijanjem terorizma i radikalizacije u regiji; naglašava da razvoj sukoba u regiji utječe na susjedne regije i Europu te predstavlja sigurnosne izazove za EU u pogledu budućnosti odvraćanja, humanitarnog prava i upravljanja krizama;

95.pozdravlja Arapski plan za oporavak i obnovu predstavljen na sastanku na vrhu u Kairu 4. ožujka 2025., koji predstavlja ozbiljnu osnovu za rasprave o budućnosti pojasa Gaze; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i povjerenicu za Mediteran da konstruktivno surađuju s arapskim partnerima kako bi se pružila vjerodostojna rješenja za obnovu, upravljanje i sigurnost Gaze; s druge strane, odbacuje prijedlog „Trumpove Gaze”, kojim se zanemaruju nestabilni sigurnosni uvjeti diljem Bliskog istoka; smatra da razmjeri uništenja i ljudske patnje u Gazi iziskuju sveobuhvatan međunarodni angažman, pri čemu bi napori Sjedinjenih Američkih Država, EU-a, UN-a, arapskih država i drugih međunarodnih partnera trebali nadopunjavati jedni druge kako bi se pregovori nastavili i kako bi bili konstruktivni; predan je naporima za buduću normalizaciju odnosa između Izraela i arapskih država u regiji;

96.odlučno poziva Vijeće i države članice da Hezbolah u cijelosti proglase terorističkom organizacijom i da se zalažu za njegovo potpuno razoružanje u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1701 (2006); ističe nedavne odluke nekoliko država, uključujući SAD i Kanadu, o proglašenju Samidouna teroritstičkom organizacijom koja djeluje kao pomagač Narodne fronte za oslobođenje Palestine; naglašava da je Samidounu 2023. zabranjeno djelovanje u Njemačkoj i potiče druge države članice EU-a da poduzmu slične mjere i zabrane tu organizaciju na svojem državnom području;

97.napominje da se granica između Jordana i Sirije koristi kao prijelaz za trgovinu oružjem i drogom; naglašava potrebu da EU dodatno podupre Jordan, koji je oslabljen trenutačnom krizom na Bliskom istoku, te poziva na povećano korištenje Europskog instrumenta mirovne pomoći za zaštitu granice između Jordana i Sirije;

98.uviđa da je Turska zemlja od strateške važnosti za EU; napominje da je Turska sve prisutnija u područjima u kojima EU ima ključne sigurnosne interese i misije i operacije u okviru ZSOP-a te sa žaljenjem primjećuje ulogu Turske u destabilizaciji određenih područja koja su važna za EU i njegovo susjedstvo; ističe nezakonite aktivnosti Turske protiv interesa EU-a u istočnom Sredozemlju, kojima se krši međunarodno pravo, uključujući Konvenciju UN-a o pravu mora; ponovno osuđuje potpisivanje dvaju memoranduma o razumijevanju između Turske i Libije o sveobuhvatnoj sigurnosnoj i vojnoj suradnji te o razgraničenju pomorskih zona, koji su međusobno povezani i kojima se jasno krše međunarodno pravo i relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a te suverena prava država članica EU-a; žali zbog činjenice da Turska potkopava učinkovitost sankcija EU-a protiv Rusije i ponavlja svoj poziv Turskoj da se u potpunosti uskladi s tim sankcijama; poziva Tursku da se suzdrži od podrivanja misija i operacija u okviru ZSOP-a EU-a; ponavlja svoj poziv Turskoj da ispuni svoju obvezu potpune, nediskriminirajuće provedbe Dodatnog protokola uz Sporazum iz Ankare u pogledu svih država članica, uključujući Republiku Cipar;

99.žali zbog činjenice da Turska unatoč naporima za smirivanje napetosti i dalje zadržava prijetnju casus belli protiv Grčke i nezakonito okupira sjeverni dio Republike Cipra; oštro osuđuje nezakonite aktivnosti Turske na Cipru, uključujući kršenje statusa sigurnosnog područja, sve veću militarizaciju okupiranih područja Republike Cipra, kao i njezine pokušaje da protivno međunarodnom pravu razvije secesionistički entitet na okupiranom području Cipra, napominjujući da te aktivnosti ne pogoduju nastavku pregovora pod vodstvom UN-a; osuđuje činjenicu da Turska i dalje krši rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 550 (1984) i 789 (1992), kojima se Turska poziva da područje Varoshe prepusti njezinim zakonitim stanovnicima pod privremenom upravom UN-a i da podupre otvaranje Varoshe javnosti; još jednom odlučno poziva Tursku da prekine svoje nezakonito i jednostrano djelovanje u Varoshi; nadalje poziva Tursku da povuče svoje postrojbe s Cipra;

100.hitno poziva na nastavak pregovora o ponovnom ujedinjenju Cipra pod pokroviteljstvom glavnog tajnika UN-a i ponovno potvrđuje svoju bezuvjetnu potporu Cipru u rješavanju tog pitanja; poziva Tursku da prihvati pravedno, sveobuhvatno i održivo rješenje tog pitanja;

101.pozdravlja neformalni produljeni sastanak koji je glavni tajnik UN-a sazvao 18. ožujka 2025. u Ženevi kako bi se otvorio put za nastavak pregovora o ciparskom problemu unutar dogovorenog okvira UN-a, jedinog okvira koji su prihvatili EU i međunarodna zajednica, te u skladu s pravom, vrijednostima i načelima EU-a; podsjeća da je ponovno ujedinjenje Cipra prioritet EU-a, koji je spreman iskazati se i preuzeti aktivnu ulogu u podupiranju procesa pod vodstvom UN-a svim alatima koji su mu na raspolaganju; poziva Tursku da se konstruktivno uključi u pregovore i da se u dobroj vjeri vrati za pregovarački stol;

102.poziva EU da preuzme važnu ulogu na Sredozemlju i postane sigurnosni akter sposoban zajamčiti stabilnost te regije i poštovanje međunarodnog prava i Konvencije UN-a o pravu mora; u tom pogledu pozdravlja imenovanje povjerenice za Sredozemlje koja će raditi pod vodstvom i političkim usmjeravanjem potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije; naglašava da bi potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije, prema potrebi u suradnji s povjerenicom za Sredozemlje i uz savjetovanje s državama članicama, trebala razviti usklađenu sigurnosnu strategiju za sredozemnu regiju i njezine susjedne zemlje, uključujući one u sjevernoj Africi, Levantu i Sahelu; poziva na jačanje suradnje s partnerskim zemljama na Sredozemlju kako bi se suzbili ekstremizam i terorizam, nezakonita trgovina oružjem i trgovina ljudima;

103.sa zabrinutošću prima na znanje kršenja temeljnih prava migranata u Libiji, kako je istaknuto u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a br. 2755 (2024); naglašava potrebu za ispitivanjem uloge misija i operacija u okviru ZSOP-a – EUBAM Libya i EUNAVFOR IRINI – u učinkovitoj borbi protiv krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima te njihovih aktivnosti u vezi s potrebom zaštite temeljnih prava migranata;

104.napominje da brzi pad zločinačkog režima Bashara al-Assada u Siriji, koji je Kremlj podupirao od 2015., predstavlja velik politički poraz za Vladimira Putina i ugrožava stratešku i vojnu prisutnost Rusije u Siriji; podsjeća da vojne baze Khmeimim i Tartus od 2015. služe kao ključne točke za projekciju ruske sile na Bliskom istoku i u Africi; također napominje da su vojne baze Khmeimim i Tartus bile ključne za isporuku i prijevoz teškog oružja i opreme ruskim privatnim vojnim poduzećima, kao što su skupina Wagner i njezine operacije u Libiji, Maliju, Srednjoafričkoj Republici i Sudanu; naglašava da bi gubitak vojnih baza u Siriji mogao oslabiti operativni kapacitet i utjecaj Rusije u Africi; stoga poziva EU i njegove države članice da pomno prate stanje u Siriji, da veze s novim sirijskim režimom uvjetuju potpunim povlačenjem Rusije iz zemlje i spriječe Rusiju da uspostavi nove vojne baze drugdje u regiji; u tom pogledu prepoznaje znatan utjecaj EU-a u pogledu Sirije u smislu političkog priznanja, ublažavanja sankcija, trgovinskih sporazuma i financijske potpore za obnovu, čime se EU pozicionira kao alternativa Turskoj u oblikovanju budućnosti Sirije;

105.izražava sve veću zabrinutost i osuđuje stalne pokušaje Rusije da destabilizira zemlje u istočnom susjedstvu EU-a primjenom inozemnog uplitanja i manipuliranja informacijama, političkih ubojstava, prijetnji i teritorijalnih okupacija kako bi se negativno utjecalo na njihove europske težnje i stabilnost; ističe potrebu za jačanjem kapaciteta EU-a za obranu i razvoj demokratskih društava utemeljenih na vrijednostima u zemljama u istočnom susjedstvu EU-a;

106.ponovno potvrđuje predanost EU-a pružanju potpore suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Moldove unutar njezinih međunarodno priznatih granica i naporima za postizanje mirnog, trajnog, sveobuhvatnog političkog rješenja sukoba u Pridnjestrovlju; oštro osuđuje stalne i koordinirane pokušaje Rusije, proruskih oligarha i lokalnih pomagača koje sponzorira Rusija da destabiliziraju Republiku Moldovu, siju podjele unutar moldavskog društva i destabiliziraju europski smjer te zemlje hibridnim napadima, upotrebom opskrbe energijom kao oružja, dezinformacijama, prijetnjama bombama, organiziranjem prosvjeda, kao i prijetnjom nasiljem ili primjenom nasilja; sa zabrinutošću napominje da je sigurnosna i obavještajna služba Republike Moldove izvijestila o dosad nezabilježenoj razini intenziteta djelovanja Rusije čiji je cilj zadržati Moldovu u svojoj sferi utjecaja; ističe da je ta hibridna prijetnja usmjerena na demokratske procese i potkopava europsku integraciju, uključujući jačanjem radikalnih separatističkih tendencija na jugu zemlje, posebno u Gagauziji, korištenjem propagande, manipuliranjem informacijskim prostorom, uplitanjem u izborni proces i provođenjem subverzivnih operacija;

107.ponavlja svoj poziv Rusiji da povuče svoje vojne snage i opremu s državnog područja Republike Moldove, da potpuno uništi sve streljivo i opremu u skladištu oružja u Kobasni pod međunarodnim nadzorom i da podrži mirno rješenje sukoba u Pridnjestrovlju u skladu s načelima međunarodnog prava; poziva na veću potporu EU-a Moldovi u borbi protiv inozemnog uplitanja i manipuliranja informacijama, hibridnih prijetnji i kibernetičkih napada; odlučno poziva države članice da povećaju sredstva za Europski instrument mirovne pomoći kako bi se ojačali obrambeni kapaciteti Moldove;

108.uviđa da je Gruzija 2008. bila prva meta sveobuhvatne vojne agresije Rusije i pokušaja prisilnog prekrajanja granica suverene države u Europi; naglašava da Rusija od 2008. ustraje na nezakonitoj okupaciji i stvarnoj kontroli nad okupiranim regijama Gruzije; naglašava da ruska vojna prisutnost i veliko gomilanje vojske u okupiranim područjima, njezine nezakonite aktivnosti, kontinuirane aktivnosti postavljanja granice uz administrativne granice i kršenja ljudskih prava u Gruziji predstavljaju ozbiljan rizik za sigurnost te zemlje i širi sigurnosni okvir Europe; ponavlja svoj poziv Rusiji da povuče svoje vojne snage i opremu s državnog područja Gruzije;

109.oštro osuđuje rusko rušenje zrakoplova zračnog prijevoznika Azerbajdžan Airlines na letu br. 8243 25. prosinca 2024., u kojem je ubijeno 38 od 67 putnika u zrakoplovu; naglašava da taj događaj ponovno naglašava brutalnu i ratobornu prirodu ruskog režima;

110.odlučno poziva EU da nastavi s aktivnim angažmanom i poduzme odlučne korake s pomoću svojih važnih instrumenata kako bi se osiguralo da Rusija ispuni svoje obveze iz sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a, posebno obvezu da povuče sve svoje vojne snage s okupiranih područja Gruzije, da omogući raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih mehanizama unutar obiju gruzijskih regija te da promatračkoj misiji EU-a dopusti neometan pristup cijelom državnom području Gruzije te da se konstruktivno uključi u međunarodne rasprave u Ženevi i mehanizme za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih; poziva ESVD da pripremi detaljno izvješće o kršenjima sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008., da identificira i jasno priopći odredbe koje Rusija još nije ispunila te da izda preporuke;

111.pozdravlja nedavne vijesti o uspješnom zaključenju pregovora između Armenije i Azerbajdžana o cjelovitom tekstu Nacrta sporazuma o miru i uspostavi međudržavnih odnosa, pohvaljuje Armeniju za otvaranje puta k finalizaciji teksta i potiče azerbajdžansko vodstvo da u dobroj vjeri potpiše i provede mirovni sporazum kako je zaključen u pregovorima;

112.osuđuje Azerbajdžan zbog kontinuiranog podrivanja mogućnosti uspostave regionalnog mira i stalnih prijetnji Armeniji; poziva EU i njegove države članice da obustave svaku sigurnosnu, tehničku ili financijsku pomoć Azerbajdžanu, uključujući pomoć putem raznih instrumenata EU-a, koja bi mogla doprinijeti povećanju ofenzivnih sposobnosti Azerbajdžana ili ugroziti sigurnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Armenije;

113.podsjeća da je prošla jedna godina otkad je Azerbajdžan zauzeo Gorski Karabah, što je dovelo do prisilnog raseljavanja više od 140 000 Armenaca iz te regije; osuđuje vojnu potporu i isporuku oružja koje zemlje koje nisu članice EU-a pružaju Azerbajdžanu; ističe da je Azerbajdžan kriv za teška kršenja ljudskih prava u Gorskom Karabahu; osuđuje uništavanje armenske kulturne baštine u toj regiji koje provodi Azerbajdžan; poziva na oslobađanje sva 23 armenska taoca, uključujući bivše de facto dužnosnike Gorskog Karabaha i ratne zarobljenike iz rata 2020.; poziva Vijeće da razmotri uvođenje ciljanih i individualnih sankcija protiv odgovornih za kršenje prekida vatre i povrede ljudskih prava u Gorskom Karabahu;

114.pozdravlja odluku o donošenju prve mjere pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za potporu armenskim oružanim snagama jer bi se time ojačala otpornost Armenije u kontekstu jamčenja sigurnosti, neovisnosti i suvereniteta; poziva na daljnje jačanje suradnje između Armenije i EU-a u području sigurnosti i obrane, posebno u području razminiranja, među ostalim korištenjem Europskog instrumenta mirovne pomoći, uzimajući u obzir ponovno razmatranje Armenije o članstvu u Organizaciji ugovora o zajedničkoj sigurnosti; pozdravlja mjere koje je poduzelo nekoliko država članica kako bi Armeniji pružile obrambenu vojnu potporu i odlučno poziva ostale države članice da razmotre slične inicijative;

115.naglašava da bi EU trebao hitno preispitati svoju regionalnu strategiju za Sahel nakon niza državnih udara u toj regiji; duboko žali zbog prisilnog odlaska francuskih postrojbi i mirovnih snaga UN-a iz regije te osuđuje to što su umjesto njih prisutna privatna vojna poduzeća i pomagači koje sponzoriraju države, kao što su Afričke snage (bivša skupina Wagner); naglašava da ta privatna vojna poduzeća imaju destabilizirajuću ulogu u Sahelu i da podupiru razne represivne režime u pokušaju jačanja ruskog utjecaja u Africi; naglašava da Rusija isporučuje oružje za vojne režime Sahela; također napominje da su drugi akteri, kao što je Turska, sve prisutniji u regiji; odlučno poziva posebnog predstavnika EU-a za Sahel i države članice da održavaju diplomatski angažman i nastave podupirati civilno društvo i izdatke za razvoj i humanitarnu pomoć;

116.izražava zabrinutost zbog nedostatka dosljednosti u odgovoru EU-a na krize u području Velikih jezera i poziva Vijeće da ponovno procijeni svoju obnovljenu strategije EU-a za Velika jezera, donesenu 20. veljače 2023.; prepoznaje važnost istinske predanosti EU-a miru u regiji; sa zabrinutošću primjećuje ulogu Ruande na istoku Demokratske Republike Konga (DR Kongo) i poziva EU da uvjetuje bilo kakvu vojnu potporu Ruandi; oštro osuđuje činjenicu da je skupina M23 zauzela teritorije u istočnom dijelu DR Konga, uključujući regionalne glavne gradove Gomu i Bukavu, što je izravno dovelo do smrti oko 3000 civila; osuđuje kršenje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti istočnog dijela DR Konga od strane pobunjenika iz skupine M23; duboko je zabrinut zbog humanitarne situacije milijuna raseljenih osoba u tom području i zbog upotrebe silovanja kao strateškog ratnog oružja; odlučno poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se uključi u jasne mjere u skladu sa strategijom EU-a za Velika jezera kako bi se ponovno uspostavila stabilnost i da surađuje s Misijom UN-a za stabilizaciju u DR Kongu (MONUSCO) kako bi se zaštitili civili na istoku DR Konga; odlučno poziva vladu Ruande da povuče svoje postrojbe s teritorija DR Konga i prekine suradnju s pobunjenicima iz skupine M23, uključujući osiguravanje oružja, vojnika i logističke potpore; poziva Europsku uniju da suspendira i Memorandum o razumijevanju o sirovinama i svu vojnu suradnju s Ruandom, među ostalim putem Europskog instrumenta mirovne pomoći ili bilo kojih drugih mehanizama, sve dok Ruanda ne prestane s ilegalnom potporom naoružanim skupinama i dok u potpunosti ne bude poštovala suverenitet i teritorijalnu cjelovitost DR Konga; također poziva DR Kongo da prekine suradnju s pobunjeničkim skupinama u toj regiji; podržava mirovni proces iz Luande i Nairobija kako bi se diplomatskim sredstvima postiglo političko rješenje sukoba te potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastavi diplomatski kontakt sa sukobljenim stranama i drugim stranama u regiji te da poveća pritisak na strane da se ponovno uključe u mirne pregovore, među ostalim odgađanjem savjetovanja EU-a o sigurnosti i obrani s Ruandom i donošenjem sankcija, ovisno o situaciji na terenu i napretku postignutom u tekućim procesima regionalnog posredovanja;

117.izražava razočaranje zbog obustave aktivnosti Agencije SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) i naglašava da se time znatno povećavaju sigurnosni i obrambeni izazovi jer su ključna ulaganja u otpornost, prilagodbu, sprečavanje sukoba i izgradnju mira sada ograničena te stoga poziva EU i njegove međunarodne partnere da zajamče da naši protivnici neće iskoristiti nastalu prazninu, tako što će strateški razmotriti kako preuzeti određene programe koji su ostali bez sredstava zbog postupaka vlade SAD-a;

118.zabrinut je zbog ograničene uloge EU-a na području Afričkog roga, dok su drugi strani akteri sve uključeniji; poziva na reviziju strategije EU-a u toj regiji kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu promicanja mira, stabilnosti te uključivog i održivog gospodarskog razvoja u regiji; poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da razmisle o tome kako najbolje iskoristiti misije i operacije u okviru ZSOP-a koje su raspoređene u toj regiji za unapređivanje tih ciljeva i poboljšanje aktivnosti EU-a;

119.uviđa da arktička regija ima veliku stratešku i geopolitičku važnost koja proizlazi iz novih pomorskih ruta, bogatstva prirodnih resursa i prilika za gospodarski razvoj omogućenih globalnim zatopljenjem, ali da se ona istodobno i sve više osporava; zabrinut je zbog sve intenzivnije militarizacije i natjecanja za resursima potaknutog ruskim i kineskim aktivnostima u regiji; oštro osuđuje opetovane izjave predsjednika SAD-a o njegovu cilju američkog preuzimanja Grenlanda;

120.naglašava važnost očuvanja sigurnosti, stabilnosti i suradnje u Arktiku; ističe da u toj regiji ne smije biti vojnih napetosti i iskorištavanja prirodnih resursa te da se u njoj moraju poštovati prava autohtonih naroda; ponavlja da u ZSOP treba uključiti politiku Unije za Arktik i ojačati sposobnosti za odvraćanje i obranu u uskoj suradnji s NATO-om; naglašava da je suradnja EU-a i NATO-a ključna kao protuteža širenju utjecaja Rusije i Kine u regiji; poziva da se o temama koje su zanimljive za Arktik redovito raspravlja na sjednicama Političkog i sigurnosnog odbora i Vijeća;

121.ističe nerazmjeran i jedinstven učinak oružanih sukoba na žene i djevojčice, osobito kad je riječ o seksualnom nasilju povezanom sa sukobima; ističe da je nužno osigurati pružanje i dostupnost odgovarajuće zdravstvene zaštite u oružanim sukobima, koja uključuje spolno i reproduktivno zdravlje i spolna i reproduktivna prava; poziva EU i države članice da osiguraju da se oružani sukobi razmatraju s gledišta roda;

122.podsjeća da su uključivanje i operacionalizacija rodnih perspektiva u vanjskim odnosima i provedba Programa za žene, mir i sigurnost u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a dugotrajni prioriteti EU-a; u tom pogledu podsjeća na važnost većeg sudjelovanja žena u sprečavanju i rješavanju sukoba, mirovnim pregovorima, izgradnji mira i mirovnim misijama, humanitarnom djelovanju i obnovi nakon sukoba;

123.naglašava da integracija rodne perspektive u sve vanjske i unutarnje aktivnosti u okviru ZSOP-a doprinosi poboljšanju operativne učinkovitosti ZSOP-a i da je pokretač vjerodostojnosti EU-a kao zagovornika rodne ravnopravnosti diljem svijeta; stoga ustraje u važnosti ispunjavanja svih obveza koje je EU preuzeo, uključujući one iz Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III (2020. – 2024.) i Strateškog kompasa; također inzistira na tome da se u ažuriranom Strateškom kompasu predlože daljnje mjere kako bi se osigurala rodna ravnopravnost i zajamčilo potpuno i smisleno sudjelovanje žena u ZSOP-u, posebno u vojnim misijama;

124.pozdravlja uključivanje rodne perspektive i perspektive ljudskih prava te imenovanje savjetnika za rodna pitanja u svim misijama i operacijama ZSOP-a te uspostavu mreže kontaktnih točaka za rodna pitanja; poziva na korištenje novog pakta za civilni ZSOP kako bi se težilo punom sudjelovanju žena u civilnom ZSOP-u;

125.naglašava važnost jasnih i ostvarivih ciljeva, otvorenosti prema perspektivi i odgovornosti zemlje domaćina, kao i važnost opreme i potrebnih financijskih, logističkih i ljudskih resursa za svaku misiju i operaciju ZSOP-a; također ističe pogoršanje sigurnosnog okruženja u kojem su prisutne mnoge misije ZSOP-a; poziva na poboljšanje upravljanja evaluacijom i kontrolom misija i operacija ZSOP-a; ponovno poziva na sveobuhvatne procjene misija i operacija ZSOP-a, posebno realističnosti njihovih mandata u odnosu na dodijeljene resurse i opremu, upravljanje njima, metode zapošljavanja osoblja i usklađivanje profila s potrebnim vještinama, transparentnost poziva na podnošenje ponuda, aktivnosti i postignute rezultate te stečena iskustva o dobrim praksama i poteškoćama na koje se naišlo; naglašava da je posebno potrebno da sve misije i operacije imaju odredbe o vremenskom ograničenju valjanosti kako bi se, prema potrebi, omogućio održiv prekid; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i države članice da nastave učinkovito osmišljavati misije i operacije ZSOP-a, uključujući snažne, fleksibilne i modularne mandate usmjerene na rezultate, kako bi se prilagodile promjenjivom sigurnosnom kontekstu i potrebama zemalja domaćina te da održe snažno partnerstvo s vladama domaćinima, civilnim društvom i lokalnim stanovništvom, osiguravajući stvaranje potrebnih uvjeta kako bi misije i operacije dugoročno postigle svoje ciljeve; poziva države članice da iskoriste novi pakt za civilni ZSOP kako bi ojačale svoju stratešku viziju civilnog upravljanja krizama pojašnjavanjem uloge, učinkovitosti i dodane vrijednosti civilnog ZSOP-a te utvrđivanjem zajedničke razine ambicije za civilno upravljanje krizama; također poziva na nadogradnju sinergija i komplementarnosti između civilne i vojne dimenzije ZSOP-a; poziva Komisiju i ESVD da zajedno s državama članicama razviju strukturirani i redoviti proces razvoja civilnih sposobnosti kako bi se procijenila raspoloživost potreba država članica u pogledu sposobnosti, razvili zahtjevi, provela analiza nedostataka i periodično preispitao napredak; smatra da je potrebno uspostaviti čvrstu politiku o opremi i uslugama koje su potrebne partnerskim zemljama u kojima se odvijaju civilne misije ZSOP-a;

126.napominje da se proračun ZVSP-a za civilne misije ZSOP-a tek neznatno povećao između višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. i VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., dok se istodobno povećao broj misija te njihovih zadaća i troškova; poziva na znatno povećanje sredstava za proračun ZVSP-a, pri čemu bi se trebalo osigurati učinkovito korištenje sredstava dodijeljenih civilnim misijama ZSOP-a kako bi se zajamčilo da one učinkovito reagiraju na krizne situacije i nepredviđene događaje; poziva na uspostavu namjenske proračunske linije ili „instrumenta za civilnu potporu” kako bi se partnerskim zemljama osigurala potrebna oprema i usluge za poboljšanje njihovih civilnih sposobnosti;

127.ponavlja svoj poziv ESVD-u da poduzme konkretne mjere za potporu misijama i operacijama ZSOP-a u obrani od kibernetičkih napada i hibridnih napada te borbi protiv inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama u zemljama u kojima su misije i operacije ZSOP-a raspoređene, posebno na zapadnom Balkanu i u zemljama Istočnog partnerstva; poziva Komisiju da pri oblikovanju europskog štita za zaštitu demokracije uzme u obzir vanjske misije i operacije ZSOP-a kako bi se spriječile prijetnje kojima je cilj diskreditirati vanjsko djelovanje EU-a i zaštitilo osoblje EU-a raspoređeno u inozemstvu; inzistira da je potrebno učiti iz iskustava stečenih u raznim misijama i operacijama CSDP-a i surađivati s misijama i operacijama država članica radi bolje komunikacije i utvrđivanja prijetnji kako bi se prema potrebi na njih pravovremeno odgovorilo ili ih se spriječilo; poziva na poboljšanje kapaciteta za odgovor, stratešku komunikaciju i bolje informiranje u područjima raspoređivanja, uz upotrebu relevantnih lokalnih jezika, kako bi se lokalno stanovništvo bolje informiralo o svrhama, prednostima i ulogama misija i operacija CSDP-a u njihovim regijama, kao i o posljedicama oslanjanja na potporu drugih aktera kojima je cilj njihova destabilizacija, osobito Rusije i Kine; također poziva Komisiju i ESVD da povećaju vidljivost misija i operacija ZSOP-a u zemljama Istočnog partnerstva tako što će ih uključiti u njihove političke poruke, učiniti dokumente dostupnima javnosti i surađivati s međunarodnim medijima; poziva Komisiju i ESVD da prilagode savjetodavne mandate misija i operacija ZSOP-a kako bi uključivali specijalizirano osposobljavanje za borbu protiv aktivnosti hibridnog ratovanja, kibernetičko ratovanje i analizu obavještajnih podataka otvorenog koda (OSINT); poziva ESVD da pojačaju suradnju i koordinaciju s drugim misijama i operacijama partnera i organizacija sličnih stavova, uključujući mirovne operacije Ujedinjenih naroda, u borbi protiv operacija vanjskog upletanja i manipuliranja informacijama na terenu;

128.naglašava da korupcija u područjima operacija može negativno utjecati na misije i operacije ZSOP-a jer ih izlaže šteti za njihovu reputaciju, dovodi do gubitka resursa, pogoršanja lošeg upravljanja i nepravilnosti u postupanju, kao i povećanja lokalne razine podmićivanja, prijevara, iznuda i nepotizma; poziva na provedbu strategija za sprečavanje i borbu protiv korupcije, razvoj stručnosti i znanja u području borbe protiv korupcije te jačanje napora za ublažavanje rizika od korupcije u sadašnjim i budućim misijama i operacijama ZSOP-a;

129.poziva Vijeće i ESVD da u svoje misije i operacije ZSOP-a uključe komponentu zaštite kulturne baštine radi pružanja pomoći i edukacije lokalnim partnerima u suočavanju sa sigurnosnim izazovima povezanima s očuvanjem i zaštitom kulturne baštine; konstatira da bi uključivanje zaštite kulturne baštine i međukulturnog dijaloga u mandate misija bilo korisno za rješavanje sukoba i pomirenje;

130.ističe potrebu za proširenjem mandata misija i operacija ZSOP-a razmještenih u susjednim zemljama istočne Europe, u kojima povećanje sigurnosnih prijetnji opravdava pojačanu prisutnost EU-a; potiče sve države članice da rasporede osoblje u te misije i operacije; također potiče veće sudjelovanje trećih zemalja u tim misijama, posebno onih trećih zemalja koje su bile domaćini uspješno okončanih misija ZSOP-a; nadalje poziva države članice da ispitaju kako se nove misije i operacije ZSOP-a mogu prema potrebi uspostaviti u drugim zemljama kandidatkinjama te u bliskoj suradnji s njihovom nacionalnim tijelima; poziva ESVD da osigura da potpora misija ZSOP-a reformama sigurnosnog sektora uključuje osposobljavanje dužnosnika ministarstava; poziva ESVD i Europsku akademiju za sigurnost i obranu da pomognu u razvoju stručnog znanja civilnog i obrambenog osoblja raspoređenog na misijama i operacijama ZSOP-a te osoblja koje ih podupire; prepoznaje priliku da treće zemlje koje su domaćini misijama i operacijama ZSOP-a pomognu EU-u u postizanju ciljeva ZSOP-a i pokažu svoju sposobnost pružanja sigurnosti drugima sudjelovanjem u misijama i operacijama ZSOP-a izvan Unije;

131.pozdravlja činjenicu da je Vijeće sigurnosti UN-a produljilo mandat operacije snaga Europske unije (EUFOR) Althea u Bosni i Hercegovini (BiH) nakon 2025. kao uspostavljene i dokazane mirovne misije koja je znatno doprinijela stabilnosti zemlje i regije; nadalje pozdravlja pozitivan odgovor misije na zahtjev Sektora za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH za pomoć nacionalnim vlastima u ublažavanju posljedica nedavnih poplava; smatra da to proširenje odražava zajedničku predanost u cijelom političkom spektru u BiH očuvanju mira i sigurnosti u suradnji s EU-om; pozdravlja dolazak pričuvnih snaga operacije EUFOR Althea u BiH sredinom ožujka i ponavlja svoj poziv svim akterima u BiH da se suzdrže od bilo kakvih političkih prijetnji i drugih potencijalno štetnih djelovanja, da poštuju ustav zemlje i rade na osiguravanju integracijskog puta BiH u EU; pozdravlja kontinuiranu prisutnost mirovnih snaga NATO-a na Kosovu (KFOR) i Misije EU-a za uspostavu vladavine prava (EULEX) na Kosovu te pohvaljuje njihovu ulogu u jačanju sigurnosti i stabilnosti; poziva sve uključene strane da se pridržavaju zahtjeva međunarodnog prava te da obuzdaju i spriječe disruptivne radnje kojima je cilj destabilizirati sjeverni dio Kosova; potiče ih da sudjeluju u strukturiranom dijalogu u kojem posreduje EU; najoštrije osuđuje teroristički napad srbijanskih paravojnih postrojbi na kosovsku policiju i strašan teroristički napad na kritičnu infrastrukturu u blizini Zubina Potoka na sjeveru Kosova; ističe da počinitelji moraju odgovarati za taj sramotan teroristički napad i da ih se bez odgode mora privesti pravdi; poziva na jačanje operacije EUFOR-a Althea i KFOR-a dodatnim sredstvima;

132.pohvaljuje uspostavu i operacije misije partnerstva EU-a u Moldovi (EUPM Moldova), koja je doprinijela jačanju struktura te zemlje za upravljanje krizama i jačanju njezine otpornosti na kibernetičke i hibridne prijetnje te borbi protiv inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama; poziva na to da se mandat misije produlji nakon svibnja 2025., da se ocijeni primjerenost njezinih sredstava, metoda i resursa u odnosu na ciljeve misije i da se njezini resursi prilagode u svjetlu zaključaka evaluacije kako bi se povećala njezina učinkovitost; prepoznaje važnu ulogu misije Europske unije za pomoć na granici u Moldovi i Ukrajini (EUBAM) u ponovnom otvaranju željezničkog prijevoza tereta kroz Pridnjestrovlje i u sprečavanju višestrukih operacija krijumčarenja; potiče EUBAM da proširi svoju suradnju s brojnim međunarodnim organizacijama, uključujući Europol, Frontex i OESS u okviru inicijativa Radne skupine za nadzor naoružanja, Zajedničke operacije „ORION II” i programa „EU za sigurnost granica”;

133.pozdravlja ulogu promatračke misije EU-a (EUMM) u Gruziji u praćenju stanja na liniji administrativnog razgraničenja s Abhazijom i Južnom Osetijom; osuđuje činjenicu da su sigurnosni akteri tijekom rutinske ophodnje na liniji administrativnog razgraničenja s Abhazijom privremeno pritvorili časnika EUMM-a; izražava duboku zabrinutost zbog svih radnji koje ometaju djelovanje promatračke misije u cilju potkopavanja rada na izgradnji povjerenja; snažno potiče Vijeće i ESVD da pomno prate situaciju, promiču neometan pristup EUMM-a gruzijskim teritorijima koje je okupirala Rusija u skladu s mandatom misije, podupru produljenje njegova mandata i ojačaju njegove kapacitete kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na sigurnosne i humanitarne potrebe lokalnog stanovništva u područjima zahvaćenima sukobima;

134.pozdravlja i snažno podupire aktivnosti civilne misije Europske unije u Armeniji (EUMA) u okviru ZSOP-a, koja pomaže povećanju sigurnosti u regiji znatnim smanjenjem broja incidenata u pograničnim područjima i područjima pogođenim sukobima, izgradnjom povjerenja i smanjenjem razina rizika za stanovništvo koje živi na tim područjima; pozdravlja pomoć Armenije aktivnostima misije EUMA na njezinu državnom području; pohvaljuje Vijeće na odluci o jačanju kapaciteta misije i povećanju broja raspoređenih promatrača, kao i o produljenju njezina vremenskog okvira, te poziva na daljnje širenje i veću prisutnost u regiji kako bi se stvorilo okruženje pogodno za napore za normalizaciju između Armenije i Azerbajdžana koje podupire EU; snažno poziva Azerbajdžan da dopusti prisutnost promatrača EU-a i na svojoj strani granice; osuđuje azerbajdžanske prijetnje i rusku negativnu propagandu protiv misije EUMA;

135.smatra da dvije civilne misije ZSOP-a EU-a – Policijska misija Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS) i Misija pomoći Europske unije za granični prijelaz Rafah (EUBAM Rafah) mogu imati ključnu ulogu u podupiranju napora za izgradnju palestinske države; podupire veću ulogu misija EUPOL COPPS i EUBAM Rafah, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 21. i 22. ožujka 2024. i načelom dvodržavnog rješenja i održivosti buduće palestinske države, tako da mogu pridonijeti lakšem pružanju humanitarne pomoći pojasu Gaze, poboljšati učinkovitost Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i pripremiti se za njezin povratak u pojas Gaze; posebno naglašava potrebu za stvaranjem potrebnih uvjeta za potpuno ponovno aktiviranje misije EUBAM Rafah kako bi mogla djelovati kao neutralna treća strana na graničnom prijelazu Rafah, u koordinaciji s Palestinskom samoupravom te izraelskim i egipatskim tijelima; očekuje da će proširenje opsega i mandata misija EUPOL COPPS i EUBAM Rafah na terenu biti uključeno kao ključni prioritet predstojeće strategije EU-a za Bliski istok; pozdravlja odluku Vijeća o produljenju mandata tih dviju misija do 30. lipnja 2025.;

136.prima na znanje da su 2024. istekli mandati vojnih misija EUTM Mali i EUMPM Niger te osoblja na terenu misije EUCAP Sahel Niger, dok su misija EU-a za izgradnju kapaciteta Sahel Mali (EUCAP Sahel Mali) i regionalna jedinica EU-a za savjetovanje i koordinaciju (EURACC) za Sahel još uvijek u tijeku; priznaje da razne međunarodne misije nisu uspjele postići cilj stabilizacije regije i njezinih nestabilnih demokracija ili osiguravanja mira u regiji; zabrinut je zbog neuspjeha strategije EU-a za Sahel u pogledu sigurnosti i obrane; izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosnog stanja, stalnog neuspjeha država i ponovne pojave terorizma u Sahelu; prima na znanje stvaranje nove vrste hibridne civilno-vojne inicijative Europske unije za sigurnost i obranu u Gvinejskom zaljevu (EUSDI Gvinejski zaljev), uspostavljene u kolovozu 2023., s ciljem osnaživanja sigurnosnih i obrambenih snaga Côte d'Ivoirea, Gane, Toga i Benina radi poboljšanja stabilnosti i otpornosti njihovih sjevernih graničnih područja; poziva ESVD i države članice da pomno ispitaju mandat svih misija ZSOP-a u Africi s ciljem pružanja ostvarivih ciljeva i ključnih etapa za svaku misiju s obzirom na trenutačni politički kontekst, te da istraže bi li se te misije mogle izmijeniti kako bi učinkovitije služile novoj revidiranoj višedimenzionalnoj strategiji EU-a u Africi i Sahelu, kao dio njegova integriranog pristupa; u tom pogledu poziva na prioritetno preispitivanje mandata i resursa misije EUCAP Sahel Mali i EU RACC-a za Sahel te predlaganje njihovih izmjena i razmatranje njihova ukidanja ako je to potrebno;

137.pozdravlja osnivanje operacije EUNAVFOR ASPIDES u veljači 2024. kao vojne operacije EU-a u cilju odgovora na hutističke napade na međunarodni pomorski promet u Crvenom moru kako bi se doprinijelo zaštiti slobode plovidbe i pomorske sigurnosti, posebno za trgovačka i komercijalna plovila u Crvenom moru, Indijskom oceanu i Perzijskom zaljevu; poziva države članice da povećaju kapacitete operacije EUNAVFOR ASPIDES i da razmotre njezino spajanje s vojnom operacijom EU-a ATALANTA, kako je prvotno predviđeno, kako bi se poboljšala učinkovitost obiju operacija;

138.naglašava važnost poboljšane razmjene obavještajnih podataka i informacija među državama članicama i institucijama EU-a, uključujući Parlament, kako bi se suzbilo strano upletanje i poboljšala informiranost o stanju te kako bi se bolje predvidjele i suzbile prijetnje kolektivnoj sigurnosti te definirali zajednički smjerovi djelovanja u okviru ZSOP-a, posebno u području upravljanja krizama;

139.naglašava da bi EU trebao u potpunosti iskoristiti potrebne informacije iz prve ruke o globalnim pitanjima koja se javljaju izvan njegovih granica u kontekstu sve većih geopolitičkih izazova i kriza u cijelom svijetu; pohvaljuje rad Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (EU INTCEN) i Obavještajne uprave vojnog stožera EU-a, koji surađuju u okviru Službe za jedinstvenu obavještajnu analizu (SIAC), kao i Satelitskog centra Europske unije (SatCen), na izradi procjena obavještajnih podataka iz svih izvora; poziva države članice EU-a da ojačaju EU INTCEN, SIAC, Centar za odgovor na krizne situacije ESVD-a i SatCen povećanjem njihova osoblja i financijskih resursa, kao i kapaciteta i informacijske sigurnosti; potiče te centre, pod uvjetom da imaju odgovarajuće odredbe o informacijskoj sigurnosti, da izvuku pouke iz uloge NATO-a u olakšavanju javno-privatne razmjene obavještajnih podataka o kibernetičkim prijetnjama te da to primijene na svoje područje, čime bi se pružila dodana vrijednost za države članice;

140.poziva države članice da iskoriste EU INTCEN kao učinkovito tijelo za razmjenu obavještajnih podataka radi njihove sigurne razmjene, oblikovanja zajedničke strateške i sigurnosne kulture te pružanja strateških informacija; naglašava da bi na temelju prikupljenih obavještajnih podataka EU INTCEN trebao biti dodatno uključen u procjene prijetnji koje provode institucije EU-a, utvrđivanje digitalnih operacija i sprečavanje izbjegavanja sankcija; ponavlja svoj poziv na promicanje uspostave sustava za redovit i stalan protok obavještajnih podataka o vanjskim i sigurnosnim pitanjima izvan Unije iz država članica prema ESVD-u i među državama članicama EU-a; ističe važnost sigurne komunikacije i visoke razine informacijske sigurnosti za pouzdane obavještajne podatke te poziva na ulaganje napora u poboljšanje i pojednostavnjenje sigurnosnih pravila i propisa u tom pogledu kako bi se osjetljivi podaci, infrastruktura i komunikacijski sustavi bolje zaštitili od vanjskog upletanja i napada;

141.poziva na redovite zajedničke procjene prijetnji uz doprinos obavještajnih službi država članica kako bi se informirala tijela koja donose odluke u okviru ZSOP-a te ponavlja svoj poziv na raspoređivanje kapaciteta za prikupljanje obavještajnih podataka u svim misijama i operacijama ZSOP-a, čime bi se pružile informacije INTCEN-u, Vojnom stožeru EU-a (EUMS), MPCC-u i CPCC-u;

142.izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve većih sigurnosnih izazova koje predstavljaju kibernetički i hibridni napadi, kao i vanjsko upletanje i manipuliranje informacijama, koji su među ostalim usmjereni na ugrožavanje stabilnosti demokratskih društava EU-a, posebno na područjima EU-a daleko od njihovih kopnenih teritorija, i saveza država članica EU-a te poticanje polarizacije, posebno uoči izbora; naglašava da su države članice, posebno one na istočnoj granici EU-a, osjetljive na takav neprijateljski utjecaj Rusije i Bjelarusa; pozdravlja uspostavljenu institucionalnu suradnju na administrativnoj razini između Komisije, ESVD-a i Parlamenta tijekom prethodne kampanje za europske izbore kako bi se spriječilo da zlonamjerni treći i nedržavni akteri masovno upotrebljavaju vanjsko upletanje i manipuliranje informacijama; poziva Komisiju, ESVD i upravu Parlamenta da ojačaju svoje kapacitete za povećanje otpornosti na hibridne napade te vanjsko upletanje i manipuliranje informacijama; u tom pogledu ističe nedavnu odluku rumunjskog ustavnog suda da poništi prvi krug predsjedničkih izbora nakon izvješća o masovnim hibridnim napadima Rusije, posebno putem platformi društvenih medija; nadalje poziva uprave ESVD-a i Parlamenta da blisko surađuju s privatnim sektorom, civilnim društvom te akademskom i znanstvenom zajednicom u borbi protiv kampanja zlonamjernog utjecaja i hibridnih prijetnji, uključujući upotrebe novih tehnologija kao oružja;

143.podržava obećanu uspostavu „europskog sustava zaštite demokracije” i ponavlja svoj poziv državama članicama, Komisiji i ESVD-u da razmotre osnivanje neovisne strukture s dostatnim resursima čija bi zadaća bila utvrđivanje, analiziranje i dokumentiranje prijetnji vanjskog upletanja i manipuliranja informacijama usmjerenih protiv EU-a u cjelini, otkrivanje, praćenje i traženje uklanjanja obmanjujućeg internetskog sadržaja, povećanje informiranosti o stanju i razmjena obavještajnih podataka o prijetnjama te razvoj sposobnosti pripisivanja odgovornosti i protumjera u vezi s vanjskim upletanjem i manipuliranjem informacijama; smatra da bi ta struktura služila kao referentna točka i specijalizirani centar znanja kako bi se olakšala i potaknula operativna razmjena među tijelima država članica i institucijama EU-a; naglašava da bi struktura trebala pojasniti i ojačati ulogu Odjela ESVD-a za stratešku komunikaciju i njegovih radnih skupina kao strateškog tijela diplomatske službe EU-a i spriječiti preklapanje aktivnosti; ističe svoju odluku o osnivanju posebnog odbora za europski sustav zaštite demokracije u Europskom parlamentu i smatra da je to važan način da se konsolidiraju europski napori u tom području;

144.ističe važnost jačanja borbe protiv dezinformacija koje promiču strani akteri s ciljem podrivanja vjerodostojnosti EU-a, posebno u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u ili susjednim zemljama i regijama u kojima su u tijeku misije i operacije ZSOP-a; ističe da se koordinacija između ESVD-a i relevantnih agencija EU-a, uključujući Agenciju EU-a za kibersigurnost (ENISA) i relevantna tijela na razini država članica, mora znatno povećati kako bi se razvile usklađene i učinkovite strategije protiv vanjskog upletanja i manipuliranja informacijama; u tom pogledu ističe potrebu za strateškom i preventivnom komunikacijom te poziva sve institucije EU-a da surađuju s ESVD-om kako bi se ojačala vidljivost, pozitivna percepcija i legitimnost vanjskog djelovanja EU-a;

145.smatra da će hibridne prijetnje u nadolazećim godinama uključivati kombinaciju informacijskog ratovanja, agilne uporabe sile, kibernetičkog ratovanja velikih razmjera te novih i disruptivnih tehnologija od morskog dna do svemira, uz uvođenje naprednih zračnih i svemirskih sustava za nadzor i napad, što će se možda omogućiti umjetnom inteligencijom, kvantnim računalstvom, sve pametnijim tehnologijama ratovanja bespilotnim letjelicama, ofenzivnim kibernetičkim kapacitetima, hiperzvučnim raketnim sustavima, nanotehnologijom i biološkim ratovanjem; osobito uviđa sve veću ulogu umjetne inteligencije u hibridnom ratovanju i njezinu potencijalnu uporabu u podrivanju demokratskih institucija, širenju dezinformacija, ometanju kritične infrastrukture i utjecanju na javno mnijenje automatiziranim operacijama na temelju podataka;

146.poziva na donošenje strateških, proaktivnih i koordiniranih mjera na razini EU-a za suzbijanje hibridnih prijetnji i jačanje sigurnosti i integriteta kritične infrastrukture u EU-u, uz smanjenje rizika i promicanje tehnološke prednosti EU-a u ključnim sektorima, uključujući mjere za ograničavanje ili isključivanje visokorizičnih dobavljača; u tom kontekstu naglašava važnost projekta u okviru PESCO-a čiji je cilj poduprijeti Koordinacijski centar za kibernetičko i informacijsko područje (CIDCC) kako bi se olakšalo planiranje i provedba misija i operacija EU-a s kapacitetima kibernetičke i informacijske domene, kao i jačanje opće otpornosti EU-a u tom području; stoga poziva na njegovu trajnu integraciju u ZSOP;

147.osuđuje kontinuirane zlonamjerne radnje Rusije i Bjelarusa usmjerene na destabilizaciju EU-a poticanjem migranata da uđu u zemlje EU-a koristeći se silom, što predstavlja hibridni napad; poziva EU da preispita i ažurira svoje politike u vezi s jačanjem svojih vanjskih granica, među ostalim u vidu financiranja fizičkih prepreka, kako bi se ojačala sigurnost Unije u cjelini;

148.pozdravlja Akt o kibernetičkoj solidarnosti Uredba (EU) 2025/38 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024. o utvrđivanju mjera za povećanje solidarnosti i kapaciteta u Uniji za otkrivanje kibersigurnosnih prijetnji i incidenata, pripremu za njih i odgovor na njih te izmjeni Uredbe (EU) 2021/694 (Akt o kibernetičkoj solidarnosti) (SL L, 2025/38, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/38/oj). i njegovu važnost za kapacitete država članica za kibernetičku obranu; podupire promicanje platformi za razmjenu i analizu informacija te poziva na to da se u njih uključi razmjena obavještajnih podataka o prijetnjama ili ranjivostima s prekograničnim centrima za sigurnosne operacije (SOC-ovima); poziva na izradu jasnijeg plana financiranja u kojem će se navesti iznos sredstava koja će se upotrijebiti za provedbu akta;

149.zabrinut je zbog kašnjenja mnogih država članica u provedbi Direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije (Direktiva NIS 2) Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (SL L 333, 27.12.2022., str. 80., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2555/oj). i poziva na njezinu brzu provedbu kako bi se zaštitila europska kritična infrastruktura; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da bolje uskladi alate za sankcije u području kibernetičke sigurnosti, hibridnih prijetnji i inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama te da ih aktivnije koristi i da istraži kako se mogu provesti sektorske sankcije;

150.pozdravlja zaključke i preporuke koje je g. Draghi iznio u svojem izvješću o budućnosti europske konkurentnosti, kojima se države članice potiče da ažuriraju pravila o upravljanju i ulaganjima u području svemira, posebno za područja povezana s obranom; poziva Komisiju i države članice da na odgovarajući način ulažu u to područje u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira i razmatranjem svih drugih financijskih instrumenata; posebno naglašava potrebu za daljnjim razvojem europskog svemirskog programa s obzirom na snažne veze između svemirskog sektora i sektora obrane i sigurnosti pri planiranju novog VFO-a; ističe važnost poboljšanja suradnje Europske komisije i Europske svemirske agencije kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora i osigurala učinkovitija upotreba resursa; poziva na poticanje transatlantske suradnje i sinergija s NATO-om kako bi se osigurala učinkovita koordinacija u razvoju svemirskih i obrambenih kapaciteta;

151.ističe da su postojeći stupovi svemirskog programa EU-a, odnosno globalni navigacijski satelitski sustav Galileo i program za promatranje Zemlje Copernicus, imaju jasan potencijal dvojne namjene u razvoju svemirskih rješenja i usluga; naglašava važnost uspostave, kao trećeg stupa svemirskog programa EU-a, satelitske konstelacije IRIS2 kako bi se osigurale sigurne komunikacijske usluge za EU i njegove države članice, kao i širokopojasna povezivost za europske građane, privatna poduzeća i vladina tijela; preporučuje da se Tajvanu i Ukrajini odobri pristup satelitskoj konstelaciji IRIS2; naglašava da su, osim satelitskih komunikacija, sektori kao što su pozicioniranje, navigacija, mjerenje vremena i promatranje Zemlje ključni za jačanje strateške autonomije i otpornosti EU-a; ističe da razvoj tih sposobnosti izravno doprinosi učinkovitom odgovoru na krize i zaštiti kritične infrastrukture; stoga poziva na razmatranje novih svemirskih programa EU-a, čime bi se EU-u omogućilo da ojača svoju stratešku autonomiju i status globalne svemirske sile;

152.uviđa da su sposobnosti lansiranja letjelica i satelitske komunikacije u EU-u nedostatne; naglašava stratešku važnost unapređenja i jačanja tih sposobnosti kako bi EU mogao pružati djelotvornu potporu državama članicama te misijama i operacijama ZSOP-a, uz zadržavanje otpornosti i autonomije; ističe da je razvoj rješenja pod vodstvom EU-a u tom području ključan za zaštitu kritične infrastrukture te osiguravanje sigurne i konkurentne prisutnosti u svemirskom sektoru;

153.poziva države članice da odgovore na rastuću prijetnju upotrebe svemira kao oružja, posebno na izvješća o napretku Rusije u razvoju tehnologije nuklearnog oružja za svemir, što bi predstavljalo očito kršenje Ugovora o svemiru iz 1967.;

154.naglašava da, s obzirom na sve veće geopolitičke napetosti na moru, EU mora pojačati svoje aktivnosti te preuzeti vodeću ulogu u pogledu informiranosti o stanju u pomorstvu, zaštite kritične infrastrukture, osiguravanja učinkovitog praćenja svojih vanjskih morskih granica radi borbe protiv zločinačkih organizacija koje zarađuju na krijumčarenju nezakonitih imigranata u države članice EU-a, posebno na području Sredozemlja i Atlantskog oceana, i doprinosa jamčenju slobode plovidbe, sigurnosti pomorskih komunikacijskih linija, plovila i posade te suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

155.ističe predanost jačanju uloge EU-a kao međunarodnog pružatelja pomorske sigurnosti; u tom pogledu naglašava važnost koncepta koordinirane pomorske prisutnosti, čime se jača uloga EU-a kao globalnog pružatelja pomorske sigurnosti i njegova vidljivost u ključnim pomorskim regijama te ističe aktivnosti koordinirane pomorske prisutnosti u Gvinejskom zaljevu i sjeverozapadnom Indijskom oceanu; poziva države članice da aktivno sudjeluju u tim inicijativama te da izgrade svoje vojne pomorske kapacitete kako bi se povećala prisutnost i vidljivost EU-a u globalnom pomorskom sektoru; preporučuje da se koordinirane pomorske prisutnosti prošire na druga ključna pomorska područja diljem svijeta;

156.izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ruskog i kineskog nadzora i sabotaže ključne pomorske infrastrukture, kao što su komunikacijski kabeli na morskom dnu i odobalni energetski objekti; posebno izražava duboku zabrinutost zbog štete na dvama podmorskim komunikacijskim kabelima, od kojih jedan povezuje Finsku i Njemačku, a drugi Švedsku i Litvu, koja je nastala u roku od manje od 24 sata 17. i 18. studenoga 2024., te zbog štete koju je 25. prosinca 2024. izazvao tanker koji pripada ruskoj floti u sjeni na elektroenergetskom spojnom vodu EstLink2, koji povezuje Estoniju i Finsku; poziva EU da uspostavi učinkovite sustave praćenja i nadzora te regionalnu suradnju obalne straže kako bi se osiguralo sprečavanje i brzo otkrivanje napada na takvu infrastrukturu; u tom pogledu pozdravlja pokretanje operacije NATO-a „Baltička straža” (Baltic Sentry), uz sudjelovanje nekoliko država članica, kako bi se poboljšala sigurnost kritične podmorske infrastrukture u Baltičkom moru; poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju obveza iz Deklaracije iz New Yorka o sigurnosti i otpornosti podmorskih kabela, uključujući nabavu podmorske kabelske opreme samo od poduzeća iz savezničkih zemalja; poziva Komisiju da dodijeli odgovarajuća sredstva za istraživanje i razvoj najsuvremenijih podvodnih sredstava i obrambene opreme kako bi se otoci zaštitili od mogućih iskrcaja i napada snaga iz trećih zemalja;

157.poziva EU i vlasti država članica da poduzmu hitne i odlučne mjere protiv ruske flote u sjeni u Baltičkom i Crnom moru te stoga pozdravlja vijest da je 21. ožujka 2025. Njemačka preuzela vlasništvo nad brodom Eventin koji je upotrijebljen za zaobilaženje sankcija EU-a na izvoz ruske nafte;

158.žali zbog slabljenja režima neširenja oružja i kontrole oružja tijekom ovog nestabilnog geopolitičkog razdoblja i poziva na udvostručenje napora kako bi se taj trend preokrenuo; u tom pogledu naglašava ključnu i znatnu potrebu za povećanjem ulaganja u regionalnu i globalnu kontrolu oružja, neširenje oružja i razoružanje, s posebnim naglaskom na multilateralnim strategijama; naglašava da bi se tim strategijama trebala rješavati pitanja povezana s neeksplodiranim eksplozivnim sredstvima i odbačenim kemijskim oružjem iz prethodnog stoljeća, koji predstavljaju prijetnju sigurnosti, okolišu, zdravlju i gospodarstvu, primjerice u Baltičkom, Jadranskom i Sjevernom moru;

159.ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu podršku predanosti EU-a i njegovih država članica Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kao temelju globalnog okvira za neširenje nuklearnog oružja i nuklearno razoružanje; podsjeća da je Rusija povukla ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa u listopadu 2023.;

160.konstatira da su, zbog dosad nezabilježene razine prijetnje od ruske agresije na teritorij EU-a, države članice, posebno one u geografskoj blizini Rusije i njezina saveznika Bjelarusa, suočene s teškim odlukama u pogledu politike naoružanja, što uključuje reviziju prethodnih politika i sudjelovanja u međunarodnim ugovorima; ponovno osuđuje ruske prijetnje zbog kojih su neke države članice počele razmatrati povlačenje iz Ugovora iz Ottawe i napominje da, iako navedeno ne podrazumijeva opću promjenu u politici EU-a, sama činjenice da se to razmatra ističe ozbiljnost ruske prijetnje i potrebu za odgovarajućom zaštitom naših građana;

161.podsjeća da međunarodni pregovori povezani s režimima neširenja oružja i kontrole oružja i njihovi ishodi utječu na Europu, posebno na države članice EU-a; ističe važnost davanja novog poticaja oživljavanju tih režima; također naglašava da je važno osigurati da EU preuzme aktivnu i konstruktivnu ulogu u promicanju i jačanju međunarodnih napora utemeljenih na pravilima u pogledu neširenja oružja, kontrole oružja i strukture za razoružanje, posebno u području oružja za masovno uništenje i alata za digitalni nadzor i manipulaciju s dvojnom namjenom;

162.poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme, kako je izmijenjeno Odlukom Vijeća (ZVSP)2019/1560, i strogo primjenjuju kriterij br. 4 o regionalnoj stabilnosti;

163.naglašava da je potrebno spriječiti prijenos osjetljivih novih tehnologija i ključne robe s dvojnom namjenom, posebno onih koje su ključne za sigurnost i obranu Unije, prema problematičnim odredištima izvan EU-a; poziva na uspostavu i provedbu elektroničkih carinskih sustava i sustava za izdavanje dozvola za izvoz na razini EU-a, što je ključan korak prema učinkovitijoj kontroli izvoza tih tehnologija i proizvoda od strane država članica;

164.ističe da građani EU-a trebaju imati šire razumijevanje sigurnosnih prijetnji i rizika kako bi se razvilo zajedničko razumijevanje i usklađivanje percepcije prijetnji diljem Europe te stvorila sveobuhvatna ideja europske obrane; naglašava da je osiguravanje potpore demokratskih institucija, a time i građana, ključno za razvoj uspješne i dosljedne dugoročne obrane EU-a, za što je potrebna informirana javna rasprava; poziva EU i njegove države članice da razviju programe za podizanje razine osviještenosti i obrazovne programe, osobito za mlade, usmjerene na poboljšanje znanja i olakšavanje rasprava o sigurnosti, obrani i važnosti oružanih snaga te na jačanje otpornosti i pripravnosti društava za suočavanje sa sigurnosnim izazovima, istodobno omogućujući veću javnu i demokratsku kontrolu i nadzor nad obrambenim sektorom; poziva Komisiju i države članice da razviju te programe u okviru europskog sustava zaštite demokracije, oslanjajući se na model nacionalnih programa, kao što je švedska inicijativa za civilnu zaštitu;

165.pozdravlja napore za jačanje civilne i vojne pripravnosti i spremnosti Europe, kao što je predloženo i u izvješću g. Niinistöa; prepoznaje ključnu važnost građana u pogledu pripravnosti i odgovora na krizu, posebno psihološke otpornosti pojedinaca i pripravnosti kućanstava; također prepoznaje važnost infrastrukture civilne zaštite i planiranja za izvanredne situacije; podržava pristup otpornosti na razini društva koji uključuje aktivno sudjelovanje institucija EU-a, država članica, civilnog društva i pojedinačnih građana u jačanju sigurnosnog okvira Unije; naglašava da tijela za donošenje odluka u okviru ZSOP-a odgovorna za planiranje, resurse i logistiku mogu postati glavni pokretači civilnog upravljanja krizama tijekom izvanrednih situacija; poziva države članice i Komisiju da pomno ispitaju preporuke iz izvješća i razviju strategiju EU-a za procjenu rizika i pripravnost, zajedničke vježbe te snažniju platformu za suradnju EU-a i NATO-a s obzirom na krizne situacije; poziva na razvoj odgovarajuće infrastrukture za civilnu zaštitu i temeljito planiranje za izvanredne situacije te na osiguravanje potrebnih ulaganja u te svrhe, među ostalim putem namjenskog programa jamstva za ulaganja u okviru EIB-a za infrastrukturu civilne zaštite otpornu na krize;

166.podsjeća da terorizam, uključujući džihadistički terorizam, predstavlja trajnu prijetnju sigurnosti EU-a i njegovih partnera; poziva EU da odlučno i potpuno solidarno nastavi ulagati napore u sprečavanje te prijetnje, posebno boljom koordinacijom radi poboljšanja znanja, razvoja pripravnosti i sposobnosti odgovora te da osigura bližu interakciju s partnerima i drugim međunarodnim akterima;

167.ističe da bi obrambene politike EU-a trebale biti u skladu s načelima rodne ravnopravnosti i raznolikosti, promicati uključiva vojna okruženja koja odražavaju vrijednosti i raznolikost europskog društva te osigurati da svi pripadnici europskih oružanih snaga, bez obzira na spol ili podrijetlo, imaju jednake mogućnosti i pristup potpori; ponovno ističe važnu ulogu mladih i organizacija mladih u održavanju i promicanju mira i sigurnosti te poziva ESVD da se obveže na sustavniju integraciju mladih u svoj program za mlade, mir i sigurnost; također poziva na razvoj programa osposobljavanja instruktora i suradnje između obrambenih institucija i sveučilišta država EU-a, kao što su vojni tečajevi, vježbe i aktivnosti osposobljavanja za civile;

168.ističe da EU i njegove države članice moraju riješiti ključne probleme zapošljavanja i zadržavanja osoblja u vojsci razvijanjem koordiniranih aktivnosti na razini EU-a i država članica kako bi se osigurala održiva vojna radna snaga; preporučuje da EU podrži države članice u razvoju politika koje povećavaju privlačnost tog zanimanja i dugoročne strategije zadržavanja osoblja; naglašava da je potrebno da Vojni odbor EU-a (EUMC) poduzme daljnje mjere u okviru svoje zadaće prikupljanja i analize podataka o zapošljavanju i zadržavanju osoblja u državama članicama EU-a kako bi se utvrdile moguće mjere za rješavanje tih pitanja; ističe da se potpora mentalnom zdravlju i dobrobiti vojnog osoblja, s naglaskom na profesionalnom razvoju i dugoročnoj skrbi za veterane, mora na odgovarajući način uzeti u obzir u daljnjem razvoju obrambene unije;

169.ističe važnost organiziranja zajedničkih programa osposobljavanja i vježbi europskih oružanih snaga, čime bi se promicala interoperabilnost u cilju što bolje pripreme misija i suočavanja sa širokim spektrom konvencionalnih i nekonvencionalnih prijetnji; poziva na razvoj i stvaranje programa razmjene na razini EU-a za vojno osoblje iz država članica, čiji je cilj pružanje mogućnosti osposobljavanja i iskustva u različitim europskim vojnim okruženjima i strukturama te time poticanje uzajamnog razumijevanja, kohezije i interoperabilnosti među oružanim snagama EU-a; u tom pogledu ponovno ističe svoju potporu Europskoj inicijativi za razmjenu mladih vojnih časnika (Vojni Erasmus – EMILYO), kojom upravlja Europska akademija za sigurnost i obranu;

170.naglašava važnost partnerske dimenzije Strateškog kompasa u jačanju suradnje između EU-a i njegovih saveznika i partnera diljem svijeta na temelju zajedničkih vrijednosti poštovanja ljudskih prava i demokracije kako bi se ojačala percepcija načela odvraćanja i suzbile strane strategije čiji je cilj podrivanje EU-a i njegovih partnera te destabilizacija međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima; poziva EU da više sudjeluje u sigurnosnoj suradnji s partnerima u svim prioritetnim područjima utvrđenima u Strateškom kompasu, posebno u jačanju otpornosti lokalnih sigurnosnih sektora u području upravljanja krizama, suzbijanju hibridnih prijetnji i unapređenju kapaciteta institucija za kibernetičku sigurnost; također poziva na bližu suradnju relevantnih organizacija iz partnera sa Satelitskim centrom EU-a, Europskom obrambenom agencijom (EDA) i Agencijom EU-a za kibersigurnost (ENISA); smatra da sudjelovanje partnera i saveznika NATO-a u projektima PESCO-a, podložno dogovoru država članica EU-a, doprinosi poboljšanju usklađenosti njihovih standarda u obrambenom sektoru, kao i razmjeni iskustava, obavještajnih podataka i tehničkog stručnog znanja u različitim područjima;

171.ponovno potvrđuje da zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a (ZSOP) uvijek mora strogo poštovati međunarodno pravo i multilateralne odluke koje proizlaze iz međunarodnih institucija; pozdravlja donošenje politike dužne pažnje EU-a u području ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u pogledu pružanja potpore trećim stranama u sigurnosnom sektoru (EU HRDDP), koja služi kao temelj za sigurnosnu i vojnu suradnju s trećim zemljama na način koji je usklađeniji s ljudskim pravima i međunarodnim humanitarnim pravom; poziva na njezinu temeljitu provedbu; ponavlja poziv na tješnju suradnju s međunarodnim organizacijama, kao što su, među ostalim, UN, Afrička unija i njihove mirovne misije na područjima zajedničkih operacija, te OESS u području sigurnosti;

172.pozdravlja Zajedničku izjavu ministara obrane skupine G7 od 19. listopada 2024. i njihovu izjavu o namjeri povećanja suradnje u obrambenom sektoru; naglašava snažan interes EU-a za razvoj međunarodnih partnerstava s partnerima istomišljenicima u tom području i potrebu za jačanjem napora EU-a kako bi se osiguralo da zemlje koje su nekad bile strateški partneri i s kojima neke države članice održavaju snažne kulturne veze ne budu uvučene u sferu utjecaja sustavnih suparnika; podsjeća da u tom pogledu gospodarska diplomacija ima ključnu ulogu jer služi kao ključan alat za jačanje suradničkih veza, promicanje uzajamnog blagostanja i konsolidaciju prisutnosti i utjecaja EU-a, što doprinosi otpornosti partnera na vanjske pritiske;

173.smatra da je potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se održala i, ako je moguće, potaknula transatlantska suradnja u svim područjima vojnog i obrambenog sektora, podsjećajući pritom na potrebu za poticanjem europske obrane i razvojem veće razine suverenosti;

174.naglašava važnost strateškog partnerstva EU-a s NATO-om, uz potpuno poštovanje dogovorenih vodećih načela transparentnosti, uzajamnosti i uključivosti te autonomije u donošenju odluka i postupaka svake organizacije; ističe da NATO i EU imaju komplementarne i usklađene uloge u podupiranju međunarodne sigurnosti koje se međusobno dopunjuju, čime se izbjegava udvostručavanje obrambenih napora, održavajući pritom snažnu blisku suradnju; pozdravlja pristupanje Švedske NATO-u 2024. te Finske 2023. kao povijesni napredak u jačanju sigurnosti u Europi, osobito u regiji Baltičkog mora; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da blisko surađuje i djeluje na jedinstven način s glavnim tajnikom NATO-a;

175.poziva na daljnje produbljivanje suradnje EU-a i NATO-a nadogradnjom Strateškog kompasa EU-a i novog strateškog koncepta NATO-a, među ostalim u područjima kibernetičke sigurnosti, hibridnog ratovanja, borbe protiv terorizma, vojne mobilnosti, infrastrukture dvojne namjene, sprečavanja sukoba i upravljanja krizama, vojno-sigurnosne suradnje, suzbijanja zlonamjernog vanjskog upletanja trećih zemalja, koordiniranog pristupa u indopacifičkoj regiji i jačanja zajedničkog djelovanja na međunarodnoj sceni radi zaštite demokracije; snažno podupire politiku otvorenih vrata NATO-a; poziva EU i NATO da ojačaju suradnju u području podupiranja izgradnje kapaciteta zajedničkih partnera;

176.naglašava stalnu potrebu usklađivanja među državama koje su članice i EU-a i NATO-a s obvezama iz članaka 1. i 3. Ugovora o NATO-u o suradnji, samopomoći i međusobnoj pomoći; poziva EU da pojača provedbu zajedničkih sigurnosnih i obrambenih inicijativa za sve slučajeve u kojima ne postoji NATO-ov ekvivalent, kako bi se povećala standardizacija, poboljšala interoperabilnost i razvili zajednički operativni postupci za obrambene kapacitete država članica i EU-a;

177.pohvaljuje blisku suradnju EU-a i NATO-a na zapadnom Balkanu, među ostalim u okviru vojne operacije EUFOR Althea i vojnih operacija KFOR-a, koje jamče potrebnu stabilnost za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, kao i za cijelu regiju;

178.naglašava ključnu ulogu crnomorske regije u europskom sigurnosnom okruženju i poziva EU da surađuje s NATO-om u oblikovanju sveobuhvatne strategije za tu regiju, koja bi trebala biti usmjerena na svladavanje sigurnosnih izazova, suzbijanje hibridnih prijetnji, jačanje pomorske suradnje i podupiranje regionalnih partnerstava;

179.pozdravlja imenovanje posebnog predstavnika NATO-a za južno susjedstvo i usmjerenost NATO-a na tu regiju; smatra da je primjereno ojačati koordinaciju i savjetovanje između dužnosnika EU-a odgovornih za politiku južnog susjedstva i Sahela i njihovih kolega iz NATO-a kako bi se izbjeglo udvostručavanje i fragmentacija napora i resursa;

180.pozdravlja prijedlog Parlamentarne skupštine NATO-a o dodjeli statusa „partnera” Parlamentu u okviru tekuće reforme partnerstava; poziva svoje Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a (dalje u tekstu: Izaslanstvo) da u potpunosti iskoristi sadašnje i buduće povlastice Parlamenta; smatra da je Izaslanstvo važan instrument diplomacije Parlamenta za jačanje partnerstva EU-a i NATO-a u cilju jačanja europskog stupa NATO-a i doprinosa postizanju njegovih općih ciljeva; smatra da Izaslanstvo može imati ključnu ulogu u jačanju suradnje EU-a i NATO-a, jačanju demokratske otpornosti zemalja pristupnica i ključnih partnera, kao i općenitom jačanju parlamentarne dimenzije tog ključnog partnerstva;

181.smatra da je ključno dodatno produbiti bliski odnos EU-a sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji se temelji na uzajamnom poštovanju i zajedničkim vrijednostima demokracije, slobode i vladavine prava, kao i na nizu zajedničkih ili usklađenih interesa; cijeni predanost Sjedinjenih Američkih Država teritorijalnoj obrani Europe i njihovo sudjelovanje u njoj u skladu s člankom 5. Ugovora o NATO-u, osobito s obzirom na ruski agresivni rat protiv Ukrajine; potiče zajedničke inicijative za sigurnost i obranu te suradnju u područjima razoružanja i neširenja oružja, utjecaja disruptivnih tehnologija, klimatskih promjena, hibridnih prijetnji, kibernetičke obrane, vojne mobilnosti, upravljanja krizama i odnosa sa strateškim konkurentima; poziva na daljnje jačanje dijaloga o sigurnosti i obrani između EU-a i SAD-a kao važnog instrumenta za bližu transatlantsku suradnju;

182.primjećuje da su nedavni postupci i izjave vlade SAD-a dodatno povećali zabrinutost zbog budućeg držanja SAD-a prema Rusiji, NATO-u i sigurnosti Europe; u tom pogledu žali zbog glasovanja vlade SAD-a u Općoj skupštini UN-a i Vijeću sigurnosti UN-a o rezolucijama o trećoj obljetnici ruske ratne agresije, koje je bilo u skladu s interesima ruske vlade; poziva Komisiju da uloži napore kako bi se ponovno ojačao dijalog o sigurnosti i obrani između EU-a i SAD-a, kao važan instrument za tješnju transatlantsku suradnju;

183.napominje važnost veće suradnje u proizvodnji i nabavi obrambenih proizvoda, među ostalim putem jednakog pristupa tržištu za obje obrambene industrije; prima na znanje nacionalnu strategiju obrambene industrije SAD-a iz siječnja 2024. i njezin cilj produbljenja industrijske suradnje s partnerima; uzima u obzir širok raspon mogućih uzajamno korisnih područja suradnje u području obrane i njezin pozitivan doprinos jačanju transatlantskog partnerstva u vrijeme sve većeg geopolitičkog natjecanja; naglašava, međutim, da takva suradnja zahtijeva jednake uvjete koji su nespojivi s propisima SAD-a o međunarodnoj trgovini oružjem; u skladu s tim poziva Komisiju da pokrene dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se istražile mogućnosti razvoja uzajamno korisne obrambene industrijske suradnje na temelju pravnog okvira kojim se osiguravaju jednaki uvjeti s obje strane Atlantika;

184.ističe da je suradnja s Kanadom ključna za sigurnost EU-a i pozdravlja aktivnu ulogu Kanade u pružanju potpore Ukrajini; smatra da bilateralni dijalog o sigurnosti i obrani te predstojeće partnerstvo u području sigurnosti i obrane predstavljaju osnovu za pojačanu suradnju u području sigurnosti i obrane, među ostalim u pogledu odgovarajućih inicijativa za poticanje proizvodnje u obrambenoj industriji;

185.priznaje znatan doprinos Ujedinjene Kraljevine europskoj sigurnosti i stabilnosti, kao i njezinu predanost zajedničkim ciljevima u području obrane kojima se poboljšava kolektivna sigurnost u cijeloj Europi; pozdravlja snažnu suradnju između EU-a, država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pogledu potpore Ukrajini, kao i bilateralne sporazume kao što je sporazum „Trinity House” između Ujedinjene Kraljevine i Njemačke o produbljivanju obrambene suradnje; pozdravlja sudjelovanje državnog tajnika Ujedinjene Kraljevine za vanjske poslove, poslove Commonwealtha i razvoj na sastanku Vijeća EU-a za vanjske poslove u listopadu 2024.; poziva EU i Ujedinjenu Kraljevinu da brzo poboljšaju suradnju u području obrane i postanu bliži sigurnosni partneri potpisivanjem zajedničke izjave s konkretnim angažmanom i strukturiranim dijalogom kako bi se ojačala suradnja EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pogledu cijelog niza vanjskih i sigurnosnih izazova s kojima se EU i Ujedinjena Kraljevina suočavaju na europskom kontinentu; u tom pogledu naglašava važnost tješnje suradnje u pogledu razmjene informacija i obavještajnih podataka, borbe protiv terorizma, vojne mobilnosti, inicijativa za sigurnost i obranu, upravljanja krizama, kibernetičke obrane, hibridnih prijetnji, vanjskog upletanja i manipuliranja informacijama te zajedničkog otklanjanja zajedničkih prijetnji, kao što je širenje oružja za masovno uništenje;

186.smatra da je ključno ostvariti napredak u pogledu praktične suradnje formaliziranjem zajedničke izjave o partnerstvu u području sigurnosti i obrane s Ujedinjenom Kraljevinom kao sredstvo jačanja europske sigurnosti i europskog stupa NATO-a, posebno u kontekstu ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da redovito poziva Ujedinjenu Kraljevinu na neformalne sastanke ministara vanjskih poslova (i obrane) u Vijeću radi razmjene mišljenja o pitanjima od zajedničkog interesa, uz potpunu zaštitu autonomije EU-a u donošenju odluka;

187.smatra da je sigurnost EU-a usko povezana sa sigurnošću njegovih neposrednih europskih susjeda i da je u interesu EU-a dati prednost svojoj politici proširenja i ojačati stabilnost svojih jugoistočnih i istočnoeuropskih susjeda, posebno zemalja kandidatkinja; poziva na jaču vojno-sigurnosnu suradnju, uključujući civilnu i vojnu, kao i policijsku i vojnu sigurnost, suradnju sa zemljama kandidatkinjama i partnerima, posebno u područjima kao što su otpornost, kibernetička sigurnost, hibridne prijetnje, upravljanje granicama, borba protiv terorizma i suzbijanje dezinformacija; ponavlja da je u tom pogledu potrebna bliska suradnja s NATO-om; pozdravlja činjenicu da su 19. studenoga i 18. prosinca 2024. potpisana partnerstava u području sigurnosti i obrane između EU-a i Sjeverne Makedonije, odnosno EU-a i Albanije;

188. ističe da bi Unija trebala europskim partnerima koji su u području ZVSP-a usklađeni s EU-om, ponajprije zemljama zapadnog Balkana, olakšati sudjelovanje u postojećim i budućim programima povezanima s obrambenim sektorom; potvrđuje da bi aktivno sudjelovanje zemalja kandidatkinja znatno olakšalo njihov proces pristupanja jer bi se time povećali njihovi industrijski i operativni kapaciteti u obrambenom sektoru, a time i interoperabilnost s oružanim snagama država članica EU-a; smatra da bi sveobuhvatno uključivanje zemalja kandidatkinja iz zapadnog Balkana u obrambene inicijative EU-a bilo strateško ulaganje, kao i sastavni dio borbe EU-a protiv sve veće asertivnosti i vanjskog upletanja u te zemlje;

189.potiče države članice da dodatno iskoriste Europski instrument mirovne pomoći za osposobljavanje i opremanje sigurnosnih službi u zemljama partnerima iz jugoistočne i istočne Europe koje su domaćini misijama ZSOP-a, što se posebno odnosi na vojnu policijsku, medicinsku i policijsku infrastrukturu te povećanje kapaciteta za razmjenu obavještajnih podataka putem sigurnih komunikacijskih linija;

190.naglašava važnost odnosa EU-a i Afrike za europsku sigurnost; smatra da je ključno znatno ojačati partnerstva EU-a s afričkim zemljama;

191.naglašava strateški značaj indopacifičke regije u obrambenom okviru EU-a i uviđa potrebu za rješavanjem sve većih problema povezanih s regionalnim aktivnostima Kine i njihovim širim posljedicama za globalnu stabilnost; smatra da je ključno ojačati prisutnost i partnerstva EU-a u toj regiji; svjestan je i vodeće uloge Tajvana u razvoju visoke tehnologije i njegova velikog iskustva u obrani od kineskih hibridnih napada, dezinformacija te vanjskog upletanja i manipuliranja informacijama, što bi trebalo prije svega uzeti u obzir pri procjeni mogućnosti jačanja multilateralne razmjene i suradnje;

192.naglašava da je nužno da EU uspostavi dugotrajniju kolektivnu sigurnost kroz mrežu regionalnih saveznika i partnera, što će činiti konvencionalni temelj njegova angažmana u indopacifičkoj regiji; snažno pozdravlja nedavno potpisivanje partnerstava u području sigurnosti i obrane između EU-a i Japana te EU-a i Južne Koreje, 1., odnosno 4. studenoga 2024.; smatra da su daljnje produbljivanje partnerstava u području sigurnosti i obrane između EU-a i Japana i EU-a i Južne Koreje te razvoj redovitog dijaloga, suradnje i izgradnje kapaciteta s drugim zemljama sličnih stavova u indopacifičkoj regiji, kao što su Australija, Novi Zeland i Tajvan, ključni za unapređenje zajedničke sigurnosti; ponavlja svoj poziv EU-u na daljnju suradnju s novim strateškim partnerima u regiji, kao što su Indonezija i Vijetnam;

193.ističe važnost partnerstva EU-a i Indije i smatra da je iznimno važan posjet predsjednice Komisije i kolegija povjerenika Indiji 27. i 28. veljače 2025. označio početak novog poglavlja u povijesti odnosa EU-a i Indije te ponovno potvrdio stratešku vezu i njezin neiskorišteni potencijal; ističe potencijal za produbljivanje našeg partnerstva, među ostalim pojačanim savjetovanjima o sigurnosti i obrani;

194.naglašava da jačanje ZSOP-a, kao politički prioritet u desetom parlamentarnom sazivu, te povećanje rashoda za obrambene politike i programe na razini EU-a i među državama članicama iziskuju potpuni parlamentarni nadzor i odgovornost;

195.u tom pogledu poziva na jačanje nadzorne, zakonodavne i proračunske uloge Parlamenta u sve većem broju obrambenih inicijativa institucija EU-a, osobito u aktivnostima ZSOP-a, uključujući jačanje redovitog dijaloga, razmjenu informacija i održavanje stalnih kanala komunikacije između potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije, povjerenika za obranu i svemir i nadležnih tijela Europskog parlamenta; preporučuje redovito izvješćivanje relevantnih parlamentarnih odbora o obavještajnim podacima;

196.žali zbog toga što nedostatak pristupa informacijama znači da Parlament nije u stanju na odgovarajući način nadzirati projekte PESCO-a; ponavlja svoj poziv državama članicama da najmanje dvaput godišnje Parlamentu podnesu izvješće o provedbi projekata PESCO-a ; ponovno poziva ESVD da Odboru za sigurnost i obranu Parlamenta podnosi redovita i sveobuhvatna izvješća o provedbi Strateškog kompasa i drugih sigurnosnih i obrambenih inicijativa i programa te njihove procjene; naglašava potrebu za poboljšanjem nadzora nad provedbom propisa o obrambenoj industriji uvođenjem postupka za delegirane akte;

197.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjednici Komisije i nadležnim povjerenicima, glavnom tajniku UN-a, glavnom tajniku NATO-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a, agencijama EU-a u području sigurnosti i obrane te vladama i parlamentima država članica.