1.ponovno ističe univerzalnost međuovisnost, međupovezanost i nedjeljivost ljudskih prava te urođeno dostojanstvo svakog ljudskog bića; ponovno potvrđuje dužnost EU-a i njegovih država članica da promiču i štite demokraciju i univerzalnost ljudskih prava diljem svijeta; poziva EU i njegove države članice da u skladu sa svojim vrijednostima budu primjer drugima u promicanju i strogom poštovanju ljudskih prava i međunarodne pravde;

2.insistira na tome da poštovanje, zaštita i ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti temelj vanjske politike Unije, u skladu s njezinim temeljnim načelima; u tu svrhu snažno potiče Europsku uniju i njezine države članice da se zalažu za trajnu i ambicioznu predanost tome da sloboda, demokracija i ljudska prava te njihova zaštita na optimalan način postanu središnji dio svih politika EU-a te da povećaju dosljednost između unutarnjih i vanjskih politika Unije u tom području, među ostalim u okviru svih njezinih međunarodnih sporazuma;

3.naglašava da EU mora biti u potpunosti spreman boriti se protiv porasta autoritarizma, totalitarizma i populizma, kao i sve češćih povreda načela univerzalnosti ljudskih prava, demokracije i međunarodnog humanitarnog prava;

4.osuđuje sve veći trend kršenja i povreda ljudskih prava i demokratskih načela i vrijednosti diljem svijeta, kao što su, među ostalim, prijetnje nazadovanja u pogledu ljudskih prava, posebno prava žena, te pogubljenja, izvansudska pogubljenja, proizvoljna uhićenja i pritvaranja, mučenje i zlostavljanje, rodno uvjetovano nasilje, pritisak na civilno društvo, političke protivnike, marginalizirane i ranjive skupine, uključujući djecu i starije osobe, migrante, izbjeglice i tražitelje azila te etničke i vjerske manjine; također osuđuje ropstvo i prisilni rad, prekomjernu upotrebu nasilja od strane javnih tijela, uključujući nasilnu represiju mirnih prosvjeda i drugih okupljanja, sustavnu i strukturnu diskriminaciju, instrumentalizaciju pravosuđa, cenzuru i prijetnje neovisnim medijima, uključujući prijetnje u digitalnoj sferi kao što su nadzor na internetu i gašenje interneta, političke napade na međunarodne institucije i međunarodni poredak utemeljen na pravilima te sve veću upotrebu nezakonitih ratnih metoda kojima se teško krši međunarodno humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima; žali zbog slabljenja zaštite demokratskih institucija i procesa te zbog smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva diljem svijeta; osuđuje nadnacionalnu represiju koju neliberalni režimi provode nad građanima i aktivistima koji su potražili utočište u inozemstvu, među ostalim na tlu EU-a; osuđuje uhićenje i osuđujuću presudu alžirskog suda izrečenu francusko-alžirskom piscu Boualemu Sansalu koji je osuđen na pet godina zatvora; traži njegovo hitno puštanje na slobodu i izražava nadu da će nadležna tijela Alžira uvidjeti hitnu potrebu za tim;

5.s dubokom zabrinutošću primjećuje aktualnu međunarodnu krizu odgovornosti i postojanje izazova za okončanje nekažnjavanja kršenja temeljnih normi međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava u sukobima diljem svijeta; ponovno potvrđuje neutralnost i važnost humanitarne pomoći u svim sukobima i krizama; ističe ozbiljne posljedice diskreditiranja i napada na organizacije multilateralnih foruma, kao što je UN, koji mogu potaknuti kulturu nekažnjavanja i potkopati povjerenje u sustav UN-a i njegovo funkcioniranje; poziva EU da poštuje međunarodni pravni sustav i poduzme učinkovite mjere za postizanje usklađenosti;

6.sa zadovoljstvom primjećuje da u kontekstu tih velikih izazova za ljudska prava diljem svijeta postoje i „svijetle točke ljudskih prava”; posebno ističe rad organizacija civilnog društva i boraca za ljudska prava; ističe potrebu za više strateškom komunikacijom o ljudskim pravima i demokraciji širenjem vijesti o pozitivnim rezultatima, politikama i najboljim praksama; podupire inicijativu „Dobri primjeri u području ljudskih prava” kao način promicanja pozitivnih priča o ljudskim pravima te preporuča njezino ažuriranje; naglašava ulogu javne i kulturne diplomacije EU-a te međunarodnih kulturnih odnosa u promicanju ljudskih prava i poziva Odjel Europske službe za vanjsko djelovanje za stratešku komunikaciju i predviđanja da ulaže veće napore u tom pogledu;

7.sa zabrinutošću primjećuje sve veću globalnu podjelu; naglašava podijeljenu odgovornost EU-a da nastavi braniti demokratske vrijednosti i načela te ljudska prava, međunarodnu pravdu, mir i dostojanstvo diljem svijeta, koje je u trenutačnom nestabilnom stanju globalne politike još važnije braniti; poziva EU da održava otvorene komunikacijske kanale s različitim dionicima te da nastavi razvijati sveobuhvatan paket instrumenata za jačanje ljudskih prava i demokracije na globalnoj razini;

8.primjećuje da su EU i njegove države članice ostvarili znatan napredak u provedbi Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju, iako nisu ostvarili sve njegove ciljeve, djelomice zbog dosad nezabilježenih izazova s kojima se svijet suočava od trenutka kada je taj plan donesen; u tom smislu pozdravlja produljenje trajanja akcijskog plana do 2027. radi maksimiziranja sinergija i komplementarnosti između ljudskih prava i demokracije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini;

9.u potpunosti podupire rad posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava u doprinosu vidljivosti i usklađenosti djelovanja EU-a u području ljudskih prava u vanjskim odnosima EU-a; podupire središnju ulogu posebnog predstavnika EU-a u promicanju i zaštiti ljudskih prava u Uniji suradnjom sa zemljama izvan EU-a i partnerima sličnih stavova; naglašava potrebu za bliskom suradnjom između PPEU-a za ljudska prava i drugih posebnih predstavnika i posebnih izaslanika kako bi se ta dosljednost dodatno poboljšala te poziva na veću vidljivost uloge posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava; poziva na to da se posebnom predstavniku EU-a pruži potpora u njegovu radu povećanjem resursa i boljom koordinacijom s delegacijama EU-a diljem svijeta; žali zbog isključenosti Parlamenta iz postupka izbora posebnog predstavnika EU-a, unatoč stalnim pozivima na njegovo uključenje; ustraje u potrebi da posebni predstavnik EU-a redovito izvješćuje Parlament;

10.podsjeća na temeljnu ulogu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa, uključujući njegov tematski program o ljudskim pravima i demokraciji, kao vodećeg instrumenta EU-a u promicanju i zaštiti ljudskih prava i demokracije diljem svijeta; ističe potrebu za suradnjom s civilnim društvom u svim relevantnim vanjskim aktivnostima EU-a, uključujući strategiju Global Gateway, koja se financira iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa; ponovno ističe važnost racionalizacije pristupa koji se temelji na ljudskim pravima u instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje; ističe ulogu Parlamenta u postupku programiranja tog instrumenta te poziva Komisiju i ESVD da pravodobno dijele sve relevantne informacije kako bi se Parlamentu omogućilo da u skladu s time ispuni svoju ulogu, posebno tijekom geopolitičkih dijaloga na visokoj razini s Komisijom te u revizijama sredinom provedbenog razdoblja i svojim rezolucijama; poziva ESVD i Komisiju da osiguraju pružanje odgovora na pisma s preporukama nakon svakog geopolitičkog dijaloga i svake rezolucije; potiče Komisiju da razvije i pokrene sveobuhvatnu, centraliziranu internetsku stranicu posvećenu Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, uključujući informacije o svim višegodišnjim okvirnim programima, s pojedinostima o njihovim proračunima, povezanim mjerama i dodijeljenim financijskim sredstvima koja podupiru, organizirane po zemljama i po temama; napominje da se Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i svi budući instrumenti moraju usredotočiti na temeljne pokretače aktualnih izazova, uključujući potrebu za jačanjem otpornosti lokalnih zajednica i aktivnosti potpore demokraciji podupiranjem gospodarskog razvoja;

11.poziva na neovisne, ex ante procjene kako bi se utvrdile moguće posljedice i rizici projekata u pogledu ljudskih prava, u skladu s člankom 25. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/947; poziva na neovisno praćenje ljudskih prava tijekom provedbe projekata u trećim zemljama, posebno kada je riječ o projektima s visokim rizikom od povreda; poziva na obustavu projekata kojima se (ne)izravno doprinosi kršenju ljudskih prava u zemljama izvan EU-a; ponavlja zabranu dodjele sredstava EU-a aktivnostima koje su u suprotnosti s temeljnim vrijednostima Europske unije, kao što su terorizam ili ekstremizam; poziva Komisiju da s Parlamentom proaktivno dijeli sve procjene povezane s ljudskim pravima;

12.ponovno poziva na to da se u sporazume između EU-a i zemalja izvan EU-a uključe procjene ljudskih prava i čvrste klauzule o ljudskim pravima, koje će biti popraćene jasnim skupom mjerila i postupaka koje treba slijediti u slučaju kršenja; poziva Komisiju i ESVD da osiguraju aktivno praćenje i djelotvornu provedbu klauzula o ljudskim pravima u aktualnim međunarodnim sporazumima te da poboljšaju svoju komunikaciju s Parlamentom u pogledu razmatranja i odluka u vezi s tom provedbom; ponavlja da bi, s obzirom na stalne povrede klauzula o ljudskim pravima od strane partnerskih zemalja, posebno onih povezanih s programom općeg sustava povlastica plus, EU trebao reagirati brzo i odlučno, među ostalim i suspenzijom predmetnih sporazuma ako se druge mogućnosti pokažu neučinkovitima; poziva na provedbu preporuke Europskog ombudsmana o izradi portala za rješavanje pritužbi u okviru trgovinskih i financijskih instrumenata EU-a ili na prilagodbu Komisijine jedinstvene ulazne točke kako bi se omogućilo podnošenje pritužbi na nepoštovanje klauzula o ljudskim pravima; poziva institucije EU-a da redovito surađuju s poslovnom zajednicom i civilnim društvom kako bi se ojačale veze između međunarodne trgovine, ljudskih prava i gospodarske sigurnosti; poziva EU da prilikom ulaganja i projekata u okviru strategije Global Gateway osigura promicanje i zaštitu ljudskih prava tako što će se pobrinuti da se tim ulaganjima i projektima ne nanosi šteta;

13.naglašava važnu ulogu dijaloga o ljudskim pravima u okviru paketa instrumenata EU-a o ljudskim pravima i kao ključnog sredstva za provedbu akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju; ističe da se ti dijalozi moraju baviti ukupnim stanjem ljudskih prava i demokracije s relevantnim zemljama; napominje da bi se dijalozi o ljudskim pravima trebali smatrati ključnim elementom trajnog angažmana EU-a, a ne samostalnim instrumentom te da bi konstantni neuspjeh zemalja izvan EU-a da istinski sudjeluju u dijalozima i provedbi ključnih rezultata trebao dovesti do primjene drugih odgovarajućih instrumenata vanjske politike; podsjeća da se ti dijalozi trebaju upotrebljavati zajedno i u sinergiji s drugim instrumentima, uz primjenu pristupa „više za više” i „manje za manje”; ponavlja da je potrebno razmatrati pojedinačne slučajeve, posebno slučajeve dobitnika Nagrade Saharov i onih koje Parlament istakne u svojim rezolucijama, te osigurati odgovarajuće daljnje postupanje; poziva ESVD i delegacije EU-a da povećaju vidljivost tih dijaloga i njihovih ishoda te da osiguraju njihovu usmjerenost na rezultate i utemeljenost na jasnom skupu mjerila, koje je moguće uključiti u objavu zajedničke izjave za medije, kao i da poduzimaju primjerene daljnje mjere; poziva na intenzivnije i svrhovito sudjelovanje civilnog društva u dijalozima; naglašava da se istinskim organizacijama civilnog društva ne smije onemogućavati sudjelovanje u dijalozima o ljudskim pravima te da svaki dijalog mora uključivati sve istinske organizacije civilnog društva bez ikakvih ograničenja;

14.pozdravlja sve širu primjenu globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava kao ključnog političkog alata u obrani ljudskih prava i demokracije EU-a diljem svijeta; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je njegova upotreba i dalje ograničena, osobito u aktualnom geopolitičkom okruženju; međutim, prima na znanje izazove koje zahtjev za jednoglasnošću predstavlja u donošenju sankcija i ponavlja svoj poziv Vijeću na uvođenje glasovanja kvalificiranom većinom za odluke o globalnom režimu sankcija u području ljudskih prava; u tom pogledu podsjeća na službeni zahtjev koji je Parlament 2023. podnio Vijeću pozivajući na konvenciju o reformi EU-a kako bi se, među ostalim, povećao broj odluka koje se donose kvalificiranom većinom; poziva na snažniju primjenu globalnog režima sankcija u području ljudskih prava i drugih ad hoc režima sankcija usmjerenih protiv odgovornih za teške povrede ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, uključujući visoke dužnosnike; u potpunosti podupire mogućnost nametanja ciljanih antikorupcijskih sankcija u okviru EU-a u tom pogledu, što je dugogodišnji prioritet Parlamenta, bilo njezinim uključivanjem u globalni režim sankcija u području ljudskih prava bilo u okviru drugog režima; ističe potrebu za potpunom provedbom sankcija i poziva na rješavanje zaobilaženja;

15.ponovno izražava zabrinutost zbog sve češćih napada autoritarnih i neliberalnih režima na demokratska načela, vrijednosti i pluralizam; naglašava da obrana i potpora demokraciji diljem svijeta sve više postaju pitanje geopolitičkog i strateškog interesa; naglašava važnost napora Parlamenta u izgradnji kapaciteta za partnerske parlamente, promicanju posredovanja i poticanju kulture dijaloga i kompromisa, posebno među mladim političkim vođama, te osnaživanju zastupnica u parlamentu, boraca za ljudska prava i predstavnika civilnog društva i neovisnih medija; ponavlja svoj poziv Komisiji da nastavi i proširi svoje aktivnosti u tim područjima povećanjem financiranja i potpore tijelima i agencijama EU-a i drugim organizacijama koje se temelje na bespovratnim sredstvima; naglašava ključnu važnost izravne potpore civilnom društvu i osobama koje izražavaju nesuglasna stajališta, posebno u trenutačnom ozračju sve većih globalnih napetosti i represije u sve većem broju zemalja; ponovno ističe važnost misija EU-a za promatranje izbora te doprinos Parlamenta razvoju i poboljšanju njihove metodologije; poziva na razvoj paketa instrumenata EU-a koji će se koristiti u slučajevima spornih ili netransparentnih izbornih rezultata kako bi se spriječile političke i vojne krize u poslijeizbornom okruženju; poziva na pojačano djelovanje EU-a u borbi protiv manipulativnih i lažnih poruka usmjerenih protiv EU-a tijekom izbornih kampanja, u prvom redu u zemljama koje primaju veliku humanitarnu i razvojnu pomoć EU-a te u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u; poziva na pojačanu suradnju između Skupine Parlamenta za podršku demokraciji i koordinaciju izbora, relevantnih glavnih uprava Komisije i ESVD-a; poziva EU da sa zemljama izvan EU-a raspravlja o pitanjima rodne ravnopravnosti, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava; poziva na povećanje vidljivosti dijaloga o ljudskim pravima, uz istodobno osiguravanje njihove usmjerenosti na rezultate i utemeljenosti na jasnom skupu mjerila kojima se omogućuje učinkovito praćenje, među ostalim učinkovitim ex ante i ex post savjetovanjem s civilnim društvom te objavljivanjem zajedničkih izjava za medije i poduzimanjem odgovarajućih daljnjih mjera;

16.naglašava važnost jačanja sudjelovanja žena u demokratskim sustavima kako bi se riješio problem razlika u zastupljenosti žena u donošenju odluka; poziva na vanjsko djelovanje EU a kako bi se olakšalo bolje sudjelovanje žena u politici, poslovanju i civilnom društvu;

17.iznimno je zabrinut zbog kontinuiranih ograničavanja prostora u građanskom društvu i sve većih prijetnji radu boraca za ljudska prava te članovima organizacija civilnog društva, njihovim obiteljima, zajednicama i odvjetnicima, te smatra posebno zabrinjavajućim što se za njihov progon upotrebljavaju sve sofisticiranija sredstva; oštro osuđuje njihova proizvoljna pritvaranja i ubojstva; osuđuje uznemiravanje nevladinih organizacija na temelju zakonodavnih odredaba, kao što su zakoni o stranim agentima i slično, te zbog drugih ograničenja s kojima se one suočavaju; izražava žaljenje zbog toga što se borkinje za ljudska prava i dalje suočavaju s nesmiljenim i sve sofisticiranijim kršenjima usmjerenima protiv njih, uključujući ciljana ubojstva, fizičke napade, nestanke, kampanje ocrnjivanja, uhićenja, sudsko uznemiravanje i zastrašivanje; sa zabrinutošću napominje kako se čini da su ti napadi osmišljeni s ciljem sustavnog ušutkavanja borkinja za ljudska prava i uklanjanja njihovih glasova iz javne sfere; svesrdno podupire rad boraca za ljudska prava i djelovanje EU-a kako bi se osigurala njihova zaštita diljem svijeta; ističe hitnu potrebu za sveobuhvatnom i pravodobnom revizijom Smjernica EU-a o borcima za ljudska prava radi suočavanja s novim izazovima i prijetnjama te osiguravanja njihove primjenjivosti i učinkovitosti u zaštiti boraca za ljudska prava na globalnoj razini, uz uključivanje rodno osjetljivih i intersekcijskih pristupa u ažurirane smjernice, kao i za uzimanjem u obzir raznolikih podrijetla i iskustava boraca za ljudska prava i posebnih ranjivosti s kojima mogu biti suočeni; poziva EU i njegove države članice na potpunu i dosljednu primjenu Smjernica EU-a o borcima za ljudska prava; poziva na ulaganje napora u poboljšanje komunikacijskih strategija kako bi se povećala vidljivost djelovanja i kanala EU-a za mehanizme zaštite i potpore usmjerene na borce za ljudska prava;

18.izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve češće pojave nadnacionalne represije nad borcima za ljudska prava, novinarima i civilnim društvom; poziva na izradu strategije EU-a za usklađivanje nacionalnih odgovora na nadnacionalnu represiju;

19.izražava duboku zabrinutost zbog sve nesigurnijeg financijskog okruženja s kojim se suočavaju borci za ljudska prava i zajednice koji se zalažu za prava, osobito u globalnom kontekstu u kojem je prisutna sve snažnija represija; napominje da se zbog aktualnog geopolitičkog konteksta povećala potreba za potporom borcima za ljudska prava; stoga poziva Europsku uniju i njezine države članice da u potpunosti koriste svoju financijsku potporu u korist boraca za ljudska prava te da osiguraju uspostavu fleksibilnih, pristupačnih i trajnih mehanizama financiranja kojima se tim borcima omogućuje da nastave sa svojim važnim djelovanjem u kontekstu sve većih izazova;

20.ustraje u tome da ESVD, Komisija i delegacije EU-a posebnu pozornost posvete položaju dobitnika i finalista Nagrade Saharov koji su u opasnosti te da u suradnji s državama članicama i Parlamentom poduzmu odlučne mjere kako bi se zajamčili njihova dobrobit, sigurnost ili oslobođenje; odaje počast dobitnicima i finalistima Nagrade Saharov koji su izgubili živote u borbi za ljudska prava, demokraciju i slobodu;

21.pozdravlja ažuriranje Priručnika o Zakoniku EU-a o vizama u pogledu boraca za ljudska prava i poziva države članice da ga u potpunosti i dosljedno primjenjuju; ponavlja svoj poziv Komisiji da preuzme proaktivnu ulogu u uspostavi koordiniranog pristupa među državama članicama za ugrožene borce za ljudska prava;

22.ističe da nekažnjavanje i korupcija omogućuju i pogoršavaju kršenja i povrede ljudskih prava i propadanje demokratskih načela; pozdravlja antikorupcijsko djelovanje u vanjskim politikama EU-a u Zajedničkoj komunikaciji Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 3. svibnja 2023. o borbi protiv korupcije (JOIN(2023)0012), koje bi trebalo pratiti uvođenje strogog antikorupcijskog okvira u zakonodavstvo, na primjer s direktivom EU-a o borbi protiv korupcije, te sveobuhvatno rješenje ovog pitanja u okviru strategija EU-a za borbu protiv korupcije; podupire antikorupcijske odredbe uvrštene u trgovinske sporazume EU-a sa zemljama izvan EU-a; naglašava važnu ulogu civilnog društva i novinara u zemljama izvan EU-a u nadzoru borbe protiv nekažnjavanja i korupcije; poziva EU i njegove države članice da ulažu veće napore u pravosudne reforme, borbu protiv nekažnjavanja, povećanje transparentnosti i institucije za borbu protiv korupcije u zemljama izvan EU-a; potiče EU i njegove države članice da se bolje koordiniraju sa svojim saveznicima i partnerima kad god je to moguće u cilju suzbijanja sustavne korupcije, koja autokratima omogućuje da ostanu na vlasti, lišava društvo ključnim resursa te potkopava demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava;

23.ustraje u tome da EU treba poduzeti jasne korake kako bi prepoznao usku vezu između korupcije i kršenja ljudskih prava te se tako usmjerio na gospodarske i financijske čimbenike koji omogućuju kršenje ljudskih prava;

24.ponovno potvrđuje da promicanje poštovanja, zaštite i ostvarivanja ljudskih prava diljem svijeta iziskuje snažnu međunarodnu suradnju na multilateralnoj razini; ističe posebno važnu ulogu UN-a i njegovih tijela kao glavnog foruma koji mora biti u stanju učinkovito promicati napore za mir i sigurnost, održivi razvoj te poštovanje ljudskih prava i međunarodnog prava; poziva EU i njegove države članice da nastave podupirati rad UN-a, njegovih agencija i posebnih postupaka, i politički i financijski, kako bi se osigurala njegova svrsishodnost te suprotstavilo utjecaju autoritarnih i totalitarnih režima; naglašava da trenutačni multilateralni poredak mora u svoju arhitekturu u potpunosti uključiti nove globalne aktere, osobito one usmjerene na demokraciju i ljudska prava; ponovno ističe da EU i njegove države članice trebaju nastupati jedinstveno u UN-u i drugim multilateralnim forumima kako bi učinkovito rješavali globalne izazove u pogledu ljudskih prava i demokracije te podržavati odlučnost u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava; u tu svrhu poziva da se ostvari napredak u osiguravanju mjesta za EU u međunarodnim organizacijama, uključujući Vijeće sigurnosti UN-a, uz postojeća mjesta država članica; traži da delegacije EU-a preuzmu snažniju ulogu u multilateralnim forumima, za što bi trebale raspolagati primjerenim sredstvima;

25.duboko je zabrinut zbog sve češćih napada autoritarnih i totalitarnih režima na globalni poredak utemeljen na pravilima, među ostalim neizazvanom i neopravdanom agresijom na miroljubive susjede te potkopavanjem funkcioniranja tijela UN-a zloupotrebom prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a; ističe da smanjena učinkovitost tih tijela sa sobom nosi stvarne troškove u smislu sukoba, izgubljenih života i ljudske patnje te ozbiljno slabi opću sposobnost zemalja da se nose s globalnim izazovima; poziva države članice i partnere istomišljenike da razviju čvrstu strategiju i pojačaju napore kako bi se taj trend preokrenuo te da u slučaju napada ili prijetnji pošalju ujedinjenu i snažnu poruku potpore tim organizacijama; smatra da je UN-u, njegovim tijelima i drugim multilateralnim organizacijama potrebna reforma kako bi se riješili ti rastući izazovi i prijetnje;

26.duboko žali zbog odluke nekih zemalja da se povuku iz Vijeća UN-a za ljudska prava;

27.ponovno ističe snažnu potporu EU-a Međunarodnom sudu i Međunarodnom kaznenom sudu kao neophodnim, neovisnim i nepristranim pravosudnim institucijama u kontekstu posebno zahtjevnog vremena za međunarodnu pravdu; podsjeća da je Međunarodni kazneni sud koji raspolaže dostatnim financijskim sredstvima ključan za učinkovit kazneni progon teških međunarodnih zločina; pozdravlja političku i financijsku potporu koju je EU pružio Međunarodnom kaznenom sudu, uključujući Ured tužitelja Međunarodnog kaznenog suda, te pokretanje „Globalne inicijative za borbu protiv nekažnjavanja međunarodnih zločina” u sklopu koje se pruža financijska potpora organizacijama civilnog društva koje su posvećene promicanju pravde i odgovornosti za međunarodne zločine i teška kršenja ljudskih prava, među ostalim olakšavanjem sudjelovanja preživjelih u pravnim postupcima; poziva EU i njegove države članice da nastave pružati i pojačaju svoju potporu Međunarodnom kaznenom sudu, uključujući uzajamni fond MKS-a za žrtve, u obliku potrebnih sredstava, uključujući resurse i političku potporu, te da se koriste svim instrumentima koji su im na raspolaganju u cilju suzbijanja nekažnjavanja diljem svijeta te kako bi se MKS-u omogućilo da učinkovito ispunjava svoj mandat; poziva sve države članice da poštuju i provode mjere i odluke svih tijela Međunarodnog suda i svih tijela MKS-a, uključujući Ured tužitelja i vijeća, da potaknu druge zemlje da se uključe i surađuju sa sudom, među ostalim da izvršavaju uhidbene naloge Međunarodnog kaznenog suda te da podrže njihov rad kao neovisne i nepristrane međunarodne pravosudne institucije u cijelome svijetu; žali zbog toga što neke države članice MKS-a ne izvršavaju uhidbene naloge tog suda i na taj način ugrožavaju njegov rad; poziva EU, uključujući njegove glavne partnere, da potakne zemlje izvan EU-a da priznaju Međunarodni kazneni sud i postanu stranke Rimskog statuta;

28.ponavlja snažnu potporu EU-a Europskom sudu za ljudska prava; potiče sve države potpisnice Europske konvencije o ljudskim pravima da se u potpunosti pridržavaju presuda Suda;

29.naglašava da je važno izbjeći politiziranje Međunarodnog kaznenog suda jer zloupotreba njegova mandata narušava povjerenje u taj sud; konkretno i u najkritičnijem smislu osuđuje političke napade, sankcije i druge prisilne mjere uvedene ili predviđene protiv samog MKS-a i protiv njegova osoblja; poziva države članice i institucije EU-a da surađuju na pronalaženju rješenja kako bi se institucija Međunarodnog kaznenog suda i njegovo osoblje zaštitili od svih budućih sankcija koje bi ugrozile funkcioniranje suda;

30.izražava duboku zabrinutost zbog sankcija SAD-a protiv Međunarodnog kaznenog suda, njegovih tužitelja, sudaca i osoblja, što predstavlja ozbiljan napad na međunarodni pravosudni sustav; poziva Komisiju da hitno aktivira Statut o blokiranju, a države članice da pojačaju svoje diplomatske napore kako bi zaštitile i očuvale Međunarodni kazneni sud kao neizostavan temelj međunarodnog pravosudnog sustava;

31.prepoznaje univerzalnu nadležnost kao važan alat međunarodnog kaznenopravnog sustava za sprečavanje i borbu protiv nekažnjavanja te promicanje međunarodne odgovornosti; poziva države članice da primjenjuju univerzalnu nadležnost u borbi protiv nekažnjavanja;

32.poziva EU i njegove države članice da predvode globalnu borbu protiv svih oblika ekstremizma i pozdravlja donošenje strategije EU-a u tu svrhu; poziva na to da borba protiv terorizma bude na samom vrhu unutarnjepolitičkog i vanjskopolitičkog programa EU-a;

33.sa zabrinutošću primjećuje sve veće nepoštovanje međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima, posebno u obliku aktualnih sukoba diljem svijeta; oštro osuđuje porast namjernih, neselektivnih i nerazmjernih napada na civile i civilne objekte u više područja sukoba; ističe da je iznimno važno da sve UN-ove agencije i agencije za humanitarnu pomoć mogu pružiti potpunu, pravodobnu i neometanu pomoć svim ljudima u ranjivom položaju te poziva sve strane u oružanim sukobima da u potpunosti poštuju rad tih agencija i omoguće im da pružaju osnovnu pomoć civilima bez uplitanja; osuđuje pokušaje onemogućivanja rada agencija UN-a koje pružaju humanitarnu pomoć; potiče sve strane u oružanim sukobima da zaštite civilno stanovništvo, humanitarne i zdravstvene radnike te novinare medijske djelatnike; poziva sve strane u oružanim sukobima da poštuju legitimnost i nepovredivost mirovnih misija UN-a; poziva sve države da se bezuvjetno i u potpunosti pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava; poziva međunarodnu zajednicu i posebno države članice da promiču odgovornost i borbu protiv nekažnjavanja teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava; poziva na sustavno stvaranje humanitarnih koridora u zaraćenim regijama i područjima borbi, kad god je to potrebno, kako bi se ugroženim civilima omogućilo da izbjegnu sukobe te oštro osuđuje sve napade na njih; zahtijeva neometan pristup humanitarnim organizacijama koje nadziru ratne zarobljenike i pomažu im, kako je predviđeno Ženevskom konvencijom o ratnim zarobljenicima; očekuje od međunarodnih organizacija da se pridržavaju međunarodnog prava u pogledu postupanja s ratnim zarobljenicima; poziva na međunarodnu suradnju i pomoć u vraćanju prisilno deportiranih osoba, posebice djece i talaca;

34.izražava duboku zabrinutost zbog trajanja problema dugotrajnih okupacija i pripajanja teritorija; poziva da se posebna pozornost posveti stanju ljudskih prava na nezakonito okupiranim područjima, među ostalim u slučajevima dugotrajne okupacije, kao što su Palestina i Zapadna Sahara, i višestrukih zamrznutih sukoba i nevidljivih sukoba, kao što su sukobi u Sudanu ili Demokratskoj Republici Kongo, te da se poduzmu učinkovite mjere u cilju sprečavanja teških kršenja ljudskih prava na terenu, uključujući kršenje prava na život, ograničavanje slobode kretanja i diskriminaciju;

35.ponavlja poziv državama članicama da pomognu zauzdati oružane sukobe i ozbiljna kršenja ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava strogom primjenom odredbi članka 7. Ugovora UN-a o trgovini oružjem od 2. travnja 2013. o izvozu i procjeni izvoza te Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme;

36.potiče pouzdane treće zemlje sličnih stavova da ojačaju svoje obrambene kapacitete, otpornost i civilnu pripravnost za učinkovito odvraćanje od agresije i zaštitu ljudskih prava na globalnoj razini;

37.s obzirom na rodno uvjetovane učinke oružanih sukoba, žali zbog toga što se u općem odgovoru EU-a na humanitarne i izbjegličke krize nedovoljno važnosti i fokusa posvećuje seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima; ponavlja da humanitarne krize pojačavaju izazove u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava i rodno uvjetovane probleme te podsjeća na to da su u kriznim zonama, posebno među ranjivim skupinama kao što su izbjeglice i migranti, žene, djevojke i djevojčice posebno izložene seksualnom nasilju, spolno prenosivim bolestima, seksualnom iskorištavanju, korištenju silovanja kao ratnog oružja i neželjenim trudnoćama; poziva Komisiju i države članice da u okviru humanitarne pomoći i pomoći izbjeglicama glavni prioritet daju rodnoj ravnopravnosti te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, kao i preuzimanju odgovornosti te pristupu pravosuđu i pravnoj zaštiti u slučajevima kršenja spolnih i reproduktivnih prava te rodno uvjetovanog nasilja, među ostalim u pogledu osposobljavanja humanitarnih aktera i budućeg financiranja;

38.prepoznaje potencijal za snažnije usklađivanje pristupa zaštiti i promicanju ljudskih prava između institucija EU-a, veleposlanstava država članica i delegacija EU-a u zemljama izvan EU-a, posebno u poticanju tih zemalja da poštuju svoje međunarodne obveze i da se suzdrže od uznemiravanja i progona kritičara; naglašava priliku da veleposlanstva država članica preuzmu sve aktivniju ulogu u promicanju i zaštiti ljudskih prava, uz istodobno podupiranje civilnog društva u tim zemljama; poziva EU i njegove države članice da iskoriste sva moguća sredstva kako bi ocijenili uvjete pritvora, promatrali suđenja i sudske postupke, povećali pritisak i osviještenost te potaknuli zemlje i aktivno radili na oslobađanju političkih zatvorenika; naglašava važnost zajedničke odgovornosti između država članica i delegacija EU-a u tim naporima; poziva EU i njegove države članice da pojačaju svoje kolektivne napore u promicanju poštovanja, zaštite i ostvarivanja ljudskih prava te potpori demokracije diljem svijeta; potiče pomno praćenje i procjenu kapaciteta delegacija EU-a kako bi se osiguralo da svaka ima određenu kontaktnu točku za slučajeve kršenja ljudskih prava te da se za taj mandat dodijele sredstva dostatna za učinkovit i pravodoban odgovor; u tom kontekstu ponovno ističe koliko su za delegacije EU-a važne postojeće smjernice EU-a koje se odnose na konkretna područja ljudskih prava;

39.osuđuje svako djelovanje ili pokušaj legalizacije, poticanja, odobravanja, pristanka ili prihvaćanja mučenja i drugog okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili metoda kažnjavanja pod bilo kojim okolnostima; osuđuje sve veću učestalost navoda o tome da se državni akteri u brojnim različitim kontekstima, u zatvorskim okruženjima i izvan njih, koriste mučenjem, među ostalim političkih zatvorenika, te u konfliktnim situacijama diljem svijeta, čime se prije svega krši Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima, kao i navoda o ubijanju ratnih zarobljenika, što predstavlja ratni zločin, te ponavlja apsolutnu prirodu prava na slobodu od mučenja ili drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja; ponavlja politiku nulte tolerancije EU-a prema mučenju i drugim oblicima zlostavljanja te poziva relevantne institucije, uključujući Europski sud za ljudska prava, da zauzmu odlučan stav o svakom takvom slučaju;

40.ponovno poziva na univerzalnu ratifikaciju Konvencije UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i njezina Fakultativnog protokola te na potrebu da države usklade svoje nacionalne odredbe sa svojim međunarodnim obvezama; u skladu s revidiranim Smjernicama za politiku EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim okrutnim, neljudskim ili ponižavajućim postupanjem ili kažnjavanjem, koje je Vijeće usvojilo 16. rujna 2019., ponavlja važnost suradnje s relevantnim dionicima u borbi za iskorjenjivanje mučenja i nadgledanje mjesta pritvora;

41.ponavlja da je potrebno zaštititi demokratski prostor EU-a i ostvarivanje temeljnih sloboda u njemu, posebno slobode okupljanja i udruživanja; naglašava rastuću nasilnu represiju nad prosvjedima i mirnim okupljanjima u prostoru EU-a za građansko djelovanje, uz slučajeve mučenja i zlostavljanja koji su završili smrću i drugim teškim povredama; naglašava da treba ojačati to temeljno pravo, zajedno s apsolutnom zabranom mučenja i zlostavljanja;

42.podsjeća da je pravo na hranu ljudsko pravo, uključujući fizički i ekonomski pristup odgovarajućoj hrani ili sredstvima za njezinu nabavu; iznimno je zabrinut zbog izazova povezanih s pravom na hranu diljem svijeta, posebno u ratnim situacijama i sukobima; osuđuje porast navoda o korištenju hrane kao oružja u situacijama oružanih sukoba; traži da EU i njegove države članice u okviru sustava UN-a promiču obvezne smjernice o pravu na hranu bez diskriminacije; potiče Europsku uniju i njezine države članice da pružaju punu političku i financijsku podršku organizacijama i agencijama koje rade na osiguravanju prava na hranu u područjima sukoba; podsjeća na važnost Deklaracije UN‑a o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima radi postizanja sigurnosti opskrbe hranom; u tom pogledu pohvaljuje rad UN-ovog Svjetskog programa za hranu;

43.ponovno potvrđuje da pravo na zdravstveno ispravnu vodu za piće i pravo na sanitarne uvjete predstavljaju ljudska prava, pri čemu se ta dva prava međusobno dopunjuju; naglašava da je pristup čistoj vodi za piće neophodan za zdrav i dostojanstven život te ključan za održavanje ljudskog dostojanstva; naglašava da je pravo na vodu jedan od temeljnih preduvjeta za uživanje drugih prava te se kao takvo mora voditi logikom javnog interesa te općih javnih i globalnih dobara; ističe važnost Smjernica EU-a o zdravstveno ispravnoj vodi za piće i sanitarnim uvjetima te potiče institucije EU-a i države članice da ih provode i promiču njihovu provedbu u zemljama izvan EU-a te na multilateralnim forumima;

44.ističe da klimatske promjene i njihov učinak na okoliš izravno utječu na stvarno uživanje svih ljudskih prava; uvažava bitan rad organizacija civilnog društva, autohtonih naroda i lokalnih zajednica, boraca za ljudska prava u području zaštite zemlje i okoliša i aktivista autohtonih naroda za zaštitu čistog, zdravog i održivog okoliša, uključujući pristup zemlji i izvorima vode; žali zbog rizika s kojima se suočavaju borci za ljudska prava u području okoliša i aktivisti autohtonih naroda te poziva na to da se osigura njihova učinkovita zaštita; napominje da je vjerojatnije da će zajednice koje najmanje doprinose klimatskim promjenama biti one koje će biti pogođene klimatskim rizicima i prirodnim katastrofama te u tom pogledu poziva na povećanje potpore najranjivijim skupinama; podsjeća da autohtoni narodi i lokalne zajednice imaju važnu ulogu u održivom upravljanju prirodnim resursima i očuvanju biološke raznolikosti; podsjeća na to da prelazak na čistu energiju mora biti pravedan i da se njime moraju poštovati temeljna prava svih ljudi; ponavlja da je postizanje UN‑ovih ciljeva održivog razvoja važno za zaštitu ljudskih prava sadašnjih i budućih generacija;

45.s dubokom zabrinutošću primjećuje sve veću prijetnju čistom, zdravom i održivom okolišu koju predstavljaju uporaba oružja za masovno uništenje i drugi oblici ratovanja koji negativno i nerazmjerno utječu na okoliš; naglašava potrebu za učinkovitim rješavanjem problema raseljavanja ljudi uslijed uništavanja okoliša i klimatskih promjena, koje povećava rizik od kršenja ljudskih prava i pojačava ranjivosti na različite oblike izrabljivanja; uviđa da se djeca suočavaju s akutnijim rizicima od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama te da su također jedna od najvećih skupina koje će njima biti pogođene; poziva EU da se usredotoči na rješavanje posljedica koje će klimatske promjene imati na ostvarivanje prava djeteta;

46.poziva na zauzimanje sustavnog i dosljednog pristupa promicanju i obrani prava djece, uključujući najmarginaliziranije i najranjivije skupine, u svim vanjskim politikama EU‑a; poziva na usklađenije napore za promicanje poštovanja, zaštite i ostvarivanja prava djece u kriznim ili izvanrednim situacijama; osuđuje pad poštovanja prava djeteta i sve veća kršenja i povrede tih prava, među ostalim nasiljem, ranim i prisilnim brakovima, seksualnim zlostavljanjem uključujući genitalno sakaćenje, trgovanjem ljudima, dječjim radom, ubojstvima iz časti, novačenjem djece vojnika, nedostatkom pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, pothranjenošću i ekstremnim siromaštvom; također osuđuje porast broja smrti djece u oružanim sukobima i naglašava potrebu za učinkovitom zaštitom prava djece u aktivnom ratovanju; poziva na nove inicijative EU‑a za promicanje i zaštitu prava djeteta radi rehabilitacije i reintegracije djece pogođene sukobima, osiguravanja takvoj djeci zaštićenog okruženja koje se temelji na obitelji i zajednici kao prirodnom okruženju za život, u kojem su skrb i obrazovanje ključni elementi; ponavlja svoj poziv na zauzimanje sustavnog i dosljednog pristupa promicanju i obrani prava djece u svim vanjskim politikama EU-a; poziva sve zemlje da hitno ratificiraju Konvenciju UN-a o pravima djeteta kako bi se omogućila univerzalna ratifikacija tog temeljnog instrumenta;

47.naglašava da je hitno potrebno zaštititi prava trudnica te im osigurati sveobuhvatnu potporu za njihovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo, što uključuje zajamčen pristup uslugama zdravstvene skrbi za trudnice i rodilje, dostupnost ustanova za skrb o djeci kao što su jaslice te uspostavu pravednih politika na radnom mjestu kojima se štiti njihova dobrobit, prihodi i napredovanje u karijeri;

48.naglašava važnost osiguravanja dostatnih financijskih sredstava kojima bi se zemljama omogućilo da ostvare svoje ciljne vrijednosti u okviru cilja održivog razvoja br. 4 o kvalitetnom obrazovanju te osiguraju pristup obrazovanju za svu djecu i mlade; ponavlja svoje pozive na uklanjanje kulturnih normi i rodnih pristranosti kojima se djevojčicama, djevojkama i ženama onemogućuje obrazovanje te potiče stvaranje rodno osjetljivih obrazovnih sustava diljem svijeta;

49.naglašava da je obrazovanje polazište za njegovanje načela i vrijednosti koji doprinose osobnom razvoju djece, kao i socijalnoj koheziji i demokraciji te vladavini prava u cijelom svijetu; u tu svrhu poziva EU da promiče svoje vrijednosti podupiranjem pristupa obrazovanju i učenju za žene, djevojke i djevojčice;

50.naglašava da su prava žena i rodna ravnopravnost nužna i nedjeljiva ljudska prava te osnova za vladavinu prava i uključive i otporne demokracije; žali zbog činjenice da se milijuni žena, djevojaka i djevojčica i dalje suočavaju s diskriminacijom i nasiljem, posebno u kontekstu sukoba, situacija nakon sukoba i raseljavanja, te da im se uskraćuje dostojanstvo, autonomija, uključujući tjelesnu autonomiju, pa čak i život; osuđuje nekažnjavanje počinitelja koji krše prava borkinja za ljudska prava; zgrožen je upotrebom silovanja i seksualnog nasilja kao ratnog oružja i naglašava potrebu za razotkrivanjem tih slučajeva i boljom međunarodnom suradnjom u borbi protiv nekažnjavanja tih zločina; traži da EU, njegove države članice i partneri sličnih stavova pojačaju napore kako bi osigurali potpuno uživanje i zaštitu ljudskih prava žena, djevojaka i djevojčica te da u sve politike uključe rodno osviješteni pristup, uzimajući u obzir različite učinke globalnih izazova kao što su klimatske promjene ili sukobi; naglašava da su spolno i reproduktivno zdravlje i prava temeljna ljudska prava koja se moraju poštovati na globalnoj razini i u državama članicama te izražava duboku zabrinutost zbog globalnih neuspjeha u području rodne ravnopravnosti te spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; ponavlja da je uskraćivanje kvalitetnih i sveobuhvatnih usluga u području spolnog i reproduktivnog zdravlja oblik rodno uvjetovanog nasilja; naglašava da je važno biti primjer drugima; poziva EU da u sklopu promicanja ljudskih prava i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja prednost da pristupu spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima; najoštrije osuđuje sve češće napade na spolno i reproduktivno zdravlje i prava diljem svijeta te rodno uvjetovano nasilje, uključujući upotrebu seksualnog nasilja kao ratnog oružja; poziva EU i njegove države članice da poštuju spolno i reproduktivno zdravlje i prava kao ljudska prava, da pravo na zakonit i siguran pobačaj unesu u Povelju o temeljnim pravima te da pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima postave kao prioritet kako bi se unaprijedila ljudska prava i ciljevi održivog razvoja; duboko žali zbog slučajeva sakaćenja ženskih spolnih organa, ubojstava iz časti, dječjih brakova i prisilnih brakova; pozdravlja pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji i snažno potiče preostale države članice da bez daljnje odgode ratificiraju Istanbulsku konvenciju; poziva EU i njegove međunarodne partnere da pojačaju svoje napore kako bi se osiguralo da žene u potpunosti uživaju svoja ljudska prava i da su ravnopravne s muškarcima; naglašava važnost zaštite prava žena, osiguravajući zaštitu njihova zdravlja, sigurnosti i dostojanstva, posebno u kontekstu pristupa zdravstvenoj skrbi i zaštite na radnom mjestu; naglašava potrebu da se nastavi snažno odbacivati ​​i osuđivati ​​zakone o zabrani pobačaja kojima se žene, djevojke i djevojčice kažnjavaju višedesetljetnim kaznama zatvora, čak i u slučajevima silovanja, incesta ili kada je ugrožen život trudnice; ističe da je potrebno ulagati napore u potpuno iskorjenjivanje prakse sakaćenja ženskih spolnih organa; u potpunosti podržava ulogu veleposlanice EU-a za rodna pitanja i raznolikost;

51.uvažava činjenicu da su promicanje i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava ključni za postizanje rodne ravnopravnosti te potvrđuje pravo na pristup sveobuhvatnim uslugama povezanima sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, uključujući moderne metode kontracepcije, besplatan, siguran i zakonit pobačaj, zdravstvenu skrb za rodilje, prenatalnu i postnatalnu skrb, potpomognutu oplodnju te pristup informacijama i obrazovanju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, uključujući sveobuhvatan seksualni odgoj, bez ikakvog oblika diskriminacije, prisile ili nasilja; ponavlja da su tijela za ljudska prava priznala da zbog zabrane pobačaja žene mogu biti izložene mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju;

52.uviđa da rodni aparthejd predstavlja sustavan i institucionaliziran oblik ugnjetavanja, kojim se ženama, djevojkama i djevojčicama uskraćuju temeljna prava isključivo na temelju njihova spola; s dubokom zabrinutošću primjećuje ukorjenjivanje rodno uvjetovanog aparthejda u određenim regijama, u kojima se žene suočavaju s velikim ograničenjima u pogledu obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene skrbi i slobode kretanja, što se često temelji na pravnim i kulturnim okvirima kojima se jača rodno uvjetovana diskriminacija; potiče Europsku uniju i njezine države članice da se proaktivno uključe u rješavanje pitanja rodnog aparthejda jačanjem diplomatskih napora, ciljanim gospodarskim mjerama i mehanizmima odgovornosti kojima se podupiru organizacije civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost; poziva na službeno priznavanje rodnog aparthejda kao zasebne povrede ljudskih prava i na podupiranje međunarodnih inicijativa za njegovu klasifikaciju kao zločina protiv čovječnosti, čime se doprinosi uspostavi globalnog standarda odgovornosti;

53.osuđuje podrivanje ljudskih prava i sigurnosti izbjeglica, tražitelja azila i prisilno raseljenih osoba; ponovno potvrđuje njihova neotuđiva ljudska prava i temeljno pravo na traženje azila; podsjeća na obvezu država da ih štite u skladu s međunarodnim pravom; naglašava važnost identifikacije i registracije pojedinaca, uključujući djecu, kao ključnog alata za zaštitu izbjeglica i jamčenje integriteta sustava za zaštitu izbjeglica, sprečavanje trgovine ljudima i novačenja djece u oružane paravojne postrojbe; poziva EU i njegove države članice da u politici Unije u području azila i migracija te u suradnji Unije s partnerskim zemljama u tom području uistinu poštuju njihova prava; žali zbog sve veće ksenofobije, rasizma i diskriminacije migranata te zbog različitih oblika nasilja s kojima se suočavaju, među ostalim tijekom njihova raseljavanja, i zbog brojnih prepreka s kojima se suočavaju, uključujući pristup zdravstvenoj skrbi; osuđuje postupke stranih aktera koji instrumentaliziraju migracije na granicama EU-a, što predstavlja hibridne napade na države članice i dehumanizaciju migranata; naglašava da bi EU trebao ulagati veće napore kako bi prepoznao i razvio načine za rješavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, jačajući otpornost zajednica iz kojih migranti potječu i pomažući im da svojim članovima ponude pristojan život u matičnoj zemlji; poziva EU i njegove države članice da nastave pružati i, gdje je to moguće, povećaju svoju potporu zemljama koje primaju većinu izbjeglica, kao i tranzitnim zemljama; ponavlja da su bliska suradnja i angažman sa zemljama izvan EU-a, uz potpuno poštovanje temeljnih prava, i dalje ključni za sprečavanje krijumčarenja migranata; naglašava da je u tom pogledu ključno širenje informacija i kampanje za podizanje razine osviještenosti o rizicima krijumčarenja te informiranje o migracijskim zakonima u odredišnim zemljama kako bi se spriječilo poduzimanje nepotrebno riskantnih putovanja onih koji nemaju osnove za azil; poziva na to da se pri humanitarnim operacijama koje financira EU uzmu u obzir posebne potrebe i ranjivost djece te da se zajamči njihova zaštita dok su raseljena; ističe da je važno razviti učinkovit okvir za sigurne i zakonite putove prema EU-u i u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije o privlačenju vještina i talenata u EU Komunikacija Komisije od 27. travnja 2022. naslovljena „Privlačenje vještina i talenata u EU” (COM(2022)0657)., uključujući razvoj partnerstava za talente s partnerskim zemljama; poziva na poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja u zemlje gdje bi život i sloboda osoba bili ugroženi; poziva EU i njegove države članice da rasprave o fenomenu instrumentaliziranih migracija koje organiziraju autoritarni režimi i organizirane kriminalne skupine te naglašava da je potrebno provesti sveobuhvatnu analizu te pojave, razviti učinkovite protumjere i razmotriti posljedice koje to ima za okvir za ljudska prava;

54.osuđuje kršenja ljudskih prava, uključujući diskriminaciju, progon, nasilje i ubojstva, stigmatizaciju, zločine iz mržnje, govor mržnje, terapije za konverziju, genitalno sakaćenje te seksualno nasilje nad lezbijkama, homoseksualcima, biseksualnim, transseksualnim, nebinarnim, interseksualnim i queer (LGBTIQ+) osobama diljem svijeta; poziva EU i države članice da osude tu nepravdu i obvežu se na zaštitu prava, dostojanstva i sigurnosti LGBTIQ+ osoba; iznimno je zabrinut zbog širenja mržnje i diskursa protiv LGBTIQ+ zajednice te zakonodavstva usmjerenog protiv LGBTIQ+ osoba i boraca za ljudska prava; u vezi s time odbacuje prakse konverzije usmjerene na LGBTIQ+ osobe kojima je cilj izmijeniti, potisnuti ili iskorijeniti seksualnu orijentaciju, rodni identitet i/ili rodno izražavanje žrtava; poziva na provedbu politike pravne zabrane takvih praksi na razini EU-a; poziva na donošenje politika kojima se štite LGBTIQ+ osobe i kojima im se pružaju alati za sigurno prijavljivanje povreda njihovih prava u skladu sa Smjernicama EU-a o promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava LGBTI osoba; ističe sve veću zabrinutost i strah unutar LGBTIQ+ zajednica te potiče EU da zauzme čvrst stav protiv svih zakonodavnih ili socijalnih mjera kojima se ugrožavaju LGBTIQ+ osobe; posebno je zabrinut zbog LGBTIQ+ osoba koje žive u nedemokratskim režimima ili područjima sukoba te poziva na uspostavu mehanizama brzog odgovora kako bi se zaštitile i te osobe i borci za njihova prava; ponavlja svoj poziv na potpunu provedbu Strategije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025. kao alata EU-a za poboljšanje položaja LGBTIQ+ osoba diljem svijeta; poziva na protivljenje primjeni smrtne kazne u bilo kojim okolnostima, uključujući svako zakonodavstvo kojim bi se propisivala smrtna kazna za homoseksualnost; poziva Uniju i njezine države članice da se dodatno zauzmu kako bi zemlje s takvim zakonima ponovno razmotrile svoje stajalište o smrtnoj kazni; nadalje, napominje da izricanje smrtne kazne na temelju takvog zakonodavstva samo po sebi predstavlja proizvoljno ubojstvo i kršenje članka 6. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;

55.zabrinut je zbog izazova u pogledu potpunog ostvarivanja prava osoba s invaliditetom; ponovno poziva EU da pomogne partnerskim zemljama u razvoju politika za potporu njegovateljima za osobe s invaliditetom; poziva na povećanje socijalne osviještenosti i suzbijanje diskriminirajućeg ponašanja prema osobama s invaliditetom; ističe dodatne komplikacije s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u sukobima i u slučaju prirodnih katastrofa jer su izloženije nasilju i često nemaju odgovarajuću potporu; potiče sve strane u konfliktnim situacijama diljem svijeta da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi u najvećoj mogućoj mjeri ublažile rizike za njih; naglašava potrebu za zaštitom djece s invaliditetom od svih oblika iskorištavanja; poziva EU da u svojoj vanjskoj politici iskoristi Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. kao alat za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom, posebno kada je riječ o siromaštvu i diskriminaciji, ali i za rješavanje problema povezanih s pristupom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i zapošljavanju te sa sudjelovanjem u političkom životu; potiče EU da podrži partnerske zemlje u razvoju uključivih gospodarskih politika kojima se promiču pristupačno strukovno osposobljavanje i mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom te potiče njihovo puno i aktivno gospodarsko sudjelovanje;

56.ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da razviju nove načine za jačanje prava starijih osoba uzimajući u obzir višestruke izazove s kojima se suočavaju, kao što su, među ostalim, diskriminacija na temelju dobi, siromaštvo, nasilje i nedostatak socijalne zaštite, zdravstvene skrbi i ključnih usluga, kao i prepreke za zapošljavanje; poziva na provedbu posebnih mjera za suzbijanje rizika od siromaštva za starije žene povećanjem socijalne potpore; ističe rad otvorene radne skupine UN-a o starenju na pravno obvezujućem instrumentu za jačanje zaštite ljudskih prava starijih osoba te poziva EU i njegove države članice da razmotre pružanje aktivne podrške tom radu; naglašava potrebu za međusektorskim međugeneracijskim pristupom u politikama EU-a kako bi se izgradila i potaknula solidarnost između mladih i starijih osoba;

57.ponavlja da osuđuje sve oblike rasizma, netolerancije, antisemitizma, islamofobije, progona kršćana, ksenofobije i diskriminacije na temelju rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, društvene klase, invaliditeta, kaste, vjere, uvjerenja, dobi, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta; osuđuje sve veću međunarodnu prijetnju govora mržnje i govora kojim se potiče na nasilje, među ostalim na internetu; ponovno ističe ključnu ulogu obrazovanja i dijaloga u promicanju tolerancije, razumijevanja i raznolikosti; poziva na donošenje ili jačanje mehanizama za prijavljivanje diskriminatornog ponašanja i pristup učinkovitim pravnim lijekovima, kako bi se okončalo nekažnjavanje onih koji se tako ponašaju;

58.ponavlja svoje principijelno protivljenje smrtnoj kazni, koja je nepovratna i nije u skladu s pravom na život i zabranom mučenja, te je okrutna, nečovječna i ponižavajuća kazna; naglašava da EU mora neumorno ulagati napore u ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu, kao jedan od glavnih ciljeva njegove vanjske politike u području ljudskih prava; napominje da unatoč trendu poduzimanja koraka prema ukidanju smrtne kazne u nekim zemljama izvan EU-a, i dalje postoje znatni izazovi u tom pogledu; žali zbog činjenice da je u drugim zemljama izvan EU-a broj izvršenih smrtnih kazni dosegnuo najvišu razinu u posljednjih pet godina; ponavlja svoj poziv da sve zemlje u potpunosti ukinu smrtnu kaznu ili smjesta uvedu moratorij na primjenu smrtne kazne (osude i pogubljenja) kao prvi korak prema njezinu ukidanju; u tom pogledu potiče EU da pojača diplomatsku suradnju sa zemljama koje i dalje provode smrtnu kaznu, potičući dijalog i suradnju u pitanjima ljudskih prava i pružajući potporu razvoju pravosudnih reformi koje bi mogle dovesti do ukidanja smrtne kazne;

59.ponovno izražava zabrinutost zbog kršenja prava na slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja; zabrinut je zbog povećanja netolerancije prema različitim vjerskim zajednicama diljem svijeta; žali zbog instrumentalizacije vjerskih identiteta ili identiteta uvjerenja u političke svrhe i isključivanja osoba koje spadaju u manjine na temelju vjeroispovijesti i uvjerenja te vjerskih zajednica, uključujući iz političkog sudjelovanja, kao i zbog uništavanja i vandaliziranja lokacija i umjetničkih djela od kulturne i povijesne vrijednosti, u određenim zemljama izvan EU-a; naglašava da je sloboda izbora vjeroispovijesti, uvjerenja ili nevjerovanja ljudsko pravo koje se ne može kažnjavati; stoga osuđuje postojanje i provedbu takozvanih zakona o apostaziji i zakona o bogohuljenju koji dovode do strogih kazni, ponižavajućeg postupanja, a u nekim slučajevima i do smrtnih kazni; poziva na ukidanje zakona o apostaziji i zakona o bogohuljenju; ističe da bi se posebnom izaslaniku za promicanje i zaštitu slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a trebala dodijeliti veća sredstva kako bi učinkovito mogao izvršavati svoj mandat; ističe da je potrebno da posebni izaslanik nastavi blisko i komplementarno surađivati s PPEU-om za ljudska prava i Radnom skupinom Vijeća za ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da pojačaju napore za zaštitu prava na slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, da skreću pozornost na ta pitanja na forumima UN-a za ljudska prava te da nastave surađivati s relevantnim mehanizmima i odborima UN-a; poziva EU da zatraži i konsolidira izvješća delegacija EU-a o stanju slobode mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja;

60.podsjeća da većina uzroka nasilnih sukoba u cijelom svijetu uključuje pritužbe manjina u pogledu isključenosti, diskriminacije i nejednakosti povezanih s kršenjem ljudskih prava manjina, kao što je primijetio posebni izvjestitelj UN-a za pitanja manjina; naglašava potrebu za uključivanjem zaštite prava manjina i razvojem mehanizama zaštite na razini UN-a; podsjeća na obveze država članica da zaštite prava svojih nacionalnih, etničkih, kulturnih, vjerskih ili jezičnih manjina unutar vlastitih državnih područja; poziva Komisiju da osigura potporu zaštiti prava pripadnika manjina u cijelom svijetu na način da se ona uključi kao prioritet u okvir tematskog programa EU‑a NDICI-Globalna Europa za ljudska prava i demokraciju;

61.naglašava ključnu važnost slobode izražavanja i pristupa pouzdanim i raznolikim izvorima informacija za održavanje demokracije i prostora za uspješno građansko djelovanje; podsjeća da demokracije mogu funkcionirati samo ako građani imaju pristup neovisnim i pouzdanim informacijama, zbog čega su novinari ključni akteri u zaštiti demokracije; stoga je duboko zabrinut zbog sve većih ograničenja slobode izražavanja u mnogim zemljama širom svijeta, posebno za novinare, i to cenzurom, nametnutom autocenzurom, takozvanim zakonima o stranim agentima i zlouporabom zakona za suzbijanje terorizma ili korupcije kako bi se ograničili novinari i organizacije civilnog društva; zabrinut je zbog govora mržnje protiv novinara, na internetu i izvan njega, koji dovodi do odvraćajućeg učinka; osim toga, izražava zabrinutost zbog fizičke sigurnosti novinara i medijskih djelatnika i zbog toga što su oni mete u područjima sukoba; žali zbog činjenice da je 2024. ubijeno 54 novinara i medijskih djelatnika, većina njih u zonama sukoba, 550 ih je bilo u pritvoru, 55 su bili taoci, a 95 ih je nestalo;

62.hitno poziva EU da podrži pouzdane medije i informacijske centre koji promiču odgovornost vlasti i podupiru demokratske tranzicije, ističući pritom potrebu za održavanjem načela pluralizma, transparentnosti i neovisnosti; ističe ulogu provjeravatelja činjenica u medijskom okruženju, odnosno ulogu osiguravanja da javnost može imati povjerenja u informacije koje prima; zabrinut je zbog toga što su oni iz tog razloga glavne mete napada od strane neliberalnih režima koji kreiraju i šire dezinformacije, propagandu i lažne vijesti; osuđuje široku upotrebu strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja kako bi se ušutkali novinari, aktivisti, sindikalisti i borci za ljudska prava na globalnoj razini; u tom kontekstu pozdravlja direktivu osmišljenu kako bi se novinare i borce za ljudska prava zaštitilo od zlouporabe pravnih postupaka i strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja; potiče zakonodavce u zemljama izvan EU-a da izrade zakonodavstvo s istim ciljem u okviru širih napora za promicanje i zaštitu slobode i pluralizma medija; traži da EU pri praćenju usklađenosti međunarodnih sporazuma uzima u obzir napade na slobodu medija, kao i trajno i sustavno narušavanje prava na informacije;

63.pozdravlja plan Komisije da financira inicijative kojima se podupiru novinari u pravnim i praktičnim pitanjima, uključujući i izvan EU-a, u okviru akcijskog plana za europsku demokraciju; poziva EU da pojača svoje napore kako bi pomogao novinarima izloženima napadima na globalnoj razini te podsjeća na to da su neovisni novinari na prvoj liniji borbe protiv dezinformacija, koje potkopavaju demokracije; prepoznaje doprinos postizanju tog cilja koji su dali programi kao što su sada ugašeni Media4Democracy i druge aktivnosti koje financira EU, uključujući aktivnosti Europske zaklade za demokraciju; duboko žali zbog odluke da se obustavi financiranje Radio Free Europe/Radio Liberty, Radio Free Asia i Glas Amerike, medijskih kuća s ključnom ulogom u borbi protiv dezinformacija, promicanju demokratskih vrijednosti i izvješćivanju na područjima na kojima je sloboda tiska ozbiljno ograničena ili ne postoji; poziva EU da hitno reagira i pruži potrebna financijska sredstva kako bi se osigurala dostupnost pouzdanih izvora vijesti u zemljama koje ograničavaju slobodu tiska;

64.i dalje je duboko zabrinut zbog pogoršanja stanja slobode medija diljem svijeta; osuđuje cenzuru novinara, boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva primjenom zakona o takozvanim stranim agentima, kao i drugih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera koje donose autoritarni i neliberalni režimi;

65.ponovno potvrđuje svoju predanost zaštiti i promicanju akademske slobode kao ključne sastavnice otvorenih i demokratskih društava; ističe napade na akademsku slobodu ne samo u režiji autoritarnih i totalitarnih režima, već i od strane ekstremnih i populističkih snaga diljem svijeta; poziva na razvoj referentnih vrijednosti za akademsku slobodu u institucionalnom osiguravanju kvalitete u okviru akademskog rangiranja i akademskih postupaka i kriterija;

66.ističe neophodan rad organizacija kao što su Radio Free Europe / Radio Liberty u promicanju demokracije, medijskog pluralizma i pristupa neutralnim informacijama; skreće pozornost na činjenicu da propaganda protiv demokratskih vrijednosti lako dominira u prostoru u kojem je izbrisan glas demokracije; ističe da je potrebno osigurati dosljedno financiranje takvih institucija te poziva EU da poveća financiranje takvih organizacija i popuni praznine u istraživanju do kojih bi moglo doći;

67.sa zabrinutošću primjećuje da više od polovice svjetskog stanovništva živi u okruženjima potpuno ili strogo ograničenih razina akademske slobode, što ima ozbiljne posljedice za pravo na obrazovanje, uživanje koristi znanstvenog napretka te slobodu mišljenja i izražavanja; potiče EU i njegove države članice da pojačaju napore za zaustavljanje cenzure, prijetnji ili napada na akademsku slobodu, a posebno zatvaranja znanstvenika diljem svijeta; pozdravlja uključivanje ugroženih akademika u mehanizam EU-a za borce za ljudska prava; poziva Komisiju da osigura kontinuiranu potporu na visokoj razini Globalnom kampusu za ljudska prava, koji je pružio siguran prostor studentima i znanstvenicima koji su morali pobjeći iz svojih zemalja zato što su branili demokraciju i ljudska prava;

68.sa žaljenjem primjećuje da se autohtoni narodi i dalje suočavaju s raširenom i sustavnom diskriminacijom i progonom diljem svijeta, uključujući prisilno raseljavanje; osuđuje proizvoljna uhićenja i ubojstva boraca za ljudska prava i zemljište koji se zalažu za prava autohtonih naroda; ističe da je promicanje prava autohtonih naroda i njihovih tradicionalnih praksi ključno za postizanje održivog razvoja, borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti; apelira na vlade da provode razvojne i okolišne politike koje poštuju gospodarska, društvena i kulturna prava i koje su uključive za autohtone narode i lokalno stanovništvo, u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a; ponovno poziva EU, njegove države članice i njihove partnere iz međunarodne zajednice da donesu sve potrebne mjere kako bi se priznala, zaštitila i promicala prava autohtonih naroda, uključujući prava povezana s njihovim jezikom, zemljištem, teritorijima i resursima, kako je navedeno u Deklaraciji UN-a o pravima autohtonih naroda, uključujući načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka; poziva sve države da se pobrinu za to da autohtoni narodi i lokalne zajednice budu uključeni u rasprave i postupke donošenja odluka u okviru međunarodne klimatske diplomacije; potiče Komisiju da nastavi promicati dijalog i suradnju između autohtonih naroda i EU-a;

69.žali zbog toga što se pravo na sudjelovanje na slobodnim i poštenim izborima ne poštuje u autoritarnim, neliberalnim i totalitarnim režimima; ističe da ti režimi provode lažne izbore radi učvršćivanja svoje moći jer u njima nema stvarnog političkog osporavanja i pluralizma; zabrinut je zbog trenutačnih trendova u izbornim procesima, kao što su sve veći pad sudjelovanja u izborima i demokratske uspješnosti ili sve veći sporovi u pogledu vjerodostojnosti izbora; s dubokom zabrinutošću ističe sve veće uplitanje određenih država u izbore drugih zemalja primjenom hibridnih taktika; ponovno potvrđuje potrebu za povećanjem političke zastupljenosti žena, mladih i ranjivih skupina te za jamčenjem javnog sudjelovanja manjina; ističe da se nepovjerenje u izborni proces može pogoršati ne samo zbog nepravilnosti nego i javnih izjava, među ostalim izjava sudionika; ističe da je percepcija izbornog postupka u javnosti jednako ključna kao i sam proces te da manipulacija tom percepcijom može dovesti do polarizacije ili ciljanih napada; poziva zemlje izvan EU-a da pojačaju napore koje ulažu u jasno priopćavanje svih koraka svojih izbornih postupaka i sustava, kao i postojećih mehanizama odgovornosti u slučaju nepravilnosti; poziva ESVD i Komisiju da analiziraju svoje inicijative za rješavanje izazova koje umjetna inteligencija predstavlja u izbornim procesima i da o njima izvješćuju Parlament;

70.naglašava ulogu trgovine kao važnog instrumenta za promicanje i poboljšanje stanja ljudskih prava u partnerskim zemljama EU-a; potiče Komisiju da poboljša koordinaciju između trgovinskih, ulagačkih i razvojnih politika EU-a te da s pomoću trgovinskih politika EU-a, uključujući opći sustav povlastica plus, za prioritet postavi i promiče razvoj ljudskih prava; međutim, napominje da je u nekima od tih zemalja postignuto tek neznatno poboljšanje ili nije uopće postignuto; naglašava odgovornosti koje države i drugi akteri, kao što su korporacije, imaju u ublažavanju učinaka klimatskih promjena, sprečavanju njihova negativnog utjecaja na ljudska prava i promicanju odgovarajućih politika kojima se poštuju obveze u pogledu ljudskih prava; žali zbog štetnih učinaka nekih pretjeranih i izrabljujućih poslovnih aktivnosti na ljudska prava i demokraciju; pozdravlja usklađivanje s obvezujućim pravilima EU-a o odgovornom korporativnom ponašanju u pogledu ljudskih i radničkih prava te prava povezanih s okolišem koje proizlazi iz usvajanja Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje; nadalje pozdravlja Uredbu o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije (COM(2022)0453). i poziva na njezinu brzu provedbu na razini država članica; poziva na provedbu preporuke Europskog ombudsmana o izradi portala za rješavanje pritužbi u okviru trgovinskih i financijskih instrumenata EU-a te na prilagodbu Komisijine jedinstvene ulazne točke kako bi se omogućilo podnošenje pritužbi za nepoštovanja klauzula o ljudskim pravima, i to na pristupačan i transparentan način, prilagođen građanima; poziva EU da nastavi ulagati napore u iskorjenjivanje dječjeg rada te prisilnog i prinudnog rada; ističe važnost otklanjanja štete i pristupa pravosudnim mjerama koje su u skladu s vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, uključujući financijske i nefinancijske mjere uz savjetovanje sa žrtvama; poziva Vijeće da usvoji ambiciozan mandat EU-a za sudjelovanje u aktualnim pregovorima o pravno obvezujućem instrumentu UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

71.ističe da su mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MMSP) u mnogim dijelovima svijeta često pokretačka snaga lokalnih gospodarstava te da njima sve više upravljaju žene; ističe da MMSP-ovi diljem svijeta čine 90 % poduzeća, kao i udio od 60 do 70 % radnih mjesta i 50 % bruto domaćeg proizvoda; ističe važnost MMSP-ova u kontekstu njihova doprinosa Programu 2030. i postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno onih koji se odnose na iskorjenjivanje siromaštva i dostojanstvene uvjete rada za sve;

72.zabrinut je zbog prijetnje koju umjetna inteligencija može predstavljati za demokraciju i ljudska prava, posebno ako nije propisno regulirana; ističe potrebu za nadzorom, snažnom transparentnošću i odgovarajućim zaštitnim mjerama za nove tehnologije i tehnologije u nastajanju, kao i za pristupom koji se temelji na ljudskim pravima; pozdravlja zaključke Vijeća o digitalnoj diplomaciji od 26. lipnja 2023. o jačanju uloge i vodstva EU-a u globalnom digitalnom upravljanju, posebno njegov položaj oblikovatelja globalnih digitalnih pravila utemeljenih na demokratskim načelima; u tom pogledu pozdravlja donošenje Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji čiji je cilj usklađivanje pravila o umjetnoj inteligenciji radi zaštite ljudskih prava i prednosti koje umjetna inteligencija može donijeti dobrobiti ljudi; duboko je zabrinut zbog štetnih posljedica zlouporabe umjetne inteligencije i uvjerljivog krivotvorenog sadržaja (engl. deepfakes), posebno za žene i djecu; sa zabrinutošću primjećuje negativne učinke „industrije lažnog sadržaja” na pravo na informacije i slobodu tiska, uključujući brz razvoj umjetne inteligencije i posljedično osnaživanje industrije dezinformiranja Reporteri bez granica, „Svjetski indeks slobode medija za 2023. – novinarstvo kojem prijeti industrija lažnog sadržaja” https://rsf.org/en/2023-world-press-freedom-index-journalism-threatened-fake-content-industry.; osuđuje upotrebu novih tehnologija i tehnologija u nastajanju, kao što su tehnologija prepoznavanja lica i digitalni nadzor, kao prisilnih sredstava te njihovu upotrebu za sve učestalije uznemiravanje, zastrašivanje i progon boraca za ljudska prava, aktivista, novinara i odvjetnika; poziva Vijeće da u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (EUGHRSR) na popis uvrsti državne i nedržavne aktere koji primjenjuju te prakse; sa zabrinutošću primjećuje brz razvoj umjetne inteligencije u vojnim primjenama, kao i potencijalni razvoj i uvođenje autonomnih sustava koji bi mogli donositi odluke o životu ili smrti bez ljudskog doprinosa;

73.podsjeća da se međunarodnom trgovinom špijunskim softverom prema zemljama izvan EU-a, u kojima se takvi alati koriste protiv aktivista za ljudska prava, novinara i kritičara vlasti, krše temeljna prava utvrđena Poveljom;

74.pozdravlja činjenicu da je Vijeće Europe u svibnju 2024. donijelo Okvirnu konvenciju o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, čiji je cilj osigurati da aktivnosti u cijelom životnom ciklusu sustava umjetne inteligencije budu u potpunosti usklađene s ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava; ponavlja da je potrebno posvetiti veću zakonodavnu pozornost dubokim promjenama koje proizlaze iz aktivnosti u životnom ciklusu sustava umjetne inteligencije, koji imaju potencijal za promicanje ljudskog napretka, individualne i društvene dobrobiti, održivog razvoja, rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena, djevojaka i djevojčica, ali i donose rizik od stvaranja ili pogoršanja nejednakosti te poticanja nasilja na internetu i fizičkog nasilja, uključujući nasilje nad ženama i pojedincima u ranjivom položaju;

75.naglašava da bi internet trebao biti mjesto na kojem prevladava sloboda izražavanja; međutim, smatra da je potrebno poštovati prava pojedinaca; smatra da bi se ono što se smatra nezakonitim izvan interneta trebalo smatrati nezakonitim na internetu, kada je to primjenjivo; izražava zabrinutost zbog sve većeg broja slučajeva blokiranja interneta; ističe da autoritarni režimi često blokiraju internet kako bi, među ostalim, ušutkali političke neistomišljenike i ograničili političku slobodu; hitno poziva EU da se bori protiv te zabrinjavajuće pojave, uključujući razmatranjem mogućnosti da pružatelji usluga sa sjedištem u EU-u pružaju sigurne komunikacijske alate osobama kojima je na taj način uskraćen pristup internetu; potiče EU da zauzme čvrst stav protiv bilo kakvih pokušaja tehnoloških divova da zaobiđu ili potkopaju nacionalne pravne sustave i neovisne sudske odluke, te da zaštiti demokratska načela i provede mjere za očuvanje integriteta izbora, kao i da zaštiti pravo na informacije, posebno tijekom izbornih razdoblja;

76.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, predsjedniku 79. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, predsjedniku Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava te voditeljima delegacija Europske unije.