P10_TA(2025)0065Energetski intenzivne industrijeRezolucija Europskog parlamenta od 3. travnja 2025. o energetski intenzivnim industrijama (2025/2536(RSP))Europski parlament,

–uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija iz rujna 2024. naslovljeno „Budućnost europske konkurentnosti” (The future of European competitiveness),

–uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette iz travnja 2024. naslovljeno „Više od tržišta” (Much more than a market),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2025. naslovljenu „Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost” (COM(2025)0085),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2025. naslovljenu „Akcijski plan za priuštivu energiju” (COM(2025)0079),

–uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

–uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

A.budući da energetski intenzivne industrije čine znatan dio gospodarstva EU-a i imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta, posebno u područjima i regijama u kojima su takve industrije koncentrirane; budući da su energetski intenzivne industrije ključne za stratešku autonomiju i konkurentnost EU-a, kao i za dekarbonizaciju, ako se uzme u obzir njihov energetski otisak;

B.budući da prijelaz na dekarbonizirano gospodarstvo i sustav čiste energije mora dovesti do smanjenja cijena energije i da se njime moraju uzeti u obzir sve dostupne tehnologije koje na troškovno najučinkovitiji način doprinose postizanju cilja nulte neto stope emisija EU-a za 2050., pri čemu bi trebalo izbjegavati učinke ovisnosti i uzeti u obzir različitu kombinaciju izvora energije u državama članicama, među ostalim u pogledu obnovljivih izvora energije i nuklearne energije;

C.budući da je tehnološka neutralnost ključna za europsku industriju jer se njome osigurava pošteno tržišno natjecanje, potiču inovacije i podupire prelazak na čistu energiju bez davanja prednosti određenim tehnologijama; budući da održavanje neutralnog regulatornog okvira poduzećima omogućuje da odaberu najučinkovitija i najodrživija rješenja koja se temelje na potrebama tržišta, a ne na preferencijama „odozgo prema dolje” koje su utvrdili tvorci politika; budući da se tim pristupom potiču ulaganja, povećava konkurentnost i omogućuje industriji da se prilagodi novim tehnologijama;

D.budući da je elektrifikacija u središtu dekarbonizacije energetski intenzivnih industrija; budući da energetski intenzivne industrije uključuju sektore koji koriste fosilne resurse kako bi zadovoljili zahtjeve u pogledu temperature, tlaka ili reakcije, kao što su kemikalije, čelik, papir, plastika, rudarstvo, rafinerije, cement, vapno, neželjezni metali, staklo, keramika i gnojiva, za koje je teško smanjiti emisije stakleničkih plinova jer su svojstvene procesu ili zbog visokih troškova kapitala, operativnih troškova ili niske tehnološke zrelosti;

E.budući da razlika u cijenama energije između EU-a te SAD-a i Kine narušava konkurentnost industrija EU-a; budući da povišene i nestabilne cijene fosilnih goriva snažno utječu na cijene električne energije i da se pristupačni troškovi obnovljivih izvora energije ne prenose na račune za energiju;

F.budući da nedovoljno integrirana energetska unija predstavlja dodatne izazove za energetski intenzivne industrije, posebno u vezi s nedostatkom prekograničnih interkonekcija i ograničenom dostupnošću čiste energije zbog dugotrajnih postupaka izdavanja dozvola ili visokih kapitalnih ili operativnih rashoda, kao i zagušenja mreže;

G.budući da je sustav trgovanja emisijama (ETS) pružio dugoročne signale za ulaganja i pomogao smanjiti emisije iz sektora obuhvaćenih ETS-om za 47 %; budući da se energetsko tržište znatno promijenilo od uvođenja sustava trgovanja emisijama, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu i prelaska s plina iz plinovoda na ukapljeni prirodni plin (UPP); budući da bi nedostatak transparentnosti na tržištu ugljika mogao ugroziti konkurentnost energetski intenzivnih industrija; budući da se prihodi od ETS-a neravnomjerno upotrebljavaju među državama članicama, čime se ne podupire na odgovarajući način dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija;

H.budući da nepotrebna regulatorna opterećenja i dugotrajni postupci izdavanja dozvola ugrožavaju poslovni model ulaganja u dekarbonizaciju u Europi; budući da je koncept prevladavajućeg javnog interesa predviđen zakonodavstvom EU-a; budući da složeno i fragmentirano financiranje EU-a ometa pravodobno ulaganje u tehnologije s nultom neto stopom emisija i digitalizaciju, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi);

I.budući da bi nedostatak potrebnih privatnih ulaganja mogao ometati dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija; budući da prekomjerno oslanjanje na državne potpore može imati neželjene posljedice i pogoršati nejednakosti te narušiti tržišno natjecanje u cijelom EU-u;

J.budući da ovisnost EU-a o primarnim i sekundarnim sirovinama i ograničen pristup njima, kako u pogledu količine tako i u pogledu kvalitete, predstavlja znatne izazove za energetski intenzivne industrije; budući da kružnost i učinkovitost mogu pomoći u smanjenju godišnjih potreba za ulaganjima u industriju i opskrbu energijom; budući da trenutačno željezni metali koji se izvoze u zemlje koje nisu članice EU-a čine više od polovine ukupnog izvoza otpada iz EU-a, čime se postavlja pitanje hoće li se obraditi na pravilan način;

K.budući da nepošteno tržišno natjecanje iz trećih zemalja, uključujući subvencionirane prekomjerne kapacitete, predstavlja velik izazov za poduzeća iz EU-a; budući da mnoga područja svijeta trenutačno nemaju ambiciozne ciljeve dekarbonizacije, čime se povećava rizik od istjecanja ugljika;

L.budući da korjenita preobrazba energetski intenzivnih industrija ne može uspjeti bez uključivanja lokalnih i regionalnih zajednica, radnika i socijalnih partnera, koji su snažno pogođeni tranzicijom;

1.ponovno ističe svoju predanost ciljevima dekarbonizacije EU-a te stabilnim i predvidljivim klimatskim i industrijskim politikama;

2.poziva države članice da ubrzaju postupke izdavanja dozvola i licenciranja za projekte čiste energije te da osiguraju administrativne kapacitete i olakšaju priključivanje na mrežu kako bi se omogućila čista proizvodnja energije na licu mjesta, posebno u udaljenim područjima; naglašava da će porast obnovljivih izvora energije i elektrifikacija iziskivati golema ulaganja u mreže, fleksibilnost, skladištenje i distribucijske mreže; poziva Komisiju da, osim koncepta prevladavajućeg javnog interesa, osmisli rješenja za ubrzavanje projekata dekarbonizacije;

3.smatra da su potrebne daljnje mjere za provedbu pravila o modelu tržišta električne energije, posebno kako bi se promicali ugovori o kupnji energije i dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike kako bi se smanjila volatilnost i troškovi energije za energetski intenzivne industrije; poziva Komisiju da predloži hitne mjere za uklanjanje trenutačnih prepreka potpisivanju dugoročnih sporazuma, posebno za mala i srednja poduzeća, koristeći se instrumentima i jamstvima za smanjenje rizika, uključujući javno jamstvo kao što je jamstvo Europske investicijske banke (EIB); predlaže da se u okviru modela tržišta električne energije istraže dodatni načini odvajanja cijena fosilnih goriva od cijena električne energije, među ostalim u cilju poticanja dugoročnih ugovora u skladu s akcijskim planom za cjenovno pristupačnu energiju, te unapređenjem analize kratkoročnih tržišta do 2025., s ciljem razmatranja alternativnih mogućnosti modela tržišta;

4.poziva Komisiju da procijeni mogućnost šire primjene najboljih praksi za energetski intenzivne infrastrukture iz država članica, kao što je ispuštanje energije u Italiji; poziva Komisiju da izradi preporuke za smanjenje izloženosti potrošača, a posebno energetski intenzivnih industrija, rastućim troškovima energije, primjerice smanjenjem poreza i pristojbi te usklađivanjem naknada za upotrebu mreže, osiguravajući pritom javna ulaganja u mreže;

5.poziva na poboljšanje integracije energetskog sustava, posebno u pogledu prekograničnih interkonekcija, kako bi se osigurala pouzdana opskrba čistom energijom; traži veća ulaganja u fleksibilnost, kao što su skladištenje, uključujući reverzibilnu hidroenergiju i skladištenje topline i otpadne topline, te upravljanje potrošnjom kako bi se optimizirala stabilnost mreže; podsjeća na važnost energetske učinkovitosti u smanjenju troškova;

6.ističe da je potrebno što je prije moguće postupno ukinuti prirodni plin; naglašava da se neki sektori ne mogu u velikoj mjeri oslanjati na elektrifikaciju u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju; naglašava da hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika imaju ključnu ulogu u dekarbonizaciji sektora u kojima je teško smanjiti emisije i proizvodnji niskougljičnih proizvoda, uključujući niskougljični vodik; poziva države članice da u isto vrijeme i za te ograničene sektore osmisle mjere usmjerene na porast cijena plina u opravdanim slučajevima; poziva Komisiju da razvije alate kako bi se osigurala opskrba plinom uz ublaženi trošak omogućavanjem agregiranja potražnje, uz nadovezivanje na AggregateEU, i zajedničkom kupnjom plina, uz istodobno zadržavanje ciljeva dekarbonizacije; ističe važnost poticanja stabilnih ugovora s dobavljačima plina, diversifikacije opskrbnih pravaca i poboljšanja transparentnosti i stabilnosti tržišta, u skladu s postojećim zakonodavstvom; poziva na procjenu učinka u predstojećoj reviziji ETS-a kako bi se analizirao odnos između tržišta plina i cijena CO2 te uloga rezerve za stabilnost tržišta i njezinih parametara;

7.poziva Komisiju da podrži energetski intenzivne industrije u razvoju čistih tehnologija i tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući hvatanje i skladištenje ugljika te niskougljični vodik, i energetski učinkovitih metoda proizvodnje jačanjem mehanizama financiranja i osiguravanjem da države članice učinkovito upotrebljavaju prihode iz sustava trgovanja emisijama; poziva na to da se potpora na razini EU-a dopuni državnim potporama koje omogućuju ciljanu tehnološki neutralnu potporu energetski intenzivnim industrijama, uz istodobno očuvanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu;

8.poziva na povećanje fonda InvestEU prije sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) te da se preostalim zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost podupru ulaganja u dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija; napominje da se Platformom za strateške tehnologije za Europu već omogućuje fleksibilnost u okviru postojećih programa, ali da to nije dovoljno; ustraje u tome da se predstojećim VFO-om povećaju financijska sredstva za potporu energetski intenzivnim industrijama, na temelju Inovacijskog fonda i Instrumenta za povezivanje Europe – energetika ili putem fonda za konkurentnost; naglašava da je potrebno proširiti europsku banku za vodik i program ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik; poziva Komisiju da se nadoveže na Akt o industriji s nultom neto stopom emisija Uredba (EU) 2024/1735 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (SL L, 2024/1735, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1735/oj). u predstojećem aktu o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije kako bi se pojednostavnili postupci za izdavanje dozvola i dodjeljivanje statusa strateškog projekta;

9.naglašava potrebu za pojednostavnjenjem birokratskih procedura kako bi se povećala privlačnost privatnih ulaganja i pružila potpora tranziciji energetski intenzivnih industrija; smatra da su i InvestEU i EIB ključni za poticanje privatnog financiranja, posebno mjerama za smanjenje rizika;

10.naglašava da je potrebno osigurati pristup kritičnim sirovinama; naglašava da bi predstojeći akt o kružnom gospodarstvu trebao poboljšati resursnu učinkovitost, među ostalim boljim gospodarenjem otpadom od proizvoda koji sadržavaju kritične sirovine, kao i poticanjem potražnje za sekundarnim sirovinama i njihove dostupnosti; naglašava da je potrebno definirati one sekundarne sirovine koje su strateške i koje bi trebalo pratiti pri izvozu, kao što su čelik i metalni otpad, te suzbiti moguću neravnotežu u njihovoj ponudi i potražnji, među ostalim razmatranjem mogućnosti izvoznih ograničenja; ustraje na učinkovitoj provedbi Uredbe o pošiljkama otpada Uredba (EU) 2024/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o pošiljkama otpada, izmjeni uredbi (EU) br. 1257/2013 i (EU) 2020/1056 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L, 2024/1157, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1157/oj).;

11.poziva Komisiju da u potpunosti i učinkovito iskoristi instrumente trgovinske zaštite; poziva Komisiju da pronađe trajno rješenje za rješavanje problema nepoštenog tržišnog natjecanja i strukturnih prekomjernih kapaciteta prije isteka trenutačnih zaštitnih mjera za čelik 2026.; poziva Komisiju da surađuje s SAD-om u pogledu najavljenih carina na uvoz iz EU-a i da izbjegne bilo kakvu štetnu eskalaciju;

12.naglašava da je učinkovita provedba mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) ključna za osiguravanje jednakih uvjeta za industrije EU-a i sprečavanje istjecanja ugljika, pri čemu treba uzeti u obzir učinak usporednog postupnog ukidanja besplatnih emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama i rizik od povećanja troškova proizvodnje; poziva Komisiju da suzbije rizike od miješanja resursa i zaobilaženja mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama; nadalje, traži provedbu učinkovitog rješenja za izvoznike iz EU-a i analizu mogućeg proširenja na daljnje sektore i proizvode na kraju proizvodnog lanca, čemu bi prethodila procjena učinka;

13.poziva na stvaranje vodećih tržišta za čiste i kružne europske proizvode pomoću necjenovnih kriterija u javnoj nabavi EU-a, kao što su održivost i otpornost te davanje prednosti strateškim sektorima na europskoj razini, kao i stvaranjem dobrovoljnih sustava označivanja i minimalnih zahtjeva EU-a u pogledu sadržaja na troškovno učinkovit način;

14.ističe važnost pravedne tranzicije kako bi se pomoglo područjima koja u velikoj mjeri ovise o energetski intenzivnim industrijama, i to zadržavanjem i otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta programima usavršavanja i prekvalifikacije radnika te učinkovitom upotrebom regionalnih mehanizama potpore, kao što su Fond za pravednu tranziciju i Kohezijski fond; naglašava da će javna potpora biti ključna za tranziciju energetski intenzivnih industrija i da bi ta potpora trebala biti povezana s njihovom predanošću očuvanju radnih mjesta i radnih uvjeta te sprečavanju premještanja proizvodnje; pozdravlja inicijativu „Unija vještina” kako bi se osigurala dobra usklađenost vještina i potražnje na tržištu rada;

15.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.