1.potvrđuje da je EIB poslovao djelotvorno i učinkovito u okruženju obilježenom velikim globalnim izazovima, uključujući geopolitičke napetosti, utjecaje klimatskih promjena i druge čimbenike koji utječu na svjetsko gospodarstvo; predlaže da se pomno analizira djelotvornost i učinkovitost EIB-a, posebno u pogledu učinka na konkurentnost i rast;

2.priznaje da financiranje EIB-a postaje sve važnije u kontekstu visokih kamatnih stopa i ograničenih javnih financija; u kontekstu zahtjevnih gospodarskih izgleda i povećane globalne konkurencije očekuje od EIB-a da se uhvati u koštac s ograničenjima konkurentnosti EU-a kao što su promjenjive cijene energije, nedostatak vještina u ključnim sektorima i nedovoljna ulaganja u inovacije i nove tehnologije;

3.napominje da je Grupa EIB-a ostvarila dobre konsolidirane rezultate u iznosu od 2,272 milijarde EUR 2023. u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), u usporedbi s 2,327 milijardi EUR 2022., što je pad od 2,4 % u odnosu na prethodnu godinu; poziva na podrobnu analizu čimbenika koji su pridonijeli tom padu, osobito s obzirom na to da je to razdoblje bilo obilježeno stabilnim gospodarskim rastom; primjećuje da su rezerve EIB-a premašile 56 milijardi EUR 2023., što je povećanje u odnosu na 53,9 milijardi EUR 2022. i 36 milijardi EUR 2014.;

4.konstatira da je do kraja 2023. omjer ukupne likvidnosti EIB-a ostao u potpunosti unutar unutarnjih ograničenja i da je stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) EIB-a iznosila 33,1 % u 2023., znatno više od prosječne stope značajnih institucija koje je u to vrijeme nadzirala Europska središnja banka (ESB); naglašava da je održavanje EIB-ovog rejtinga AAA uz stabilne izglede ključno za osiguranje povoljnog tržišnog financiranja po najpovoljnijim stopama te da bi ga trebalo očuvati; ističe da je visoki kreditni rejting EIB-a ključan za njegov uspješan poslovni model;

5.poziva EIB da zadrži svoju snažnu kapitalnu poziciju i dosljedno visoku dobit, ali napominje da Banka ima potencijal apsorbirati potencijalne fluktuacije u povratima, a da ne ugrozi dioničarski kapital ili svoj kreditni rejting, ima kapacitet preuzeti veći rizik u strateškim ulaganjima i dobro je opremljena za više ulaganja u inovativne projekte visokog rizika u koje privatni ulagači i dalje nevoljko ulažu;

6.poziva EIB da poboljša svoju institucijsku transparentnost objavljivanjem detaljnijih zapisnika sa sastanaka svojeg Upravnog vijeća, uključujući evidenciju glasovanja i obrazloženja za pojedine projekte te da pritom, kada je to nužno, poštuje legitimnu povjerljivost;

7.ističe da je EIB 2023. isplatio ukupan iznos od 54,4 milijarde EUR (pri čemu 53,4 milijarde EUR dolaze iz vlastitih sredstava EIB-a), u usporedbi s 54,3 milijarde EUR 2022. (pri čemu 53,3 milijarde EUR dolaze iz vlastitih sredstava EIB-a); primjećuje da su isplate EIF-a za ulaganja privatnog kapitala iznosile 139,7 milijuna EUR 2023. u usporedbi sa 113,7 milijuna EUR 2022.; napominje da se, prema ekonomskom modelu koji su zajedno izradili Odjel za ekonomske analize EIB-a i Zajednički istraživački centar Komisije, očekuje da će ukupna ostvarena ulaganja Grupe EIB-a u EU-u tijekom 2023. rezultirati stvaranjem oko 1 460 000 novih radnih mjesta u 27 zemalja EU-a do 2027. i rastom BDP-a na razini EU-a od 1,03 postotnih bodova; poziva Grupu EIB-a da osigura uravnoteženu geografsku podjelu ulaganja kako bi se ostvario njihov najveći mogući učinak u svim regijama EU-a i tako promicao kohezivan i uključiv rast u cijeloj Uniji, s posebnim osvrtom na slabije zastupljena i manje razvijena područja;

8.podsjeća da se Statutom EIB-a zahtijeva geografska uravnoteženost među osobljem i da se odabir članova osoblja treba temeljiti na zaslugama, ali da pritom u obzir treba uzeti i pravednu zastupljenost državljana svih država članica; potiče Banku da stalno prati geografsku uravnoteženost među svojim osobljem i da, prema potrebi, na odgovarajući način prilagodi postupak zapošljavanja;

9.prima na znanje predanost Grupe EIB-a odlučnoj borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, pranja novca i financiranja terorizma; poziva na daljnje jačanje transparentnosti krajnjih korisnika, mehanizama praćenja i pristupa javnim informacijama kako bi se osigurala potpuna odgovornost;

10.naglašava da bi EIB, kao tijelo EU-a, trebao u potpunosti uskladiti svoje prakse transparentnosti sa standardima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj). o javnom pristupu dokumentima; poziva Banku da osigura proaktivno objavljivanje dokumenata povezanih s financiranim projektima i donesenim odlukama, pri čemu bi iznimke trebale biti ograničene i opravdane; ponavlja da je stvarni javni pristup važan kao temelj institucijske odgovornosti;

11.pozdravlja činjenicu da je 13. prosinca 2023. donesem Operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2024. 2026., u kojem su izneseni prioriteti i aktivnosti za provedbu strategije Grupe EIB-a tijekom sljedeće tri godine; poziva na prilagodbu novim tržišnim uvjetima, uključujući pojednostavnjenje i smanjenje birokracije kako bi se uklonile prepreke financiranju MSP-ova, koje se mora znatno povećati; potvrđuje da je povećanje broja visokorizičnih aktivnosti i zaduženja ključno za osiguranje učinkovite potpore sektorima s visokom dodanom vrijednošću i inovativnim sektorima;

12.podsjeća da je Grupi EIB-a dodijeljeno 75 % (19,6 milijardi EUR) proračunskog jamstva EU-a na temelju Uredbe o programu InvestEU Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/523/oj).; ističe da je EIB samo tijekom 2023. odobrio 30 operacija u okviru programa InvestEU ukupne vrijednosti od 9,1 milijarde EUR; smatra da su u svrhu očuvanja konkurentnosti potrebna znatna ulaganja, prvenstveno ona privatnog sektora; smatra da bi usredotočenost na inovativne projekte te start-up i rastuća poduzeća povećala europsku konkurentnost i rast; napominje da je za to potrebna mobilizacija privatnih ulaganja; stoga poziva EIB da odigra značajniju ulogu u strateškom smanjenju rizika s pomoću jamstava i time potakne ulaganja privatnog kapitala;

13.poziva Grupu EIB-a da, ako je to izvedivo i u skladu s obvezama zaštite podataka, sustavno otkriva krajnje korisnike svojih operacija financiranja, posebno za projekte koji se podupiru u okviru proračunskih jamstava i mandata EU-a, kako bi se osigurali povjerenje javnosti i javni nadzor;

14.naglašava da u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. EIB upravlja s 87 zaduženja koja mu je povjerila Komisija, odnosno s njih približno 130 ubroje li se i zaduženja pod zajedničkim upravljanjem i zaduženja koja su mu povjerile lokalne vlasti i države članice, te napominje da u vezi s tim zaduženjima EIB izrađuje najmanje 457 izvješća godišnje; ističe da se smatra potrebnim smanjiti birokratizaciju i uvesti pojednostavnjenja kako bi se omogućila bolja upotreba resursa;

15.naglašava da EIB upravlja sa šest zaduženja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u četirima državama članicama, ugovorenima 2021. (Grčka i Italija), 2022. (Rumunjska) i 2024. (Španjolska), ukupne vrijednosti 8,7 milijardi EUR; potvrđuje da donošenje instrumenata „financiranja koje nije povezano s troškovima”, koji su se znatno proširili s Mehanizmom za oporavak i otpornost, samo po sebi povećava rizik od pogrešaka i dvostrukog financiranja; izražava zabrinutost zbog transparentnosti, revizije i praćenja provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost; poziva EIB da surađuje s državama članicama u rješavanju problema ograničenja uloge vlade i nedostatka tehničkih vještina kako bi se osiguralo da se sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost upravlja što je moguće učinkovitije, u skladu s nacionalnim strukturama i sa svim izvještajnim zahtjevima Mehanizma za oporavak i otpornost, posebno u provedbi investicijskih projekata i reformi; potiče Komisiju i EIB, koji ima ulogu savjetnika, da se suzdrže od predlaganja novih mehanizama financiranja po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost bez poduzimanja korektivnih mjera, među ostalim u predstojećem višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027.; naglašava da, iako EIB teži pojednostavnjenju, ne smije ugroziti dobro upravljanje sredstvima EU-a ili sposobnost održavanja nadzora i odgovornosti, kao što je propisano Ugovorima;

16.poziva na neovisnu i sveobuhvatnu reviziju svih instrumenata za podjelu rizika kojima upravlja Grupa EIB-a, uključujući one povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost, kako bi se osigurali najviši standardi transparentnosti, odgovornosti i izbjegavanja rizika dvostrukog financiranja;

17.prima na znanje kontinuiranu potporu EIB-a sigurnosti opskrbe, koja se uglavnom očituje u obliku jačanja elektroenergetskih mreža i prekogranične infrastrukture, smanjenja potražnje za energijom kroz provedbu projekata energetske učinkovitosti i poticanja proizvodnje energije s niskim emisijama ugljika; pohvaljuje činjenicu da EIB podupire nove dimenzije energetske sigurnosti, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije, te da promiče razvoj održive opskrbe kritičnim sirovinama potrebnima za energetsku tranziciju; poziva na hitnu analizu stvarnog učinka dosad provedenih projekata, posebno njihova učinka na dostupnost i cijenu energije, a time i na opću konkurentnost europskih poduzeća;

18.ponavlja da je potrebno riješiti problem energetskog siromaštva i naglašava potrebu za pravednom i uključivom energetskom tranzicijom; podsjeća da energetska kriza pogoršava inflaciju, povećava nesigurnost opskrbe hranom i preopterećuje kućne budžete; potiče EIB da iskoristi mehanizam za pravednu tranziciju i Fond za modernizaciju kako bi se pružila potpora regijama i stanovništvu koji su najviše pogođeni energetskom tranzicijom; naglašava važnost korištenja mehanizmom za pravednu tranziciju u svrhu pružanja potpore radnicima i regijama pogođenima postupnim ukidanjem fosilnih goriva, uz osiguravanje pristupa prekvalifikaciji i kvalitetnim poslovima; priznaje da se brojni sektori bore s izazovima koji proizlaze iz kombiniranih učinaka prilagodbe ciljevima europskog zelenog plana te posljedica energetske krize i inflacije; naglašava da je za ubrzavanje razvoja inovativnih tehnologija s niskim emisijama ugljika potrebno svesti njihove troškove na razinu koja je konkurentna u odnosu na fosilna goriva i prilagoditi ih tekućoj reformi zelenih politika;

19.potvrđuje da je plan REPowerEU ključan novi element u odgovoru politika EU-a na energetsku krizu; napominje da je u srpnju 2023. Grupa EIB-a povećala ciljne vrijednosti za financiranje preuzetih obveza iz listopada 2022. s 30,0 milijardi EUR do 2027. na 45,0 milijardi EUR (REPowerEU+) kako bi pojačala napore koje ulaže u podupiranje energetske sigurnosti EU-a; poziva na jasnu provjeru potencijalnog dvostrukog financiranja energetskih projekata;

20.ističe da je 2023. EIB osigurao približno 21,4 milijarde EUR za projekte povezane s energijom, od čega oko 19,8 milijardi EUR u EU-u i 1,6 milijardi EUR izvan EU-a; smatra potrebnim povećati ne samo obujam financiranja projekata povezanih s energijom, nego i učinkovitost ulaganja; s tim u vezi naglašava važnost kombinirane ponude EIB-a koja uključuje kompetentnu tehničku pomoć i inovativnu financijsku potporu te potiče Banku da proširi raspon inovativnih financijskih proizvoda koji se nude gospodarskim subjektima izvan okvira standardne tržišne ponude;

21.smatra da vodik i njegovi derivati, posebno kada dolaze iz obnovljive energije, mogu znatno pridonijeti ciljevima EU-a u pogledu dekarbonizacije i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima; poziva EIB da preuzme vodeću ulogu u mobilizaciji privatnih ulaganja, koja su bitna za povećanje proizvodnje vodika u cijelom EU-u, uz istovremeno osiguravanje tehnološke neutralnosti i pružanje potpore širokom rasponu inovativnih rješenja za dekarbonizaciju, uključujući daljnja znanstvena istraživanja usmjerena na povećanje i stabilizaciju učinkovitosti tehnologije vodika; potiče Banku da razmotri troškovnu učinkovitost takvih projekata iz perspektive njihova ukupnog životnog ciklusa;

22.pozdravlja značajnu ulogu koju Grupa EIB-a igra u pružanju potpore obrambenoj i sigurnosnoj politici EU-a osiguravanjem financiranja i poticanjem privatnih ulaganja kako bi se povećala strateška autonomija i otpornost Unije; naglašava važnost ulagačkih kapaciteta EIB-a, kojima se podupiru inicijative koje doprinose jačanju obrambene industrije EU-a, unapređuje infrastruktura za kibernetičku sigurnost i promiču inovacije u pogledu ključnih obrambenih tehnologija;

23.cijeni to što su sigurnost i obrana određeni kao jedan od temeljnih prioriteta Banke u njezinom strateškom planu za razdoblje 2024. – 2027.; ističe da je Upravno vijeće EIB-a u svibnju 2024. odobrilo Akcijski plan Grupe EIB-a za sigurnost i obranu, koji slijedi stratešku europsku sigurnosnu inicijativu Grupe EIB-a za 2022. usmjerenu na podupiranje inovacija u području tehnologija s dvojnom namjenom, kako bi se osnažila potpora sigurnosnoj i obrambenoj industriji EU-a; sa zadovoljstvom konstatira da Grupa EIB-a pruža potporu MSP-ovima i inovativnim start-up poduzećima u sigurnosnom i obrambenom sektoru u skladu s načelom „dvojne namjene”, uz poštovanje kriterija „uvjerljive civilne namjene”, ali bez ispitivanja prihoda; pozdravlja odluku Upravnog vijeća EIB-a od 21. ožujka 2025. da proširi prihvatljivosti Banke za financiranje europske sigurnosne i obrambene industrije i infrastrukture, osiguravajući pritom da opseg isključenih aktivnosti bude što više ograničen;

24.pozdravlja ciljana ulaganja EIB-a i u obrambenu i u civilnu infrastrukturu i naglašava potrebu za strateškim ulaganjem u tehnologije koje imaju i civilnu i obrambenu svrhu, u skladu s općim ciljevima EU-a u pogledu promicanja inovacija i jačanja sigurnosti Unije; poziva Grupu EIB-a da provede preispitivanje učinka proširenja svoje nove politike u području robe s dvojnom namjenom;

25.naglašava važnost MSP-ova, start-up poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u sigurnosnoj i obrambenoj industriji te u razvoju zajedničkog europskog tržišta za obranu; smatra da manji akteri igraju ključnu ulogu u jačanju kapaciteta i autonomije Unije u pogledu razvoja inovativnih obrambenih proizvoda; potiče EIB da dodatno podupire prekograničnu suradnju u području istraživanja i razvoja, posebno pripremom terena za manje aktere koji im omogućuju da sudjeluju u obrambenim opskrbnim lancima; naglašava da veća ulaganja EIB-a u obrambeni sektor mogu potaknuti ulaganja poslovnih banaka u isto područje te smatra potrebnim povećati fleksibilnost kreditiranja MSP-ova u tom pogledu;

26.konstatira da sredstva dodijeljena za potporu obrambenom i sigurnosnom sektoru uglavnom dolaze iz Europskog fonda za obranu (EDF) (8 milijardi EUR), strateške inicijative za europsku sigurnost (SESI) EIB-a (8 milijardi EUR) i Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) (1,5 milijardi EUR); poziva na namjensku raspodjelu kapitala za obranu i daljnju prilagodbu opsega prihvatljivih ulaganja u svrhu ispunjavanja ambiciozne uloge doprinosa miru i sigurnosti u Europi koju Zajednička bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. postavlja za Grupu EIB-a; pozdravlja integraciju EIB-ove postojeće inicijative SESI u vrijednosti od 8 milijardi EUR u međusektorski i trajni cilj javne politike i uklanjanje unaprijed određene gornje granice za financiranje u tom području; vjeruje da će te mjere omogućiti Banci da odgovori na potrebe ulaganja u sigurnost i obranu i da pritom čuva svoje aktivnosti i snažan financijski položaj; vjeruje da će odluka Vijeća guvernera iz lipnja 2024. o povećanju omjera financijske poluge Banke omogućiti veća ulaganja u područja od strateške važnosti, uključujući u područje sigurnosti i obrane;

27.ističe dodanu vrijednost inovativnih mjera koje je EIB donio kako bi ubrzao ulaganja u sigurnost i obranu te jedinstvene kontaktne točke za klijente i vanjske dionike, kojima nudi stručnu pomoć kako bi se pojednostavnio pristup i ubrzalo raspoređivanje financijskih sredstava dostupnih u okviru SESI-a; potiče EIB da nastavi razvijati i provoditi dogovorene mjere kojima se pojednostavnjuju postupci za klijente i dodatno ubrzavaju ulagački procesi, istodobno osiguravajući očuvanje rejtinga AAA;

28.sa zadovoljstvom konstatira da je EIB u lipnju 2023. odobrio povećanje SESI-ja za ulaganja u sigurnost u EU-u sa 6,0 milijardi EUR na 8,0 milijardi EUR za razdoblje od 2022. do 2027., uključujući svemirski sektor i sektor kibernetičke sigurnosti; potiče EIB da ojača institucijska partnerstva s Agencijom EU-a za svemirski program i drugim potencijalno relevantnim partnerima, u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju;

29.pohvaljuje suradnju EIB-a sa svim relevantnim dionicima, uključujući vlade država članica, Europsku obrambenu agenciju (EDA) i Inovacijski fond NATO-a; osobito cijeni suradnju Grupe EIB-a s EDA-om i pozdravlja potpisivanje ažuriranog memoranduma o razumijevanju između tih dvaju tijela 3. listopada 2024., koji će im omogućiti da osnaže strateška partnerstva i zajednički utvrde potrebe za financiranjem kako bi se pružila bolja potpora istraživanju, razvoju i inovacijama (RDI) u području sigurnosti i obrane u Uniji;

30.poziva EIB da dodatno osnaži takvu suradnju s ključnim dionicima u cilju povećanja učinka, sinergije i komplementarnosti s obrambenim programima EU-a, osiguravajući tako da njegova ulaganja dopunjuju šire ciljeve obrambene politike EU-a i pridonose postizanju ekonomija razmjera u europskim obrambenim sposobnostima; traži od EIB-a da poveća regionalnu sigurnost i otpornost, osobito u istočnoj Europi i na Sredozemlju, stvaranjem infrastrukture za pružanje potpore regionalnoj sigurnosti i poticanjem tješnje suradnje između država članica EU-a u pitanjima obrane; nadalje naglašava važnost istraživanja suradnje s Inovacijskim fondom NATO-a u svrhu poboljšanja pristupa financiranju za tehnološka start-up poduzeća, uz istovremeno uvođenje EIF-ovog instrumenta vlasničkog kapitala u području obrane (Defence Equity Facility);

31.traži od EIB-a da poveća preuzimanje rizika za projekte kojima se pružaju ključne usluge s dugoročnim jasnim i mjerljivim koristima; u tom smislu pozdravlja aktivnosti i mjere Grupe EIB-a u području stambene i socijalne infrastrukture koje doprinose cjenovno pristupačnom stanovanju, socijalnoj uključenosti i regionalnom razvoju, a istovremeno podržavaju održivost i inovacije; potiče EIB da svojim ulaganjima kojima nastoji ostvariti te ciljeve da prednost kako bi se postigli bolji gospodarski rast, socijalna uključenost i regionalna kohezija, uz istodobno podupiranje ciljeva održivosti EU-a; poziva Banku da se usredotoči na održiv urbani razvoj i uključiv rast osiguravanjem zadovoljenja stambenih i infrastrukturnih potreba EU-a za jaču, povezaniju i prosperitetniju Europu;

32.ističe da su se troškovi kupnje i najma stambenih nekretnina posljednjih godina znatno povećali, što je smanjilo priuštivost života u brojnim širim gradskim područjima većih gradova u EU-u i ograničilo pristup stanovanju; naglašava da EIB mora imati snažniju ulogu u rješavanju stambene krize; pozdravlja uključivanje potpore za socijalnu infrastrukturu u osam strateških prioriteta Grupe EIB-a za razdoblje 2024. – 2027. i slaže se da su ulaganja u energetski učinkovito, održivo i pristupačno stanovanje i lako dostupno obrazovanje ključna za poboljšanje produktivnosti i poticanje stvaranja snažnih i otpornih društava; potiče EIB da pruži prednost ulaganjima u stambene zadruge, energetski učinkovito socijalno stanovanje i projekte obnove usmjerene na kućanstva s niskim dohotkom; smatra da rješavanje glavnih nedostataka u pogledu ulaganja u stambene nekretnine u EU-u zahtijeva prevladavanje financijskih i nefinancijskih prepreka ulaganjima i opsežnu mobilizaciju sredstava i kapaciteta;

33.pozdravlja činjenicu da je EIB, u suradnji s Komisijom, pokrenuo paneuropsku ulagačku platformu namijenjenu promicanju cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, koja kombinira savjetodavne usluge i financiranje, i potiče sudionike da nastave ovu inicijativu;

34.pozdravlja predanost EIB-a smanjenju pritiska na tržišta nekretninama u Europi; naglašava da su se cijene kupnje i najma stambenih nekretnina posljednjih godina znatno povećale, što je smanjilo priuštivost života u brojnim širim gradskim područjima većih gradova u EU-u i dovelo u pitanje njihovu pristupačnost; naglašava da analiza EIB-a pokazuje da je EU-u potrebno oko 1,5 milijuna novih stambenih jedinica godišnje kako bi se zadovoljila potražnja te da je potrebno obnoviti oko 75 % fonda zgrada EU-a, što predstavlja dodatnih pet milijuna jedinica godišnje; pozdravlja činjenicu da EIB podupire rekonstrukciju postojećih stambenih nekretnina i izgradnju novog socijalnog i cjenovno pristupačnog smještaja; potiče EIB da mobilizira više sredstava za projekte cjenovno pristupačnog stanovanja među državama članicama;

35.poziva na jačanje tehničke pomoći i financijskog stručnog znanja u cilju pružanja potpore lokalnim i regionalnim vlastima, posebno u područjima s niskim ulagačkim kapacitetima, kako bi se poboljšao pristup financiranju EIB-a; smatra da bi se suradnjom s lokalnim tijelima, lokalnim vlastima i predstavnicima civilnog društva trebao poticati razvoj socijalnog stanovanja prikladnog za svakoga, a osobito za najranjivije; svjestan je da učinkovitost djelovanja EIB-a u sektoru stanovanja i socijalne infrastrukture ovisi i o uklanjanju političkih i regulatornih prepreka;

36.konstatira da je EIB 2023. sklopio ugovore o financijskoj potpori aktivnostima u području energetske učinkovitosti u vrijednosti od 8,3 milijarde EUR, od čega je 65 % bilo namijenjeno energetskoj učinkovitosti u zgradama; poziva EIB da pruži prednost dugoročnim cjenovno pristupačnim i dostupnim rješenjima te održivim ulaganjima, kao što su energetski učinkovite obnove i ponovna upotreba praznih zgrada;

37.smatra da bi povezana ulaganja trebala osigurati dostatnu trajnost prije nego što se odobri bilo koja promjena namjene ili uporabe;

38.poziva EIB da se osloni na svoje dugogodišnje iskustvo kao katalizator europskih ulaganja i da iskoristi svoj potencijal u sektorima obrazovanja i osposobljavanja te zdravstvene skrbi, među ostalim davanjem savjetodavnih usluga; poziva Banku da pojača potporu kapacitetima zdravstvene skrbi unutar EU-a i izvan njega te tako osigura snažniju ulogu Europe u svijetu;

39.ističe da su MSP-ovi, start-up poduzeća i rastuća poduzeća ključni za gospodarstvo EU-a; napominje da ta poduzeća nailaze na znatne prepreke u pristupu financiranju, tržištima i kvalificiranoj radnoj snazi, što ograničava njihov rast; tvrdi da su poslovni rast, dinamičnost i javna ulaganja ključni za poticanje inovacija, konkurentnosti i produktivnosti; potiče Grupu EIB-a da nastavi odgovarati na te izazove, osobito u sadašnjem geopolitičkom kontekstu, s pomoću prilagođenih financijskih programa, mehanizama podjele rizika i ciljanih financijskih instrumenata, uz istodobno osiguravanje dodatnih javnih sredstava za te svrhe i izbjegavanje istiskivanja privatnog kapitala; napominje da se, ovisno o kontekstu, mogu kombinirati različiti instrumenti kojima se pruža potpora kreditiranju poduzeća te da su različiti instrumenti Grupe EIB-a usmjereni na različite tržišne nedostatke i vrste poduzeća; naglašava da je u svrhu poboljšanja pristupa financiranju EIB-a, MSP-ovima prije odobrenja projekta potrebno pružiti tehničku pomoć;

40.napominje da razvoj funkcionalnog tržišta sekuritizacije može biti ključni prvi korak prema uspostavi snažne unije tržišta kapitala; vjeruje da će unija tržišta kapitala koristiti potrošačima i MSP-ovima pružanjem mogućnosti ulaganja s visokim prinosom u realno gospodarstvo te da će u konačnici potaknuti tržište poduzetničkog kapitala poboljšanjem pristupa različitim izvorima financiranja; vjeruje da bi financiranje europskih rastućih poduzeća europskim kapitalom trebalo biti prioritet, kao što je vidljivo iz Inicijative za europske tehnološke predvodnike, pokrenute u veljači 2023. radi financiranja perspektivnih europskih tehnoloških poduzeća i sprečavanja prodaje poduzeća stranim ulagačima zbog nedostatka europskih ulaganja; potiče EIF da istraži mogućnost uspostave druge generacije predmetne inicijative; primjećuje da je Inicijativa za europske tehnološke predvodnike dopunjena Inicijativom za europska rastuća poduzeća, čiji je cilj osigurati ključno financiranje za europska visokotehnološka poduzeća u kasnijim fazama njihova razvoja; napominje da bi ta ulaganja trebala biti u skladu s političkim aktivnostima na razini EU-a i nacionalnoj razini; svjestan je komparativnih slabosti europskog tržišta poduzetničkog kapitala u odnosu na tržišta drugih konkurenata kao i činjenice da su europska start-up i rastuća poduzeća često prisiljena preseliti se, tražiti strane kupce ili se oslanjati na izvore financiranja koji nisu poduzetnički kapital, zbog čega su manje pogodna za brzi rast;

41.potvrđuje zadaću EIF-a da pruža potporu pristupu financiranju za europska mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća; smatra da bi EIF trebao znatno povećati opseg svojih aktivnosti namijenjenih razvoju europskog ekosustava poduzetničkog kapitala uz održavanje geografske uravnoteženosti; poziva na jačanje aktivnosti EIF-a kako bi se omogućio porast ulaganja u brzorastuće sektore, poboljšala raspodjela rizika između javnih i privatnih ulagača i promicale inovacije diljem Europe; smatra potrebnim pratiti stopu povećanja potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima;

42.potiče EIF da nastavi razvijati svoje alate za praćenje kako bi bolje pratio dugoročnu uspješnost fondova poduzetničkog kapitala i operacija financiranja MSP-ova, posebno u smislu otvaranja radnih mjesta, širenja inovacija i regionalnog utjecaja; naglašava i ključnu ulogu velikih europskih poduzeća u europskom gospodarskom ustroju, posebno onih koja djeluju u ključnim sektorima kao što su energija, obrana i infrastruktura; poziva na uravnotežen pristup koji jamči da će EIB nastavi pružati potporu velikim europskim poduzećima u kontekstu pribavljanja ulagačkog kapitala za velike projekte i istraživačke i razvojne inicijative, čime se jača globalna konkurentnost Europe;

43.pohvaljuje potporu koju je Grupa EIB-a samo tijekom 2023. pružila za oko 400 000 MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uz financiranje u visini od 31,1 milijarde EUR, uključujući zajmove i jamstva za poduzeća (od čega je 14,9 milijardi EUR mobilizirao EIF), što je dovelo do mobilizacije više od 134 milijarde EUR, te napominje da se u tu svrhu Grupa EIB-a udružila s gotovo 300 partnerskih institucija diljem Europe; potiče EIB da nastavi raditi na poboljšanju pristupa financiranju za MSP-ove, koji često nailaze na prepreke financiranju iz klasičnih financijskih institucija, pružanjem ciljanog financiranja radi osiguravanja dovoljne količine sredstava za rast i napredak; pozdravlja i poziva na stalno povećanje broja partnerskih institucija kako bi se postigla široka geografska i sektorska pokrivenost;

44.podsjeća da je uvođenje Europskog jamstvenog fonda dovršeno 2023. i da su isplate iz tog fonda u svrhu pružanja pomoći MSP-ovima da se oporave od negativnih posljedica pandemije bile izvršene u korist približno 200 000 MSP-ova diljem EU-a; podsjeća na bojazni na koje je upozorio u prethodnim rezolucijama u pogledu transparentnosti postupaka odlučivanja i informacija o krajnjim primateljima;

45.pozdravlja činjenicu da EIF-ove mjere za sprečavanje pranja novca te borbu protiv financiranja terorizma i izbjegavanja plaćanja poreza obuhvaćaju procjene rizika povezanih s proizvodima i transakcijama provedbom dubinskih analiza druge ugovorne strane kao i provjerom vlasničkih struktura i ključnih osoba u pogledu sankcija i negativnih medijskih izvješća; pozdravlja uvođenje obveznog osposobljavanja za osoblje i sklapanje sporazuma s financijsko-obavještajnom jedinicom Luksemburga o izvješćivanju o svim otkrivenim sumnjivim transakcijama i daljnjem postupanju u tom pogledu;

46.poziva Grupu EIB-a da uspostavi sveobuhvatnu i obvezujuću politiku zaštite zviždača na razini cijele grupe u skladu s Direktivom (EU) 2019/1937 Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, (SL L 305, 26.11.2019., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1937/oj). te da pritom pruži sigurne kanale za podnošenje prijava, zaštitu od osvete i mehanizme za cjelovito daljnje postupanje;

47.cijeni činjenicu da se EIB u svojem orijentacijskom dokumentu o koheziji za razdoblje 2021. – 2027. obvezao namijeniti najmanje 40 % svojeg ukupnog financiranja u EU-u od 2022. do 2024. za projekte u kohezijskim regijama; konstatira da je takvo financiranje 2023. iznosilo 29,8 milijardi EUR, što je 45 % svih ugovora koje je Banka sklopila u EU-u; ističe da se udio financijskih sredstava EIB-a dodijeljenih slabije razvijenim regijama povećao s 24 % 2022. na 26 % 2023., dosegnuvši ukupan iznos od 17,2 milijarde EUR, što je znatno iznad ciljne vrijednosti za 2023. od 21 % utvrđene u orijentacijskom dokumentu EIB-a o koheziji; ponavlja poziv EIB-u da nastavi pratiti, analizirati i otklanjati nedostatke koji sprečavaju određene regije ili zemlje da u potpunosti iskoriste financijsku potporu i pomoć EIB-a;

48.potvrđuje ulogu koju je EIF imao u kontekstu doprinosa gospodarskoj i socijalnoj koheziji u Uniji putem širokog raspona financijskih instrumenata; konstatira da su EIF-ove obveze u pogledu kreditnih jamstava i ulaganja poduzetničkog i privatnog vlasničkog kapitala u kohezijske regije 2023. iznosile 6,8 milijardi EUR, što predstavlja 48 % ukupnih obveza EIF-a u EU-u; konstatira da je 2023. EIF bio posebno aktivan u srednjoj i istočnoj Europi;

49.napominje da Okvir EIB-a za okolišnu i društvenu održivost uključuje revidiranu okolišnu i socijalnu politiku te standarde kojima se promiče integrirani pristup procjeni utjecaja i rizika te upravljanju njima;

50.potvrđuje da je u posljednjih 15 godina savjetodavna služba EIB-a podržala više od 1000 projekata u kohezijskim regijama; poziva Banku da aktivno promiče mogućnosti financiranja u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama, među ostalim jačanjem prisutnosti savjetodavnih službi u lokalnim uredima EIB-a; smatra potrebnim uzeti u obzir i geografsku raspodjelu potpore EIB-a namijenjene povećanju socijalne kohezije;

51.ističe inicijative EIB-a u kohezijskim regijama namijenjene pružanju potpore zdravstvenom sektoru, uključujući program HERA Invest, odnosno jamstvo u iznosu od 100 milijuna EUR uspostavljeno u partnerstvu s Komisijom radi podupiranja istraživanja i razvoja u kontekstu otklanjanja hitnih prekograničnih prijetnji zdravlju; potiče EIB da promiče ciljana ulaganja u ključne sistemske pokretače, kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalno stanovanje, digitalna povezivost i lokalno financiranje za gradove i regije, čime se osigurava bolja geografska uravnoteženost, bilo izravnim kreditiranjem ili financijskim instrumentima, te da iskoristi sinergije između bespovratnih sredstava EU-a i zajmova EIB-a kako bi se poboljšala prekogranična željeznička povezanost, što je ključno za bolju integraciju unutar jedinstvenog tržišta EU-a;

52.potvrđuje da je EIB od 2019. strateški usmjeren na to da postane klimatska banka EU-a; naglašava da je samo 2023. EIB sklopio ugovore u vrijednosti od 41,8 milijardi EUR za financiranje djelovanja u području klime i 25,1 milijardu EUR za financiranje okolišne održivosti (35,1 milijarda EUR odnosno 15,9 milijardi EUR 2022.); napominje da su financijska sredstva EIB-a za prilagodbu klimatskim promjenama iznosila 2,7 milijardi EUR 2023., odnosno 6,4 % njegova ukupnog proračuna za djelovanje u području klime (u usporedbi s 1,9 milijardi EUR, odnosno 5,4 % 2022.); pozdravlja činjenicu da je financiranje djelovanja u području klime i ekološke održivosti zajedno činilo 60 % financiranja EIB-a 2023.; poziva na održavanje tehnološke neutralnosti u okviru svoje strategije ulaganja u financiranje borbe protiv klimatskih promjena i održivo financiranje;

53.podsjeća da je EIB-ovom politikom kreditiranja u području energije donesenom 2019. uvedeno „postupno ukidanje potpore energetskim projektima koji se oslanjaju na fosilna goriva s nesmanjenim emisijama” i prijelazno razdoblje tijekom kojega je Banka mogla nastaviti odobravati projekte koji su već bili u fazi ocjenjivanja, ali Upravno vijeće nije odobrilo nijedan takav projekt nakon kraja 2021.; napominje da je Grupa EIB-a 2022. uvela privremeno i iznimno proširenje izuzeća od okvira za usklađivanje drugih ugovornih strana s Pariškim sporazumom (tzv. PATH) u korist plana REPowerEU, kako bi se obuhvatili projekti visokog inovacijskog sadržaja i projekti u području energije iz obnovljivih izvora te infrastruktura za punjenje električnih vozila u EU-u; primjećuje da je 2023. Grupa EIB-a odlučila primijeniti isto privremeno i iznimno proširenje i za projekte u duhu plana REPowerEU izvan EU-a; napominje da se očekuje da će takva privremena i iznimna proširenja trajati do 2027., ovisno o preispitivanju Plana djelovanja klimatske banke za koje se očekuje da će biti izvršeno 2025.; podsjeća na svoju prethodnu rezoluciju Rezolucija Europskog parlamenta od 12. srpnja 2023. o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke – godišnje izvješće za 2022. (2023/2046(INI)) (SL C, C/2024/4007, 17.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4007/oj). i tvrdi da PATH nudi odgovarajući okvir za pružanje potpore drugim ugovornim stranama na njihovu putu usklađivanja s ciljevima Pariškog sporazuma; naglašava da se od EIB-a očekuje da pojača suradnju sa svim svojim klijentima kako bi ih potaknuo da razviju planove za dekarbonizaciju;

54.prima na znanje preispitivanje Plana djelovanja klimatske banke Grupe EIB-a u sredini programskog razdoblja, koje je odobreno 2023. i uključuje pojednostavnjeni okvir za usklađivanje mikropoduzeća s Pariškim sporazumom, reviziju zahtjeva za objavljivanje okvira PATH koji se primjenjuju na financijske posrednike i privremeno proširenje popisa zemalja u kojima EIB može djelovati kao jedini pružatelj financijskih sredstava za projekte prilagodbe klimatskim promjenama zbog njihove posebne osjetljivosti na klimatske promjene;

55.pozdravlja uključivanje poljoprivrede i biogospodarstva među ključne prioritete Grupe EIB-a, ali napominje da su poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo 2023. primili samo 1,1 % iznosa EIB-ovih zajmova; smatra da je važno da EIB planira znatne iznose za financiranje poljoprivrednog sektora i to putem pojednostavnjenih postupaka;

56.naglašava da je poljoprivreda ključni pokretač rasta i razvoja u ruralnim područjima; potvrđuje sve veće izazove s kojima se suočava poljoprivredni sektor i potrebu da se poljoprivrednici u EU-u prilagode ciljevima europskog zelenog plana, nose s energetskom krizom i upravljaju rastućom inflacijom; poziva Grupu EIB-a da poveća potporu i potiče razvoj inovacija namijenjenih ovom bitnom sektoru, koji ima značajnu ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom, tako da iskoristi pristup EU-a „Jedno zdravlje” i integrira zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša u cilju stvaranja održivih, otpornih i produktivnih poljoprivredno-prehrambenih sustava; ističe financijske izazove s kojima se suočavaju poljoprivrednici, osobito oni mlađi i manji, i napominje da su poljoprivrednici i poduzeća u predmetnom sektoru manje uspješni prilikom podnošenja zahtjeva za financiranje;

57.naglašava da bi se EIB-ova potpora trebala zasnivati na pristupu pravedne tranzicije kako bi se postigla održiva poljoprivreda kojom se štite okoliš, zdravlje ljudi i dobrobit životinja uz istodobno poboljšanje životnih uvjeta poljoprivrednika, posebno za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva; smatra da je podupiranje ruralnih područja bitno za promicanje uravnoteženog i uključivog razvoja, generacijske obnove i jednakog pristupa žena i muškaraca mogućnostima financiranja; ponovno poziva Grupu EIB-a da više sudjeluje u poljoprivrednom sektoru poboljšanjem pristupa financiranju;

58.cijeni činjenicu da je Grupa EIB-a jedan od ključnih pobornika digitalizacije u EU-u, posebno u pogledu financiranja digitalne infrastrukture i podupiranja inovativnih digitalnih start-up poduzeća; potiče EIB da poveća svoju potporu digitalnim mrežama i tako ojača tehnološku autonomiju EU-a i inovacije u ključnim tehnologijama;

59.smatra da smanjenje digitalne nejednakosti i sprečavanje socijalne isključenosti zahtijevaju znatna javna ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu, osobito u ruralnim područjima; potiče EIB da podupre europske građane u stjecanju odgovarajuće digitalne pismenosti kako bi mogli u potpunosti sudjelovati u društvu, s posebnim naglaskom na starijim osobama i osobama s invaliditetom;

60.priznaje ključnu ulogu sektora kibernetičke sigurnosti u zaštiti poduzeća i vlada od naprednih digitalnih prijetnji i stranog utjecaja; pozdravlja povećanje ulaganja u sigurnost sa 6 milijardi EUR na 8 milijardi EUR, financirano putem SESI-ja u cilju odgovaranja na sigurnosne izazove, među ostalim u novoj svemirskoj industriji;

61.pozdravlja EIB-ovu usredotočenost na rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena, što je rezultiralo 2023. ukupnim ulaganjima u ovom području u iznosu od 5,8 milijardi EUR (u usporedbi s 5,1 milijardi EUR 2022.); smatra da bi EIB mogao dodatno povećati mikrofinancijske zajmove koji se odobravaju poduzećima kojima upravljaju žene, koje se i dalje suočavaju s diskriminacijom kad je riječ o pristupu financiranju;

62.ističe da je sigurnost opskrbe kritičnim sirovinama ključna i za zelenu i za digitalnu tranziciju kao i za obrambeni sektor i, općenito, industrijsku bazu EU-a; poziva EIB da poveća ulaganja u sektor kritičnih sirovina kako bi pomogao diversificirati opskrbu i primarnim i sekundarnim sirovinama te razvio rješenja iz područja kružnog gospodarstva, osobito istraživanje i razvoj alternativnih materijala, kao što su materijali na biološkoj osnovi; u tom pogledu pozdravlja usvajanje nove strateške inicijative za kritične sirovine 21. ožujka 2025., u okviru koje se očekuje 2 milijarde EUR financiranja za ulaganja u kritične sirovine u 2025., novu radnu skupinu za kritične sirovine i namjensku kontaktnu točku za izgradnju i upravljanje nizom aktivnosti koje uključuju kritične sirovine i savjetodavnih aktivnosti te povećana tehnička stručna znanja i partnerstva;

63.ističe da je u drugoj godini postojanja EIB Global osigurao financiranje u iznosu od 8,4 milijarde EUR (u usporedbi s 9,1 milijardom EUR 2022.); napominje da se ulaganja, s obzirom na to da je financiranje EIB Globala ograničeno na 50 % ukupnog troška projekta, redovito sufinanciraju potporom institucija za financiranje razvoja i multilateralnih razvojnih banaka; poziva EIB i Komisiju da ulažu u unutarnju reviziju i neovisne kontrolne funkcije kako bi se zajamčila cjelovitost i pouzdanost svih operacija;

64.podsjeća da je EIB Global jedan od ključnih aktera u provedbi europske inicijative Global Gateway i da se stoga od njega očekuje da primjenjuje najviše standarde transparentnosti i odgovornosti;

65.prima na znanje da je Upravno vijeće EIB-a usvojilo Globalni strateški plan EIB-a, kao i njegovu predanost poštovanju i promicanju ljudskih prava i vladavine prava u projektima koje podupire;

66.ističe da je važno osigurati da se sve intervencije Grupe EIB-a u Ukrajini vode prioritetima obnove zemlje koji su dogovoreni s EU-om te da su u skladu s metodama i okvirima utvrđenima u Ukrajinskom planu i odredbama Ugovorâ EU-a; napominje da EIB dodatno jača napore koje ulaže u suzbijanje prijevara i korupcije u vezi s projektima Grupe EIB-a u Ukrajini; poziva na nastavak primjene odgovarajuće uvjetovanosti financijske potpore Ukrajini s naglaskom na osiguravanju djelotvornih nadzornih mehanizama, kao što su pristup informacijama i prostorijama i praćenje posjeta, te poziva da se uvjetovanost proširi na sve treće zemlje kojima pruža financijsku potporu;

67.poziva na jačanje administrativnih i revizijskih kapaciteta ukrajinskih vlasti odgovornih za provedbu, praćenje, kontrolu i nadzor financiranih djelovanja, posebno u cilju sprečavanja prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti; ponavlja da bi EIB u svakom trenutku trebao imati jasan i neograničen nadzor;

68.vjeruje da će veća uloga EIB-a donijeti dodanu vrijednost i za obnovu Ukrajine i za proces proširenja te za buduća partnerstva u okviru EU-ove strategije Global Gateway i politike susjedstva te za potporu ciljevima održivog razvoja; potiče Komisiju da maksimalno poveća suradnju s EIB-om kako bi se iskoristila strateška autonomija EU-a, posebno u pogledu energije i sirovina;

69.pozdravlja usvajanje Instrumenta za Ukrajinu 2024., koji slijedi inicijativu EIB-a „EU za Ukrajinu (EU4U)” i kojim se uspostavlja mehanizam potpore temeljen na proračunskim sredstvima EU-a; potiče države članice da zajamče nastavak pružanja čvrste potpore toj zemlji u skladu s njezinim potrebama;

70.naglašava da je EIB, kako bi podržao Ukrajinu, od početka sukoba s Rusijom 2014. izgradio kreditni portfelj u iznosu većem od 7 milijardi EUR; ističe da je na dan 31. prosinca 2023. izloženost EIB-a (isplaćeni i neisplaćeni dio) iznosila 5,750 milijardi EUR, što je uglavnom pokriveno jamstvima EU-a u okviru mandata za vanjsko kreditiranje; napominje da je na kraju 2023. Banka dodijelila i financijska jamstva za izloženosti drugim ugovornim stranama u Ukrajini, koja su u potpunosti obuhvaćena sveobuhvatnim jamstvima EU-a, u ugovorenom iznosu od 388,7 milijuna EUR (u usporedbi s 478,8 milijuna EUR na kraju 2022.);

71.prima na znanje sve veći financijski angažman EIB-a u Ukrajini; poziva Banku da proračunskom tijelu i relevantnim revizijskim tijelima pruža redovite detaljne informacije o isplatama i provedbi sredstava pokrivenih jamstvima EU-a;

72.naglašava nerazmjeran učinak agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine na istočne regije EU-a koje graniče s Rusijom i Bjelarusom; skreće pozornost na troškove koje snose te regije i države članice kao rezultat njihove zajedničke granice s neprijateljskim susjednim zemljama, posebno njihovu potrebu da javna sredstva sve više preusmjeravaju u sigurnost, obranu i pripravnost, dok se suočavaju s problemom drastično smanjenih resursa zbog poremećaja u gospodarskim aktivnostima, prekograničnoj trgovini i drugim razmjenama te u kohezijskim programima; poziva EIB da tu činjenicu uzme u obzir u svojim odlukama o financiranju;

73.pozdravlja znatna ulaganja u Moldovu u cilju pružanja potpore gospodarskoj otpornosti, povećanju energetske sigurnosti, poboljšanju infrastrukture i podupiranju napretka zemlje prema integraciji u EU; uzima u obzir da je na zapadnom Balkanu EIB Global 2023. uložio 1,2 milijarde EUR, uz dodatnih 700 milijuna EUR za poboljšanje cestovne sigurnosti i željezničkih mreža; pozdravlja usvajanje Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan 2024. i Instrumenta za reforme i rast za Moldovu koji je odobrio Europski parlament;

74.priznaje ulogu EIB-a u pružanju potpore zapadnom Balkanu na putu prema članstvu u Uniji, u skladu s politikom proširenja EU-a; primjećuje da je EIB Global uložio 1,2 milijarde EUR u zapadni Balkan 2023. te mobilizirao ukupno više od 6 milijardi EUR ulaganja; napominje da je većina financiranja dodijeljena za održivu povezanost, nakon čega slijede kreditne linije za MSP-ove, infrastrukturni projekti u sektorima zdravstva, obrazovanja i vještina te vodoopskrba i sanitarne usluge;

75.traži od EIB-a da surađuje s drugim bilateralnim i multilateralnim institucijama na razvoju i primjeni zajedničkih metodologija za analizu razvojnog učinka u cilju osiguranja dodane vrijednosti i dugoročnih pozitivnih učinaka;

76.podsjeća da je na čelu unutarnjeg nadzora EIB-a Glavni inspektorat, koji se sastoji od triju odjela povezanih s odgovornošću – evaluacija operacija, pritužbeni mehanizam i istraga prijevara – koji imaju komplementarne uloge i doprinose dosljednom rješavanju navoda i pritužbi;

77.primjećuje da je 2023. Pritužbeni mehanizam Grupe EIB-a (EIB-CM) obradio ukupno 104 predmeta (97 u 2022.); napominje da je 2023. zaprimljeno 60 novih pritužbi (54 pritužbe 2022.), od kojih su 44 ocijenjene dopuštenima, a 29 ih se odnosilo na projekte koje financira EIB, od kojih se 27 odnosilo na one izvan Europe;

78.napominje da je Odbor EIB-a za rješavanje pritužbi u području javne nabave neovisan odbor koji rješava pritužbe o postupcima javne nabave u okviru projekata izvan EU-a koje financira EIB;

79.pozdravlja nastojanja Istražnog odjela (IG/IN) da surađuje i koordinira aktivnosti s drugim sastavnicama strukture EU-a za borbu protiv prijevara, posebno s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), koji su 2023. zaprimili 37 % zahtjeva za provedbu istraga (27 od 74 predmeta); potiče IG/IN da ojača svoju suradnju sa svim sastavnicama strukture EU-a za borbu protiv prijevara;

80.napominje da IG/IN djeluje proaktivno u cilju otkrivanja prijevara korištenjem alata za ocjenjivanje rizika od prijevara i rizika za integritet te s pomoću robota za procjenu rizika od korupcije u javnoj nabavi i da je 2023. u okviru 24 preispitivanja utvrđeno da je potrebno provesti tri cjelovita i temeljita proaktivna preispitivanja integriteta; poziva Banku da procijeni kako bi se ti digitalni alati mogli dodatno unaprijediti u cilju pružanja potpore transparentnosti i financijskoj odgovornosti;

81.žali zbog činjenice da, unatoč opetovanim pozivima Parlamenta, iz godišnjeg izvješća IG/IN-a nije moguće dobiti odgovarajuće informacije o financijskom razmjeru slučajeva kojima se bavi, sredstvima, mandatima ili vrstama projekata na koje se to odnosi, donesenim mjerama ublažavanja, ulozi službi EIB-a i posrednika ili partnera u tim slučajevima, pa čak ni o državama članicama kojih se to tiče; poziva predstavnike IG/IN-a da povećaju razinu angažmana, interakcije i transparentnosti u djelovanju s Europskim parlamentom, posebno u pogledu kontrole financijskih aktivnosti; ponavlja svoj poziv IG/IN-u da nadiđe puki narativni opis nekoliko studija slučaja i da redovito daje dragocjene uvide u opseg zaštite financijskih interesa; predlaže da IG/IN usvoji model izvješćivanja sličan onima koje koriste druga istražna tijela, kao što su EPPO i OLAF, u kojima se teži postizanju odgovarajuće ravnoteže između transparentnosti i obveze povjerljivosti ili čuvanja profesionalne tajne;

82.svjestan je da se EIB-ovom politikom isključenja predviđa autonoman postupak isključenja koji nije u potpunosti istovjetan Komisijinu sustavu ranog otkrivanja i isključenja u pogledu standarda donošenja odluka, rezultata i pravnih lijekova; ponavlja svoj poziv Grupi EIB-a i Komisiji da surađuju u utvrđivanju mogućih nedostataka i predlaganju korektivnih mjera, uključujući ubrzani postupak provedbe odluka EIB-a o isključenju putem svojeg sustava ranog otkrivanja i isključenja; primjećuje da je 2023. u postupcima za isključenje koje je EIB pokrenuo na temelju nalaza IG/IN-a pet poduzeća isključeno iz sudjelovanja u bilo kojoj aktivnosti koju financira EIB na razdoblje od pet godina;

83.pozdravlja činjenicu da je 2023. odobrena okvirna politika unutarnje kontrole Grupe EIB-a; prima na znanje rezultate postupka grupnog usklađivanja između EIB-a i EIF-a u mjeri u kojoj odražavaju različite poslovne modele i upravljačke strukture tih dvaju tijela; posebno upućuje na primjedbe Odbora za reviziju o tome da i unutarnja revizija i Okvir za unutarnju kontrolu trebaju postati grupne funkcije;

84.napominje da je neovisni vanjski revizor EIB-a treća linija obrane; ističe da redovita rotacija revizora i zadataka omogućuje nove perspektive te stoga primjećuje da bi se vanjski revizor EIB-a trebao povremeno mijenjati, međutim njegov je mandat produljen do 2027., s time da revidira Grupu EIB-a od 2009.;

85.cijeni to što su Okvir za upravljanje rizicima Grupe EIB-a i polugodišnja izvješća o objavi podataka o upravljanju rizicima Grupe EIB-a učinkoviti i usklađeni sa zahtjevima i tehničkim standardima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo;

86.naglašava da je, unatoč teškim tržišnim uvjetima, EIB-ov portfelj 2023. nastavio pokazivati vrlo niske razine neprihodujuće izloženosti; zauzima stajalište da je, čak i ako značajan dio kreditnog portfelja Banke ima koristi od kreditnih poboljšanja ili jamstava država članica EU-a, visoka kvaliteta portfelja EIB-a rezultat revne provedbe EIB-ovih vrlo učinkovitih politika kreditiranja;

87.ističe da EIB ne ulazi u područje primjene zakonodavstva EU-a koje se primjenjuje na kreditne institucije, posebno Uredbe Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj). i Direktive Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2013/36/oj). o kapitalnim zahtjevima (CRR, CRD), stoga Banka ima pravo odrediti svoje kapitalne i likvidnosne zahtjeve na način koji je primjeren i u skladu s njezinim aktivnostima, njezinom misijom i tržišnim uvjetima; ističe da je Grupa EIB-a predana pridržavanju najboljih bankarskih i tržišnih praksi te može odrediti njihovu primjenjivost u skladu s načelom proporcionalnosti; naglašava da provedba tih normi ne smije stvoriti neopravdano opterećenje; pozdravlja činjenicu da je Grupa EIB-a dobrovoljno izvršila postupak provjere i ocjene; ističe da bi predmetni postupak trebao biti u skladu s upravljačkom strukturom i misijom EIB-a;

88.shvaća da su, u skladu s promjenjivim potrebama EU-a, institucije EU-a 2024. odobrile promjenu statuta koju je predložilo Vijeće guvernera EIB-a izmjenom zakonskog ograničenja njegova omjera financijske poluge Omjer financijske poluge odgovara iznosu koji EIB može posuditi u odnosu na vlastita sredstva. i povećanjem tog ograničenja s 250 % na 290 % kako bi se EIB-u omogućilo da više ulaže bez povećanja svoje osnovice vlasničkog kapitala;

89.napominje da izmijenjeni omjer financijske poluge otvara put većem preuzimanju rizika; priznaje da su ulaganja u obnovljivu energiju, održivu infrastrukturu i inovativne tehnologije ključna za konkurentnost EU-a, ali da često podrazumijevaju veći rizik zbog neizvjesnog povrata tih ulaganja; ističe da bi se povećanim preuzimanjem rizika mogla povećati nestabilnost EIB-ovih povrata, ali primjećuje da EIB održava zaštitni sloj kapitala koji bi podupro proširenje rizičnih aktivnosti;

90.zabrinut je zbog situacije s poduzećem Northvolt AB, proizvođačem baterija koji se smatra ključnim u zelenoj tranziciji; naglašava da je Northvolt imao koristi od pozamašnog kreditnog paketa EIB-a u iznosu od nešto više od 942,6 milijuna EUR koji je dio financiranja zaduživanjem radi proširenja lokacije gigatvornice; napominje da je Northvolt prijavio stečaj u ožujku 2025.; poziva EIB da iznese pojedinosti o postupku ocjenjivanja i odlučivanja o financiranju poduzeća Northvolt AB kao i o uzrocima koji su doveli do neuspjeha projekta;

91.ističe da se proširenjem lokacije gigatvornice trebao povećati godišnji proizvodni kapacitet za proizvodnju baterija te da je to bilo od strateške važnosti za globalnu konkurentnost i u skladu sa strategijama EU-a u tom sektoru;

92.poziva Komisiju i Upravno vijeće EIB-a da bez nepotrebne odgode pokrenu temeljito interno preispitivanje i provjere razmjere financijske štete, utvrde razloge i kontekst neuspjeha tog vodećeg projekta i izvuku pouke iz tog iskustva kako bi se spriječilo ponavljanje slične situacije i omogućilo njezino ranije otkrivanje;

93.smatra da je najveća dodana vrijednost potpore EU-a poticanje rizičnijih ulaganja u inovativne projekte, proširenje strateških ciljeva EU-a i omogućivanje dugoročnih tranzicijskih projekata koji se ne mogu financirati iz privatnog sektora; smatra da bi se program InvestEU, kako bi učinkovito ostvario svoje ciljeve u području inovacija i konkurentnosti, trebao usredotočiti na financiranje rizičnijih ulaganja i ulaganja u poduzeća u ekspanziji te da bi Grupa EIB-a trebala više preuzimati veće i rizičnije projekte, koji bi pretežito i po mogućnosti trebali uključivati europske ulagače, pri čemu bi korištenje sredstava iz programa InvestEU na način koji je usmjereniji na apsorpciju rizika trebala kombinirati s ekvivalentnim načinom korištenja vlastitih financijskih sredstava; potiče EIB da uvede strože uvjete u svrhu sprečavanja upotrebe javnog financiranja EU-a za subvencioniranje poduzeća koja premještaju proizvodnju izvan Europe, osiguravajući pritom da svi projekti koje EIB financira doprinose dugoročnoj otpornosti europske industrije;

94.svjestan je da članovi Upravljačkog odbora EIB-a prije početka mandata u EIB-u, koji obično traje od dvije do šest godina, često obnašaju funkcije u državnim službama svojih zemalja podrijetla te da stoga tijekom razdoblja mirovanja (koje je produljeno na razdoblje od 24 mjeseca nakon isteka njihova mandata u EIB-u) imaju pravo nastaviti sa stručnim usavršavanjem pod određenim uvjetima; napominje da se od članova Upravljačkog odbora traži da o tome obavijeste Odbor za etiku i usklađenost te da što prije zatraže odobrenje za sve pregovore o budućem zapošljavanju;

95.odlučno ponavlja opetovane pozive Parlamenta da se ojača mehanizam za sprečavanje sukoba interesa unutar EIB-a i poboljša rješavanje takvih slučajeva kao i da se bolje definiraju uvjeti pod kojima potpredsjednici EIB-a mogu sudjelovati u odlukama o operacijama u svojim zemljama podrijetla te ustraje u tome da se ta pitanja riješe u budućoj reviziji Kodeksa ponašanja Upravljačkog odbora;

96.naglašava da je 31. listopada 2023. Europski ombudsman donio odluku u predmetu 611/2022/KR da je bivši potpredsjednik sudjelovao u odobravanju sporazuma o financiranju između EIB-a i nacionalne razvojne banke Nacionalne razvojne banke financijski su posrednici između EIB-a i malih projekata koji ostvaruju korist od ulaganja EIB-a. u svojoj zemlji podrijetla u tjednima prije no što je postao glavni izvršni direktor te nacionalne razvojne banke, unatoč tome što ga je glavni službenik EIB-a za praćenje usklađenosti savjetovao da to ne čini dok je postupak imenovanja u tijeku; shvaća da taj slučaj prethodi stupanju na snagu aktualnog Kodeksa ponašanja Upravljačkog odbora, koji sada uključuje posebne odredbe o budućem zapošljavanju njegovih članova; napominje da se pri budućem preispitivanju pravila primjenjivih na Odbor za etiku i usklađenost EIB obvezao razmotriti preporuku Europskog ombudsmana da se odluke Odbora objavljuju;

97.primjećuje da su mjere ublažavanja, kao što su razdoblja namjenskog izdvajanja i mirovanja, najčešće klauzule predostrožnosti koje se primjenjuju pri rješavanju slučaja „rotirajućih vrata” i razumije da se takve mjere provode te da ih članovi Upravljačkog odbora poštuju, uključujući one o kojima se nedavno izvještava u medijima;

98.dijeli mišljenje Europskog ombudsmana o tome da bi ulogu EIB-ovog Odbora za etiku i usklađenost trebalo ojačati kada je riječ o nadzoru planiranih novih radnih mjesta članova Upravnog odbora te da bi Odbor za etiku i usklađenost trebao biti u mogućnosti nametnuti i provesti mjere za ublažavanje rizika; razumije da je uloga Odbora za etiku i usklađenost tijekom posljednjih nekoliko godina postala istaknutija i da su u tijeku interne rasprave o tome kako povećati njegovu učinkovitost;

99.poziva Banku da potakne sudjelovanje europskih poduzeća u postupcima nabave koji su pokrenuti za projekte koje financira EIB; potiče Banku da savjetuje zajmoprimce da daju prednost prihvatljivosti za europska poduzeća u cilju ojačanja europske konkurentnosti;

100.ponavlja svoj poziv EIB-u da osigura odgovarajuću geografsku zastupljenost, uključujući onu na razini srednjeg i višeg rukovodstva, i poziva ga da objavi godišnju raščlambu po spolu i nacionalnosti na srednjim i višim rukovodećim položajima;

101.duboko žali zbog toga što Europski revizorski sud još uvijek nema potpuni pristup svim podacima koji se odnose na operacije EIB-a; prima na znanje da EU ne financira izravno sve aktivnosti EIB-a i stoga Europskom revizorskom sudu nisu automatski dostupne sve aktivnosti; ustraje u tome da bi Europski revizorski sud trebao imati pristup svim informacijama nužnima za sveobuhvatnu i iscrpnu procjenu svih operacija EIB-a koje uključuju sredstva EU-a, uključujući one koje se provode putem financijskih posrednika, a koje su osmišljene radi provedbe politika EU-a; poziva Revizorski sud da u potpunosti nadzire, najbolje što može, sve operacije koje u bilo kojoj mjeri uključuju proračun EU-a;

102.primjećuje da su glavni relevantni revizijski zadaci povjereni Revizijskom odboru EIB-a, koji je potpuno neovisno tijelo; smatra da bi sudjelovanje kvalificiranih vanjskih predstavnika u određenim zadacima Revizijskog odbora moglo doprinijeti objektivnosti analiza tog odbora;

103.napominje da se politikom transparentnosti EIB-a postiže kompromis između načela otvorenosti i potrebe za zaštitom osjetljivih informacija; primjećuje da se u toj politici navodi koje bi informacije trebalo proaktivno objavljivati i kada se, primjerice, propisuje da bi sažeci projekta trebali biti objavljeni najmanje tri tjedna prije nego što Upravno vijeće EIB-a odobri njegovo financiranje te se utvrđuju relevantna odstupanja; poziva da se u tim sažecima navedu informacije koje su značajne za dionike;

104.napominje da je Upravno vijeće EIB-a 2023. odobrilo 449 projekata i da su objavljeni gotovo svi (94 %) sažeci projekata, u većini slučajeva (57 %) prije odobrenja; prima na znanje da su sve operacije EIB-a koje se provode preko financijskih posrednika objavljene na internetskim stranicama EIB-a i da EIB na zahtjev pruža pojedinosti;

105.podsjeća da su svi dokumenti EIB-a dostupni javnosti u skladu s pretpostavkom u korist objavljivanja; naglašava da bi svi kandidati trebali biti unaprijed obaviješteni o javnom pristupu dokumentima te da bi se svako odbijanje tog pristupa trebalo temeljiti isključivo na određenim iznimkama; naglašava da bi EIB trebao razmotriti pravodobnu objavu informacija o razlozima za provedbu i kontekst projekata kao i objašnjenja njihove usklađenosti s ciljevima politika EU-a i njihova doprinosa tim politikama; poziva EIB da sustavno objavljuje rezultate revizije svojih najvećih financijskih operacija, osiguravajući time neovisnu provjeru upravljanja rizicima i procjene učinaka; očekuje od EIB-a da ograniči neotkrivanje podataka na primjenjive iznimke navedene u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj). i Uredbi (EZ) br. 1367/2006 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1367/oj).; poziva na potpunu provedbu preporuka koje je Ombudsman dao nakon što je proveo istrage u vezi s EIB-ovom politikom objavljivanja informacija i povezanim zahtjevima za pristup dokumentima;

106.podsjeća da svi primatelji sredstava EU-a imaju opću obvezu priznati podrijetlo predmetnih sredstava i osigurati vidljivost svih sredstava koja su primili od EU-a; poziva Grupu EIB-a da osigura usklađenost krajnjih primatelja s kriterijima za vidljivost financijske potpore EU-a;

107.ističe da Banka radi na skraćivanju vremena potrebnog da proizvod, nakon što se osmisli, postane dostupan na tržištu (vremena potrebnog za stavljanje na tržište) potpunom digitalizacijom svojih projektnih ciklusa; poziva Banku da uloži veće napore u digitalizaciju svojih operacija;

108.poziva EIB da ojača i u cijelosti provede svoju politiku suzbijanja poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, među ostalim tako što neće financirati korisnike ili financijske posrednike za koje se utvrdi ili za koje postoji visoki rizik da su uključeni u takve prakse;

109.ponavlja da bi usvajanje memoranduma o suradnji doprinijelo strukturiranijem dijalogu između Parlamenta i EIB-a; s tim u vezi pohvaljuje dosad nezabilježenu suradnju EIB-a s Parlamentom prilikom pripreme ove rezolucije, napominjući da je riječ o konkretnom izrazu otvorenosti i transparentnosti;

110.potiče EIB da nastavi izvješćivati o statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament, posebno u pogledu postignutih ishoda i učinka mjera poduzetih u svrhu provedbe njegovih prioriteta i politika EU-a, posebno kad je riječ o sljedećem:(a)učinku (gospodarskom, ekološkom i socijalnom) njegove strategije ulaganja i ostvarenih rezultata kako bi se doprinijelo uravnoteženom i stabilnom razvoju unutarnjeg tržišta u interesu Unije;(b)mjerama donesenima u svrhu sprečavanja i suzbijanja sukoba interesa, prijevara, korupcije i drugih mogućih oblika neprimjerenog postupanja;(c)novim mjerama za jačanje transparentnosti;(d)mjerama za jačanje potpore MSP-ovima i prihvatljivim gospodarskim subjektima pri provedbi politika EU-a;(e)daljnjem postupanju u vezi s pozivima i zahtjevima usvojenima ovom Rezolucijom;

111.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji i traži da Vijeće i Upravno vijeće EIB-a održe raspravu o ovdje iznesenim stajalištima Parlamenta.