1.konstatira da je proračun Vijeća obuhvaćen naslovom 7. VFO-a „Europska javna uprava”, koji je 2023. iznosio 12,3 milijardi EUR (što predstavlja 6,4 % ukupnog proračuna Unije); konstatira da proračun Vijeća od približno 0,6 milijardi EUR predstavlja približno 5,2 % ukupnih administrativnih rashoda Unije;

2.pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud u godišnjem izvješću za financijsku godinu 2023. ispitao uzorak od 70 transakcija u području „Uprava”, 10 više nego što ih je ispitano 2022.; nadalje, prima na znanje da Revizorski sud piše da administrativni rashodi obuhvaćaju rashode za ljudske resurse, uključujući rashode za mirovine, koji su 2023. činili oko 70 % ukupnih administrativnih rashoda, te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju te da njegov rad tijekom mnogo godina upućuje na to da je ta potrošnja općenito niskorizična;

3.konstatira da je 21 (30 %) od 70 transakcija sadržavalo pogreške, ali da Revizorski sud, na temelju pet kvantificiranih pogrešaka, procjenjuje da je stopa pogreške ispod praga značajnosti;

4.konstatira da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za financijsku godinu 2023. iznio opažanje o trajanju okvirnog ugovora o održavanju zgrada koji je sklopilo Vijeće; konstatira da Revizorski sud u četirima ispitanim plaćanjima koja se odnose na Vijeće nije utvrdio mjerljive pogreške;

5.duboko žali zbog toga što je Parlament od 2009. i ponovno za financijsku godinu 2022. morao odbiti davanje razrješnice Vijeću jer Vijeće i dalje odbija surađivati s Parlamentom u postupku davanja razrješnice, sprečavajući Parlament da donese informiranu odluku na temelju ozbiljnog i temeljitog nadzora nad izvršenjem proračuna Vijeća;

6.napominje da su 20. rujna 2024. relevantne službe Parlamenta, u ime izvjestitelja za postupak davanja razrješnice, proslijedile Tajništvu Vijeća upitnik koji sadržava 90 važnih pitanja potrebnih Parlamentu za provedbu temeljitog nadzora nad izvršenjem proračuna Vijeća i upravljanjem Vijećem; nadalje napominje da su slični upitnici poslani svim drugim institucijama i da su sve one Parlamentu dostavile detaljne odgovore na sva pitanja;

7.žali zbog toga što je 23. rujna 2024. Tajništvo ponovno obavijestilo Parlament da neće odgovoriti na upitnik Parlamenta i da Vijeće neće sudjelovati na saslušanju koje je sazvano 12. studenoga 2024. u okviru postupka davanja razrješnice i na kojem su sudjelovale sve druge pozvane institucije;

8.ponovno ističe ovlast Parlamenta da daje razrješnicu u skladu s člankom 319. UFEU-a te s primjenjivim odredbama Financijske uredbe i Poslovnika Europskog parlamenta u skladu s trenutačnim tumačenjem i praksom, odnosno ovlast za davanje razrješnice kako bi se održala transparentnost i osigurala demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije;

9.naglašava da se u članku 59. stavku 1. Financijske uredbe navodi da Komisija dodjeljuje ostalim institucijama Unije potrebne ovlasti za izvršenje dijelova proračuna koji se na njih odnose te stoga smatra neshvatljivim da je prema mišljenju Vijeća primjereno da se razrješnica za izvršenje proračuna Vijeća daje Komisiji;

10.ističe ustaljenu i poštovanu praksu davanja razrješnice svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, uključujući Europsko vijeće i Vijeće, koju Parlament provodi već više od dvadeset godina; podsjeća da je Komisija izjavila da ne može nadzirati izvršenje proračuna drugih institucija Unije; ističe ponovljeno stajalište Komisije da bi Parlament trebao izravno nastaviti s praksom davanja razrješnice svakoj instituciji Unije za njezine administrativne rashode i izvršenje proračuna EU-a kako bi se očuvala sukladnost s načelom dobrog financijskog upravljanja;

11.naglašava da trenutačna situacija, zbog kontinuirano nedostatne suradnje Vijeća s Parlamentom, znači da Parlament može provjeravati samo izvješća Revizorskog suda i Ombudsmana kao i javno dostupne informacije na internetskim stranicama Vijeća; ističe da taj nedostatak suradnje ugrožava sposobnost Parlamenta da učinkovito ispunjava svoju nadzornu ulogu i donose informiranu odluku o davanju razrješnice;

12.izražava žaljenje zbog toga što Vijeće već više od desetljeća pokazuje da nema političku volju surađivati s Parlamentom u kontekstu godišnjeg postupka davanja razrješnice; ističe da to ima trajan negativan učinak na obje institucije, da diskreditira upravljanje proračunom Unije i njegov demokratski nadzor te da je narušilo povjerenje građana u Uniju kao transparentnog subjekta; naglašava da se Vijeće mora pridržavati istih standarda odgovornosti koje očekuje od drugih institucija Unije;

13.ponavlja da kontinuirano odbijanje Vijeća da sudjeluje u postupku davanja razrješnice predstavlja neprihvatljivo kršenje demokratske odgovornosti; poziva na pravne i postupovne izmjene kako bi se uskratila proračunska odobrena sredstva svim institucijama Unije koje ne ispunjavaju obveze u pogledu transparentnosti;

14.ponavlja da sudska praksa Suda Europske unije podržava pravo poreznih obveznika i javnosti da budu informirani o korištenju javnih prihoda; stoga zahtijeva puno poštovanje ovlasti i uloge Parlamenta kao jamca načela demokratske odgovornosti; poziva Vijeće da propisno slijedi preporuke koje je donio Parlament u kontekstu postupka davanja razrješnice za proračun i ustraje na punoj primjeni članka 14. stavka 1. UEU-a;

15.poziva Vijeće da bez nepotrebne odgode nastavi pregovore s Parlamentom i da što prije aktivno komunicira s Parlamentom na najvišoj razini, što se odnosi i na glavne tajnike i predsjednike obiju institucija, kako bi se konačno razriješio problem dugotrajnog zastoja u davanju razrješnice, uz poštovanje uloga Parlamenta i Vijeća u postupku davanja razrješnice i jamčenje transparentnosti i odgovarajućeg demokratskog nadzora nad izvršenjem proračuna; traži da pravne službe Komisije i Vijeća daju mišljenje o mogućim rješenjima koja se temelje na Ugovorima kako bi Vijeće preuzelo odgovornost u postupku davanja razrješnice;

16.naglašava da bi, iako se trenutačna situacija treba poboljšati boljom međuinstitucijskom suradnjom u okviru Ugovorâ, revizija Ugovorâ mogla učiniti postupak davanja razrješnice jasnijim i transparentnijim tako što bi se Parlamentu dala izričita nadležnost za pojedinačno davanje razrješnice svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije; naglašava, međutim, da se, sve dok ne se provede takva revizija, trenutačna situacija mora poboljšati pojačanom međuinstitucijskom suradnjom; u tom smislu potiče Vijeće da aktivno surađuje s Parlamentom;

17.konstatira da je Parlament, unatoč tome što Vijeće nije voljno surađivati u postupku davanja razrješnice, u ovom izvješću ipak istaknuo neke političke prioritete te iznio neke primjedbe u vezi s proračunskim i financijskim upravljanjem Vijeća, kao i druge primjedbe relevantne za postupak davanja razrješnice;

18.napominje da se, s obzirom na nedostatak suradnje Vijeća s Parlamentom, opažanja u odjeljcima u nastavku prvenstveno temelje na objedinjenim javno objavljenim informacijama, koje pružaju ograničene pojedinosti;

19.izražava žaljenje zbog toga što Vijeće izvršava svoje ovlasti u postupcima kandidiranja i imenovanja za brojne institucije, tijela, urede i agencije Unije, a da pritom ne uzima u obzir stajališta zainteresiranih strana ili preporuke Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

20.konstatira da Vijeće obično ne dovodi u pitanje imenovanja pojedinačnih država članica za većinu položaja;

21.podsjeća na to da u skladu s člankom 286. stavkom 2. UFEU-a Vijeće imenuje članove Revizorskog suda, u skladu s prijedlozima svake države članice, a nakon savjetovanja s Parlamentom; podsjeća na to da na temelju tog preduvjeta Parlament daje mišljenje o kandidatima; izražava žaljenje zbog toga što je Vijeće u više navrata zanemarilo preporuke koje je Parlament u svojoj savjetodavnoj ulozi dao u vezi s imenovanjem članova Revizorskog suda; podsjeća da su, iako mišljenje Parlamenta nije obvezujuće za Vijeće, kandidati koji su primili nepovoljno mišljenje povukli svoje kandidature, čime su prihvatili odluku Parlamenta i priznali njegovu ulogu kao demokratskog nadzornog tijela povezanog sa zaštitom proračuna Unije; poziva Vijeće da potvrdi ulogu Parlamenta suradnjom u postupku davanja razrješnice;

22.podsjeća da suce i nezavisne odvjetnike Suda Europske unije zajedničkim dogovorom imenuju vlade država članica nakon savjetovanja s povjerenstvom zaduženim za davanje mišljenja o prikladnosti kandidata za obavljanje navedenih dužnosti;

23.poziva rotirajuća predsjedništva Vijeća da prestanu koristiti korporativno sponzorstvo kako dodatni izvor sredstava za pokrivanje vlastitih troškova jer to predstavlja rizik od sukoba interesa, u skladu sa zaključcima radionice koju je 27. lipnja 2023. održao Odbor Parlamenta za proračunski nadzor; konstatira da je europska ombudsmanica u svojoj odluci od 9. rujna 2024. o strateškoj inicijativi o sponzorstvu predsjedništva Vijeća Europske unije pozvala Vijeće da analizira kako predsjedništvo Vijeća provodi neobvezujuća pravila o sponzorstvu (Smjernice) koja je donijelo Vijeće i da istraži druge moguće mjere kojima bi se mogli ublažiti rizici povezani s korištenjem sponzorstva; ponavlja poziv Vijeću da predsjedanje Vijeću uvrsti u proračun kako bi se osigurali primjereni i jedinstveni standardi učinkovitosti i djelotvornosti rada Vijeća općenito;

24.izražava duboku zabrinutost zbog toga što mađarska vlada zloupotrebljava svoju ulogu u predsjedništvu EU-a kako bi nastavila bilateralne angažmane koji su u suprotnosti s temeljnim vrijednostima Unije, kao što su sastanci premijera Viktora Orbána s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, unatoč sankcijama Unije i uhidbenom nalogu koji je Međunarodni kazneni sud izdao protiv Putina zbog ratnih zločina; sa zabrinutošću primjećuje slične kontakte s drugim autoritarnim vođama, čime se ugrožava vjerodostojnost EU-a; poziva Vijeće da oštro osudi takve aktivnosti i da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da države članice koje predsjedaju Vijećem djeluju u skladu s načelima EU-a, štiteći pritom integritet i vrijednosti Unije;

25.žali što proračun Europskog vijeća i Vijeća nije podijeljen na dva jasno odvojena proračuna kako je Parlament preporučio u prethodnim rezolucijama o razrješnici i to radi poboljšanja transparentnosti i odgovornosti, osobito u pogledu Europskog vijeća, s obzirom na to da je trenutačno nemoguće dobiti pouzdane informacije o troškovima te institucije; ističe važnost pouzdanih podataka za objektivnu kontrolu; poziva na poštovanje preporuke tijela nadležnog za davanje razrješnice;

26.konstatira da je proračun Vijeća za 2023. iznosio 647 908 757 EUR, što je povećanje od 6 % u odnosu na 2022., a koje je veće od povećanja od 2,3 % između 2021. i 2022.; konstatira da je to povećanje uglavnom povezano s revizijom parametara ažuriranja plaća zbog inflacije;

27.konstatira da je ukupna stopa izvršenja proračuna Vijeća za 2023. bila 97,0 %; konstatira da je krajem 2023. otkazano gotovo 20 milijuna EUR u odobrenim sredstvima, od čega se polovica odnosila na proračunsku liniju za rashode za osoblje;

28.konstatira da je, u skladu s člankom 29. Financijske uredbe, Vijeće 2023. izvršilo 41 proračunski prijenos u ukupnom iznosu od 6,5 milijuna EUR; također konstatira da je za tri od tih prijenosa bilo potrebno obavijestiti proračunsko tijelo u skladu s člankom 29. stavkom 2. u svrhu povećanja iznosa raznih proračunskih linija, uključujući linije „Radovi opremanja i instaliranja”, „Voda, plin, električna energija i grijanje”, „Nabava opreme i računalnih programa” i „Troškovi najma, održavanja i popravka službenih automobila”;

29. poziva Vijeće da objavi godišnju raščlambu putnih troškova i troškova reprezentacije viših dužnosnika, uključujući predsjednika Europskog vijeća, Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Tajništvo, u formatu prilagođenom korisnicima koji je dostupan javnosti;

30.konstatira da su iz 2023. u 2024. prenesena odobrena sredstva u iznosu od ukupno 85,5 milijuna EUR, uglavnom u vezi s računalnim sustavima, troškovima usmenog prevođenja tijekom 2023. za koje računi u trenutku zaključenja još nisu bili dogovoreni sa službama Europske komisije, zatim zgradama, informiranjem i komunikacijom, audiovizualnom i konferencijskom opremom te ostalim rashodima za osoblje i prijevozom;

31. izražava zabrinutost zbog nedostatnih kontrolnih mehanizama u vezi sa savjetodavnim uslugama i vanjskim izvođačima koje zatraži odnosno angažira Vijeće; poziva na puno objavljivanje svih ugovora u vrijednosti većoj od 50 000 EUR, s pojedinostima u pogledu sadržaja, naručene robe i subjekata kojima je dodijeljen ugovor, kako bi se spriječila potencijalna zlouporaba javnih sredstava;

32.konstatira da se prosječni rok plaćanja računa od 2022. do 2023. skratio s 18 na 13 dana, što je znatno kraće od maksimalnog roka od 30 dana, čime su izbjegnute zatezne kamate;

33.konstatira da su se troškovi službenih putovanja, koji obuhvaćaju i troškove službenih putovanja Tajništva i troškove službenih putovanja osoblja povezanog s Europskim vijećem, u razdoblju od 2022. do 2023. povećali za 25 % te da su se putni troškovi izaslanstava predsjedništava i nacionalnih izaslanstava tijekom istog razdoblja povećali za 36,6 %; poziva Vijeće da provede procjenu tog velikog povećanja rashoda za službena putovanja; u nedostatku pristupa detaljnim informacijama potiče Vijeće da ta sredstva koristi u duhu dobrog financijskog upravljanja;

34.konstatira da je Vijeće utvrdilo ciljeve za uspješnost koji je trebalo ostvariti proračunom za 2023., i to sljedeće: osiguravanje kontinuiteta donošenja odluka u Europskom vijeću i Vijeću; osiguravanje stalne potpore Europskom vijeću i Vijeću djelotvornom i učinkovitom upotrebom financijskih sredstava, posebno s obzirom na stalan pritisak inflacije i posljedična povećanja cijena zbog indeksacije ugovora; te nastavak postupka digitalne administrativne modernizacije s ciljem poboljšanja kvalitete organizacije Tajništva i odgovarajuće upotrebe resursa;

35.konstatira da je Tajništvo, kako bi se osigurala učinkovita upotreba proračuna za 2023., nastavilo poboljšavati svoje postupke financijskog upravljanja, posebno na temelju preporuka niza unutarnjih radnih skupina; posebno pozdravlja nove alate za uspješnost, kao što su uključivanje elemenata ljudskih resursa i vještina u planiranje integriranog upravljanja, potpuna digitalizacija financijskih radnih procedura i uvođenje elektroničkog potpisa;

36.pozdravlja rašireniju upotrebu podataka pri donošenju odluka, koje se posebno temelji na mjesečnom financijskom pregledu, koji prikazuje ključne pokazatelje uspješnosti u svim službama Tajništva, i rukovoditeljskom pregledu, koji sadržava ključne kadrovske podatke koji olakšavaju svakodnevno upravljanje i donošenje odluka u području ljudskih resursa;

37.konstatira da je Tajništvo 2023. organiziralo 4429 sastanaka, što je gotovo nepromijenjen broj u odnosu na 2022.; također konstatira da se broj fizičkih sastanaka povećao za 11 % u odnosu na 2022., dok se broj videokonferencijskih ili hibridnih sastanaka znatno smanjio, za više od 60 %;

38.konstatira da je Tajništvo pokrenulo 17 otvorenih postupaka javne nabave, 12 novih pregovaračkih postupaka, kao i 21 međuinstitucijski postupak (raznih vrijednosti) koji nije vodilo Vijeće; konstatira da je do kraja 2023. potpisan 41 ugovor (2022.: 42) i da je u obradi bilo 47 grupa ugovora (raznih kategorija); konstatira da su 2023. dodijeljeni ugovori u ukupnoj vrijednosti od 124,1 milijun EUR, što odgovara iznosu od 19,15 % godišnjeg proračuna Vijeća; konstatira da su od ukupnog ugovorenog iznosa za 0,5 % preuzete obveze u ugovorima male i srednje vrijednosti, za 58 % u posebnim ugovorima u sklopu okvirnih ugovora u kojima je Vijeće jedini javni naručitelj i za 69,5 % u posebnim ugovorima sklopljenima na temelju međuinstitucijskih okvirnih ugovora;

39.konstatira da je Vijeće, u skladu s člankom 118. Financijske uredbe, dostavilo tijelu nadležnom za davanje razrješnice svoje godišnje izvješće o unutarnjim revizijama provedenima 2023.; konstatira da je do kraja 2023. provedeno 81 % preporuka iznesenih u razdoblju 2020. – 2022., 18 % preporuka i dalje je bilo otvoreno, a za njih 1 % rukovodstvo je prihvatilo rizik ili preporuke više nisu bile primjenjive; konstatira da su četiri unutarnje revizije planirane u programu rada za 2023. zaključene tijekom godine i da su dvije još bile u tijeku na kraju 2023.; konstatira da je unutarnji revizor u trima revizijama iz programa rada za 2023. iznio prioritetne preporuke koje se odnose na usluge prijevoza, poslužitelje i osnovne usluge mreže IOLAN te krajnje točke sustava mreže IOLAN;

40.konstatira da je na kraju 2023. od 3116 članova osoblja 79 % bilo stalno osoblje, 12,8 % privremeno osoblje, 7,2 % ugovorno osoblje i 1 % upućeni nacionalni stručnjaci; konstatira da je raspodjela stalnog i privremenog osoblja među kategorijama radnih mjesta ostala nepromijenjena, pri čemu je 2023. bilo 1474,25 administratora (AD) (2022.: 1519), 1159 asistenata (AST) (2022.: 1284) i 230 tajnika (AST-SC) (2022.: 190); konstatira da je stopa popunjenosti u planu radnih mjesta na kraju 2023. iznosila 97,4 %;

41. konstatira da se, s obzirom na nedostatak suradnje Vijeća s Parlamentom, opažanja u ovom odjeljku ponajprije temelje na objedinjenim informacijama objavljenima na internetskim stranicama Vijeća, koje su ograničene u pogledu detalja koje pružaju;

42.prima na znanje druge inicijative koje je Tajništvo poduzelo kako bi postalo raznolikije i uključivije radno mjesto; pozdravlja činjenicu da je Vijeće za 2023. primilo nagradu Ombudsmana za dobru upravu u kategoriji „Izvrsnost u raznolikosti i uključivosti” za svoj program pozitivnog djelovanja za stažiste s invaliditetom, koji je 2023. omogućio stažiranje u Tajništvu za šest stažista s invaliditetom;

43.žali zbog nepostojanja javno dostupnih informacija o rodnoj i geografskoj raspodjeli osoblja u Tajništvu; poziva Vijeće da Parlamentu dostavi informacije o ravnoteži spolova, geografskoj raspodjeli i invaliditetima svojih članova osoblja te o unutarnjim politikama u pogledu tih pitanja; potiče Vijeće da promiče geografsku ravnotežu svog osoblja putem većeg broja kandidata iz nedovoljno zastupljenih država članica;

44.pozdravlja trud koji je Tajništvo tijekom 2023. uložilo u privlačenje i zadržavanje kvalificirane i mlađe radne snage provedbom raznih inicijativa kao što su zapošljavanje osmero nižih političkih administratora u okviru novog programa za tim nižih resornih administratora, revizija internih pravila o mobilnosti i sudjelovanje 41 člana osoblja Tajništva u međuinstitucijskoj razmjeni osoblja radi promatranja i učenja o radu kolega; ističe da bi pripravništva trebala biti plaćena u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 14. lipnja 2023. o kvalitetnim pripravništvima u Uniji (2020/2005(INL)), u kojoj se poziva na to da sva pripravništva u Europi budu plaćena; žali zbog nepostojanja informacija o provedbi akcijskog plana Vijeća za brendiranje poslodavaca izrađenog 2023.;

45.konstatira da je 2023. provedeno preispitivanje plana prevencije psihosocijalnih rizika za razdoblje 2020. – 2023., i da su rezultati tog preispitivanja uzeti u obzir pri izradi novog plana prevencije rizika i ažuriranju plana psihosocijalne intervencije u okviru inicijativa Vijeća za promicanje dobrobiti osoblja, pojedinačno i na razini timova i odjela; konstatira da je članovima osoblja i rukovoditeljima u Tajništvu ponuđeno nekoliko oblika potpore i tečajeva, kao što su tematsko osposobljavanje rukovoditelja o psihološkoj sigurnosti, smjernice za rukovoditelje o mentalnom zdravlju, posebne radionice o prevenciji psihosocijalnih rizika organizirane na zahtjev i radionice o upravljanju stresom za vrijeme španjolskog i belgijskog predsjedništva Vijeća;

46.konstatira da je Tajništvo dovršilo pilot-projekt o novim načinima rada, koji je pokrenut 2018., te da je provelo evaluaciju koja je pružila vrijedne informacije, posebno u pogledu komunikacije o promjenama, uključenosti korisnika i uključivanja osoblja u procese promjene; napominje da je Vijeće rezultate pilot-projekta podijelilo s drugim organizacijama koje provode slične programe; poziva Vijeće da stečena iskustva također podijeli s tijelom nadležnim za davanje razrješnice;

47.žali zbog toga što su dvije ključne sastavnice etičkog okvira Vijeća, „Vodič za etiku i ponašanje” za osoblje Tajništva i „Kodeks ponašanja za predsjednika Europskog vijeća”, dostupne na internetskoj stranici Vijeća bez dodatnih smjernica i datuma objave; kritizira činjenicu što, unatoč nekoliko zahtjeva Parlamenta, kodeks ponašanja za predsjednika Europskog vijeća nije usklađen s istovjetnim dokumentom Parlamenta i Komisije, posebno u pogledu aktivnosti nakon prestanka obavljanja dužnosti; poziva na hitno uklanjanje navedenih nedostataka;

48. ponavlja da etičko ponašanje doprinosi dobrom financijskom upravljanju i povećava razinu povjerenja javnosti te da, kako je Revizorski sud istaknuo u svojem tematskom izvješću br. 13/2019, ima prostora za poboljšanje etičkih okvira institucija Unije; konkretno, podsjeća na preporuku Revizorskog suda za poboljšanje etičkog okvira Vijeća; izražava zabrinutost zbog nepostojanja zajedničkog etičkog okvira Unije, kako je utvrdio Revizorski sud, a kojim bi se regulirao rad predstavnika država članica u Vijeću;

49.konstatira da je 2023. u kontekstu provedbe Odluke glavnog tajnika 23/2021 o psihološkom i seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu poduzeto nekoliko mjera, kao što su objava Vodiča za sprečavanje uznemiravanja na radnom mjestu na intranetu Tajništva, aktivnosti informiranja novih zaposlenika o politici nulte tolerancije na uznemiravanje u Vijeću i organizacija obveznih osposobljavanja o borbi protiv uznemiravanja i neprimjerenog ponašanja za nove rukovoditelje i osoblje s rukovoditeljskim odgovornostima;

50.konstatira da Tajništvo objavljuje godišnje izvješće s informacijama o profesionalnim aktivnostima bivših viših dužnosnika Tajništva nakon odlaska iz službe, u skladu s člankom 16. trećim i četvrtim stavkom Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije; konstatira da je, prema izvješću za 2023., jedan bivši viši dužnosnik izrazio namjeru da započne obavljati profesionalne aktivnosti manje od 12 mjeseci nakon odlaska te da mu je tijelo za imenovanje odobrilo obavljanje jedne aktivnosti pod određenim uvjetom čiji je cilj bio zajamčiti da se poštuje relevantno razdoblje iz članka 16. drugog stavka Pravilnika o osoblju;

51. poziva Vijeće da uspostavi stroža pravila o zapošljavanju nakon isteka mandata za više dužnosnike, uključujući produljeno razdoblje mirovanja i obvezno javno objavljivanje veza s privatnim sektorom; poziva Vijeće da sudjelovanje stalnih predstavništava država članica u registru transparentnosti EU-a učini obveznim;

52.žali zbog činjenice da je sudjelovanje stalnih predstavnika država članica u obveznom registru transparentnosti, koji je uspostavljen međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. između Parlamenta, Vijeća i Komisije, potpuno dobrovoljno jer je primjena načela uvjetovanosti prepuštena diskrecijskoj odluci stalnog predstavništva svake države članice; napominje da se samo osam država članica i institucije Unije u svojem regulatornom okviru pridržavaju najbolje prakse primjene obvezne široke definicije lobista i ustraje u tome da bi sva stalna predstavništva trebala aktivno sudjelovati u obveznom registru transparentnosti prije, tijekom i nakon predsjedanja svojih država članica Vijećem; poziva na stroža i usklađena etička pravila o sukobima interesa, rotirajućim vratima i transparentnosti kada je riječ o lobiranju; podsjeća na stajalište Parlamenta prema kojem predstavnicima država članica koji izravno ostvaruju korist od subvencija Unije putem poduzeća čiji su vlasnici ne bi smjelo biti dozvoljeno da sudjeluju u raspravama i glasovanjima o politikama ili proračunu povezanima s tim subvencijama; izražava žaljenje zbog toga što se Vijeće u potpunosti ne koristi obveznim registrom transparentnosti i ne prihvaća prijedloge za njegovo poboljšanje; ponavlja svoj poziv Vijeću da se suzdrži od suradnje s neregistriranim lobistima;

53. izražava žaljenje zbog toga što Vijeće ne koristi u potpunosti obvezni registar transparentnosti izvan njegovih trenutačnih ograničenja i odbija bilo kakvu preporuku u vezi s poboljšanjima; ponavlja svoj poziv Vijeću da odbije sastajati se s neregistriranim lobistima;

54. apelira na Vijeće da naloži svim visokim dužnosnicima, uključujući stalne predstavnike i voditelje delegacija, da javno objavljuju svoje sastanke s interesnim skupinama i lobistima u standardiziranom registru transparentnosti, što je slično obvezama koje vrijede za zastupnike u Europskom parlamentu i članove Europske komisije;

55.izražava duboko žaljenje zbog toga što Vijeće i dalje sustavno uskraćuje ili odgađa pristup zakonodavnim dokumentima i što je postupak donošenja odluka u Vijeću još uvijek daleko od toga da bude potpuno transparentan, što otežava javni nadzor nad njegovim procesom donošenjem odluka, negativno utječe na povjerenje građana u Uniju kao transparentnog subjekta i ugrožava ugled Unije u cjelini; podsjeća na preporuke Europskog ombudsmana o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća u okviru strateške istrage OI/2/2017/TE te ih podržava; apelira na Vijeće da bez nepotrebne odgode poduzme sve potrebne mjere za provedbu preporuka Ombudsmana i relevantnih presuda Suda Europske unije; podsjeća da je Sud Europske unije u svojoj presudi u predmetu T-163/21, De Capitani/Vijeće naglasio da je potrebna veća zakonodavna transparentnost u Vijeću kada je riječ o pristupu zakonodavnim dokumentima, što je u skladu s obvezom Vijeća u pogledu javnog nadzora i odgovornosti suzakonodavaca kao temelja svakog demokratskog legitimiteta;

56.zabrinut je zbog toga što je 2023. Europski ombudsman ponovno pozvao Vijeće da zakonodavne dokumente stavi na raspolaganje na vrijeme kako bi se javnosti omogućilo da učinkovito sudjeluje u raspravama; konstatira da je Europski ombudsman također pozvao Vijeće da nastavi ulagati napore u vezi s odgovarajućim informiranjem javnosti o restriktivnim mjerama donesenima protiv Rusije u najvećoj mogućoj mjeri; pozdravlja stratešku istragu koju je Europski ombudsman pokrenuo 2023. o načinu na koji institucije obrađuju zahtjeve za javni pristup zakonodavnim dokumentima, posebno na temelju šest nedavnih pritužbi Europskom ombudsmanu u vezi s javnim pristupom zakonodavnim dokumentima Unije koje je obrađivalo Vijeće;

57.prima na znanje da je tim za pristup dokumentima izvijestio da je 2023. zaprimio i odgovorio na neuobičajeno velik broj zahtjeva za javni pristup dokumentima, 3732 početna zahtjeva za pristup dokumentima i 40 ponovnih zahtjeva, i da je u tu svrhu trebalo analizirati 13 912 dokumenata; konstatira da je, u pogledu početnih zahtjeva za pristup dokumentima, za 10 908 dokumenata (78,4 %) odobren potpun pristup, za 1600 dokumenata (11,5 %) djelomičan pristup, dok je za 1404 dokumenta (10,1 %) pristup odbijen; konstatira da je, u pogledu ponovnih zahtjeva, za 53 dokumenta odobren puni pristup, za 45 dokumenata djelomičan pristup, dok je za 48 dokumenata pristup odbijen; konstatira da je obrada početnih zahtjeva u prosjeku trajala 16 radnih dana, a ponovnih zahtjeva 32 radna dana;

58.pozdravlja činjenicu da, prema javno dostupnim godišnjim izvješćima, odgovorni dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja tijekom 2023. nisu obaviješteni ni o jednom slučaju prijevare ili nepravilnosti niti je ijedan takav slučaj proslijeđen povjerenstvu (članak 143. Financijske uredbe) ili OLAF-u;

59.konstatira da je Tajništvo 2023. nastavilo poduzimati mjere za ostvarenje cilja digitalne transformacije, u skladu s prioritetima digitalne strategije za razdoblje 2022. – 2025.; konstatira da je od 113 projekata digitalizacije iz godišnjeg plana rada, koji se konkretno odnose na područja zajedničkih usluga, politike, prava i informacijske tehnologije, do kraja godine dovršeno njih 37 %, dok je 8 % prekinuto ili spojeno, a 38 % ih je još bilo u tijeku; konstatira da su organizirani raznovrsniji tečajevi osposobljavanja, uključujući posebne tečajeve za elektroničko potpisivanje ugovora i promicanje sučelja FIORI, novog korisničkog iskustva u programu SAP;

60. poziva Vijeće da ubrza provedbu sigurnih sustava digitalnog glasovanja i dijeljenja dokumenata kako bi se povećala učinkovitost i odgovornost te smanjio broj nepotrebnih procesa koji zahtijevaju papirnati format;

61.pozdravlja činjenicu da je 2023. 97 % faktura dostavljeno elektroničkim putem, baš kao i 2022.; prima na znanje da je, s obzirom na to da je 2023. svakog mjeseca elektronički potpisano između 30 i 40 % narudžbenica i ugovora, ostvaren znatan napredak prema potpunoj digitalizaciji financijske radne procedure, od pokretanja postupaka javne nabave do elektroničkog plaćanja računa;

62.konstatira da je Vijeće 2023. poduzelo korake u korist veće digitalne pristupačnosti, posebno objavom Vodiča za digitalnu pristupačnost;

63.konstatira da je 2023. Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) iznio nadzorno mišljenje u skladu s člankom 57. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) 2018/1725 u vezi s postojanjem potrebe za provedbom procjene učinka na zaštitu podataka u vezi s projektom Tajništva o upotrebi centralizirane analize ljudskih resursa i usluga izvješćivanja te uspostave skladišta podataka; konstatira da EDPS tijekom 2023. nije izvijestio ni o kakvoj istrazi ili pritužbi u pogledu Vijeća;

64. izražava zabrinutost zbog nedostatka robusnih zaštitnih mjera usmjerenih protiv nadzora i prikupljanja podataka koje provode treće strane; poziva na pojačane sigurnosne mjere, uključujući obvezno šifriranje podataka i redovite revizije sigurnosti svih digitalnih komunikacijskih sustava kojima se koristi Vijeće;

65.konstatira da je Tajništvo, u svrhu podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti i pripravnosti svojeg osoblja, 2023. osmislilo i pokrenulo nekoliko novih tečajeva osposobljavanja povezanih s informacijskom sigurnošću, protuobavještajnim aktivnostima i kibernetičkom sigurnošću; također konstatira da su u listopadu 2023., tijekom mjeseca kibernetičke sigurnosti, organizirane aktivnosti podizanja svijesti o kibernetičkoj i informacijskoj sigurnosti;

66.konstatira da je proračunska linija 2011 „Voda, plin, električna energija i grijanje” 2023. povećana za 33 % proračunskim prijenosom; konstatira da je Tajništvo nastavilo smanjivati potrošnju energije metodama kao što su smanjenje grijanja u zgradama i zamjena kotlova u zgradi Justus Lipsius;

67.konstatira da su tijekom 2023. izvedeni određeni ključni građevinski projekti, kao što su obnova nekih dvorana za sastanke u zgradama LEX i Justus Lipsius, nastavak obnove uredskih hodnika u zgradi Justus Lipsius, poboljšanje objekata i infrastrukture za bicikle u zgradama Vijeća i modernizacija recepcije u zgradi Justus Lipsius;

68.žali što Vijeće još nije uvelo pojednostavljeni postupak akreditacije kako bi se osoblju drugih institucija Unije olakšao pristup zgradama Vijeća; poziva Vijeće da provede tu mjeru;

69.konstatira da je nakon vanjske revizije provedene 2023. zadržan sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja te da su obnovljeni certifikati o energetskoj učinkovitosti zgrada;

70.konstatira da su, u okviru stalnih prioritetnih ulaganja u održivu mobilnost, uvedena poboljšanja i prilagodbe objekata i infrastrukture za bicikle u zgradama Tajništva te da je obnovljena ili uvedena videokonferencijska oprema koja omogućuje organizaciju sastanaka iz bilo koje prostorije; također konstatira da su u osposobljavanje i informativne aktivnosti uvedeni elementi kojima je cilj uključiti osoblje i rukovoditelje u zelenu transformaciju;

71.naglašava potrebu za revizijom članka 319. UFEU-a kako bi se izričito odredilo da Parlament, osim davanja razrješnice Komisiji, daje razrješnicu i drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u vezi s izvršenjem njihovih dijelova proračuna ili njihovih proračuna; poziva Vijeće da prevlada problem međuinstitucijskog sukoba i da nastavi pregovore s Europskim parlamentom kako bi se postigao zajednički dogovor o neometanom nastavku davanja razrješnice;

72.konstatira da je 2023. ukupni izvršeni proračun za komunikaciju tijekom godine, uzimajući u obzir prijenose, iznosio 11 871 300 EUR, što je 3,54 % više od proračuna za 2022.;

73.konstatira da Tajništvo pruža komunikacijske usluge predsjedniku Europskog vijeća, čija je prisutnost na internetu 2022. nanovo osmišljena iz korijena, predsjedniku Euroskupine, rotirajućem predsjedništvu, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, državama članicama i Tajništvu; konstatira da je 2023. došlo do znatnog jačanja suradnje između digitalnog tima Tajništva i predsjedništava, a posebno da je bliska urednička koordinacija dovela do povećane sinergije u pogledu ponovne uporabe sadržaja i bolje komplementarnosti, što je maksimalno povećalo ukupni komunikacijski učinak;

74.konstatira da je, na temelju ankete provedene na internetu u posljednjem tromjesečju 2023., 67 % korisnika bilo zadovoljno svojim općim iskustvom s internetskim stranicama Vijeća, na kojima je 2023. bilo više od 23 milijuna posjeta, što je povećanje od 1 % u odnosu na 2022., i 57 900 pretplatnika, u usporedbi s njih 51 600 tijekom 2022.