(1)Unija pozdravlja strana ulaganja jer pridonose njezinu rastu poboljšavanjem njezine konkurentnosti, otvaranjem radnih mjesta i stvaranjem ekonomije razmjera te dovođenjem kapitala, tehnologija, inovacija i stručnog znanja.

(3)Međutim, u članku 21. stavku 2. UEU-a navodi se da je cilj politika i djelovanja Unije zaštititi njezine vrijednosti, temeljne interese, sigurnost, neovisnost i cjelovitost. Ta načela i ciljevi temelj su zajedničke trgovinske politike Unije, kako je utvrđeno u članku 207. UFEU-a, među ostalim u odnosu na strana ulaganja. U tom kontekstu, međunarodne obveze u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te sporazumi o trgovini i ulaganjima sklopljeni s trećim zemljama omogućavaju Uniji i državama članicama da pod određenim uvjetima ograniče izravna strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka.

(4)U skladu s Uredbom (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća4 uspostavljen je okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniju koju provode države članice. Konkretno, tom je uredbom uspostavljen mehanizam za suradnju kojim se državama članicama i Komisiji omogućuje razmjena informacija o izravnim stranim ulaganjima i izražavanje zabrinutosti zbog rizika za sigurnost ili javni poredak. Zbog tog mehanizma za suradnju države članice u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno (država članica domaćin) dužne su u svojoj odluci na temelju provjere uzeti u obzir primjedbe drugih država članica i mišljenje Komisije.

__________________

4 Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79I , 21.3.2019., str. 1.), ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/452/oj).

(8)Znatna većina država članica, iako ne sve, imaju zakonodavni instrument kojim se predviđa mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja. Nacionalni zakoni mnogih država članica obuhvaćaju i provjeru ulaganja unutar Unije. Među državama članicama postoje znatne razlike u pogledu opsega, pragova i kriterija za procjenu vjerojatnosti hoće li ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak. Postoje i razlike u postupcima provjere. U određenim državama članicama ulaganje se može provesti prije nego što se dobije potvrda o utjecaju na sigurnost i javni poredak. Međutim, u drugima se ulaganje može završiti samo nakon odobrenja u okviru mehanizma za provjeru. Takve razlike ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Na primjer, te nedosljednosti stvaraju nejednake uvjete i povećavaju troškove usklađivanja za ulagatelje koji transakcije trebaju prijaviti u više država članica. Ova Uredba pomaže u usklađivanju ključnih elemenata mehanizama koji se provode na nacionalnoj razini. To je ključno kako bi se ulagateljima osigurala predvidljivost u pogledu primjenjivih nacionalnih sustava i njihovih značajki, čime bi se smanjili povezani troškovi usklađivanja. To je tim važnije zbog visoke razine integracije na unutarnjem tržištu, što može dovesti do toga da jedna transakcija ostavi posljedice na više država članica na razini Unije. Na primjer, moguće je da transakcija usmjerena na stjecanje ciljnog poduzetnika u jednoj državi članici utječe i na sigurnost i javni poredak drugih država članica zbog strukture lanca opskrbe ili drugih gospodarskih elemenata koji povezuju ciljnog poduzetnika s drugim društvima sa sjedištem u nekoj drugoj državi članici. Da bi se riješili ti problemi unutarnjeg tržišta i osigurala veća dosljednost i predvidljivost, primjereno je u okviru djelovanja Unije utvrditi kriterije i elemente koji će se upotrebljavati za ocjenu stranih ulaganja.

(9)Kako bi se osigurao dosljedan pristup provjeri stranih ulaganja u cijeloj Uniji, sve bi države članice obvezno trebale provjeravati strana ulaganja iz razloga sigurnosti ili javnog poretka. Stoga bi trebalo uskladiti ključne elemente nacionalnih mehanizama za provjeru. To usklađivanje trebalo bi uključivati i opseg ulaganja koja treba provjeriti, ključne značajke postupka provjere i interakciju nacionalnog mehanizma i mehanizma Unije za suradnju, uključujući dosljedne rokove za postupke provjere. Osim toga, države članice trebale bi moći proširiti opseg svojih nacionalnih mehanizama za provjeru kako bi obuhvatile druge vrste stranih ulaganja, strana ulaganja u druge sektore, dodatne ciljne poduzetnike u Uniji ili gospodarske djelatnosti koje relevantna država članica smatra kritičnima za svoju sigurnost ili javni poredak. Ako to učine, takva bi provjera trebala biti u skladu i s odredbama ove Uredbe. Ključno je uspostaviti usklađen i pojednostavnjen pristup u svim državama članicama kojim se osigurava da strana ulaganja koja mogu utjecati na sigurnost i javni poredak podliježu dosljednom nadzoru i učinkovitom donošenju odluka. U tu bi se svrhu mehanizmima za provjeru trebala smanjiti administrativna složenost, izbjeći nepotrebna kašnjenja i uzeti u obzir ograničene resurse malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) kada se na njih primjenjuju. Nadalje, Komisija bi trebala djelovati u koordinacijskoj ulozi kako bi se zajamčila veća sigurnost Unije, a neučinkovitost i fragmentirani pristupi sveli na najmanju moguću mjeru.

(12)Provjeru stranih ulaganja trebalo bi provoditi u skladu s ovom Uredbom, uzimajući u obzir sve dostupne činjenične informacije i poštujući načelo proporcionalnosti i druga načela sadržana u Ugovorima. Nadalje, provjere stranih ulaganja koje se provode preko društava kćeri stranog ulagatelja s poslovnim nastanom u Uniji trebale bi u svim slučajevima biti u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz propisa Unije, a posebno s odredbama Ugovora o slobodi poslovnog nastana i slobodnom kretanju kapitala, kako se tumače u praksi Suda Europske unije, u skladu s ciljem očuvanja funkcionirajućeg, otvorenog, otpornog i uključivog unutarnjeg tržišta. Sva ograničenja slobode poslovnog nastana i slobodnog kretanja kapitala u Uniji, uključujući provjeru i mjere koje proizlaze iz provjere, kao što su mjere ublažavanja i zabrane, trebala bi se temeljiti na stvarnoj i dovoljno ozbiljnoj prijetnji temeljnom interesu društva, i trebala bi biti primjerena i nužna kako je utvrđeno u praksi Suda. Istodobno, kad se procjenjuje opravdanost i proporcionalnost svih ograničenja slobode poslovnog nastana ili slobodnog kretanja kapitala, uključujući, prema potrebi, u bilo kojem mišljenju ili odluci Komisije donesenoj u skladu s ovom Uredbom, u obzir bi se trebale uzeti posebnosti ulaganja unutar Unije kojim se upravlja preko društva kćeri stranog ulagatelja. To bi trebalo učiniti uzimajući u obzir integraciju programa država članica u mehanizam za suradnju na razini Unije.

(14)Nužno je i da država članica domaćin ima veću odgovornost prema Komisiji i onim državama članicama koje izraze opravdanu zabrinutost u pogledu vlastitog ili Unijinog javnog poretka ili sigurnosti.

(15)Zajedničkim okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi ne bi se trebala dovoditi u pitanje isključiva odgovornost svake države članice za zaštitu vlastite nacionalne sigurnosti, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a. Njime se ne bi trebala dovoditi u pitanje ni zaštita osnovnih sigurnosnih interesa država članica u skladu s člankom 346. UFEU-a.

(17)Greenfield strana ulaganja provode se ako strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji izgradi nove objekte ili osnuje novo poduzeće u Uniji radi obavljanja nove ekonomske aktivnosti. Izgradnjom novih objekata strani ulagatelj može utjecati na sigurnost i javni poredak, među ostalim kada se taj rizik odnosi na temeljne gospodarske inpute. Države članice stoga bi trebale uključiti greenfield strana ulaganja u opseg transakcija obuhvaćenih njihovim mehanizmima za provjeru.

(18)Kako bi se osigurali dosljedni i predvidljivi postupci provjere, primjereno je utvrditi temeljne značajke mehanizama za provjeru koje trebaju uvesti države članice. Te bi značajke trebale uključivati barem opseg transakcija za koje je obvezan zahtjev za izdavanje odobrenja, rokove za provjeru, mogućnost da poduzetnici na koje se odnosi odluka na temelju provjere zatraže pravnu zaštitu protiv takvih odluka te mogućnost tijela za provjeru da na učinkovit način odgovore na slučajeve neusklađenosti ili zaobilaženja. Pravila i postupci u vezi s mehanizmima za provjeru trebali bi biti transparentni i njima se ne bi trebalo diskriminirati među trećim zemljama. Postupkom za podnošenje zahtjeva za odobrenje trebalo bi osigurati da se zahtjevi u pogledu usklađenosti svedu na najmanju moguću mjeru.

(19)Mehanizam za suradnju utvrđen u Uredbi (EU) 2019/452 državama članicama omogućuje da surađuju i uzajamno si pomažu u slučaju kad bi izravno strano ulaganje u jednoj državi članici moglo utjecati na sigurnost ili javni poredak drugih država članica ili Unije ili projekata ili programa u interesu Unije. Taj se mehanizam dosad pokazao vrlo korisnim pa bi ga trebalo zadržati, ojačati i proširiti ovom Uredbom kako bi se osigurao ujednačeniji pristup stranim ulaganjima u cijeloj Uniji.

(20)Kako bi se primjereno identificirala strana ulaganja koja bi mogla imati negativan učinak na sigurnost ili javni poredak u Uniji, države članice trebale bi provjeravati strana ulaganja ako je ciljni poduzetnik u Uniji dio projekta ili programa u interesu Unije ili u njima sudjeluje, ili ako se gospodarska aktivnost ciljnog poduzetnika u Uniji odnosi na tehnologiju, materijal, imovinu, objekt, opremu, mrežu, sustav ili uslugu od posebne važnosti za interese sigurnost ili javnog poretka Unije. Države članice trebale bi provjeravati i greenfield strana ulaganja u takve osjetljive programe ili sektore ako je zbog obilježja ulagatelja i veličine transakcije prisutan konkretan rizik. Osim tih kriterija, mehanizmi za provjeru mogu se primjenjivati i na druge sektore, ciljne poduzetnike u Uniji ili gospodarske djelatnosti koje relevantna država članica smatra kritičnima za svoju sigurnost ili javni poredak.

(21)Kako bi se osiguralo da je mehanizam za suradnju usmjeren samo na strana ulaganja za koja je vjerojatno da će zbog obilježja stranog ulagatelja ili ciljnog poduzetnika u Uniji utjecati na sigurnost ili javni poredak, primjereno je utvrditi uvjete utemeljene na riziku za prijavljivanje stranih ulaganja koja se provjeravaju u državi članici drugim državama članicama i Komisiji. Konkretno, država članica trebala bi procijeniti je li strani ulagač pod kontrolom ili utjecajem vlade treće zemlje. Kontrola ili utjecaj mogu se odrediti na temelju kriterija kao što su pragovi izravnog ili neizravnog vlasništva, priroda i opseg državnog financiranja od strane treće zemlje i posebni mehanizmi upravljanja kao što su zlatne dionice. Među navedene uvjete trebalo bi uključiti i slučajeve netransparentnih ili nejasnih vlasničkih struktura ili slučajeve u kojima krajnji korisnik nije poznat. Ako strano ulaganje ne ispunjava nijedan od tih uvjeta, država članica u kojoj se strano ulaganje provjerava može to strano ulaganje prijaviti drugim državama članicama i Komisiji, među ostalim ako ciljni poduzetnik u Uniji ima značajno poslovanje u drugim državama članicama ili pripada korporativnoj grupi s više društava u različitim državama članicama.

(22)Kako bi se primjereno identificirao vjerojatni učinak stranih ulaganja na sigurnost ili javni poredak jedne ili više država članica, države članice trebale bi moći dostaviti primjedbe državi članici u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno čak i ako ta država članica ne provjerava to strano ulaganje ili ako se to strano ulaganje provjerava, ali nije prijavljeno mehanizmu za suradnju. Zahtjeve za informacije, odgovore i primjedbe država članica trebalo bi istovremeno proslijediti Komisiji radi osiguravanja transparentnosti tijekom postupka.

(23)Kako bi se primjereno identificirao vjerojatni učinak stranog ulaganja na sigurnost ili javni poredak više država članica ili Unije u cjelini, Komisija bi trebala moći izdati mišljenje u smislu članka 288. UFEU-a državi članici domaćinu čak i ako ta država članica ne provjerava to strano ulaganje ili ako se to strano ulaganje provjerava, ali nije prijavljeno mehanizmu za suradnju. Kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost, mišljenja Komisije trebala bi se temeljiti na posebnim i dokumentiranim rizicima te bi trebala slijediti utvrđene kriterije izdavanja, uključujući dokumentirane sigurnosne rizike ili prekogranične probleme.

(24)Nadalje, kako bi se osigurala sigurnost ili javni poredak ako vjerojatni učinak proizlazi iz stranog ulaganja u ciljnog poduzetnika u Uniji koji omogućava razvoj, održavanje ili preuzimanje infrastrukture, tehnologija ili inputa koji su kritični za Uniju u cjelini, Komisija bi trebala imati mogućnost izdavanja mišljenja. Komisija bi tako na raspolaganju imala instrument za zaštitu projekata i programa koji služe Uniji u cjelini i predstavljaju važan doprinos sigurnosti ili javnom poretku Unije. Mišljenje Komisije u kojem se identificira vjerojatni učinak na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka trebalo bi priopćiti svim državama članicama.

(25)Nadalje, Komisija bi trebala moći uputiti mišljenje svim državama članicama ako identificira više stranih ulaganja koja zajedno mogu utjecati na sigurnost ili javni poredak Unije. To bi osobito mogao biti slučaj kad više stranih ulaganja ima usporediva obilježja. Primjerice ako strana ulaganja provodi isti strani ulagatelj, ili strani ulagatelji koji predstavljaju slične rizike, ili ako je više stranih ulaganja usmjereno na istog ciljnog poduzetnika ili infrastrukturu Unije, uključujući transeuropsku prometnu, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu. Države članice i Komisija trebale bi raspravljati o analizi rizika i mogućim načinima nošenja s rizicima utvrđenih u mišljenju, uz osiguravanje koordiniranog pristupa.

(26)Kako bi se zaštitila sigurnost ili javni poredak te istodobno pružila veća sigurnosti ulagateljima, države članice trebale bi imati mogućnost dostavljanja primjedbi, a Komisija bi trebala imati mogućnost izdavanja mišljenja o završenim stranim ulaganjima koja nisu prijavljena u roku od 15 mjeseci od završetka stranog ulaganja.

(27)Radi veće jasnoće, popis projekata ili programa u interesu Unije trebao bi biti naveden u Prilogu I. Popis bi trebao uključivati strana ulaganja u transeuropske prometne, energetske i komunikacijske mreže, kao i programe kojima se financiraju aktivnosti istraživanja i razvoja važne za sigurnost ili javni poredak u Uniji. Zbog važnosti tih projekata i programa za sigurnost i javni poredak Unije i njihove inherentne prekogranične i mrežne prirode, države članice trebale bi provjeravati strana ulaganja u poduzetnike iz Unije koji su dio tih projekata ili programa ili u njima sudjeluju, uključujući one koji se financiraju sredstvima Unije.

(28)Kako bi se primjereno reagiralo na vjerojatan učinak stranog ulaganja na sigurnost ili javni poredak jedne ili više država članica, države članice koje prime propisno obrazložene primjedbe drugih država članica ili mišljenje Komisije trebale bi ih primjereno razmotriti, čak i ako smatraju da to ne utječe na njihovu sigurnost ili javni poredak. Država članica trebala bi se prema potrebi koordinirati s Komisijom i uključenim državama članicama te im dostaviti svoj nacrt odluke, uz pisane povratne informacije o načinu na koji su primjedbe i mišljenje uzeti u obzir. Nacrt odluke trebao bi ostati otvoren za izmjene kako bi se uzela u obzir stajališta dotičnih država članica i Komisije.

(29)Kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje mehanizma za suradnju, važno je zahtijevati da država članica koja mehanizmu za suradnju prijavljuje strano ulaganje dostavi minimalnu količinu informacija u standardiziranom formatu. Ako se suradnja odnosi na strano ulaganje koje nije prijavljeno mehanizmu za suradnju, država članica domaćin trebala bi moći dostaviti barem istu minimalnu količinu informacija. Komisija i države članice mogu zatražiti dodatne informacije od države članice u kojoj se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno. Svaki zahtjev za dodatne informacije trebao bi biti propisno opravdan, ograničen na informacije potrebne državama članicama za dostavljanje primjedbi ili Komisiji za izdavanje mišljenja, razmjeran svrsi zahtjeva i ne bi trebao biti nepotrebno opterećenje za državu članicu koja je podnijela prijavu i predmetna poduzeća. Prema potrebi Komisija može zatražiti informacije od drugih tijela Unije, kao što su Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, jedinstveni nadzorni mehanizam ili Europska središnja banka.

(30)Kako bi se osiguralo da se suradnja temelji na potpunim i točnim informacijama, strani ulagatelj ili poduzetnik trebali bi dostaviti sve relevantne informacije koje zatraži država članica u kojoj imaju poslovni nastan ili država članica domaćin. U iznimnim okolnostima, ako država članica unatoč svojim nastojanjima ne uspije dobiti informacije koje zatraži druga država članica ili Komisija, trebala bi ih bez odgode obavijestiti. U tom bi se slučaju svaka primjedba druge države članice ili mišljenje koje Komisija izda u okviru mehanizma za suradnju trebali temeljiti na informacijama koje su im dostupne.

(31)Kako bi se osiguralo da se mehanizam za suradnju upotrebljava isključivo u svrhu zaštite sigurnosti ili javnog poretka, države članice trebale bi propisno obrazložiti svaki zahtjev za informacije o određenom stranom ulaganju u drugoj državi članici i sve primjedbe koje dostave toj državi članici. To je ključno za sprečavanje zlouporabe mehanizma i osiguravanje njegove usmjerenosti isključivo na pitanja sigurnosti i javnog poretka. Isti se zahtjevi primjenjuju kad Komisija zatraži informacije o određenom stranom ulaganju ili uputi mišljenje državi članici.

(32)Države članice ili Komisija mogu prema potrebi razmotriti relevantne informacije primljene od gospodarskih subjekata, organizacija civilnog društva ili socijalnih partnera (kao što su sindikati) o stranom ulaganju koje bi moglo negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak. Te bi informacije trebalo temeljito ocijeniti, a na temelju njih država članica domaćin može pokrenuti postupak provjere.

(33)Država članica domaćin može obavijestiti druge države članice ili Komisiju ako se pojave nove okolnosti ili nove informacije koje bi mogle utjecati na procjenu prijavljenog stranog ulaganja. Drugim državama članicama i Komisiji može se odobriti dodatno vrijeme za dopunu njihove procjene stranog ulaganja. U takvim bi slučajevima svako produljenje razdoblja procjene trebalo biti što kraće i ne bi trebalo neopravdano odgoditi cjelokupan postupak provjere.

(34)Kako bi se osigurala učinkovitost i djelotvornost mehanizma za suradnju, potrebno je uskladiti rokove i postupke kad se u više država članica provjerava više stranih ulaganja povezanih s istom širom transakcijom. U takvim višedržavnim transakcijama podnositelj zahtjeva trebao bi u ograničenom roku podnijeti različite zahtjeve za odobrenje u dotičnim državama članicama. Osim toga, te bi države članice trebale nastojati prijaviti zahtjeve mehanizmu za suradnju u ograničenom roku. Kako bi se osiguralo učinkovito postupanje s tim višedržavnim transakcijama, dotične države članice trebale bi se koordinirati i dogovoriti je li potrebno prijaviti strana ulaganja te o usklađivanju svojih postupovnih rokova. Nadalje, dotične države članice trebale bi se koordinirati i u pogledu sadržaja konačne odluke. Ako dotične države članice namjeravaju odobriti strano ulaganje pod određenim uvjetima, trebale bi osigurati da su ti uvjeti međusobno kompatibilni i da se njima na odgovarajući način uklanjaju prekogranični rizici. Prije zabrane stranog ulaganja dotične države članice trebale bi razmotriti jesu li uvjetno odobrenje s koordiniranim mjerama i njihova koordinirana provedba dovoljni za rješavanje vjerojatnog učinka na sigurnost ili javni poredak. Komisija bi trebala imati mogućnost potpunog sudjelovanja u takvoj koordinaciji.

(35)Kako bi se osigurao dosljedan pristup provjeri ulaganja u cijeloj Uniji, ključno je da su standardi i kriteriji za procjenu vjerojatnih rizika za sigurnost i javni poredak utvrđeni na razini Unije u ovoj Uredbi. Oni bi trebali uključivati učinak na sigurnost, cjelovitost, funkcioniranje i otpornost kritične infrastrukture i unutarnjeg tržišta, dostupnost i prihvaćanje kritičnih tehnologija i znanja (uključujući kritične razvojne tehnologije), kontinuiranu opskrbu kritičnim inputima za sigurnost ili javni poredak, čiji bi poremećaji, kvarovi, gubitak ili uništenje znatno utjecali na sigurnost i javni poredak u jednoj ili više država članica ili na Uniju u cjelini, sigurnost vojnih objekata i drugih osjetljivih javnih objekata te kapacitet za rješavanje problema u području strateških ovisnosti. U tom bi pogledu države članice i Komisija također trebali uzeti u obzir kontekst i okolnosti stranog ulaganja. To bi posebno trebalo uključivati provjeru je li ulagatelj sudjelovao u nezakonitim aktivnostima, uključujući opetovano nepoštovanje pravnih standarda Unije, je li uključen u ostvarivanje ciljeva politike trećih zemalja, ili nastoji ojačati njihove vojne sposobnosti, ili u kršenje međunarodnog prava. Ostvarivanje ciljeva politike treće zemlje može podrazumijevati utjecaj njezine vlade na poduzeća, što može dovesti do znatnog narušavanja tržišta. U tom kontekstu, ako je primjenjivo, države članice i Komisija trebale bi razmotriti i zašto strani ulagatelj, njegov stvarni vlasnik ili bilo koje njegovo društvo kći ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili prema njegovim uputama podliježu bilo kojoj vrsti Unijinih mjera ograničavanja u skladu s člankom 215. UFEU-a.

(36)Ako država članica domaćin smatra da bi strano ulaganje moglo negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak u Uniji, primjereno je od te države članice zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika, ako su takve mjere dostupne i smatra ih odgovarajućima, uvažavajući u najvećoj mogućoj mjeri primjedbe drugih država članica i mišljenje Komisije, ako je primjenjivo. Strana ulaganja trebalo bi zabraniti samo iznimno i ako mjere za ublažavanje rizika ili mjere dostupne na temelju prava Unije ili nacionalnog prava koje nisu mehanizam za provjeru nisu dovoljne za ublažavanje učinka na sigurnost ili javni poredak.

(37)Kako bi se poduprla provedba mehanizma za suradnju i potaknula razmjena dobrih primjera iz prakse među državama članicama, trebalo bi zadržati stručnu skupinu za provjeru stranih ulaganja osnovanu u skladu s Uredbom (EU) 2019/452, a njezine zadaće trebalo bi ažurirati u skladu s ovom Uredbom.

(39)Kako bi se osigurala učinkovitost koordinacijskog mehanizma, kontaktne točke koje su uspostavile države članice i Komisija trebale bi biti primjereno strateški raspoređene u odgovarajućim upravama. Kontaktne točke trebale bi imati kvalificirano osoblje i ovlasti potrebne za obavljanje svojeg posla u okviru mehanizma koordinacije i pravilno postupanje s povjerljivim informacijama u skladu s primjenjivim pravnim okvirima.

(40)Države članice i Komisiju trebalo bi poticati na aktivnu suradnju s nadležnim tijelima trećih zemalja koje dijele slične stavove o pitanjima povezanima s provjerom stranih ulaganja koja bi mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak. Cilj takve administrativne suradnje trebalo bi biti jačanje učinkovitosti okvira za provjeru stranih ulaganja od strane država članica i suradnja između država članica i Komisije u skladu s ovom Uredbom. Komisiju bi trebalo obavješćivati o takvim bilateralnim kontaktima u mjeri u kojoj se odnose na sustavna pitanja, trendove ili primjere najbolje prakse povezane s provjerom ulaganja. Trebalo bi također omogućiti Komisiji da prati razvoj događaja u pogledu mehanizama za provjeru u trećim zemljama.

(41)Države članice i Komisija trebale bi zajamčiti najvišu razinu povjerljivosti informacija koje pružaju ili primaju u okviru primjene ove Uredbe, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije. Ako bi neovlašteno otkrivanje informacija u različitoj mjeri naštetilo interesima Europske unije ili jedne ili više država članica, autor informacija trebao bi te informacije klasificirati u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije. Prilikom odgovaranja na zahtjeve za pristup dokumentima koji se obrađuju u okviru primjene ove Uredbe, države članice i Komisija trebale bi koordinirati i osigurati barem razinu zaštite zaštićenih interesa dostupnu u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/20015 radi zaštite integriteta istraga. Komisija bi trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu povjerljivih informacija u skladu s, konkretno, Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/4436 i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/4447. Slično tome, države članice i Komisija trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale usklađenost sa Sporazumom između država članica Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Unije8. To posebno uključuje obvezu da se očuva povjerljivost klasificiranih podataka i da se takvim podacima ne umanji stupanj povjerljivosti ili da se s njih ne skine oznaka tajnosti bez prethodnog pisanog pristanka autora. Sa svim neklasificiranim osjetljivim podacima ili podacima koji se dostavljaju na povjerljivoj osnovi nadležna tijela trebala bi postupati u skladu s tim.

__________________

5 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, SL L 145, 31.5. 2001., str. 43.-48., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj).

6 Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2015/443/oj).

7 Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2015/444/oj).

8 Sporazum između država članica Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (SL C 202, 8.7.2011., str. 13.).

(43)Komisija treba izraditi godišnje izvješće o provedbi ove Uredbe i dostaviti ga Europskom parlamentu i Vijeću. Radi veće transparentnosti izvješće bi se trebalo objaviti. Izvješće bi se, među ostalim, trebalo temeljiti na izvješćima koja sve države članice dostavljaju Komisiji na povjerljivoj osnovi, vodeći računa o potrebi da se osigura zaštita povjerljivosti određenih informacija, posebno ako bi objava podataka mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak Unije ili ugroziti poslovnu povjerljivost. Izvješće bi trebalo sadržavati informacije o novim trendovima i faktorima rizika te ažurirane informacije o relevantnim zakonodavnim promjenama u državama članicama.

(44)Komisija treba ocijeniti funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe tri godine nakon datuma početka njezine primjene i svakih pet godina nakon toga te dostaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. To bi izvješće posebno trebalo uključivati procjenu doprinosa ove Uredbe gospodarskoj sigurnosti Unije. Ono bi trebalo uključivati procjenu je li potrebna izmjena ove Uredbe. Ako se u izvješću preporučuje izmjena ove Uredbe, uz njega se može priložiti zakonodavni prijedlog.

(46)Ako strano ulaganje čini koncentraciju koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/200412, primjenom ove Uredbe ne bi se trebala dovoditi u pitanje primjena članka 21. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004. Ova Uredba i članak 21. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebali bi se dosljedno primjenjivati. U slučaju preklapanja odgovarajućeg područja primjene tih dviju uredaba, razloge za provjeru iz članka 1. ove Uredbe i pojam pravno utemeljenih interesa u smislu članka 21. stavka 4. trećeg podstavka Uredbe (EZ) br. 139/2004 trebalo bi tumačiti dosljedno, ne dovodeći u pitanje procjenu usklađenosti nacionalnih mjera kojima je cilj zaštita tih interesa s općim načelima i drugim odredbama zakonodavstva Unije.

__________________

12 Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (SL L 24, 29.1.2004., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2004/139/oj).

(49)Kako bi se uzela u obzir kretanja u vezi s projektima ili programima u interesu Unije i prilagodio popis tehnologija, materijala, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka, posebno s obzirom na procjene rizika koje treba provesti u okviru strategije Unije za gospodarsku sigurnost, Komisiji bi u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u vezi s izmjenama prilogâ ovoj Uredbi. Popis projekata i programa u interesu Unije utvrđen u Prilogu I. trebao bi sadržavati projekte ili programe obuhvaćene pravom EU-a kojima se osigurava razvoj, održavanje ili stjecanje kritične infrastrukture, kritičnih tehnologija ili kritičnih inputa koji su bitni za sigurnost ili javni poredak. Popis tehnologija, materijala, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka utvrđen u Prilogu II. trebao bi sadržavati područja u kojima strano ulaganje može utjecati na sigurnost ili javni poredak u više od jedne države članice ili u cijeloj Uniji putem ciljnog poduzetnika u Uniji koji ne sudjeluje u projektu ili programu u interesu Unije niti prima sredstva u okviru tog projekta ili programa. Komisija bi posebno trebala ažurirati Prilog I. u slučaju uspostave novih projekata ili programa u interesu Unije u kontekstu budućih višegodišnjih financijskih okvira. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 201616. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

__________________

16 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(50)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, posebno kad je riječ o obrascima za dostavljanje minimalnih informacija o stranim ulaganjima i podnošenju zahtjeva za odobrenje, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća17.

__________________

17 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(51)Uredbu (EU) 2019/452 trebalo bi staviti izvan snage. Kako bi se državama članicama i subjektima dalo dovoljno vremena za pripremu provedbe, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od [dodati datum: 12 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Trebala bi se primjenjivati bez obzira na uspostavu jedinstvenog portala za podnošenje zahtjeva za odobrenje. U prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu do primjene ove Uredbe trebala bi se nastaviti primjenjivati Uredba (EU) 2019/452,

1.Ovom Uredbom uspostavlja se okvir Unije za provjeru nad stranim ulaganjima na vlastitom državnom području iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, uključujući ekonomsku sigurnost.

2.Ovom Uredbom uspostavlja se mehanizam za suradnju kako bi se državama članicama i Komisiji omogućila razmjena relevantnih informacija o stranim ulaganjima, procjena njihova mogućeg učinka na sigurnost ili javni poredak te utvrđivanje i rješavanje mogućih razloga za zabrinutost.

3.U područjima koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom države članice mogu donijeti ili zadržati na snazi nacionalne odredbe, pod uvjetom da se tim odredbama ne ugrožavaju ciljevi ove Uredbe i da su u skladu s njima.

5.Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze država članica na temelju Ugovorâ, posebno članaka 49. i 63. UFEU-a, ni njihovo pravo na poduzimanje mjera koje su opravdane na temelju javnog poretka ili javne sigurnosti na temelju članka 65. UFEU-a. Države članice osiguravaju da je svaka mjera poduzeta u okviru ove Uredbe u skladu s tim obvezama. Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje ovlasti Komisije da na temelju članka 258. UFEU-a osigura usklađenost s pravom Unije.

(1)„strano ulaganje” znači ulaganje bilo koje vrste koje provodi strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji u cilju uspostave ili održavanja trajnih i izravnih veza između stranog ulagatelja i ciljnog poduzetnika u Uniji kojemu strani ulagatelj stavlja na raspolaganje kapital za obavljanje ekonomske aktivnosti u državi članici, čime se omogućuje stvarno sudjelovanje u upravljanju tim ciljnim poduzetnikom u Uniji ili njegovoj kontroli;

Briše se.

Briše se.

(7)„društvo kći stranog ulagatelja u Uniji” znači poduzetnik osnovan u skladu sa zakonima države članice, koji ispunjava uvjete iz članka 22. stavka 1. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013.18 i koji je izravno ili neizravno pod kontrolom stranog ulagatelja;

__________________

18 Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2013/34/oj). http://data.europa.eu/eli/dir/2013/34/oj).

(8)„ciljni poduzetnik u Uniji” znači poduzetnik osnovan ili koji će biti osnovan u skladu sa zakonima države članice;

(9)„ciljni poduzetnik u Uniji koji posluje u jednom od područja iz Priloga II.” znači ciljni poduzetnik u Uniji koji je aktivan ili namjerava biti aktivan u projektiranju, razvoju, ekstrahiranju, obradi, proizvodnji, recikliranju ili opskrbi u područjima tehnologija, materijala, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti navedenima u Prilogu II.;

(18)„projekti ili programi u interesu Unije” znači projekti ili programi obuhvaćeni pravom Unije kojima se osigurava razvoj, održavanje ili stjecanje kritične infrastrukture, kritičnih tehnologija, kritičnih i ključnih usluga ili kritičnih inputa koji su bitni za sigurnost ili javni poredak i navedeni u Prilogu I.;

2.Države članice osiguravaju da se mehanizam za provjeru iz stavka 1. primjenjuje barem na ulaganja na koja se primjenjuje zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 4. stavkom 4. i člankom 4.a.

3.Svaka država članica obavješćuje Komisiju o mjerama donesenima u skladu sa stavkom 1. najkasnije ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Države članice nakon toga Komisiju obavješćuju o svakoj izmjeni mehanizma za provjeru u roku od 30 dana od njezina donošenja.

4.Komisija objavljuje popis mehanizama država članica za provjeru najkasnije tri mjeseca nakon primitka svih obavijesti iz stavka 3. ili do ... [15 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe], ovisno o tome što nastupi ranije. Komisija ažurira taj popis.

(a)tijelu za provjeru osiguravaju se odgovarajući postupci i resursi kako bi utvrdilo ima li nadležnost nad stranim ulaganjem za koje je podnesen zahtjev za odobrenje. Provjera obuhvaća početno preispitivanje u trajanju od najviše 35 kalendarskih dana nakon primitka potpunog zahtjeva za odobrenje, nakon čega, prema potrebi, slijedi temeljiti ispitni postupak u cilju utvrđivanja može li to strano ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak, uzimajući u obzir barem kriterije utvrđene u članku 13. Svrha je temeljitog ispitnog postupka utvrditi je li odluka na temelju provjere iz članka 14. stavka 1. primjerena i utvrditi njezin sadržaj;

(b)tijelo za provjeru prati i osigurava usklađenost s mehanizmom za provjeru i odlukama na temelju provjere. Konkretno, ono uspostavlja odgovarajuće postupke i resurse kojima se utvrđuje, rješava i sprečava zaobilaženje mehanizma za provjeru i odluka na temelju provjere;

(c)ako tijelo za provjeru ima razloga smatrati da strano ulaganje može utjecati na sigurnost ili javni poredak, ovlašteno je da na vlastitu inicijativu pokrene postupak provjere stranih ulaganja unutar 15 mjeseci od završetka stranog ulaganja na koje se primjenjuje zahtjev za odobrenje;

(d)povjerljive informacije koje se stavljaju na raspolaganje državi članici koja provodi provjeru, uključujući poslovno osjetljive informacije i informacije koje su predmetna poduzeća označila kao povjerljive, moraju biti zaštićene;

(e)strani ulagatelji, društva kćeri stranih ulagatelja u Uniji putem kojih se strano ulaganje provodi i poduzetnici na koje se odluka na temelju provjere odnosi imaju mogućnost da protiv te odluke na temelju provjere pravodobno i učinkovito zatraže pravni lijek.

(f)godišnje izvješće javno se objavljuje i sadržava informacije o relevantnim zakonodavnim promjenama u državi članici te agregirane i anonimizirane podatke o provjerenim ulaganjima, uključujući ishod odluka na temelju provjere, državljanstvo ili, ovisno o slučaju, zemlju sjedišta stranaka u ulaganjima koja su prijavljena tijelu za provjeru i gospodarske sektore u kojima su te transakcije provedene te, ako je primjenjivo, obuhvaćene projekte i programe u interesu Unije;

(g)podnositelj zahtjeva za odobrenje tijelu za provjeru dostavlja zahtjev za odobrenje za strana ulaganja na koja se primjenjuje zahtjev za odobrenje iz stavaka 4. i 4.a te se ta strana ulaganja provjeravaju prije njihova završetka;

(h)tijelo za provjeru ovlašteno je za uvođenje mjera ublažavanja, zabranu ili poništenje stranih ulaganja na koja se primjenjuje zahtjev za odobrenje iz stavaka 4. ili 4.a, a za koja zahtjev nije podnesen ili je podnesen nakon njihova završetka te, prema potrebi, za učinkovito uklanjanje posljedica neusklađenosti s mjerama ublažavanja;

3.Prije donošenja odluke o odobrenju stranog ulaganja pod uvjetom primjene mjera ublažavanja ili o zabrani stranog ulaganja države članice obavješćuju podnositelja zahtjeva za odobrenje i navode razloge zbog kojih namjeravaju donijeti tu odluku, uz zaštitu informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s interesima EU-a u području sigurnosti ili javnog poretka ili jedne ili više država članica te ne dovodeći u pitanje pravo Unije i nacionalno pravo o zaštiti povjerljivih informacija. Prije prosljeđivanja nacrta odluke u skladu s člankom 7. stavkom 8. države članice omogućuju stranom ulagatelju da iznese svoja stajališta te izneseno uzimaju u obzir.

(a)dio je jednog od projekata ili programa u interesu Unije navedenih u Prilogu I. ili sudjeluje u jednom od tih projekata ili programa, među ostalim kao primatelj sredstava kako je definirano u članku 2. točki 59. Uredbe (EU) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća19.a, ili

__________________

1.Države članice u okviru mehanizma za suradnju Komisiji i drugim državama članicama prijavljuju svako strano ulaganje u ciljnog poduzetnika u Uniji na njihovu državnom području koje:

(a)ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 4. točke (a) ili članka 4. stavka 4.a; ili

(i)strani ulagatelj ili društvo kći stranog ulagatelja u Uniji izravno je ili neizravno pod kontrolom vlade treće zemlje, uključujući njezina državna tijela, regionalne ili lokalne vlasti ili oružane snage, među ostalim putem vlasničke strukture, znatnih financijskih sredstava, posebnih prava ili direktora ili upravitelja koje je imenovala država ili drugih značajki kojima se želi utjecati na upravljačke odluke;

(ii)na stranog ulagatelja, fizičku osobu ili subjekt koji kontrolira stranog ulagatelja, na stvarnog vlasnika stranog ulagatelja, bilo koje društvo kći stranog ulagatelja ili bilo koju drugu stranku u vlasništvu ili pod kontrolom takvog stranog ulagatelja, ili koja djeluje u ime ili prema uputama takvog stranog ulagatelja primjenjuju se Unijine mjere ograničavanja u skladu s člankom 215. UFEU-a;

(iii)strani ulagatelj ili bilo koje od njegovih društava kćeri sudjelovalo je u stranom ulaganju koje je neka država članica prethodno provjerila i koje nije odobreno ili je odobreno uz određene uvjete; kako bi to utvrdila, država članica koja podnosi prijavu oslanja se na informacije koje su joj dostupne, uključujući informacije sadržane u sigurnoj bazi podataka uspostavljenoj u skladu s člankom 7. stavkom 10. i informacije koje je o tom pitanju dostavio strani ulagatelj; ili

2.Države članice Komisiji i drugim državama članicama prijavljuju svako strano ulaganje na njihovu državnom području koje nije bilo prijavljeno u skladu sa stavkom 1., ako u okviru svojih postupaka provjere pokrenu temeljiti ispitni postupak.

Države članice prijavljuju svako strano ulaganje koje ne ispunjava uvjete iz stavaka 1. i 2. ako država članica domaćin smatra da bi strano ulaganje moglo biti od interesa za druge države članice i Komisiju iz perspektive sigurnosti ili javnog poretka, među ostalim ako ciljni poduzetnik u Uniji ima značajno poslovanje u drugim državama članicama ili pripada korporativnoj grupi koja ima više društava u različitim državama članicama koja posluju u jednom od područja navedenih u Prilogu II.

Briše se.

1.Države članice moraju se pobrinuti da prijava u skladu s člankom 5. sadržava informacije iz članka 10. stavka 1. i da se šalje Komisiji i drugim državama članicama:

(a)u roku od 15 kalendarskih dana od primitka potpunog zahtjeva za odobrenje stranih ulaganja koja ispunjavaju bilo koji od uvjeta iz članka 5. stavka 1., 2.a ili 3.;

(b)u roku od 5 kalendarskih dana od pokretanja temeljitog ispitnog postupka za strana ulaganja koja ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 2.

Briše se.

Primjedbe država članica te mišljenja i odluke Komisije o prijavljenim stranim ulaganjima

Svaka država članica može državi članici koja je podnijela prijavu dostaviti propisno obrazložene primjedbe. Država članica takve primjedbe može dostaviti:

Komisija može izdati propisno obrazloženo mišljenje upućeno državi članici koja je podnijela prijavu. Komisija takvo mišljenje izdaje:

3.Komisija izdaje propisno obrazloženo mišljenje upućeno svim državama članicama ako smatra da bi kombinacija više stranih ulaganja ili drugih sličnih ulaganja, ako bi se provela, i uzimajući u obzir njihova obilježja, mogla utjecati na sigurnost ili javni poredak Unije. Nakon što izda mišljenje, Komisija, prema potrebi, raspravlja s državama članicama o mjerama za uklanjanje utvrđenih rizika.

(a)svim državama članicama koje su dostavile primjedbe šalje mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točaka (a) i (c), a druge države članice obavještava da je mišljenje izdano;

(b)svim državama članicama šalje mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točke (b) i mišljenja koja ispunjavaju uvjete iz stavka 3.

5.Ako država članica domaćin zaprimi primjedbu druge države članice u skladu sa stavkom 1. ili mišljenje Komisije u skladu sa stavkom 2. ili 3., ona takvu primjedbu ili mišljenje najpotpunije razmatra.

6.Nakon što zaprimi primjedbu u skladu sa stavkom 1. ili mišljenje u skladu sa stavkom 2., država članica domaćin savjetuje se s državama članicama koje su dostavile primjedbe, ako je primjenjivo, te s Komisijom. U okviru tog savjetovanja država članica domaćin dogovara sastanak s tim državama članicama, ako je primjenjivo, te s Komisijom kako bi se raspravilo o najboljim načinima uklanjanja utvrđenih rizika. Ako se država članica domaćin ne slaže s utvrđenim rizicima ili, ako je primjenjivo, s mjerom koja je predložena u primjedbi ili mišljenju, države članice i Komisija nastoje pronaći druga rješenja. Ako se primjedba ili mišljenje odnosi na višedržavnu transakciju, i druge države članice koje su prijavile strano ulaganje pozivaju se na taj sastanak da rasprave o tome jesu li planirani ishodi međusobno kompatibilni i, ako je primjenjivo, mogu li se na temelju planiranih uvjeta primjereno ukloniti utvrđeni prekogranični rizici.

Briše se.

8.Nakon sastanka iz stavka 6. država članica domaćin dostavlja odgovarajućim državama članicama i Komisiji nacrt svoje odluke na temelju provjere te dostavlja pisano objašnjenje o:

Briše se.

Briše se.

9.Ako država članica ili Komisija smatra da se nacrtom odluke na temelju provjere iz stavka 8. ovog članka kojom se odobrava strano ulaganje na temelju članka 14. stavka 1. točke (a) ili članka 14. stavka 2. na odgovarajući način ne rješavaju ili ublažavaju rizici za sigurnost i javni poredak, može uložiti obrazložen prigovor. O prigovoru se obavješćuju država članica domaćin i, ako je primjenjivo, druge države članice koje su dostavile primjedbe te Komisija. Država članica domaćin obustavlja svoj postupak provjere dok Komisija ne donese odluku u skladu sa stavcima 9.b i 9.c ovoga članka. Država članica domaćin obavješćuje stranog ulagatelja o obustavi.

Briše se.

Rokovi i postupci koji se primjenjuju na mehanizam za suradnju i odluke Unije

(a)Države članice obavješćuju državu članicu koja je podnijela prijavu da zadržavaju pravo na dostavljanje primjedbi najkasnije 15 kalendarskih dana od primitka prijave u skladu s člankom 5.;

(b)Komisija obavješćuje državu članicu koja je podnijela prijavu da zadržava pravo na izdavanje mišljenja najkasnije 20 kalendarskih dana od primitka prijave u skladu s člankom 5.;

(a)ako država članica zadrži pravo na dostavljanje primjedbi o prijavljenom stranom ulaganju i pritom ne zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, primjedbe se upućuju državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 35 kalendarskih dana od primitka potpune prijave stranog ulaganja;

(b)ako Komisija zadrži pravo na izdavanje mišljenja o prijavljenom stranom ulaganju i pritom ne zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, mišljenje se upućuje državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 45 kalendarskih dana od primitka potpune prijave stranog ulaganja;

(c)ako država članica zadrži pravo na dostavljanje primjedbi o prijavljenom stranom ulaganju i zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, primjedbe se upućuju državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 20 kalendarskih dana od primitka potpunih dodatnih informacija;

(d)ako Komisija zadrži pravo na izdavanje mišljenja i zatraži dodatne informacije od države članice koja je podnijela prijavu, mišljenje se upućuje državi članici koja je podnijela prijavu najkasnije 30 kalendarskih dana od primitka potpunih dodatnih informacija.

Briše se.

4.Država članica koja je podnijela prijavu obavješćuje Komisiju i druge države članice o svim bitnim novim informacijama ili okolnostima relevantnima za procjenu stranog ulaganja koje je već prijavljeno u skladu s člankom 5. Ako se te informacije stave na raspolaganje prije isteka rokova iz stavka 3., država članica koja je podnijela prijavu, Komisija i druge države članice postižu dogovor o produljenju roka prihvatljivom za sve strane. Ako su rokovi za procjenu početne prijave utvrđeni u stavku 3. istekli, oni nastavljaju teći u skladu s rokovima utvrđenima u stavku 3. točkama (c) i (d).

5.Država članica koja je podnijela prijavu bez nepotrebne odgode dostavlja potpune dodatne informacije koje je zatražila Komisija ili druge države članice u skladu sa stavkom 2. Ako država članica koja je podnijela prijavu pruži dodatne informacije nekoj državi članici, te se dodatne informacije moraju istodobno poslati Komisiji.

8.Ako u iznimnim okolnostima država članica koja je podnijela prijavu smatra da je iz razloga sigurnosti ili javnog poretka odluku na temelju provjere u skladu s člankom 14. stavkom 1. potrebno donijeti prije isteka rokova iz stavka 3., o svojoj namjeri obavješćuje druge države članice i Komisiju te propisno obrazlaže potrebu za hitnim djelovanjem. Druge države članice i Komisija u najkraćem mogućem roku dostavljaju primjedbe i mišljenje. Na taj se postupak ne smije pozivati isključivo na temelju komercijalnih interesa podnositelja zahtjeva za odobrenje.

1.Ako država članica smatra da će strano ulaganje na državnom području druge države članice koje nije prijavljeno mehanizmu za suradnju vjerojatno negativno utjecati na njezinu sigurnost ili javni poredak ili ako Komisija smatra da će to strano ulaganje vjerojatno negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak više od jedne države članice ili na projekte ili programe u interesu Unije iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, država članica ili Komisija mogu pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu u vezi s tim stranim ulaganjem. Prije pokretanja postupka država članica ili Komisija mora provjeriti namjerava li država članica domaćin prijaviti strano ulaganje mehanizmu za suradnju.

2.Državama članicama i Komisiji odobrava se pravo na pokretanje postupka iz stavka 1. u razdoblju do najviše 15 mjeseci nakon završetka stranog ulaganja, pod uvjetom da dotično strano ulaganje u međuvremenu nije prijavljeno mehanizmu za suradnju.

Briše se.

Briše se.

5.Države članice ili Komisija pokreću postupak na vlastitu inicijativu slanjem propisno obrazloženog zahtjeva za informacije državi članici domaćinu. Svaki zahtjev za informacije u skladu s ovim stavkom mora biti propisno opravdan, ograničen na informacije potrebne državama članicama za dostavljanje primjedbi ili Komisiji za izdavanje mišljenja, razmjeran svrsi zahtjeva i ne smije predstavljati nepotrebno opterećenje za državu članicu domaćina. Ako država članica podnosi zahtjev za informacije, mora istodobno poslati zahtjev Komisiji.

6.Država članica domaćin bez nepotrebne odgode dostavlja potpune informacije koje su zatražile druge države članice ili Komisija u skladu sa stavkom 5. Ako država članica domaćin pruži takve informacije nekoj državi članici, te se informacije moraju istodobno poslati Komisiji.

7.Nakon primitka informacija iz stavka 6. države članice mogu dostaviti primjedbe, a Komisija može uputiti mišljenje državi članici domaćinu, najkasnije 30 kalendarskih dana nakon primitka potpunih informacija zatraženih u skladu sa stavkom 5. U slučajevima u kojima je postupak pokrenula država članica, Komisiji se odobrava dodatnih 15 kalendarskih dana da izda svoje mišljenje. Država članica domaćin u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir tu primjedbu ili mišljenje.

Briše se.

Briše se.

1. Države članice dostavljaju, barem, sljedeće informacije u prijavi iz članka 5. i u odgovoru na zahtjev za informacije iz članka 9. stavka 5.:

(e) djelatnosti stranog ulagatelja, njegovo ime i adresu;

Briše se.

4. Prema potrebi, država članica domaćin može od podnositelja zahtjeva za odobrenje ili od bilo kojeg drugog relevantnog poduzetnika zatražiti da dostavi, među ostalim, informacije iz stavka 1. ovog članka i iz članka 8. stavka 2. Zahtjev za informacije može se odnositi na informacije koje su državi članici potrebne kako bi utvrdila je li ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 5. stavka 1.Predmetni poduzetnik mora u roku od 15 kalendarskih dana od zahtjeva dostaviti tražene informacije državi članici u kojoj se planira provesti ili je provedeno strano ulaganje.

5. Država članica domaćin i Komisija mogu od drugih država članica zatražiti da traže informacije od poduzetnika na njihovu državnom području, pod uvjetom da su te informacije relevantne i neophodne za procjenu stranog ulaganja u skladu s člankom 13. Država članica koja primi zahtjev za informacije bez odgode traži od poduzetnika da dostavi te informacije i šalje ih državi članici domaćinu i Komisiji, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 8. stavku 5. i članku 9. stavku 6., ovisno o slučaju.

6. Država članica obavješćuje Komisiju i druge uključene države članice, ako u iznimnim okolnostima, unatoč svojim najboljim nastojanjima, ne može pružiti informacije iz stavaka 4. ili 5. ovoga članka, članka 8. stavka 2. ili članka 9. stavka 5. Ta država članica mora propisno obrazložiti razloge zbog kojih nije mogla pružiti informacije.

1. Države članice moraju osigurati potrebne resurse te pravna i administrativna sredstva za učinkovitu i djelotvornu provedbu zadaća koje su im dodijeljene radi ispunjavanja ciljeva ove Uredbe, uključujući učinkovito i djelotvorno sudjelovanje u mehanizmu za suradnju.

4. Mehanizmi država članica za provjeru omogućuju dovoljno sredstava za procjenu i najpotpunije razmatranje primjedbi drugih država članica i mišljenja Komisije prije donošenja odluke na temelju provjere. To uključuje pružanje svih potrebnih pravnih sredstava i ovlasti kako bi se razmotrili razlozi za zabrinutost ili vjerojatni učinci koje je druga država članica ili Komisija identificirala u svojoj odluci na temelju provjere ili u bilo kojem drugom relevantnom instrumentu koji joj je na raspolaganju.

5. Države članice moraju osigurati da njihovi zakoni omogućuju ispunjavanje obveza utvrđenih u članku 7.

7. Ako poduzetnici s poslovnim nastanom u više država članica moraju postupiti u skladu s mjerama ublažavanja iz odluke na temelju provjere, dotične države članice međusobno surađuju u praćenju i izvršenju dotične odluke na temelju provjere. Države članice dužne su osigurati da imaju sva potrebna pravna sredstva i ovlasti za učinkovito rješavanje posljedica nepostupanja u skladu s mjerama ublažavanja predviđenima u odluci na temelju provjere druge države članice ili Komisije.

1. Informacije primljene u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 5., 7., 9. i 9.a upotrebljavaju se samo u svrhu za koju su zatražene, osim ako:

(b) Sud Europske unije ili sud države članice domaćina zatraži takve informacije u svrhu sudskog postupka.

Briše se.

2. Za potrebe izdavanja propisno obrazloženog mišljenja u skladu s člankom 7. stavkom 2. ili 3. ili člankom 9. stavkom 7. ili odluke u skladu s člankom 7. stavkom 9.b ili 9.c Komisija mora utvrditi smatra li da je vjerojatno da će strano ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak.

3. Pri utvrđivanju je li vjerojatno da će strano ulaganje negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak, države članice ili Komisija osobito razmatraju je li vjerojatno da će predmetno ulaganje negativno utjecati na:

(a) sigurnost, cjelovitost, funkcioniranje i otpornost kritične infrastrukture, uključujući zemljište i imovinu koji su ključni za upotrebu takve kritične infrastrukture, ili fizičke ili virtualne; u tom se kontekstu na temelju dostupnih informacija procjenjuje i je li vjerojatno da će strano ulaganje negativno utjecati na otpornost bilo kojeg od kritičnih subjekata utvrđenih na temelju Direktive (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća20 i subjekata obuhvaćenih područjem primjene Direktive (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća21. U obzir se uzimaju i rezultati koordiniranih procjena sigurnosnih rizika na razini Unije, uključujući one koje se odnose na kritične lance opskrbe provedene u skladu s člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2022/2555, koje obuhvaćaju i tehničke i netehničke čimbenike rizika;

__________________

20 Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (SL L 333, 27.12.2022., str. 164., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2557/oj).

21 Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (SL L 333, 27.12.2022., str. 80., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2555/oj).

(b) dostupnost i prihvaćanje ključnih tehnologija, sigurnost tehnologije i neovlašteno otkrivanje informacija o tehnologijama;

(c) sigurnost i otpornost lanaca opskrbe kritičnim inputima;

(d) zaštitu osjetljivih informacija, uključujući osobne podatke kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/6791a, posebno s obzirom na sposobnost stranog ulagatelja da pristupi takvim informacijama, kontrolira ih i na drugi način obrađuje;

(e) slobodu i pluralizam medija, uključujući internetske platforme i platforme društvenih medija koje se mogu koristiti za dezinformiranje velikih razmjera ili kriminalne aktivnosti, temeljna prava, građanski diskurs i izborne procese kao i neutralnost, objektivnost i pluralizam obrazovanja; ili

(a) je li strani ulagatelj, fizička osoba ili subjekt koji kontrolira stranog ulagatelja, stvarni vlasnik stranog ulagatelja, bilo koje društvo kći stranog ulagatelja ili bilo koja druga stranka u vlasništvu ili pod kontrolom stranog ulagatelja ili koja djeluje u njegovo ime ili prema njegovim uputama bila uključena u strano ulaganje koje je prethodno provjerila država članica ili, ako je primjenjivo, treća zemlja s uspostavljenim mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja s kojom Unija surađuje u pitanjima provjere ulaganja, koje nije bilo odobreno ili je odobreno samo pod određenim uvjetima; kako bi to utvrdile, države članice i Komisija oslanjaju se na informacije koje su im dostupne, uključujući informacije koje se nalaze u sigurnoj bazi podataka uspostavljenoj u skladu s člankom 12.a. stavkom 6.a;

(d) je li strani ulagatelj ili bilo koje njegovo društvo kći sudjelovalo u nezakonitim ili kriminalnim aktivnostima, uključujući pranje novca i zaobilaženje Unijinih mjera ograničavanja u skladu s člankom 215. UFEU-a;

(e) je li vjerojatno da će strani ulagatelj, fizička osoba ili subjekt koji kontrolira stranog ulagatelja, stvarni vlasnik stranog ulagatelja, bilo koje društvo kći stranog ulagatelja ili bilo koja druga stranka u vlasništvu ili pod kontrolom stranog ulagatelja ili koja djeluje u njegovo ime ili prema njegovim uputama nastojati ostvariti ciljeve politike treće zemlje, poduprijeti rizike kršenja međunarodnog prava od strane treće zemlje ili olakšati razvoj vojnih sposobnosti treće zemlje;

Odluke na temelju provjere o stranim ulaganjima

Ako, uzimajući u obzir kriterije utvrđene u članku 13. i, prema potrebi, s obzirom na primjedbe drugih država članica u skladu s člankom 7. stavkom 1. ili člankom 9. stavkom 7., ili mišljenje Komisije u skladu s člankom 7. stavcima 2. ili 3. ili člankom 9. stavkom 7., te ne dovodeći u pitanje ovlast Komisije za donošenje odluke u skladu s člankom 7. stavkom 9.c, država članica domaćin zaključi da bi strano ulaganje moglo negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak u jednoj ili više država članica, među ostalim kad je riječ o projektu ili programu u interesu Unije, ona izdaje odluku na temelju provjere kako bi:

Odluka na temelju provjere mora biti u skladu s načelom proporcionalnosti, temeljiti se na dokumentiranim rizicima i uzeti u obzir sve okolnosti stranog ulaganja.

2. Ako država članica domaćin zaključi da strano ulaganje vjerojatno neće negativno utjecati na sigurnost ili javni poredak ili smatra da su druge mjere u skladu s propisima Unije ili nacionalnim pravom dostupne i primjerene za učinkovito ublažavanje učinka stranog ulaganja na sigurnost i javni poredak, osim u slučajevima kada je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 7. stavkom 9.c, strano ulaganje odobrava se bez uvjeta.

Države članice i Komisija mogu s nadležnim tijelima trećih zemalja surađivati te se na bilateralnim i multilateralnim platformama angažirati u vezi s pitanjima povezanima s provjerom ulaganja iz razloga sigurnosti i javnog poretka. Ta suradnja može obuhvaćati razmjenu informacija i najboljih praksi, kao i tehničku podršku i podupiranje napora za izgradnju kapaciteta. U kontekstu te suradnje Komisija potiče treće zemlje na uspostavu mehanizama za provjeru ulaganja, posebno one sa statusom zemalja kandidatkinja za pristupanje Uniji i zemlje u susjedstvu Unije.

1.Do 31. ožujka svake godine počevši od [dodati datum: prva godina primjene] države članice moraju na povjerljiv način izvijestiti Komisiju o svojim aktivnostima u okviru svojeg mehanizma za provjeru i mehanizma za suradnju u prethodnoj kalendarskoj godini. To izvješće sadrži:

(c)broj zabranjenih stranih ulaganja, broj stranih ulaganja čiji je zahtjev za odobrenje povučen ili poništen;

(e)informacije o podrijetlu stranih ulagatelja i sektoru djelatnosti ciljanih stranih ulaganja koja su provjerena, odobrena bez uvjeta, odobrena uz određene uvjete ili zabranjena;

(f)opis rizika i osjetljivosti utvrđenih u stranim ulaganjima koji su doveli do odluke na temelju provjere;

2.Na temelju informacija primljenih u skladu sa stavkom 1., na temelju svoje provedbene prakse i na temelju svoje procjene trendova i kretanja, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja godišnje izvješće o provedbi ove Uredbe do 30. rujna svake godine počevši od... [prva godina primjene ove Uredbe]. To se izvješće objavljuje.

1.Komisija ocjenjuje funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe tri godine nakon datuma početka njezine primjene i svakih pet godina nakon toga te dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Države članice sudjeluju u tom postupku evaluacije te prema potrebi Komisiji dostavljaju dodatne informacije potrebne za pripremu tog izvješća. To izvješće uključuje analizu kretanja stranih ulaganja u Uniji i procjenu doprinosa ove Uredbe gospodarskoj sigurnosti Unije. Trebalo bi uključivati procjenu pitanja bi li uvjete utvrđene u članku 4. stavcima 4. i 4.a trebalo izmijeniti kako bi se osigurao dosljedan pristup provjeri stranih ulaganja, uzimajući u obzir kriterije utvrđene u članku 13. stavcima 3. i 4., uključujući sigurnost vojnih objekata i drugih osjetljivih javnih objekata. U izvješću se procjenjuju i troškovi usklađivanja s kojima se suočavaju poduzeća.

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. u svrhu izmjene, prema potrebi, popisa tehnologija, materijala, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka navedenog u Prilogu II. kako bi se uzele u obzir promjene okolnosti relevantne za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka. Konkretno, te se promjene mogu odnositi na:

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

Briše se.

2.Provedbeni akti iz članka 10. stavka 2., članka 12.a stavaka 3. i 6.te članka 16. stavka 1.a donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 22. stavka 2.

Uredba (EU) 2019/452 stavlja se izvan snage s učinkom od ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Primjenjuje se od ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Uredba (EU) 2024/1679 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1315/2013 (SL L, 2024/1679, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1679/oj).

Popis tehnologija, materijala, imovine, objekata, opreme, mreža, sustava, usluga i gospodarskih djelatnosti od posebne važnosti za interese Unije u području sigurnosti ili javnog poretka

a.Poluvodičke tehnologije:

–projektiranje integriranih krugova i drugih poluvodiča, uključujući mikroprocesore, grafičke procesore, mikrokontrolere, logičke čipove, memorijske čipove, radiofrekvencijske čipove, fotonske čipove, analogne čipove, kvantne čipove, optičke poluvodiče, električne poluvodiče, diskretne komponente i senzore/mikrosustave, kao i povezana ključna prava intelektualnog vlasništva na poluvodičima

–softver za automatizaciju projektiranja elektroničkih elemenata i sklopova za projektiranje integriranih krugova i drugih poluvodiča ili za dizajn naprednog pakiranja

–glavni postupak proizvodnje integriranih krugova i drugih poluvodiča

–sastavljanje, ispitivanje i pakiranje integriranih krugova i drugih poluvodiča, uključujući napredne tiskane pločice i pakiranje

b.Tehnologije umjetne inteligencije, tj. tehnologije ili znanje i iskustvo koji su povezani sa strojnim sustavom dizajniranim za rad s promjenjivim razinama autonomije i koji nakon uvođenja može pokazati prilagodljivost te koji, za eksplicitne ili implicitne ciljeve, iz ulaznih vrijednosti koje prima, zaključuje kako generirati izlazne vrijednosti kao što su predviđanja, sadržaj, preporuke ili odluke koji mogu utjecati na fizička ili virtualna okruženja („UI sustav), koje se upotrebljavaju za sljedeće aplikacije:

–sustave generativne umjetne inteligencije trenirane s više od 10^25 FLOPS (broj matematičkih operacija nad brojevima s pomičnim zarezom u sekundi)

–sustave generativne umjetne inteligencije koji su znatnim dijelom trenirani na biološkim/genomskim podacima ili su dizajnirani za upotrebu u biotehnološkom, svemirskom ili obrambenom kontekstu

Briše se.

Briše se.

–sigurne digitalne komunikacije i povezivost, npr. radijska pristupna mreža (RAN) i otvorena radijska pristupna mreža (Open RAN), 5G i 6G, laserska i svjetlosna komunikacija

–tehnologije kibernetičke sigurnosti, uključujući sustave za kibernetički nadzor, šifriranje, sigurnost te sprečavanje i otkrivanje neovlaštenog upada, digitalna forenzika

h.Energetske tehnologije, usluge i infrastruktura:

–nuklearne tehnologije, reaktorske tehnologije i tehnologije za proizvodnju energije, tehnologije za radiološku konverziju/obogaćivanje/recikliranje, nuklearno skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada

–tehnologije s nultom neto stopom emisija, uključujući fotonaponsku tehnologiju i solarnu termalnu infrastrukturu, te tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na kopnu i na moru

–europske i prekogranične mreže, uključujući rješenja za pametne mreže i skladištenje energije, baterije, baterijske tehnologije za mrežnu primjenu i integraciju energije iz obnovljivih izvora

5.Sljedeći kritični subjekti i djelatnosti u financijskom sustavu Unije: