A.u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 društvo Monsanto Europe S.A./N.V. u ime društva Monsanto Company, sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, podnijelo je 11. rujna 2015. nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 87708 × MON 89788, sastoje se ili su proizvedeni od nje (u daljnjem tekstu „zahtjev”). Taj zahtjev obuhvaćao je i stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju ili se sastoje od nje za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.budući da je EFSA 2. travnja 2020. donijela pozitivno mišljenje o genetski modificiranoj soji, koje je objavljeno 18. svibnja 2020.; budući da je EFSA u svojemu mišljenju uzela u obzir sva pitanja i dvojbe država članica koji su izneseni u okviru savjetovanja s nacionalnim nadležnim tijelima, kako je predviđeno u članku 6. stavku 4. i članku 18. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1829/2003;

C.budući da EFSA, međutim, nije mogla dovršiti procjenu rizika i donijeti zaključak o sigurnosti genetski modificirane soje zbog nepostojanja 90-dnevne studije o genetski modificiranoj soji i nepostojanja plana praćenja nakon stavljanja na tržište kojim bi se uzeo u obzir izmijenjeni profil masnih kiselina genetski modificirane soje;

D.budući da je EFSA 3. listopada 2024. donijela izjavu (objavljena 28. listopada 2024.) kojom se na temelju dodatnih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva EFSA-ino povjerenstvo za genetski modificirane organizme, „Izjava kojom se dopunjuje znanstveno mišljenje EFSA-e o zahtjevu (EFSA-GMO-NL-2015-126) za odobrenje hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 87708 × MON 89788“, sastoji se ili je proizvedena od nje. EFSA Journal 2024;22(10):e9061, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2024.9061. dopunjuje njezino znanstveno mišljenje od 2. travnja 2020., EFSA je zaključila da je genetski modificirana soja, kako je opisana u zahtjevu i kad je riječ o njezinim mogućim učincima na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš, jednako sigurna kao njezina konvencionalna inačica i testirane referentne sorte soje koje nisu genetski modificirane. EFSA je također zaključila da konzumacija genetski modificirane soje ne predstavlja problem s nutritivnog stajališta;

E.budući da je genetski modificirana soja modificirana kako bi bila otporna na dikambu i herbicide na bazi glifosata te kako bi se izmijenio njezin profil masnih kiselina;

Nepostojanje procjene za komplementarne herbicide

F.budući da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 503/2013 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 503/2013 od 3. travnja 2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (SL L 157, 8.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/503/oj). zahtijeva procjena o tome utječu li očekivane poljoprivredne prakse na ishod proučavanih krajnjih točaka; budući da je u skladu s tom Provedbenom uredbom to posebno relevantno za biljke otporne na herbicide;

G.budući da je velika većina genetski modificiranih usjeva genetski modificirana kako bi bila otporna na jedan ili više „komplementarnih” herbicida koji se mogu upotrebljavati tijekom cijelog uzgoja takvih usjeva, a da pritom ne dođe do njihova odumiranja, što bi bio slučaj s usjevima koji nisu otporni na herbicide; budući da se u brojnim studijama navodi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebna veća upotreba komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide Vidi primjerice Bonny, S., Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact, Environmental Management, siječanj 2016.;57(1), str. 31. – 48., https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. – the first sixteen years, Environmental Sciences Europe, 28. rujna 2012., sv. 24(1) https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24.;

H.budući da su zbog genetski modificiranih usjeva otpornih na herbicide poljoprivrednici prisiljeni koristiti se sustavom upravljanja korovom koji uvelike ili u potpunosti ovisi o herbicidima; budući da će se većim oslanjanjem na komplementarne herbicide na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima su posađeni genetski modificirani usjevi ubrzati pojava i širenje korova otpornih na te herbicide, što će dovesti do potrebe za još većom upotrebom herbicida i pojave pod nazivom „začarani krug herbicida”;

I.budući da će negativni učinci, koji proizlaze iz prekomjernog oslanjanja na herbicide, narušiti zdravlje tla i kvalitetu vode te biološku raznolikost iznad i ispod zemlje te će povećati izloženost ljudi i životinja, vjerojatno i zbog povećanja količine ostataka herbicida u hrani i hrani za životinje;

J.budući da je dikamba vrlo hlapljiva, što znači da nakon primjene može prijeći u zrak, nakon čega putuje vjetrom sve dok ne padne na tlo, izlažući na taj način ljude i biljke te vinovu lozu, drveće i grmlje kojima nije bila namijenjena potencijalnoj i ozbiljnoj šteti, posebno kada takvo izlaganje traje nekoliko godina;

K.budući da je u studiji znanstvenika koji rade za vladu SAD-a iz 2020. objavljenoj u stručno recenziranom časopisu „International Journal of Epidemiology” utvrđeno da se zbog velike upotrebe dikambe povećava rizik od razvoja raka jetre i intrahepatskog žučovoda među osobama koje su zadužene za njezinu primjenu;

L.budući da se u studiji iz 2020. navodi da se očekuje da će nedavno odobrenje genetski modificiranih usjeva otpornih na dikambu u nadolazećim godinama dovesti do povećane uporabe dikambe u poljoprivredi Lerro, C. C., Hofmann, J. N., Andreotti, G., Koutros, S., Parks, C. G., Blair, A., Albert, P. S., Lubin, J. H., Sandler, D. P., Beane Freeman, L. E., Dicamba use and cancer incidence in the agricultural health study: an updated analysis, International Journal of Epidemiology, kolovoz 2020.; 49(4), str. 1326 – 1337, https://academic.oup.com/ije/advance-article-abstract/doi/10.1093/ije/dyaa066/5827818?redirectedFrom=fulltext., što potvrđuje i sustav podataka o uporabi pesticida Saveza za istraživanje zdravlja Heartland jer se upotreba dikambe na Srednjem zapadu u SAD-u deseterostruko povećala u usporedbi s razdobljem prije deset godina https://hh-ra.org/projects/measuring-pesticide-use/interactive-herbicide-use-tables/.;

M.budući da je i dalje otvoreno pitanje karcinogenosti glifosata; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je suprotno tome Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. kategorizirala glifosat kao tvar koja je vjerojatno karcinogena za čovjeka; budući da se u nizu najnovijih znanstvenih stručno recenziranih studija potvrđuje moguća karcinogenost glifosata Vidjeti, primjerice: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1383574218300887, https://academic.oup.com/ije/advance-article/doi/10.1093/ije/dyz017/5382278, https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0219610 i https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6612199/.;

N.budući da je u stručno recenziranoj studiji utvrđeno da se glifosat nakuplja u genetski modificiranoj soji uz odgovarajući negativan učinak na nutritivni sastav u odnosu na soju koja nije genetski modificirana https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24491722.; budući da su u pilot-projektu provedenom u Argentini otkrivene iznenađujuće visoke razine ostataka glifosata na genetski modificiranoj soji https://www.testbiotech.org/en/resource/high-levels-residues-spraying-glyphosate-found-soybeans-argentina/;

O.budući da način na koji genetski modificirane biljke razgrađuju komplementarne herbicide, kao i sastav i stoga toksičnost proizvoda razgradnje (metabolita), može ovisiti o samoj genetskoj modifikaciji To je doista slučaj kod glifosata, kako se navodi u EFSA-inoj „Reviziji postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005” (Review of the existing maximum residue levels for glyphosate according to Article 12 of Regulation (EC) No 396/2005), EFSA Journal 2018;16(5):5263, str. 12., https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263.;

P.budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i metabolite pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja genetski modificiranih organizama;

Osiguravanje jednakih uvjeta na globalnoj razini i poštovanje međunarodnih obveza Unije

Q.budući da u Uniji nije dopušteno uzgajati genetski modificiranu soju;

R.budući da se u zaključcima strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede u EU-u Strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede u EU-u – „Zajednički izgledi za poljoprivredu i hranu u Europi” (A shared prospect for farming and food in Europe), rujan 2024., https://agriculture.ec.europa.eu/document/download/171329ff-0f50-4fa5-946f-aea11032172e_en?filename=strategic-dialogue-report-2024_en.pdf. Komisija poziva da preispita svoj pristup u pogledu pristupa tržištu za uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s obzirom na problem različitih standarda Unije i njezinih trgovinskih partnera; budući da su pravedniji trgovinski odnosi na globalnoj razini, usklađeni s ciljevima u pogledu zdravog okoliša, bili jedan od glavnih zahtjeva poljoprivrednika tijekom prosvjeda održanih 2023. i 2024.;

S.budući da se u izvješću posebne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda (UN) za pravo na hranu iz 2017. godine zaključuje da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke na zdravlje A/HRC/34/48: Izvješće posebne izvjestiteljice za pravo na hranu https://www.ohchr.org/en/documents/thematic-reports/ahrc3448-report-special-rapporteur-right-food.; budući da se u okviru cilja održivog razvoja UN-a br. 3.9. želi do 2030. u velikoj mjeri smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti prouzročenih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i kontaminacijom zraka, vode i tla https://indicators.report/targets/3-9/.;

T.budući da Globalni okvir za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala („Okvir Kunming-Montreal”), dogovoren na konferenciji COP15 Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (UN CBD) u prosincu 2022., obuhvaća globalni cilj smanjenja rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030. Vidjeti: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7834.;

U.budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i ostale legitimne čimbenike relevantne za predmet koji se razmatra; budući da bi ti legitimni faktori trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;

V.budući da odobrenje Unije za genetski modificiranu soju ne bi bilo u skladu s međunarodnim obvezama u pogledu smanjenja pesticida U prosincu 2022. na konferenciji COP15 Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti dogovoren je globalni okvir za biološku raznolikost koji obuhvaća globalni cilj smanjenja rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030. (vidjeti: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7834). s obzirom na povećanu izloženost ljudi i okoliša herbicidima u zemljama koje uzgajaju genetski modificirane usjeve otporne na herbicide i na potencijalno ozbiljne zdravstvene posljedice;

W.budući da je krčenje šuma jedan od glavnih uzroka smanjenja biološke raznolikosti; budući da su emisije nastale uslijed upotrebe i prenamjene zemljišta, uglavnom zbog krčenja šuma, drugi najčešći uzrok klimatskih promjena, odmah nakon sagorijevanja fosilnih goriva Komunikacija Komisije od 23. srpnja 2019. naslovljena „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma”, COM(2019)0352, str. 1.; budući da se Pariškim sporazumom o klimi i Strateškim planom za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020. usvojenim u okviru Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti te ciljevima za biološku raznolikost iz Aichija promiče održivo upravljanje šumama, njihova zaštita i obnavljanje Isto, str. 2.; budući da cilj održivog razvoja br. 15 obuhvaća zaustavljanje krčenja šuma do 2020. Vidjeti cilj br. 15.2: https://www.un.org/sustainabledevelopment/biodiversity/.; budući da šume imaju višestruku ulogu kojom se podupire ostvarivanje većine ciljeva održivog razvoja UN-a Komunikacija Komisije od 23. srpnja 2019. naslovljena „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma”, COM(2019)0352, str. 2.;

X.budući da su šumski požari u Amazoniji posljedica visokih razina krčenja šuma; budući da je Komisija u komunikaciji iz 2019. izrazila svoj cilj da zaštiti i obnovi svjetske šume Komunikacija EU-a o pojačanju djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52019DC0352&from=EN.; budući da je globalna zaštita biološke raznolikosti, među ostalim šuma, jedan od ključnih ciljeva strategije EU-a za bioraznolikost Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380).;

Y.budući da je proizvodnja soje jedan od glavnih razloga krčenja šuma u području Amazonije, Cerrada i Gran Chaca u Južnoj Americi; budući da je 97 % soje uzgojene u Brazilu i 100 % soje uzgojene u Argentini genetski modificirana soja International Service for the Acquisition of Agri-biotech Applications, „Global status of Commercialized Biotech/GM crops in 2017: Biotech Crop Adoption Surges as Economic Benefits Accumulate in 22 Years”, ISAAA, sažetak br. 53 (2017.), str. 16. i 21., http://www.isaaa.org/resources/publications/briefs/53/download/isaaa-brief-53-2017.pdf.;

Z.budući da je analizom koju je provela Komisija utvrđeno da Unija povijesno najviše doprinosi globalnom krčenju šuma i s tim povezanim emisijama upravo zbog soje, na koju otpada gotovo polovica krčenja šuma prouzročenog sveukupnim uvozom u Uniju Tehničko izvješće Europske komisije 2013.-063 naslovljeno „Utjecaj potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma” https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/c1d3ef3e-d07e-4229-91e5-41001b47dba8/language-en str. 23. – 24.; Od 1990. do 2008. Unija je uvezla količinu žitarica i stočnih proizvoda čija je proizvodnja uzrokovala krčenje 90 000 km2 šuma. Od toga na poljoprivredne proizvode otpada 74 000 km2 (82 %), a najveći udio imaju uljarice (52 000 km2). Na soju i sojinu pogaču otpada 82 % te brojke (42 600 km2), što je 47 % ukupnog uvoza proizvoda u Uniju čija proizvodnja uzrokuje krčenje šuma.;

Smanjenje ovisnosti o uvezenoj hrani za životinje

AA.budući da je jedna od pouka izvučenih iz krize prouzročene bolešću COVID-19 i rata u Ukrajini koji je još u tijeku to da Unija treba okončati ovisnost u pogledu određenih kritičnih materijala; budući da predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u mandatnom pismu od novoizabranog povjerenika Christophea Hansena traži da razmotri načine za smanjenje uvoza kritičnih sirovina https://commission.europa.eu/document/2c64e540-c07a-4376-a1da-368d289f4afe_en.;

AB.budući da se trgovinskim sporazumima potiče uvoz u Uniju hrane i hrane za životinje u koja sadržava genetski modificirane organizme, sastoji se ili je proizvedena od njih; budući da su Brazil i Argentina među najvećim svjetskim korisnicima pesticida i proizvođačima genetski modificiranih organizama, među ostalim genetski modificiranih organizama i pesticida koji su u Uniji zabranjeni iz zdravstvenih ili ekoloških razloga;

Nedemokratsko donošenje odluka

AC.budući da je Parlament u svojem osmom sazivu donio ukupno 36 rezolucija u kojima se usprotivio stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament u svojem devetom sazivu donio 38 rezolucija u kojima se usprotivio stavljanju genetski modificiranih organizama na tržište te još 10 rezolucija u kojima se usprotivio stavljanju genetski modificiranih organizama na tržište već u sadašnjem, desetom sazivu;

AD.budući da Komisija i dalje izdaje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

AE.budući da u slučajevima kad u žalbenom odboru davanje odobrenja nije podržala kvalificirana većina država članica nije potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi se Komisiji omogućilo da uskrati odobrenje za genetski modificirane organizme U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 Komisija „može”, ali ne „mora” dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.;

AF.budući da na glasovanju Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 28. veljače 2025., nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;