1.ponavlja da je jedinstveno tržište kamen temeljac europske gospodarske integracije, koji omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi; naglašava, međutim, da postoje dugotrajni i novi izazovi koji iziskuju ambiciozne reforme bez nanošenja štete europskoj konkurentnosti ili nametanja nepotrebnih administrativnih opterećenja poduzećima; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju napore za provedbu tih reformi i uklone preostale neopravdane prepreke slobodnom kretanju robe i usluga, osiguravajući pritom visoku razinu zaštite potrošača;

2.poziva Komisiju i države članice da zadrže snažnu zaštitu potrošača te da istodobno predvide pravila tržišnog natjecanja koja su pogodna za inovacije, proporcionalna i otporna na buduće promjene; naglašava da je potrebno zajamčiti pravnu sigurnost i dosljednost te smanjiti regulatornu složenost i fragmentaciju koje bi mogle nerazmjerno utjecati na MSP-ove te start-up i scale-up poduzeća;

3.ističe da su postojeće prepreke i propisi ograničili razvoj jedinstvenog tržišta, kako je navedeno u Draghijevu izvješću; poziva na prelazak na regulatorni pristup kojim se poduzeća osnažuju za rast, inovacije i vodeću ulogu na međunarodnoj razini, čime bi se ponovno uspostavilo jedinstveno tržište kao istinski pokretač rasta i konkurentnosti;

4.poziva Komisiju da se pobrine za to da se buduće zakonodavne inicijative dosljedno vode strateškim prioritetima navedenima u njezinoj komunikacijskoj strategiji i strategiji konkurentnosti;

5.naglašava da, kao što pokazuju Lettino i Draghijevo izvješće, u uslužnom sektoru i dalje postoji neiskorišteni potencijal; poziva na daljnje djelovanje u tom sektoru kako bi se uklonile znatne prepreke koje i dalje postoje, počevši od postavljanja ambicioznih ciljeva u predstojećoj strategiji jedinstvenog tržišta; napominje da uslužni sektor čini tri četvrtine BDP-a EU-a, obuhvaća dvije trećine radnih mjesta i stvara devet od deset novih radnih mjesta u gospodarstvu EU-a; međutim, također napominje da je uslužni sektor i dalje najslabije razvijen segment jedinstvenog tržišta EU-a;

6.pozdravlja Prijedlog uredbe o javnom sučelju povezanom s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta za izjavu o upućivanju radnika i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (COM(2024)0531), koji bi trebao dovesti do pojednostavljenja i ojačane provedbe; također napominje da bi digitalizacija mogla znatno smanjiti administrativno opterećenje za prekogranične usluge i osigurati bolji pristup za poduzeća i potrošače; u tom pogledu poziva na uspostavu jedinstvenog portala za deklaracije i digitalizaciju obrazaca A1 za prekogranične usluge;

7.naglašava važnost učinkovitog priznavanja stručnih kvalifikacija i uklanjanja neopravdanih prepreka slobodnom kretanju stručnjaka kako bi profesionalne usluge EU-a u narednim desetljećima postale globalno konkurentne; potiče Komisiju da i dalje pomno prati postupke zbog povrede prava u slučajevima u kojima države članice ne poštuju zakonodavstvo EU-a o priznavanju kvalifikacija;

8.naglašava da bi se pravilima jedinstvenog tržišta trebao zaštititi pristup javnim uslugama i očuvati prava potrošača, kao i drugi prevladavajući razlozi od javnog interesa; dodaje da bi svaka procjena ograničenja na jedinstvenom tržištu usluga trebala uključivati kvalitativne kriterije;

9.napominje ulogu koju javna nabava EU-a može imati u prevladavanju prepreka ulasku na tržište, podupiranju održivih i otpornih industrijskih ekosustava, visokokvalitetnim radnim mjestima i stvaranju vrijednosti u EU-u;

10.potvrđuje da je novi zakonodavni okvir pridonio dosljednosti zakonodavstva EU-a o proizvodima i da su od njegova donošenja industrijski sektor, lanci opskrbe i proizvodi doživjeli važne preobrazbe u svjetlu digitalne i zelene tranzicije, ali i promjene u dinamici tržišta; napominje da su u evaluaciji novog zakonodavnog okvira iz 2022. utvrđeni ključni izazovi, kao što su potencijalni inozemni utjecaj, nezakonite prakse, nedostaci u nošenju s digitalizacijom i kružnim gospodarstvom te moguća ažuriranja obveza i definicija za određene gospodarske subjekte kako bi se uzele u obzir nove okolnosti na tržištu;

11.naglašava da su rješavanje tih pitanja i osiguravanje otpornosti novog zakonodavnog okvira na buduće promjene ključni za osiguravanje usklađenosti, smanjenje troškova i osiguravanje slobodnog kretanja robe; stoga poziva na ažuriranje novog zakonodavnog okvira kako bi se pojednostavila pravila o proizvodima, promicala digitalizacija i pojednostavili postupci usklađivanja i nadzora tržišta; smatra da bi se novim zakonodavnim okvirom trebala promicati upotreba digitalnih putovnica za proizvode kao sredstva za dokazivanje sukladnosti proizvoda i usklađenosti sa zahtjevima u pogledu informacija;

12.poziva Komisiju i države članice da pojednostave pravila EU-a i olakšaju njihovu provedbu te da znatno smanje administrativno opterećenje, posebno za MSP-ove, koji imaju ključnu ulogu u podržavanju lokalnih zajednica i gospodarstava; naglašava važnost jamčenja pravne sigurnosti i dosljednosti za poduzeća, kao i predvidljivosti za dugoročna ulaganja, koje su ključne za poticanje konkurentnosti, inovacija i otpornosti te za brzo i smisleno poboljšanje za potrošače i poduzeća; nadalje, poziva države članice da spriječe poduzimanje mjera kojima bi se mogli ugroziti jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu;

13.poziva Komisiju da olakša aktivnosti MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije na jedinstvenom tržištu, posebno s namjenskim skupnim pojednostavljenjem;

14.uviđa da nedosljedna i fragmentirana provedba zakona EU-a u državama članicama i dalje narušava tržišno natjecanje i ugrožava cjelovitost jedinstvenog tržišta; dodaje da glavnu odgovornost za provedbu pravila EU-a snose države članice; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje provedbene ovlasti; poziva na poboljšanje mehanizama praćenja i provedbe na razini EU-a, kao što su usklađena pravila o minimalnim razinama provjera, usklađene metodologije za provedbu tih provjera i zajedničkih inspekcija, kako bi se osigurala ujednačena primjena prava EU-a i, po potrebi, brza pravna zaštita za potrošače;

15.naglašava važnost održavanja konkurentnog i dinamičnog gospodarskog okruženja zaštitom prava potrošača i provedbom pravila o digitalnom tržišnom natjecanju kako bi se riješio problem nepoštenih poslovnih praksi kojima se narušavaju tržišni uvjeti; nadalje, poziva države članice da povećaju kapacitete tijela za nadzor tržišta i carinskih tijela kako bi se osigurala učinkovita provedba pravila jedinstvenog tržišta, posebno u pogledu e-trgovine i uvoza iz trećih zemalja;

16.podsjeća da teritorijalna ograničenja opskrbe u segmentima maloprodaje i veleprodaje fragmentiraju jedinstveno tržište, ograničavaju izbor potrošača i doprinose znatnim razlikama u cijenama diljem Unije, što posebno utječe na cijene osnovne potrošačke robe; ističe da, iako se pravom tržišnog natjecanja djelotvorno kažnjavaju neke od tih praksi, mnoge od njih nisu obuhvaćene njegovim područjem primjene; stoga poziva Komisiju da predloži mjere za rješavanje tog pitanja, uključujući snažniju provedbu sporazuma o distribuciji kojima se narušava tržišno natjecanje, kako bi se zaštitilo pošteno tržišno natjecanje, čime bi se osigurala cjelovitost jedinstvenog tržišta;

17.poziva Komisiju da istraži uzroke diferenciranih razina inflacije osnovne robe i povećanja potrošačkih cijena uočenih u nekim državama članicama EU-a;

18.smatra da je jedinstveno tržište ključan alat u kriznim vremenima ako države članice djeluju usklađeno; smatra da će nedavno doneseni Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu Uredba (EU) 2024/2747 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2024. o uspostavi okvira mjera povezanih s izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i s otpornosti unutarnjeg tržišta i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2679/98, (SL L, 2024/2747, 8.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2747/oj). biti ključan za osiguravanje usklađenosti kako bi se spriječile nestašice i osiguralo neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje osnovne robe i usluga diljem EU-a;

19.poziva Komisiju da osnaži potrošače da lako ostvaruju svoja prava putnika, i to osnivanjem nacionalnih provedbenih tijela kojima bi trebalo dodijeliti usklađene istražne i provedbene ovlasti te koja bi trebala moći učinkovito obrađivati pojedinačne pritužbe i povezane novčane kazne;

20.ističe da su mjere e-trgovine usmjerene na geografsko blokiranje, posebno Uredba o geografskom blokiranju Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ, (SL L 60 I, 2.3.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/302/oj)., bile uspješne u stvaranju okvira za manje rascjepkano jedinstveno tržište i povećanju izbora potrošača za kupnju na internetu; sa zabrinutošću konstatira da je provedba Uredbe neprimjerena;

21.konstatira da će se Europski akt o pristupačnosti Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, (SL L 151, 7.6.2019., str. 70., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/882/oj). početi primjenjivati u svim državama članicama od 28. lipnja 2025.; naglašava važnost njegove potpune i učinkovite provedbe u državama članicama kako bi se osiguralo usklađivanje zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga, čime bi se zajamčila njihova dostupnost osobama s invaliditetom na cijelom unutarnjem tržištu EU-a;

22.ističe da je brzo širenje digitalnih platformi i e-trgovine dovelo do nove tržišne dinamike te da je stvorilo napredne prilike, izazove i rizike za korisnike; potvrđuje da su Akt o digitalnim tržištima Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828, (SL L 265, 12.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/1925/oj). i Akt o digitalnim uslugama Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ, (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj). ključni zakonodavni instrumenti kojima se osigurava pošteno tržišno natjecanje, mogućnost neograničenog tržišnog natjecanja i pravednost na digitalnim platformama, uz istodobno poticanje zaštite potrošača i sigurnijeg, pouzdanijeg i transparentnijeg digitalnog okruženja u digitalnom gospodarstvu; poziva na pravilnu provedbu zakonodavstva EU-a o novim tehnologijama kako bi se osigurao slobodan, autonoman i informiran izbor potrošača, zaštita i pošteno tržišno natjecanje;

23.smatra da je ključno osigurati učinkovitu provedbu i primjenu tih dvaju zakonodavnih akata i potiče Komisiju da zaključi tekuće istrage u okviru Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima;

24.naglašava da se pri provedbi Akta o digitalnim uslugama mora u potpunosti poštovati sloboda izražavanja; naglašava da se mjerama protiv nezakonitog sadržaja ne smije ograničavati zakoniti govor i poziva na transparentnu provedbu kako bi se zaštitio otvoren i demokratski digitalni prostor;

25.poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se Aktom o umjetnoj inteligenciji Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828, (SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj). zadrži pristup koji se temelji na riziku i koji pogoduje inovacijama, osiguravajući da su zahtjevi u pogledu usklađenosti razmjerni stvarnim rizicima koji predstavlja primjena umjetne inteligencije, poštujući pritom potrebu da se osigura visoka razina zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava;

26.pozdravlja Komisijinu provjeru primjerenosti potrošačkog prava u pogledu „digitalne pravednosti” i predstojeće javno savjetovanje; ističe da neka pitanja u vezi sa zaštitom potrošača na internetu i dalje nisu riješena, što dovodi do neravnoteže između potrošača i trgovaca u digitalnom gospodarstvu; poziva Komisiju da riješi ta pitanja u okviru predstojećeg Akta o digitalnoj pravednosti; smatra da bi digitalna ovisnost, internetske igre na sreću, zaštita maloljetnika na internetu i tehnologije kojima se utječe na ponašanje korisnika kao što su ciljano oglašavanje, oglašavanje utjecajnih osoba i tamni obrasci kojima se koriste internetski akteri, trebali biti obuhvaćeni Aktom o digitalnoj pravednosti, kojim bi se trebale ukloniti rupe u zakonu i koji bi trebao biti u skladu s postojećim pravnim instrumentima kako bi se bolje zaštitili potrošači na internetu, uzimajući u obzir potrebu za izbjegavanjem nepotrebnih regulatornih opterećenja;

27.konstatira da razvoj trendova u globalnoj e-trgovini i restrukturiranju lanca opskrbe stvara veći pritisak na carinske kontrole, nadzor tržišta i tijela za zaštitu potrošača; ističe da se posljednjih godina povećala količina nesigurnih i nezakonitih proizvoda koji se prodaju na platformama za e-trgovinu, posebno iz zemalja koje nisu članice EU-a; ističe važnost digitalnih putovnica za proizvode u tim procesima; stoga poziva na pojačani okvir za nadzor tržišta i reviziju Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača Uredba (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004, (SL L 345, 27.12.2017., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/2394/oj). te poziva Vijeće da brzo donese svoje stajalište kako bi se omogućilo donošenje revidiranog Carinskog zakonika Unije i osnivanje carinskog tijela EU-a 2026.;

28.poziva države članice da nacionalnim tijelima dodijele dostatne tehničke, ljudske i financijske resurse; poziva države članice i Komisiju da osiguraju dostatna sredstva i stručno znanje za jačanje carinskih tijela i nadzora tržišta diljem Unije te da pojačaju zajedničke aktivnosti i testiranje na razini EU-a;

29.naglašava potrebu za jačanjem zaštite potrošača na tržištima na internetu i izvan njega, osiguravanjem transparentnosti u oglašavanju i određivanju cijena, posebno u pogledu dinamičnog određivanja cijena, osiguravanjem pravednih poslovnih praksi i snažnijih zaštitnih mjera protiv prijevara kako bi se ojačalo povjerenje potrošača u prekograničnu trgovinu i najviša razina zaštite;

30.naglašava da se sve više pažnje posvećuje slučajevima u kojima je smanjena količina ili kvaliteta robe ili usluga za istu ili povećanu cijenu; poziva Komisiju da procijeni opseg i temeljne uzroke takvih praksi te istraži odgovarajuće mjere za povećanje transparentnosti i osviještenosti potrošača;

31.naglašava da pitanja okolišne održivosti i pravedne trgovine sve više oblikuju poslovne prakse jer imaju važnu ulogu u odlukama potrošača o kupnji, a time i potiču poduzeća na održivost; dodaje da transparentnost i informiranje potrošača o okolišnim aspektima, kao i o društveno odgovornim i etičkim proizvodnim procesima, omogućuju potrošačima da usvoje održive obrasce potrošnje;

32.poziva Komisiju i države članice da održe svoju razinu ambicije u tom pogledu i da nastave raditi na sustavima označivanja na razini EU-a; podsjeća da je cilj Direktive o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš uspostaviti alat za zaštitu potrošača od manipulativnog zelenog marketinga utvrđivanjem zahtjeva za potkrepljivanje i provjeru;

33.ističe potrebu za daljnjom borbom protiv obmanjujućeg oglašavanja i manipulativnog zelenog marketinga te za jačanjem tržišta rabljenih proizvoda; primjećuje, međutim, da restriktivna pravila o održivosti mogu negativno utjecati na europsku konkurentnost;

34.ističe da neki rastući trendovi u e-trgovini izazivaju zabrinutost u pogledu robe iz trećih zemalja koja ne ispunjava zahtjeve EU-a u pogledu sigurnosti i održivosti, što negativno utječe na MSP-ove u Uniji; pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Sveobuhvatan paket instrumenata EU-a za sigurnu i održivu e-trgovinu” i traži od Komisije da brzo provede preporuke sadržane u njoj;

35.naglašava da su usklađeni tehnički standardi kojima se osigurava sigurnost, kvaliteta i svojstva proizvoda u svim državama članicama ključni za slobodno kretanje robe unutar jedinstvenog tržišta; ističe da standardi moraju odražavati interese, ciljeve politike i vrijednosti Unije uzimajući u obzir stajališta svih dionika; dodaje da se u nedavnoj presudi Suda Europske unije Presuda od 5. ožujka 2024., Public.Resource.Org Inc./Right to Know CLG, C‑588/21 P, EU:C:2024:201. priznaje dodana vrijednost usklađenih normi koje su dio prava EU-a zbog njihovih pravnih učinaka te se utvrđuje da bi one trebale biti javno dostupne; naglašava potrebu za poboljšanjem prilagodljivosti normizacijskog okvira, posebno za nove zelene i digitalne vrijednosne lance, te za pomaganjem industriji da zadrži konkurentne položaje na ključnim tržištima tehnologija;

36.smatra da EU mora uložiti veće napore u uspostavu novog mehanizma s državama članicama i nacionalnim tijelima za normizaciju radi razmjene informacija, koordinacije i jačanja europskog pristupa međunarodnim aktivnostima normizacije; poziva na brzo djelovanje kako bi se ažurirao okvir EU-a za normizaciju i ubrzao postupak normizacije te osiguralo brzo objavljivanje usklađenih normi kojima se odobrava pretpostavka sukladnosti i koje su usklađene s međunarodnim normama za potporu globalnoj trgovini, uz istodobno poticanje većeg sudjelovanja industrije, posebno MSP-ova;

37.ističe potrebu za jačanjem vanjske dimenzije jedinstvenog tržišta kako bi se zaštitili strateška autonomija i globalni utjecaj EU-a te pozdravlja postupnu integraciju zemalja kandidatkinja u jedinstveno tržište s ciljem njihova budućeg članstva u EU-u; naglašava da visoki regulatorni standardi EU-a mogu poslužiti kao globalna referentna vrijednost i da se moraju učinkovito provoditi kako bi se osigurali jednaki uvjeti za europska poduzeća; poziva Komisiju da pojača regulatorne dijaloge i političku suradnju s relevantnim trećim zemljama kako bi se utvrdili zajednički izazovi i uspostavile zajedničke mjere, posebno u pogledu e-trgovine, digitalnih pravila i potrošača;

38.ponavlja svoj poziv na inovativnu, komplementarnu i fleksibilnu interakciju između tekućeg posla oko provedbe aktualnog Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine i procesa pristupnih pregovora, čime bi se omogućila postupna integracija Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a i sektorske programe;

39.uviđa da geopolitičke napetosti, klimatske promjene, izazovi za konkurentnost EU-a i gospodarske nejednakosti predstavljaju znatan rizik za cjelovitost jedinstvenog tržišta; poziva na snažan, koordiniran i strateški politički odgovor kako bi se ojačalo jedinstveno tržište;

40.poziva na kontinuirani razvoj jedinstvenog tržišta kako bi se riješile i preostale neopravdane prepreke i novi komercijalni izazovi; smatra da su uklanjanje regulatorne rascjepkanosti, promicanje pojednostavnjenja, znatno smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšanje provedbe i osiguravanje otpornih lanaca opskrbe ključni za održavanje konkurentske prednosti i pravednih tržišnih uvjeta EU-a te za poboljšanje jedinstvenog tržišta; naglašava važnost savjetovanja sa svim relevantnim dionicima u tim postupcima;

41.ističe važnost digitalne transformacije, kružnog gospodarstva i prilagodljivosti globalnim gospodarskim promjenama u osiguravanju dugoročne gospodarske dinamičnosti EU-a;

42.ponavlja da je jačanje unutarnje i vanjske dimenzije jedinstvenog tržišta ključno za očuvanje strateške autonomije i konkurentnosti EU-a;

43.stoga potiče Komisiju da to uzme u obzir u predstojećoj novoj strategiji jedinstvenog tržišta, predviđenoj za lipanj 2025., u Strategiji za potrošače do 2030., predviđenoj za kraj 2025., i u Aktu o digitalnoj pravednosti, predviđenom za 2026.;

44.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.