P10_TA(2025)0137Plan za čistu industrijuRezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2025. o planu za čistu industriju (2025/2656(RSP))Europski parlament, 

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2025. naslovljenu „Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost” (COM(2025)0085),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2025. naslovljenu „Akcijski plan za priuštivu energiju. Iskorištavanje svih prednosti energetske unije radi osiguravanja cjenovno pristupačne, učinkovite i čiste energije za sve Europljane” (COM(2025)0079),

–uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. naslovljeno „Budućnost europske konkurentnosti” (The future of European competitiveness),

–uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette iz travnja 2024. naslovljeno „Više od tržišta” (Much more than a market),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2025. naslovljenu „Kompas konkurentnosti za EU” (COM(2025)0030),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2025. naslovljenu „Europski akcijski plan za čelik i metale” (COM(2025)0125),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2022. o provedbi ažurirane nove industrijske strategije za Europu: usklađivanje potrošnje s politikom SL C 125, 5.4.2023., str. 124.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. travnja 2025. o energetski intenzivnim industrijama Usvojeni tekstovi, P10_TA(2025)0065. i s njom povezano pitanje za usmeni odgovor O-00010/2025,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku od 13. svibnja 2025. o elektroenergetskim mrežama: okosnica energetskog sustava EU-a,

–uzimajući u obzir pitanje O-000020/2025 upućeno Komisiji,

–uzimajući u obzir članak 142. stavak 5. i članak 136. stavak 2. Poslovnika,

–uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

A.budući da je cilj plana za čistu industriju objediniti djelovanje u području klime i konkurentnost u jednu sveobuhvatnu strategiju rasta usmjerenu na potporu za energetski intenzivne industrije i sektor čistih tehnologija; budući da je to prijeko potrebno jer prelazak na dekarbonizirano i kružno gospodarstvo može biti uspješan samo ako se zadrži konkurentnost;

B.budući da je cilj Akcijskog plana za priuštivu energiju pružiti priuštivu čistu energiju i kratkoročnu pomoć smanjenjem računa za energiju uz istodobno ubrzavanje provedbe strukturnih reformi i jačanje naših energetskih sustava kako bi se ublažili budući cjenovni šokovi;

C.budući da se europska industrija trenutačno suočava s golemim izazovima zbog visokih cijena energije koja se temelji na fosilnim gorivima, nepoštenog međunarodnog tržišnog natjecanja, izgubljenih radnih mjesta i nedostatka vještina, što dovodi do smanjene proizvodnje, delokalizacije i zatvorenih lokacija, a time se povećava naša ovisnost o vanjskim dobavljačima i ugrožava strateška autonomija, dok postoji rizik da se inovacije, proizvodnja i s njima povezane emisije premještaju umjesto da se odvijaju na izvoru;

D.budući da je europska industrija spremna za napredak prema održivosti, čime će doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050., a dekarbonizirana industrijska baza otporna na buduće promjene može pružiti znatne mogućnosti, ali postoji rizik da će se projekti u području dekarbonizacije odgoditi jer njihova poslovna isplativost u Europi više nije zajamčena;

1.pozdravlja plan za čistu industriju kao dugo očekivani prvi korak prema jačanju europske industrijske konkurentnosti i inovacija, strateške autonomije, dekarbonizacije, blagostanja i čistog rasta; potiče Komisiju da brzo prijeđe sa strategije na djelovanje i provedbu; uviđa da se predložena djelovanja moraju proširiti daljnjim mjerama; naglašava da je snažna i dobro usmjerena industrijska politika presudna za osiguravanje snažne i održive industrijske baze u Europi te za stvaranje i održavanje visokokvalitetnih radnih mjesta uz dekarbonizaciju našeg gospodarstva, smanjenje onečišćenja i jačanje otpornosti Europe;

2.pozdravlja osnivanje banke za dekarbonizaciju industrije radi mobilizacije 100 milijardi EUR financijskih sredstava, kao i najavljeni pilot-projekt s dražbom od jedne milijarde EUR za dekarbonizaciju ključnih industrijskih procesa u raznim sektorima kojima se podupiru dekarbonizacija industrije i elektrifikacija; ističe važnost povećanja ulaganja u proizvodnju čistih tehnologija i poboljšanja pristupa kapitalu za tu proizvodnju, među ostalim dodatnim financiranjem iz inovacijskog fonda; poziva na veće sudjelovanje država članica u programima dražbe kao usluge; poziva na donošenje kriterija ulaganja koji se temelje na ugljičnom učinku, prilagodljivosti i sigurnosti opskrbe; podržava ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik u premošćivanju jaza između cijene ugljika i troška industrijskih projekata upravljanja ugljikom za sektore u kojima je teško smanjiti emisije; smatra da je u vezi s tim potrebno uspostaviti proračunsku liniju za uvođenje tehnologija za dekarbonizaciju industrije u okviru upravljanja Fondom za konkurentnost;

3.podržava Akcijski plan za priuštivu energiju i njegovu usmjerenost na provedbu modela tržišta električne energije, čime se poboljšavaju alati kao što su ugovori o kupnji energije i dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike kako bi se smanjio utjecaj cijena fosilnih goriva na cijene električne energije; pozdravlja pilot-program za korporativne ugovore o kupnji energije preko Europske investicijske banke te ističe potrebu za iskorištavanjem ugovora o kupnji energije kako bi se proširili kapaciteti i postigla istinska dekarbonizacija; poziva Komisiju da uvede alate za smanjenje rizika kako bi se uklonile glavne prepreke s kojima se suočavaju energetski intenzivne industrije pri potpisivanju ugovora o kupnji energije, posebno ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora, kao i ugovora za kompenzaciju razlike za smanjenje rizika na strani potražnje za korisnike energije, te je također poziva da istraži kako potaknuti razvoj hibridnih ugovora o kupnji energije s odgovarajućim proizvodima fleksibilnosti;

4.ističe potrebu za jačanjem energetske infrastrukture, posebno prekogranične, uključujući međupovezanost, kao i za dovršetkom uspostave energetske unije; poziva na postizanje ambicioznog ishoda budućeg dijaloga o dubljoj integraciji tržišta električne energije jer trenutačna rascjepkanost regulatornog nadzora i planiranja ulaganja u svim državama članicama otežava integraciju i elektrifikaciju; poziva države članice, operatore prijenosnih sustava i Komisiju da potaknu prekograničnu trgovinu električnom energijom kako bi se iskoristile prednosti integracije tržišta i povećala pouzdanost opskrbe za sve međusobno povezane strane; potiče države članice da nastoje ostvariti trenutačni cilj od 15 % međupovezanosti, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/1999 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1999/oj).;

5.ističe potrebu za dovršetkom rada na reviziji Direktive o oporezivanju energenata i električne energije Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/96/oj)., čiji je cilj uskladiti oporezivanje energenata s ciljevima energetske i klimatske politike EU-a te uskladiti osmišljavanje tarifnih metodologija za naknade za mrežu, pod uvjetom da takve mjere ne budu na štetu krajnjih potrošača; poziva države članice da hitno pruže kratkoročnu pomoć industriji i kućanstvima, primjerice smanjenjem poreza i pristojbi na električnu energiju te suzdržavanjem od neopravdanih dodatnih zahtjeva (zakonodavstvo EU-a o prekomjernoj regulaciji) ako se time narušavaju jednaki uvjeti;

6.potiče Komisiju i države članice da poboljšaju koordinaciju rashoda za državne potpore za zajedničke europske industrijske prioritete te poziva države članice da to iskoriste za potporu industriji na putu prema čistoj tranziciji, uzimajući pritom u obzir različite fiskalne kapacitete; ističe potrebu za jednakim uvjetima za sve; ističe potrebu za boljom koordinacijom industrijske politike diljem Unije, kako među državama članicama tako i između država članica i Komisije; podržava uvođenje alata za koordinaciju konkurentnosti kako bi se usmjerili i uskladili nacionalni napori; smatra da bi javna potpora trebala doprinijeti očuvanju radnih mjesta i industrijskih aktivnosti u Europi te da bi se korisnici takve potpore trebali obvezati na očuvanje dostojanstvenih radnih mjesta i radnih uvjeta te sudjelovati u socijalnom dijalogu;

7.podržava pojednostavljenje i digitalizaciju kako bi se ubrzali postupci izdavanja dozvola, uz istodobno poštovanje mjera za zaštitu okoliša i zaštitu zdravlja ljudi; poziva Komisiju da se u aktu o ubrzavanju dekarbonizacije industrije više pozabavi problemom uskih grla u izdavanju dozvola povezanih s pristupom industrije energiji i dekarbonizacijom industrije, među ostalim donošenjem mjera za ubrzavanje sudskih i administrativnih postupaka, te da procijeni kriterije za ciljana izuzeća u pogledu emisija i taloženja ispuštenih tijekom faze izgradnje ovih projekata s nultom neto stopom emisija, projekata u području skladištenja i mrežnih projekata; potiče države članice da poboljšaju svoje administrativne kapacitete kako bi se osigurala pravodobna obrada dozvola i u potpunosti provela Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 (SL L, 2023/2413, 31.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/2413/oj)., uključujući načelo prevladavajućeg javnog interesa, i Akt o industriji s nultom neto stopom emisija Uredba (EU) 2024/1735 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (SL L, 2024/1735, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1735/oj).;

8.poziva Komisiju da pri zaštiti sigurnosti opskrbe i cjenovne pristupačnosti uzme u obzir sve dostupne tehnologije koje doprinose postizanju cilja klimatske neutralnosti EU-a za 2050. na troškovno učinkovit način kako bi se postigla čišća, stabilna, sigurna i neovisnija kombinacija izvora energije; uviđa da je energija iz obnovljivih izvora, osim nuklearne energije za one države članice koje je odluče upotrebljavati, ključna za čistu i sigurnu kombinaciju izvora energije; poziva Komisiju da ojača suradnju u području sigurnog razvoja i proizvodnje malih modularnih reaktora u Europi te da unaprijedi istraživanje nuklearne fuzije kao buduće energetske tehnologije; pozdravlja najavljenu procjenu mogućnosti pojednostavljenje praksi licenciranja za nove tehnologije u području nuklearne energije;

9.ističe ulogu elektrifikacije, ali napominje da je potrebno znatno proširiti i modernizirati mreže; poziva na donošenje „strategije EU-a za energetsku fleksibilnost” s naglaskom na upravljanju potrošnjom i skladištenju energije; pozdravlja namjeru ažuriranja strategije grijanja i hlađenja i Akcijskog plana za elektrifikaciju; poziva Komisiju da prepozna sektor energetske učinkovitosti kao ključan strateški sektor za dekarbonizaciju industrije i europsku konkurentnost;

10.ističe važnu ulogu koju obnovljivi i niskougljični vodik mogu imati u dekarbonizaciji industrije; poziva na brzo donošenje i primjenu jednostavne i tehnološki neutralne definicije niskougljičnog vodika koja pogoduje ulaganjima u predstojećoj delegiranoj uredbi kojom se dopunjuje Direktiva (EU) 2024/1788 Direktiva (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, izmjeni Direktive (EU) 2023/1791 i stavljanju izvan snage Direktive 2009/73/EZ (SL L, 2024/1788, 15.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1788/oj). utvrđivanjem metodologije za procjenu ušteda emisija stakleničkih plinova iz niskougljičnih goriva, pri čemu treba osigurati da je takva definicija pouzdana i znanstveno utemeljena te da se njome potiče proizvodnja i upotreba vodika kako bi se osiguralo smanjenje emisija; podržava najavu studije o pravilima za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla; potiče Komisiju da uzme u obzir ishode te studije i zabrinutost dionika te da po potrebi predloži izmjene delegiranog akta o obnovljivim gorivima nebiološkog podrijetla Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1184 оd 10. veljače 2023. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem metodologije Unije za detaljna pravila za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu (SL L 157, 20.6.2023., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/1184/oj). kako bi se povećala proizvodnja vodika iz obnovljivih izvora i snizile njegove cijene za potrošače;

11.ponavlja da je potrebno razviti mjere za osiguravanje opskrbe plinom uz niži trošak za one sektore koji se ne mogu znatno osloniti na elektrifikaciju u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju; poziva na sklapanje diversificiranih i pouzdanih partnerstava u skladu sa sigurnošću i interesima Unije te planom RePowerEU;

12.potiče Komisiju da se uključi u sektorske dijaloge s industrijama, akademskom zajednicom, socijalnim partnerima i relevantnim dionicima iz industrija čistih tehnologija i energetski intenzivnih industrija te (prekograničnih) regionalnih industrijskih klastera kako bi se ojačala njihova konkurentnost i olakšala njihova tranzicija; naglašava da su industrijski ekosustavi vrlo međusobno povezani i učinkoviti, pri čemu zatvaranje jednog postrojenja utječe na cijeli klaster; poziva na godišnje praćenje i izvješćivanje o konkurentnosti i otpornosti naših industrijskih ekosustava te o napretku postignutom u pogledu tranzicijskih putanja kako bi se instrumenti mogli brzo prilagoditi uz prilagođenu potporu kad je to potrebno;

13.ističe da uspjeh prelaska na čistu industriju ovisi o kvalificiranoj radnoj snazi; poziva Komisiju i države članice da razviju koordiniranu strategiju za industrijske vještine usklađenu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija i prioritetima u području čistih tehnologija; podržava brzo uvođenje i širenje akademija za industriju s neto nultom stopom emisija i centara strukovne izvrsnosti; potiče upotrebu instrumenata EU-a kao što su ESF+, Erasmus+ i Fond za pravednu tranziciju kako bi se poduprlo ciljano usavršavanje i prekvalifikacija u industrijskim regijama koje prolaze kroz preobrazbu, uključujući ruralna područja;

14.pozdravlja vodeća tržišta za čiste, kružne i niskougljične proizvode proizvedene u Europi; ističe potrebu za poticanjem potražnje preko javne i privatne nabave te po potrebi uvođenjem kriterija i standarda održivosti i otpornosti; podržava stvaranje dobrovoljnih oznaka intenziteta emisija ugljika za industrijske proizvode (npr. za čelik i cement), koje bi trebale odražavati ugljičnu učinkovitost, a ne pristranost procesa, te usklađivanje s postojećim zakonodavstvom EU-a, uključujući Uredbu o ekološkom dizajnu za održive proizvode Uredba (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda, izmjeni Direktive (EU) 2020/1828 i Uredbe (EU) 2023/1542 te stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (SL L, 2024/1781, 28.6.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1781/oj). i Uredbu o građevnim proizvodima Uredba (EU) 2024/3110 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011 (SL L, 2024/3110, 18.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3110/oj).; poziva Komisiju da ispita ostale zahtjeve kako bi se zajamčila potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u;

15.pozdravlja predložene mjere za poticanje kružnog gospodarstva i biogospodarstva osiguravanjem pristupa materijalima i resursima; potiče uključivanje mjera za povećanje upotrebe i cjenovne pristupačnosti strateških sekundarnih sirovina u EU-u u Akt o kružnom gospodarstvu, uzimajući u obzir ciljeve Akta o kritičnim sirovinama Uredba (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (SL L, 2024/1252, 3.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1252/oj).; naglašava da je potrebno definirati one sekundarne sirovine koje su strateške i koje bi trebalo pratiti pri izvozu, kao što su čelik i metalni otpad, te suzbiti moguću neravnotežu u njihovoj ponudi i potražnji, među ostalim razmatranjem mogućnosti izvoznih ograničenja; ustraje u učinkovitoj provedbi Uredbe o pošiljkama otpada Uredba (EU) 2024/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o pošiljkama otpada, izmjeni uredbi (EU) br. 1257/2013 i (EU) 2020/1056 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L, 2024/1157, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1157/oj).; poziva na predvidiv regulatorni okvir kojim se omogućuju kružni poslovni modeli, posebno oni koji se temelje na sprečavanju nastanka otpada, ponovnoj upotrebi i visokokvalitetnom recikliranju;

16.ističe potrebu za tim da se europsko tržište zaštiti od nepoštenog tržišnog natjecanja i dampinga prekomjernih industrijskih kapaciteta iz zemalja koje nisu članice EU-a potpunim korištenjem mehanizama trgovinske zaštite; poziva Komisiju da usvoji sustavnu, proaktivnu i razmjernu upotrebu instrumenata trgovinske zaštite, uključujući antidampinške i antisubvencijske istrage; zahtijeva da se ojača provedbeni kapacitet Uredbe o stranim subvencijama Uredba (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište (SL L 330, 23.12.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2560/oj). i žali zbog toga što taj alat još nije sustavno aktiviran u ključnim sektorima; poziva Komisiju da s prekomjernim industrijskim kapacitetom i strateškim ovisnostima postupa kao s temeljnim rizicima za tržišno natjecanje za koje su potrebni koordiniran odgovor na razini EU-a i odgovarajući alati; poziva Komisiju da zajamči da se pristup unutarnjem tržištu EU-a ili europskim industrijskim projektima ne odobrava akterima koji doprinose strukturnom narušavanju tržišta ili nepoštenom tržišnom natjecanju;

17.pozdravlja predloženo pojednostavljenje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama u prvom skupnom paketu mjera kao važan korak prema daljnjem povećanju učinkovitosti mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama u rješavanju problema istjecanja ugljika; ponavlja svoj poziv na pronalaženje izvedivog izvoznog rješenja za uklanjanje rizika od istjecanja ugljika za robu u okviru mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama koja se izvozi iz EU-a u države koje nisu članice EU-a; traži od Komisije da pažljivo analizira rizike povezane s neprovjerenim certifikatima koji potječu izvan EU-a, što bi moglo naštetiti pravednosti i konkurentnosti; pozdravlja namjeru Komisije da do kraja godine predstavi strategiju za sprečavanje izbjegavanja mjera i da razmotri proširenje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama na dodatne sektore u okviru predstojeće revizije; ističe važnost učinkovitog mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama u kontekstu postupnog ukidanja besplatnih emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama;

18.u kontekstu provedbe strategije industrijskog upravljanja ugljikom pozdravlja uvrštavanje poslovnog modela za trajno uklanjanje ugljika u predstojeće zakonodavstvo (revizije zakonodavstva); uviđa da gospodarenje ugljikom, uključujući njegovo hvatanje, skladištenje, transport i korištenje, može biti potrebno u sektorima u kojima je teško smanjiti emisije; ističe da je potrebno predložiti okvirni paket tržišnih mjera za CO2 za transport CO2 i potrebnu infrastrukturu;

19.poziva na pristupačno financiranje za MSP-ove; pozdravlja ubrzano odobravanje i isplatu u okviru instrumenata kao što su Inovacijski fond i Akt o industriji s nultom neto stopom emisija te naglašava da inicijativa za važne projekte od zajedničkog europskog interesa mora biti dostupna za MSP-e; poziva na daljnja poboljšanja i usklađivanje kako bi se pojednostavili zahtjevi za financiranje, smanjile obveze u pogledu izvješćivanja i ubrzali mali projekti;

20.ističe važnost sektorskih pristupa za učinkovitu provedbu plana za čistu industriju u cijelom nizu industrijskih ekosustava; pozdravlja Industrijski akcijski plan za automobilski sektor, Akcijski plan za čelik i metale, najavu paketa za kemijsku industriju, Plan ulaganja u održivi promet i strategiju za biogospodarstvo kao ključne sastavnice koherentne industrijske tranzicije; poziva na to da se u Plan ulaganja u održivi promet uvrste detaljne strategije dekarbonizacije koje odražavaju posebne tehnološke potrebe i potrebe za ulaganjima za različite vrste prijevoza; poziva na uključivanje ostalih sektora, kao što su europski zrakoplovno-svemirski sektor i alternativna goriva, u okvir plana za čistu industriju; poziva na donošenje konkretnog akcijskog plana za čistu tehnologiju;

21.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.