1.ističe da potrošači iz EU-a sve češće kupuju na internetskim platformama izvan EU-a u okruženjima kontakta između poduzeća i potrošača i u novonastalim okruženjima kontakta između proizvođača i potrošača te izravne prodaje potrošačima; naglašava da je kretanje štetnih proizvoda na jedinstvenom tržištu eskaliralo i da potrošači u EU-u godišnje potroše 19,3 milijarde EUR na opasne proizvode koji mogu dovesti do ozljeda i koji su štetni za naša gospodarstva, kako je opisano u Lettinu izvješću o budućnosti jedinstvenog tržišta Letta, E., „Much more than a market: Speed, Security, Solidarity, Empowering the Single Market to deliver a sustainable future and prosperity for all EU Citizens”, (Više od tržišta: brzina, sigurnost, solidarnost, osnaživanje jedinstvenog tržišta za ostvarivanje održive budućnosti i blagostanja za sve građane EU-a), travanj 2024.;

2.napominje da je 2024. u EU putem e-trgovine uvezeno 4,6 milijardi artikala ispod praga za izuzeće od 150 EUR, od čega 91 % podrijetlom iz Kine, što odgovara količini do 12 milijuna malih artikala putem e-trgovine dnevno, što je gotovo dvostruko veći broj od onog zabilježenog 2023. (2,4 milijarde) i više nego trostruko veći broj u odnosu na 2022. (1,4 milijarde); primjećuje da je taj porast povećao izazove u pogledu usklađenosti, posebno u pogledu sigurnosti proizvoda, te da tijela za nadzor tržišta i neovisne istrage izvješćuju o zabrinjavajućim stopama neusklađenosti;

3.naglašava da se većina nesigurnih i nezakonitih proizvoda otprema u EU u velikim količinama pojedinačnih i često malih paketa koji se potrošačima u EU-u prodaju putem internetskih platformi iz trećih zemalja, posebno iz Kine; naglašava da je takve proizvode teško kontrolirati, posebno za carinska tijela na ulaznim točkama, koje se uglavnom nalaze u velikim lukama i logističkim zračnim lukama za e-trgovinu; naglašava da je zbog toga gotovo nemoguće spriječiti ulazak takvih proizvoda u EU i da je tijelima za nadzor tržišta sve teže otkriti i ukloniti takve proizvode s unutarnjeg tržišta, a tijelima za zaštitu potrošača sve je teže djelovati nakon što proizvodi dođu do potrošača u EU-u;

4.naglašava da brzi rast e-trgovine ima znatne posljedice za okoliš zbog pitanja kao što su porast ambalažnog otpada, veći ugljični otisak proizvoda niske kvalitete i kratkog životnog ciklusa i njihovih pošiljaka te problemi s gospodarenjem otpadom i materijalima koji se ne mogu reciklirati; u tom pogledu ističe da je potrebno osigurati usklađenost sa zakonodavstvom o okolišu i poticati održive načine potrošnje;

5.naglašava da se neka internetska tržišta izvan EU-a suočavaju s optužbama za korištenje prisilnog rada; u tom pogledu ističe da je Uredbom (EU) 2024/3015 zabranjen ulazak proizvoda nastalih prisilnim radom na tržište EU-a i da se ona mora istinski provoditi nakon njezine primjene, među ostalim u internetskoj trgovini;

6.napominje da će 1. prosinca 2025. na snagu stupiti Uredba (EU) 2023/2411 Uredba (EU) 2023/2411 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i izmjeni uredbi (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/1753 (SL L, 2023/2411, 27.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2411/oj). o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode; napominje da bi oznake zemljopisnog podrijetla mogle biti neučinkovite ako nisu popraćene odgovarajućom promidžbom i zaštitom, osobito u odnosu na tržišta zemalja izvan EU-a; stoga poziva Komisiju da zajedno s carinskim tijelima država članica pojača provjere usmjerene na presretanje proizvoda koji su u suprotnosti s propisima o oznakama zemljopisnog podrijetla;

7.zabrinut je zbog toga što se prevladavajući poslovni model određenih velikih internetskih platformi izvan EU-a temelji na brzoj proizvodnji i distribuciji širokih razmjera proizvoda brze mode i ultrabrze mode, pri čemu se prednost daje brzini i niskim troškovima, a ne održivosti, sigurnosti i kvaliteti; žali zbog toga što mnogi takvi proizvodi nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a i što nesukladni prodavatelji unatoč tome često izbjegavaju ozbiljnu provedbu ili sankcije; naglašava da takve prakse predstavljaju oblik socijalnog i ekološkog dampinga i dovode do trajne i nepoštene konkurentske prednosti za te platforme izvan EU-a, čime se vrši nerazmjeran pritisak na europska poduzeća, posebno MSP-ove i mikropoduzeća; naglašava da to otežava razvoj tekstilnog i odjevnog sektora EU-a;

8.uviđa da je EU uspostavio čvrst okvir za usklađenost koji se primjenjuje i na proizvode koji se prodaju na internetu, ali da su i dalje potrebni veći napori za potpunu provedbu okvira za usklađenost; u tom pogledu ističe važnost Akta o digitalnim uslugama, Akta o digitalnim tržištima, Uredbe o nadzoru tržišta, Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda, pravila o zaštiti potrošača i raznih zakona o proizvodima i zaštiti okoliša; naglašava da se tijela za nadzor tržišta suočavaju s izazovima u primjeni tih okvira na internetske platforme, što je vidljivo iz nedavno objavljenog evaluacijskog izvješća Komisije o provedbi članka 4. Uredbe (EU) 2019/1020, a posebno u slučajevima kada se velike količine proizvoda prodaju u malim pošiljkama; smatra da je temeljita provedba Akta o digitalnim uslugama i druge regulatorne pravne stečevine nužna za borbu protiv nesigurnih, nesukladnih i krivotvorenih proizvoda;

9.naglašava potrebu za provedbom postojećeg okvira za usklađenost i evaluacijom tih mjera prilikom razmatranja novog zakonodavstva, uključujući nove obveze za internetska tržišta;

10.napominje da je provođenje fizičkih ispitivanja posebno nepraktično za male pakete koji se šalju izravno krajnjem potrošaču te da će se carinska tijela stoga i dalje prvenstveno oslanjati na provjeru dokumentacije, a ne na pregled samih proizvoda;

11.ističe znatne nedostatke u provedbi uzrokovane ograničenim resursima i nedovoljnom razinom digitalizacije carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta, nedostatkom ljudskih resursa te usklađenih i interoperabilnih tehnoloških alata u državama članicama i nedovoljnom razmjenom podataka i općenitom nedovoljnom suradnjom i koordinacijom između carinskih tijela, platformi i tijela za nadzor tržišta; potvrđuje da su fizičke inspekcije neizbježno i inherentno ograničene s obzirom na količinu paketa naručenih u okviru e-trgovine koji ulaze u EU;

12.smatra da su tajne kupnje koje provode tijela za nadzor tržišta, kako je navedeno u Komunikaciji o elektroničkoj trgovini, važan alat za provjeru usklađenosti proizvoda koji se prodaju putem internetskih platformi; međutim, naglašava da, ako prodavatelji imaju sjedište izvan EU-a ili nisu sljedivi i ako se za odgovorne osobe upotrebljavaju lažne adrese, ne postoji odgovoran pravni subjekt i tijela za nadzor tržišta ne mogu poduzeti provedbene mjere;

13.smatra da se proizvođači i trgovci na malo, posebno MSP-ovi, suočavaju s nepoštenim tržišnim natjecanjem zbog platformi izvan EU-a koje proizvođačima izvan EU-a i nesukladnim proizvodima omogućuju jednostavan ulazak na tržište EU-a, zaobilazeći primjenjive propise i norme; ističe da, iako proizvođači iz EU-a moraju poštovati stroga pravila o sigurnosti, okolišu i kvaliteti, mnogi proizvodi male vrijednosti koji se prodaju putem tih platformi zaobilaze carinske provjere i provjere u okviru nadzora tržišta zbog načina na koji se otpremaju u EU; izražava zabrinutost zbog toga što neke od tih platformi i trgovci izvan EU-a namjerno iskorištavaju tu rupu u propisima, čime se omogućuje neprovjeren ulazak nesukladne uvezene robe na jedinstveno tržište EU-a te se tako europski proizvođači, trgovci na veliko i trgovci na malo stavljaju u nepovoljan položaj, čime se slabi njihova konkurentnost i otežava njihova sposobnost za inovacije, što bi moglo dovesti do zatvaranja mnogih mikropoduzeća i malih poduzeća;

14.naglašava da proizvođači iz EU-a de facto podliježu znatno strožem tržišnom nadzoru u usporedbi s proizvođačima izvan EU-a koji dopiru do potrošača u EU-u putem platformi za e-trgovinu; duboko žali zbog gubitka tržišnog udjela i radnih mjesta zbog priljeva jeftinijih proizvoda koji nisu u skladu s europskim standardima, posebno u pogledu sigurnosti i kvalitete, kao i drugih nezakonitih proizvoda poslanih iz trećih zemalja, što izravno utječe na MSP-ove iz EU-a i snagu poduzeća iz EU-a te na njihovu sposobnost ulaganja i održavanja profitabilnosti;

15.ističe razliku između internetskih platformi koje djeluju kao posrednici i onih koje djeluju kao uvoznici; posebno napominje da se platforme za e-trgovinu iz EU-a koje djeluju kao uvoznici suočavaju s troškovima usklađivanja koji povećavaju njihove maloprodajne cijene do 40 %, što utječe na krajnje potrošače; ističe da se uvoznici sa sjedištem u EU-u suočavaju sa strožim obvezama i višim troškovima, dok posredničke platforme omogućuju prodavateljima izvan EU-a da šalju proizvode izravno potrošačima u EU-u bez jamčenja usklađenosti;

16.uviđa da platforme za e-trgovinu podliježu raznim pravilima u okviru Akta o digitalnim uslugama i Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda te da se u posebnim okolnostima mogu smatrati odgovornima u skladu s Direktivom o odgovornosti za proizvode Direktiva (EU) 2024/2853 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o odgovornosti za neispravne proizvode i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/374/EEZ (SL L, 2024/2853, 18.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/2853/oj).; u tom pogledu podsjeća da su internetske platforme odgovorne ako ne poštuju svoje konkretne obveze kao posrednici; smatra, međutim, da se u svim slučajevima mora zajamčiti pravna zaštita potrošača; u tom pogledu ističe da, ako proizvođač ima poslovni nastan izvan EU-a i ako se ne može utvrditi nijedan uvoznik, ovlašteni zastupnik ili pružatelj usluga provođenja narudžbi, internetska tržišta trebala bi pružiti odgovarajuće i razmjerne pravne lijekove potrošačima ako ne poštuju Akt o digitalnim uslugama, posebno članke 30. i 31., ili članak 22. Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda;

17.naglašava da se od internetskih tržišta zahtijeva da u skladu s Aktom o digitalnim uslugama prate svoje trgovce (obveza poznavanja svog poslovnog klijenta), što bi trgovce trebalo odvratiti od prodaje nesigurne ili krivotvorene robe te da su obvezni poštovati pravila „integrirane usklađenosti” kako bi se povećala ukupna sljedivost; ističe nedostatak odgovornosti internetskih platformi u slučaju nesljedivih prodavatelja ili prodavatelja sa sjedištem izvan nadležnosti EU-a; primjećuje znatno visoku razinu nepridržavanja načela „upoznajte svog poslovnog klijenta” i porast nove prodajne prakse putem platformi društvenih mreža, na kojima se ta obveza ne primjenjuje učinkovito, čime se prodavateljima izvan EU-a omogućuje da nesukladnu robu izravno nude korisnicima iz EU-a; stoga naglašava da internetske platforme moraju uložiti maksimalne napore kako bi osigurale potpunu sljedivost prodavača i proizvoda, čime bi se spriječilo pojavljivanje proizvoda koji ne sadrže provjerene pojedinosti o usklađenosti proizvoda;

18.ističe činjenicu da su informacije o odgovornom gospodarskom subjektu u EU-u u skladu s Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda, koji djeluje u ime trgovca ili platforme izvan EU-a, često pogrešne ili ih nema; napominje da čak i kad su te informacije dostupne, odgovorna osoba u EU-u možda neće biti odgovorna, posebno ako je odgovorna osoba ovlašteni zastupnik; zabrinut je zbog toga što tijela za nadzor tržišta izvješćuju o znatnim poteškoćama pri uspostavljanju kontakta s tim trgovcima izvan EU-a i provedbi zakona EU-a, te zbog toga što je čak i kad se uspostavi kontakt, provedba kazni protiv njih često je neizvediva;

19.smatra da bi se stvaranjem baze podataka odgovornih osoba u EU-u kako bi se omogućila unakrsna provjera u stvarnom vremenu radi provjere, zajedno s uspostavom postupka akreditacije za njih, povećala transparentnost i ojačala odgovornost u cijelom lancu opskrbe uvoza u okviru e-trgovine;

20.podržava istraživačka djelovanja i provedbene mjere organizacija potrošača i istrage protiv internetskih platformi izvan EU-a koje pokreću tijela za zaštitu potrošača u EU-u u okviru mreže za suradnju u zaštiti potrošača i u skladu s Aktom o digitalnim uslugama zbog mogućih kršenja zakona EU-a o sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača; izražava zabrinutost zbog sporog napretka tih istraga i poziva na njihovo brzo zaključenje; ističe potrebu da provedba ima odvraćajući učinak koji uključuje odgovarajuće sankcije kako bi se osigurala sukladnost; u tom pogledu ističe da je na nacionalnoj razini i razini EU-a potrebno posvetiti posebnu pozornost kako bi se riješio problem opetovane neusklađenosti koja je možda utvrđena u prethodnim kontrolama sličnih proizvoda, među ostalim primjenom privremenih mjera; ističe da bi trebalo pomno pratiti na koji način internetske platforme provode preuzete obveze te djelotvornost tih obveza;

21.potiče Komisiju i tijela za suradnju u zaštiti potrošača da pokrenu strukturirani dijalog o provedbi s predstavnicima potrošača, trgovcima i drugim dionicima kako bi se utvrdile sustavne povrede koje zahtijevaju snažniju provedbu;

22.napominje kompleksnost s kojim se tijela EU-a suočavaju pri provođenju zakona EU-a kada gospodarski subjekti imaju poslovni nastan izvan EU-a; ističe potrebu za pojačanim međunarodnim sporazumima o suradnji, posebno s velikim izvoznicima u sektoru e-trgovine;

23.potiče države članice da povećaju financiranje i resurse za tijela za nadzor tržišta, carinska tijela, tijela za zaštitu potrošača i tijela za digitalne usluge kako bi mogli bolje odgovoriti na izazove povezane s nesigurnim i nezakonitim proizvodima; traži od Komisije da podrži snažniju suradnju, razmjenu informacija i razmjenu podataka među nadležnim tijelima, što uključuje tijela za nadzor tržišta i carinska tijela, te naglašava da bi trebalo poboljšati suradnju u različitim sektorima; potiče države članice da osiguraju učinkovitu koordinaciju među različitim tijelima za nadzor tržišta na svojim državnim područjima te da ojačaju ovlasti pojedinačnih ureda za vezu; ističe da su države članice i EU odgovorni za osiguravanje odgovarajućih resursa za tijela za nadzor tržišta i carinska tijela te za njihovu osposobljenost i opremljenost u cilju ispunjavanja njihove misije, što uključuje odgovarajuće ovlasti za provedbu istraga;

24.poziva tijela za nadzor tržišta da ulože više sredstava u zajedničke ili koordinirane aktivnosti s drugim državama članicama ili relevantnim tijelima, a posebno da povećaju broj i učestalost koordiniranih provedbenih mjera kao što su opsežne provjere, tajne kupnje i istorazinske ocjene; potiče relevantna tijela da aktivno sudjeluju u tim aktivnostima, a Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje koordinacijske ovlasti;

25.pozdravlja namjeru Komisije da koordinira kontrolu carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta u okviru prioritetnih kontrolnih područja usmjerenih na proizvode iz trećih zemalja koji predstavljaju znatnu opasnost za sigurnost i rizik od neusklađenosti; naglašava da bi se tom inicijativom trebali generirati vrijedni podaci o profilu rizika, koji bi se mogli koristiti za daljnje provedbene aktivnosti i kažnjavanje subjekata koji ne poštuju propise; poziva Komisiju da ojača suradnju u okviru Mreže EU-a za sukladnost proizvoda i da poveća financijska sredstva EU-a za carinsku suradnju u okviru programa Carina i za operacije nadzora tržišta u okviru programa jedinstvenog tržišta; naglašava da je nedostatak odgovarajućih resursa otežao učinkovito uvođenje alata, primjerice rašireno korištenje tajne kupnje koju provode tijela za nadzor tržišta ili upotreba pouzdanih prijavitelja u skladu s Aktom o digitalnim uslugama; napominje Komisiji da je, uz postojeće objekte za testiranje igračaka i radijske opreme, hitno potrebno više objekata za testiranje robe obuhvaćene e-trgovinom, kao što su baterije, tekstili, kozmetika, električni aparati i drugi proizvodi; traži od država članica da izdvoje dostatna sredstva kako bi se zajamčio veći kapacitet objekata za ispitivanje te da povećaju ulaganja u opremu za otkrivanje nesigurne i nezakonite robe;

26.naglašava da bi zbog podatkovnih i sigurnosnih razloga države članice trebale spriječiti visokorizične dobavljače da posluju u njihovoj kritičnoj infrastrukturi i sigurnosnim sustavima nacionalnih granica, uključujući za nabavu opreme za sigurnosnu provjeru i skeniranje tereta koja se upotrebljava u zračnim lukama i lukama;

27.ističe činjenicu da su, u skladu s Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda, internetske platforme za trgovanje obvezne uspostaviti jedinstvenu kontaktnu točku, registrirati se na portalu Safety Gate i navesti informacije o svojoj jedinstvenoj kontaktnoj točki na portalu; traži od Komisije da učinkovito provodi te i druge obveze internetskih platformi za trgovanje te da podržava tijela država članica za nadzor tržišta u provedbi Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda i Uredbe o nadzoru tržišta; napominje da je Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda uvedena izravna razmjena podataka između izvršnih tijela i platformi za e-trgovinu; smatra, međutim, da je za učinkovito funkcioniranje sustava potrebno osigurati izravnu vezu s carinskim tijelima;

28.napominje da je postojeći sustav više reaktivan nego preventivan jer vlasti interveniraju tek nakon što su opasni proizvodi već prodani potrošačima, umjesto da sprečavaju njihovu distribuciju; podsjeća da se u skladu s Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda pružatelje internetskih tržišta potiče da provjere proizvode na portalu Safety Gate prije nego što ih navedu na svojim sučeljima; ističe da nasumično uzorkovanje može biti učinkovito samo ako se redovito provodi;

29.naglašava da je brzo uvođenje digitalne putovnice za proizvode za nekoliko ključnih proizvoda koji se prodaju na internetu ključno za jačanje provedbe postojećeg zakonodavstva; apelira na Komisiju da što prije predstavi potrebno sekundarno zakonodavstvo o digitalnoj putovnici za proizvode, posebno za tekstil, igračke, kozmetiku, elektroniku i druge proizvode s visokim stopama nesukladnosti i povezanim rizicima; poziva Komisiju da kao prioritet kontinuirano ocjenjuje zahtjeve, tehnički dizajn i primjenu digitalne putovnice za proizvode u skladu s Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode Uredba (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda, izmjeni Direktive (EU) 2020/1828 i Uredbe (EU) 2023/1542 te stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (SL L, 2024/1781, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1781/oj).; poziva Komisiju da podrži poduzeća, posebno mikropoduzeća i MSP-ove, u uvođenju digitalne putovnice za proizvode;

30.predlaže da se obvezna digitalna putovnica za proizvode s ranom provjerom usklađenosti za sve proizvode uvezene putem e-trgovine, uključujući detaljne podatke o kvaliteti i usklađenosti, izravno integrira u centar EU-a za carinske podatke, čime bi se tijelima omogućilo da prije stavljanja proizvoda na jedinstveno tržište unaprijed pregledaju informacije o proizvodima;

31.potiče države članice da ulože znatne napore u povećanje carinskih provjera i poboljšanje analize rizika jer se otkrivanjem i uklanjanjem nesukladne robe može smanjiti šteta za potrošače u EU-u i zaštititi gospodarski interesi poduzeća iz EU-a; ističe da, ako se u carinsku analizu rizika uvede pretpostavka o neusklađenosti za robu koja je identična onoj za koju je već utvrđena nesukladnost, to bi moglo olakšati provjere koje provode carinska tijela i poboljšati troškovnu učinkovitost; naglašava da je važno poduprijeti carinske centre kako bi bili bolje osposobljeni za obradu velike količine malih paketa koje je teško kontrolirati tradicionalnim metodama, što uključuje napredne tehnologije probira za utvrđivanje sumnjivih paketa na ulaznim točkama; traži strože provjere usklađenosti, kao i nasumične provjere koje provode nadležna tijela u pogledu prijevoza velike tonaže; nadalje potiče države članice da znatno povećaju razinu digitalizacije uvoznih postupaka u carinskim tijelima kako bi se provelo postojeće zakonodavstvo i ubrzali carinski postupci, posebno imajući u vidu velik broj paketa;

32.naglašava da poduzeća, posebno MSP-ovi, hitno trebaju jasne smjernice Komisije za učinkovitu provedbu Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda, među ostalim pojašnjenje njezine interakcije sa zakonodavstvom s kojim se preklapa, kao što su Akt o digitalnim uslugama, Uredba o nadzoru tržišta, Direktiva o odgovornosti za proizvode i sektorski zakoni o igračkama, kozmetici i deterdžentima; poziva Komisiju da te smjernice izda prije kraja prve polovice 2025. kako bi se poduzećima olakšala usklađenost; smatra da bi se u evaluacijskom izvješću o interakciji Akta o digitalnim uslugama s drugim pravnim aktima, koje je predviđeno za 17. studenoga 2025., trebalo uzeti u obzir različito zakonodavstvo, posebno o usklađenosti proizvoda, obvezama internetskih platformi za trgovanje, provedbenim pravilima i mogućim budućim poboljšanjima u pogledu pojednostavnjenja i provedbe; poziva Komisiju da procijeni sve moguće daljnje mjere, uključujući evaluaciju sektorskog zakonodavstva, što je potrebno kako bi se osigurala pravna predvidljivost i kako ne bi bilo rupa u zakonu ili nedostataka u provedbi kad je riječ o izravnom uvozu iz trećih zemalja putem internetskih platformi za trgovanje;

33.poziva relevantna nacionalna tijela da u potpunosti iskoriste postojeće i nedavno donesene provedbene instrumente, posebno u vezi s odredbama o e-trgovini utvrđenima u Uredbi o nadzoru tržišta, Uredbi o općoj sigurnosti proizvoda i Aktu o digitalnim uslugama, kao što su nalozi za uklanjanje, zabrana, ograničavanje stavljanja proizvoda na tržište ili njegovo uklanjanje te opozivi i sankcije kao mjere za suzbijanje porasta nezakonitog i nesukladnog uvoza iz zemalja izvan EU-a;

34.naglašava da se regulatornim provedbenim mjerama poduzetima protiv aktera koji ne poštuju propise ne bi trebalo uzrokovati nerazmjerno opterećenje za subjekte koji poštuju propise ili nenamjerna šteta za tržište rabljenih proizvoda;

35.naglašava da je potrebno zajamčiti zaštitu prava intelektualnog vlasništva s obzirom na povećanje neeuropske krivotvorene robe na platformama za e-trgovinu; napominje da se tim praksama narušava konkurentnost europskih poduzeća te istodobno ugrožavaju inovacije i poticaji za istraživanje i razvoj; poziva na snažnije mjere protiv prodaje krivotvorene robe na internetu; potiče Komisiju da izda jasne smjernice o pouzdanim prijaviteljima i naglašava da bi nositelje prava trebalo priznati kao prihvatljive pouzdane prijavitelje ako ispunjavaju kriterije navedene u članku 22. Akta o digitalnim uslugama;

36.ističe da bi države članice trebale bolje iskoristiti dostupne kazne i sankcije za gospodarske subjekte, kao i druge dostupne alate, uključujući privremene mjere, kako bi se postigao odvraćajući učinak i gospodarske subjekte odvratilo od kršenja primjenjivog zakonodavstva;

37.potiče Komisiju da bez odgađanja provede učinkovite mjere, među ostalim zakonodavne mjere u područjima u kojima su jasno utvrđene pravne praznine, kako bi se zajamčili pravna sigurnost i jednaki uvjeti za europska poduzeća te da pritom posebnu pozornost posveti MSP-ovima;

38.poziva na uklanjanje prepreka za ostvarivanje prava potrošača, kao što su zahtjevi za primjenu zakonskog jamstva i pravo na povrat artikala; poziva Komisiju da bez odgode revidira Uredbu o suradnji u zaštiti potrošača jer će to biti ključno za učinkovitiju prekograničnu provedbu prava EU-a o zaštiti potrošača i borbu protiv nesigurnih proizvoda; traži od Komisije da u sklopu revizije predvidi jasne mjere za daljnje jačanje provedbenih ovlasti nad trgovcima i platformama izvan EU-a i osigura bolju koordinaciju djelovanja EU-a i nacionalnih mjera te razmjenu informacija među tijelima kao i s tijelima u zemljama izvan EU-a; ističe da bi struktura Europske mreže za tržišno natjecanje mogla poslužiti kao primjer za provedbu i razmjenu informacija u slučaju sumnje na kršenja koja utječu na više država članica, posebno za učinkovitu borbu protiv nesukladnih proizvoda; naglašava da je važno Komisiji dodijeliti izravne ovlasti za istraživanje i sankcioniranje određenih povreda prava o zaštiti potrošača s velikim učinkom, čime bi se osigurala učinkovitija, istovremena i ujednačenija provedba i sankcije na temelju prava EU-a o zaštiti potrošača;

39.napominje da se Uredbom o suradnji u zaštiti potrošača već ovlašćuju provedbena tijela da postupaju protiv trgovaca koji ne poštuju propise, a državama članicama čak se daje mogućnost da nametnu sankcije i privremene mjere kao što je ograničavanje pristupa internetskim stranicama; priznaje, međutim, da ograničenje podrazumijeva da se te mjere moraju poduzimati za svaku pojedinu zemlju, a ne na razini EU-a, pri čemu svaka zemlja primjenjuje vlastite kazne, zbog čega su posljedice kršenja neujednačene;

40.napominje da je provedba u državama članicama fragmentirana, što dovodi do neučinkovitosti; poziva na bolju koordinaciju provedbe i nadzora usklađenosti, učinkovitu razmjenu informacija među državama članicama te na ujednačeniju primjenu pravne stečevine EU-a; traži od Komisije da preispita Uredbu o nadzoru tržišta, osobito potrebu za tijelom EU-a za nadzor tržišta koje bi osiguralo dosljednost i pružalo operativnu potporu aktivnostima koje provode relevantna nacionalna tijela za nadzor tržišta te poticalo suradnju s novim Carinskim tijelom EU-a, kao i provedbu članka 4. Uredbe o nadzoru tržišta kojim se definiraju gospodarski subjekti koji su odgovorni za sukladnost proizvoda; naglašava da do danas imenovani odgovorni gospodarski subjekt često ne može pružiti pravnu zaštitu ili naknadu potrošačima, posebno kada je riječ o ovlaštenom predstavniku;

41.podržava Komisijin cilj da brzo napreduje u predstojećim međuinstitucijskim pregovorima s Parlamentom i Vijećem o reformi Carinskog zakonika Unije i dvama prijedlozima akata Vijeća o ukidanju praga za izuzeće od carina za robu čija je vrijednost manja od 150 EUR; stoga potiče države članice da ubrzaju postupak pregovora u Vijeću, imajući u vidu hitnost carinske reforme za konkurentnost EU-a i zaštitu potrošača u EU-u; ističe, međutim, da je uklanjanje praga nužan korak, ali ne i samostalno rješenje jer će carinska tijela i dalje moći pregledavati samo ograničeni postotak paketa; naglašava da je iz perspektive sigurnosti proizvoda i potrošača nužno hitno ukinuti izuzeće od carina za visokorizičan uvoz; naglašava da je potrebna carinska reforma kako bi se osigurala usklađenost svih regulatornih okvira, a osobito izbjeglo udvostručavanje ili sukobi s Aktom o digitalnim uslugama, te ističe ključnu ulogu carinskih tijela u otkrivanju nesukladnih i nesigurnih proizvoda;

42.naglašava da će se reformom Carinskog zakonika Unije carinskim tijelima pružiti potrebni alati za bolji nadzor i kontrolu robe koja ulazi u EU, doprinijeti jačanju jedinstvenog tržišta i carinske unije, poboljšati otkrivanje nesigurnih i nezakonitih proizvoda te doprinijeti jednakim uvjetima među gospodarskim subjektima; u tom pogledu pozdravlja prijedlog iz Uredbe o CZU-u o uspostavi mehanizma suradnje s tijelima za nadzor tržišta kojim će se poboljšati učinkovitost kontrola proizvoda; naglašava važnost poboljšanja carinske infrastrukture i osiguravanja potrebnog osoblja za učinkovito upravljanje e-trgovinom; ističe potrebu za pojednostavnjenim postupcima sukladnosti koji su posebno prilagođeni MSP-ovima; poziva države članice da uvedu automatizirane sustave carinjenja usmjerene na budućnost, primjerice tako da platforme obvežu na automatsko registriranje i carinjenje na mjestu prodaje;

43.zabrinut je zbog toga što neki trgovci izvan EU-a zaobilaze carinske provjere EU-a carinjenjem robe u mjestu podrijetla; naglašava da trgovačka društva zemalja izvan EU-a često radije plaćaju kazne umjesto da otvaraju pakete po dolasku na carinu EU-a, s namjerom da istovare pošiljke i odmah otiđu; duboko je zabrinut zbog toga što carinska tijela smatraju da je mnogo paketa neprijavljeno ili pogrešno deklarirano te da su ponekad lažno označeni; ističe da bi se u okviru reforme Carinskog zakonika Unije također trebalo pozabaviti tim aspektima;

44.prima na znanje zabrinutost koju je izrazila mreža europskih potrošačkih centara u vezi s poslovnim modelom koji dovodi do prekida isporuke, što dovodi do izazova u pogledu zaštite potrošača, sigurnosti proizvoda i usklađenosti s propisima; žali zbog toga što se potrošači često suočavaju s obmanjujućim praksama, poteškoćama u povratu proizvoda i neočekivanim uvoznim carinama, dok znatan udio proizvoda koji se prodaju direktnom dostavom ne ispunjava sigurnosne standarde EU-a; naglašava da prodaja direktnom dostavom otežava provedbu zbog poduzeća kojima se ne može ući u trag i prekograničnih složenosti, dok su usklađenost u pogledu PDV-a i zaštite podataka i dalje ključna pitanja; napominje da u kombinaciji s influencerskim marketingom prodaja direktnom dostavom može pogoršati pitanja transparentnosti, reputacijski rizik i nedosljedne ishode; poziva Komisiju da ispita kako riješiti probleme povezane s prodajom direktnom dostavom;

45.ističe činjenicu da je cilj pojma „pretpostavljenog uvoznika” osigurati jednake uvjete za internetske platforme u EU-u i izvan njega; napominje da bi se, u kontekstu internetske prodaje izvan EU-a, tom mjerom potrošače internetskih platformi izvan EU-a oslobodilo od toga da ih se smatra uvoznicima kao što je trenutačno slučaj prema Carinskom zakoniku Unije, dok bi se platforma ili trgovac izvan EU-a umjesto toga smatrali „pretpostavljenim uvoznikom”; smatra da bi obveze „pretpostavljenog uvoznika” trebale biti jasno definirane i u skladu s odredbama Akta o digitalnim uslugama; naglašava da će činjenica da će platforme biti odgovorne za naplatu PDV-a i carinskih pristojbi na prodajnom mjestu, a ne pri ulasku u EU, smanjiti prijevare i utaju poreza;

46.izražava zabrinutost zbog neobavezne prirode sustava za uvoz „sve na jednom mjestu” za sve internetske subjekte, što odstupa od izvornih ciljeva inicijative o PDV-u u digitalnom dobu; naglašava potrebu za dodatnim mjerama kako bi se ojačala otpornost sustava i suzbila potencijalna zlouporaba; potiče Komisiju da blisko surađuje s dionicima kako bi se uspostavile zaštitne mjere za sustav za uvoz „sve na jednom mjestu” protiv prijevarnih praksi; preporučuje da takve zaštitne mjere budu sveobuhvatne i pojednostavljene kako bi se učinkovito odvratilo od prijevara i istodobno izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje; naglašava potrebu za proširenjem primjenjivosti sustava „sve na jednom mjestu” za uvoz na robu iznad praga za izuzeće od carina od 150 EUR kako bi se spriječilo umanjenje vrijednosti i osiguralo pošteno tržišno natjecanje;

47.poziva na uspostavu novog Carinskog tijela EU-a („EUCA”) 2026., kako bi se pružila stručna potpora carinskim tijelima država članica; naglašava da bi Carinsko tijelo EU-a u okviru svoje koordinacijske uloge također trebalo izraditi pregled kapaciteta carinskih tijela i tijela za testiranje i nadzor tržišta u državama članicama i među njima te bi trebalo biti ovlašteno za provedbu nenajavljenih inspekcija radi otkrivanja mogućih nesigurnih ili nesukladnih proizvoda te za izricanje sankcija u slučaju nesukladnosti; napominje da će novi centar EU-a za carinske podatke omogućiti pojačanu suradnju između Carinskog tijela EU-a te carinskih i drugih tijela razmjenom podataka i interoperabilnošću nacionalnih IT sustava, čime će se olakšati koordinirane kontrole i otkrivanje nesukladnih proizvoda; smatra da je ključno u potpunosti integrirati funkcije jedinstvenog sučelja za carinu u centar EU-a za carinske podatke; u okviru predložene uspostave Carinskog tijela EU-a napominje važnost redovitog savjetovanja s predstavnicima različitih dionika kako bi se Carinskom tijelu EU-a pružila rana upozorenja;

48.naglašava da bi, s obzirom na hitnost, trebalo ubrzati stupanje na snagu različitih obveza planiranih u okviru revizije Carinskog zakonika Unije, kao što je uspostava centra EU-a za carinske podatke; poziva Komisiju da odmah započne s pripremnim radom potrebnim za uspostavu centra EU-a za carinske podatke kako bi se ubrzala priprema njegovih funkcija povezanih s e-trgovinom 2026.;

49.potiče Komisiju da provede procjenu učinka ideje da se artikli obuhvaćeni e-trgovinom šalju u EU u velikim količinama odjednom, kao i da trgovci izvan EU-a uspostave skladišta u EU-u za takvu robu prije nego što se ona zapakira za dostavu potrošačima; uviđa da bi otpremanje artikala obuhvaćenih e-trgovinom u velikim količinama odjednom i njihovo skladištenje u skladištima u EU-u moglo ojačati nadzor carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta te poboljšati njihove provjere i otkrivanje nesukladne robe u odnosu na pakete koji se šalju pojedinačno; poziva Komisiju i države članice da razmotre sve mogućnosti za poticanje takvih praksi, uključujući pojednostavnjeni status za ovlaštene pouzdane gospodarske subjekte te procjene troškova i koristi za programe poticaja; nadalje napominje da pomorski prijevoz u rasutom stanju možda neće biti izvediv za sve trgovce izvan EU-a, posebno one koji upravljaju modelima između potrošača i potrošača (C2C) ili rabljenim proizvodima; naglašava da bi se tim pristupom trebala uspostaviti ravnoteža između prednosti usklađivanja i praktičnih zahtjeva subjekata u području e-trgovine, osiguravajući pritom da se izbjegne stvaranje logističkih uskih grla ili nepotrebno opterećivanje različitih poslovnih modela;

50.prima na znanje da je Komisija objavila neslužbeni dokument u kojem se opisuje uvođenje nediskriminirajuće naknade za obradu predmeta e-trgovine, koju carinska tijela trebaju naplaćivati za robu koja se prodaje na daljinu kako bi se pokrili povećani troškovi nadzora carinskih tijela, odnosno provjera podataka, provedba analize rizika, provođenje dokumentacijskih i fizičkih provjera, a posebno financiranje Carinskog tijela EU-a i podatkovnog centra; ustraje u tome da bi države članice trebale izbjegavati jednostrane naknade kako bi se izbjegla fragmentacija carinske unije; ističe da se u prijedlogu predlaže paušalna stopa od 2 EUR po robi isporučenoj izravno kupcu ili manja naknada od 50 centa za ovlaštene pouzdane gospodarske subjekte („Trust and Check”) koji primjenjuju poslovni model carinskog skladišta za prodaju na daljinu unutar EU-a; poziva Komisiju da pravilno ocijeni je li predloženi iznos u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) te je li dovoljan i razmjeran za postizanje ciljeva; ustraje u tome da potrošač ne bi trebao snositi tu naknadu za obradu;

51.prima na znanje goleme troškove gospodarenja otpadom i uništavanja proizvoda koji su posljedica goleme količine nesukladnih i nesigurnih proizvoda uvezenih putem e-trgovine iz zemalja izvan EU-a; ističe da se velik dio tih proizvoda ne može reciklirati, da je štetan za okoliš ili nije u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o kemikalijama što dodatno povećava ekološke troškove za javna tijela; stoga poziva Komisiju da ocijeni potrebne mjere za ublažavanje utjecaja aktivnosti e-trgovine zemalja koje nisu članice EU-a na okoliš, uključujući izvedivost primjene naknade za gospodarenje otpadom na sve proizvode koji se prodaju na internetskim tržištima zemalja izvan EU-a kako bi se osiguralo da porezni obveznici EU-a ne snose ekološke troškove;

52.naglašava da nedosljedne kazne i različite provedbene strategije u pogledu neusklađenosti u različitim državama članicama dovode do „biranja najpovoljnije granice” ili „biranja najpovoljnije carine”; podržava minimalno usklađivanje povreda i nekaznenih sankcija za nesukladnost u svim državama članicama i to preko Carinskog tijela EU-a jer bi se time izbjeglo stvaranje slabih ulaznih točaka na carinskom području EU-a; naglašava da bi to trebalo podrazumijevati zajednički okvir za minimalno usklađivanje kako bi se uklonile postojeće pravne praznine i time prevladali izazovi u području e-trgovine; ističe da države članice mogu uvesti dodatne sankcije prilagođene nacionalnom kontekstu;

53.napominje da Komisija nadzire određene internetske platforme za trgovanje izvan EU-a zbog primjene manipulativnih praksi, uključujući tamne obrasce, značajke dizajna koje stvaraju ovisnost, obmanjujući influencerski marketing i širenje lažnih ili zavaravajućih internetskih recenzija; uviđa da, prema izvješću o provjeri primjerenosti u pogledu digitalne pravednosti, nepoštene poslovne prakse koštaju potrošače gotovo 8 milijardi EUR godišnje te da upotreba nepoštenih tehnika za vršenje pritiska na potrošače, posebno ranjive potrošače i djecu, u cilju impulzivne kupovine dovodi do prekomjerne kupovine i potrošnje; poziva Komisiju da riješi ta pitanja u predstojećem aktu o digitalnoj pravednosti, osim ako su već obuhvaćena postojećim zakonodavstvom, s ciljem učinkovitog rješavanja nepoštenih praksi i uklanjanja postojećih pravnih praznina, održavajući pritom usklađenost s postojećim pravnim okvirima i izbjegavajući nepotrebna regulatorna opterećenja;

54.ističe da je potrebno spriječiti da bilo koja nova inicijativa koju predloži Komisija u području carinske provedbe ili usklađenosti dovede do dodatnog administrativnog opterećenja za europska poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća;

55.naglašava važnost uloge Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u području prekograničnih istraga carinskih prekršaja, što prije svega uključuje prijevare, primjerice nezakonito umanjivanje vrijednosti proizvoda kako bi se izbjeglo plaćanje uvoznih poreza; naglašava da se protiv masovnog izbjegavanja carina, uključujući lažne deklaracije o e-trgovini i umanjenje vrijednosti, kao i izbjegavanja kontrola i biranja najpovoljnije jurisdikcije, mora učinkovito boriti u okviru kaznenopravnih istraga koje provodi EPPO uz potporu carinskih tijela; naglašava da bi se čvrst pravni okvir EPPO-a za prekogranične istrage trebao iskoristiti za razbijanje kriminalnih mreža koje stoje iza takvih operacija;

56.poziva Komisiju i nacionalna nadležna tijela da odlučno provode Akt o digitalnim uslugama u pogledu odgovornosti internetskih tržišta, posebno njihove obveze u pogledu sustava za preporučivanje, dizajna sučelja, prava na informacije, pravila o integriranoj usklađenosti radi povećanja opće sljedivosti i obveze poznavanja svog poslovnog klijenta; naglašava da bi usklađenost s tim obvezama trebala trgovce koji ne poštuju propise odvratiti od toga da svoje proizvode nude u EU-u putem platformi za trgovanje ili servisa za kupovinu u sklopu društvenih mreža koji spadaju u tu kategoriju, te poziva Komisiju da pruža praktičnu potporu u praćenju trgovaca koji se ne pridržavaju pravila EU-a; naglašava da je potrebna mreža pouzdanih prijavitelja nezakonitih proizvoda i e-trgovine kako bi se osiguralo da platforme uredno ispunjavaju svoje obveze;

57.naglašava da je ključno poboljšati suradnju i koordinaciju s nacionalnim nadležnim tijelima; traži veću suradnju svih relevantnih tijela, kao što su nadležna tijela država članica, carinska tijela i tijela za zaštitu potrošača, te bolju koordinaciju među svim uspostavljenim stručnim skupinama; naglašava da, u skladu s Aktom o digitalnim uslugama, istražne mjere protiv neusklađenih internetskih tržišta moraju donijeti rezultate i dovesti do odvraćajućih sankcija kako bi se spriječila ponuda nesukladnih proizvoda; naglašava važnost tih istraga za rješavanje sustavnih rizika, neuspjeha u pogledu usklađenosti i širenja nezakonitog sadržaja te manipulativnog oglašavanja putem značajki dizajna koje stvaraju ovisnost, tamnih obrazaca i influencera;

58.poziva provedbena tijela da pojačaju mjere praćenja i provedbe usmjerene na nove prodajne kanale; preporučuje da se nadležnim tijelima stave na raspolaganje odgovarajući resursi, tehnološki alati i mehanizmi prekogranične suradnje kako bi učinkovito utvrdila i poduzela mjere protiv trgovaca koji ne poštuju propise i koji posluju putem društvenih medija i drugih novih platformi;

59.predlaže da prodavatelji na internetskim platformama za trgovanje obvezno navedu adresu pretovara i kontaktnu točku unutar EU-a kako bi se potrošačima omogućilo jednostavno vraćanje nesukladne robe bez nepotrebnih troškova te kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da pregledaju robu; smatra da bi internetske platforme za trgovanje trebale biti odgovorne za kontrolu nad time i odgovarati za provedbu;

60.traži hitnu temeljitu procjenu učinkovitosti odredbe o takozvanoj „odgovornoj osobi za proizvode koji se stavljaju na tržište Unije”, posebno za trgovce izvan EU-a, na temelju rezultata izvješća o evaluaciji članka 4. Uredbe o nadzoru tržišta; poziva Komisiju da među svojim budućim mjerama za trgovce izvan EU-a razmotri uvođenje obveznog zahtjeva imenovanja odgovorne osobe u EU-u s povećanom pravnom i financijskom odgovornošću;

61.napominje da poštanske i druge usluge dostave prolaze kroz znatne promjene zbog brzog rasta e-trgovine; izražava zabrinutost zbog toga što se sustav terminalnih pristojbi Svjetske poštanske unije u praksi ne primjenjuje na tokove e-trgovine; napominje da zbog toga kineska poduzeća za e-trgovinu, zbog količine pošiljaka, sklapaju trgovinske sporazume izravno s poštanskim operaterima iz EU-a zbog iznimno privlačnih stopa dostave koje su niže od onih za robu proizvedenu u EU-u, što dovodi do veće rascjepkanosti jedinstvenog tržišta poštanskih usluga; potiče Komisiju da ocijeni učinak e-trgovine na poštanske usluge i unutarnje tržište te da razmotri kako poštanske usluge mogu doprinijeti jačanju jedinstvenog tržišta i koristiti potrošačima te općoj konkurentnosti EU-a;

62.podržava odobrenje reformi u okviru paketa o PDV-u u digitalnom dobu, koje predstavljaju važan korak prema modernizaciji naplate PDV-a u sektoru e-trgovine; naglašava važnost koju jedinstveni identifikacijski broj za PDV ima za internetske platforme za trgovanje i europske proizvođače jer im omogućuje jednake uvjete tržišnog natjecanja zahvaljujući jednostavnijem usklađivanju s pravilima o PDV-u u svim državama članicama; ističe da ta mjera može također olakšati uvoz u velikim količinama odjednom i skladištenje robe unutar EU-a i smanjiti oslanjanje na fragmentirane prekogranične pošiljke te osigurati da se usluge s dodanom vrijednošću, kao što je izvršavanje narudžbi i logistika, odvijaju unutar jedinstvenog tržišta; naglašava da će se tim reformama poboljšati porezna disciplina, smanjiti administrativno opterećenje te poboljšati provedba uz istodobno podupiranje poštenog tržišnog natjecanja i jačanje lanaca opskrbe EU-a; poziva Komisiju i države članice da osiguraju učinkovitu provedbu tih mjera kako bi se maksimalno povećale njihove koristi za europska poduzeća i potrošače;

63.poziva Komisiju da razmotri mjere usmjerene na smanjenje nepotrebnog regulatornog i administrativnog opterećenja povezanog s usklađivanjem za proizvođače iz EU-a, posebno za mala i srednja poduzeća, kako bi se osigurali jednaki uvjeti i kako bi im se omogućilo da se bolje natječu s globalnim konkurentima koji posluju u skladu s učinkovitijim standardima usklađenosti;

64.poziva Komisiju da poboljša međunarodnu suradnju s drugim zemljama istomišljenicama kako bi se razmjenjivale najbolje prakse, utvrdili zajednički izazovi i rizici te osmislile zajedničke mjere za e-trgovinu;

65.pozdravlja u tom pogledu inicijativu WTO-a iz Zajedničke izjave o elektroničkoj trgovini; napominje da će sporazum koristiti potrošačima i poduzećima jer će olakšati prekogranične elektroničke transakcije, smanjiti prepreke za digitalnu trgovinu i promicati inovacije u e-trgovini; naglašava, međutim, da je sporazum samo osnova i potiče Komisiju da u pregovorima s partnerima teži izradi ambicioznih sporazuma o trgovini kako bi osigurala obvezujuće odredbe o e-trgovini;

66.pozdravlja činjenicu da Komisija priprema projekt za pojednostavnjenje postojećih baza podataka, uključujući Informacijski i komunikacijski sustav za tržišni nadzor, Safety Gate EU i sustav upravljanja rizicima u carinskim pitanjima, u zajednički interoperabilni sustav koji objedinjuje sve informacije o sigurnosti proizvoda, praćenju krivotvorina i obavijesti o nezgodama te za osiguravanje interoperabilnosti s digitalnom putovnicom za proizvode i budućim centrom EU-a za carinske podatke; poziva Komisiju da objavi informacije o vremenskom okviru provedbe i zahtjevima u pogledu resursa te inicijative;

67.podržava cilj Komisije da tijelima za nadzor tržišta pruži alat za indeksiranje i internetski nadzor (e-Surveillance Webcrawler) za označivanje ponovne pojave opasnih proizvoda; traži od Komisije da što prije stavi na raspolaganje još jedan alat za indeksiranje kako bi se otkrili novi popisi te kako bi se nesukladni proizvodi označili prije nego dođu do kupaca;

68.podržava odgovornu upotrebu umjetne inteligencije, lanaca blokova i interneta stvari za skeniranje i analizu popisa proizvoda na platformama za e-trgovinu, automatizaciju carinskih inspekcija i inspekcija u svrhu nadzora tržišta i identifikaciju rizika te integraciju baza podataka o sukladnosti proizvoda za provjere u stvarnom vremenu između tijela za nadzor tržišta i carinskih tijela u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom; napominje, međutim, da visoki troškovi provedbe tih tehnologija i dalje predstavljaju prepreku; ističe da će potpuna primjena tih tehnologija povećati učinkovitost obrade, posebno za robu male vrijednosti i da je za veliku količinu paketa koji sadržavaju mnogo različitih artikala ograničena sposobnost obavljanja inspekcija;

69.zahtijeva da Komisija i države članice razmjenjuju najbolje primjere iz prakse i pronađu poticaje za pružanje potrebnih financijskih sredstava i potpore za nacionalna tijela kako bi se povećala odgovorna upotreba tehnoloških rješenja; predlaže da se umjetna inteligencija, lanac blokova i internet stvari upotrebljavaju za skeniranje i analizu popisa proizvoda na platformama za e-trgovinu, automatizaciju inspekcija i profiliranje rizika te integraciju baza podataka o sukladnosti proizvoda za provjere u stvarnom vremenu koje provodi nekoliko tijela;

70.naglašava da bi države članice trebale jačati carinske provjere, posebno pošiljaka male vrijednosti, uvođenjem sustava procjene koji se temelje na riziku i digitalnom praćenju kako bi se spriječilo da nesukladni proizvodi zaobiđu carinske provjere; poziva države članice da povećaju razinu automatiziranih postupaka, kao što su automatizirano skeniranje oznaka pri obradi paketa na carini;

71.uviđa da neke internetske platforme za trgovanje upotrebljavaju i niz informatičkih alata za otkrivanje i uklanjanje nesigurnih i nezakonitih proizvoda koji se nalaze na njihovim platformama; ističe, međutim, činjenicu da internetske platforme za trgovanje trebaju dodatno ulagati u te informatičke alate i povećati njihovu upotrebu kako bi se na učinkovit način izbjegla ponuda i prodaja nesigurnih i nezakonitih proizvoda; poziva Komisiju da u tom pogledu dodatno potiče internetske platforme za trgovanje da upotrebljavaju informatičke alate, osiguravajući pritom potpunu usklađenost s člankom 8. Akta o digitalnim uslugama, u kojem se navodi da ne postoji opća obveza praćenja informacija koje pružatelji posredničkih usluga prenose ili pohranjuju;

72.predlaže da bi, ne dovodeći u pitanje načelo sadržano u Aktu o digitalnim uslugama prema kojem pružatelji posredničkih usluga na internetu ne bi trebali podlijegati obvezi praćenja u pogledu obveza opće prirode, internetski posrednici koji se bave prodajom, promidžbom ili distribucijom proizvoda na tržištu EU-a trebali sami razmotriti upotrebu digitalnih sustava praćenja koji se temelje na riziku kako bi se utvrdio i spriječio nezakoniti sadržaj (predstavljanje, opis ili nuđenje na prodaju nezakonitih ili opasnih proizvoda); naglašava važnost provedbe mehanizama brzog odgovora kako bi se osiguralo trajno uklanjanje određenog nezakonitog sadržaja čim pružatelji posredničkih usluga na internetu saznaju da se takav nezakoniti sadržaj prikazuje na njihovim sučeljima; također naglašava potrebu da pružatelji usluga smještaja poduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječili ponovno pojavljivanje istog ili istovrijednog nezakonitog sadržaja na svojoj platformi;

73.naglašava da potrošači u EU-u i europska mala i srednja poduzeća koja se bave aktivnostima uvoza nisu dovoljno informirani o mogućim opasnostima potencijalno nesigurnih proizvoda i šteti koju oni mogu prouzročiti; naglašava da su potrošači sve više meta trgovaca koji, unatoč svojim pravnim obvezama, često ne otkrivaju potrošačima da se njihovi proizvodi proizvode i otpremaju u trećim zemljama; uviđa da među potrošačima u EU-u postoji potražnja za jeftinijim proizvodima koji se kupuju na internetskim tržištima izvan EU-a zbog znatno nižih troškova proizvodnje i nekonkurentnih uvjeta za poduzeća i internetske platforme u EU-u; naglašava da se internetske platforme za trgovanje mogu koristiti tehnikama manipulativnog dizajna (tamni obrasci) kako bi utjecale na odluke o kupnji; upozorava na rizike povezane s kompulzivnom kupnjom, financijskim poteškoćama i gomilanjem nepotrebne robe; poziva Komisiju i države članice da organiziraju informativne kampanje za podizanje svijesti o kupnji nesigurnih proizvoda na internetu i njihovim mogućim posljedicama za zdravlje, privatnost, okoliš i konkurentnost, s posebnim naglaskom na ranjivim potrošačima i razdobljima najveće potrošnje;

74.preporučuje da se potiče potrošnja rabljene robe kao održiv pristup zadovoljavanju potrebe potrošača iz EU-a za cjenovno pristupačnom robom; naglašava važnost promicanja i poticanja ponovne upotrebe rabljenih proizvoda kao jednog od važnih pokretača za oslobađanje potencijala kružnoga gospodarstva;

75.traži od Komisije i država članica da strogo provode zahtjeve u pogledu ekološkog dizajna tekstila i drugih proizvoda u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda i odredbe Direktive o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju Direktiva (EU) 2024/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem (SL L, 2024/825, 6.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/825/oj). kako bi se pobrinulo za to da potrošači budu bolje informirani o aspektima održivosti, kao što su utjecaj na okoliš, potrošnja energije, mogućnost popravka i trajnost proizvoda kupljenih na internetskim tržištima;

76.smatra da bi tijela za zaštitu potrošača, organizacije, industrijska udruženja i trgovinske komore trebalo poticati na provođenje velikih, koordiniranih kampanja za podizanje svijesti o pravima potrošača, potencijalnim rizicima, među ostalim mogućnostima kolektivne pravne zaštite, i mehanizmima pravne zaštite pri kupnji na internetu, posebno na internetskim platformama izvan EU-a; naglašava da je također potrebno podići svijest o utjecaju neodrživih poslovnih praksi na okoliš, zdravlje i društvo te upozoriti potrošače na ulogu novih tehnika oglašavanja, kao što su influenceri i osobe koje oblikuju digitalno mišljenje, u oblikovanju percepcije sigurnosti i pouzdanosti proizvoda; poziva Komisiju da preuzme koordinacijsku ulogu kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 5. veljače 2025. o e-trgovini i da istraži mogućnosti financiranja prekograničnih informativnih kampanja razvijenih u suradnji s istraživačima, civilnim društvom i drugim relevantnim dionicima;

77.poziva Komisiju da svoje ambicije ostvari u sporazumima s međunarodnim partnerima na multilateralnoj razini jer nesigurni proizvodi nisu samo europski već i svjetski problem; ponavlja da, kako je navedeno u stajalištu Parlamenta o reviziji Carinskog zakonika Unije, carinsko tijelo EU-a trebalo bi uspostaviti radne dogovore s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama; naglašava da bi takvi dogovori trebali carinskom tijelu EU-a omogućiti razmjenu informacija, uključujući najbolje prakse, s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama te provedbu zajedničkih aktivnosti; podržava kontinuirani angažman u radnoj skupini UN-a za trgovinu i razvoj za sigurnost potrošačkih proizvoda, koja ima ključnu ulogu u razvoju najboljih praksi za prekograničnu provedbu;

78.poziva Komisiju da pojača suradnju s međunarodnim partnerima, u okviru foruma kao što su WTO, Svjetska carinska organizacija (WCO) i skupina G7, kao protutežu utjecaju Kine i kako bi osigurala uzajamnost i trgovinu utemeljenu na pravilima; poziva Komisiju da pri preispitivanju i ponovnim pregovorima o postojećim sporazumima o trgovini i ulaganjima izričito uključi čvrste i provedive obveze u pogledu prisilnog rada; naglašava da su potrebni jači mehanizmi suradnje EU-a i Kine te transparentni zahtjevi za certificiranje kako bi se osigurala usklađenost;

79.ističe da se pri pregovorima o budućim trgovinskim sporazumima EU-a trebaju uzeti u obzir odredbe o sigurnosti usluga i proizvoda te o usklađenosti s propisima; naglašava važnost posebnih regulatornih dijaloga i suradnje putem administrativnih aranžmana, poboljšane suradnje u području carinske provedbe, sljedivosti pošiljaka u skladu s najvišim standardima i poboljšanih aranžmana za razmjenu podataka među carinskim tijelima kako bi se učinkovito riješio problem nesukladnog uvoza;

80.potiče Komisiju da bude proaktivna i brzo uvede ciljane instrumente trgovinske zaštite, uključujući antisubvencijske ispitne postupke, kako bi se uklonili negativni učinci na europska poduzeća; naglašava da se takve mjere moraju blisko koordinirati s ključnim međunarodnim partnerima, kako bi se osigurala učinkovita globalna provedba i uzajamna pravednost tržišta;

81.potiče Komisiju da pojača diplomatske napore i suradnju u okviru međunarodnih foruma, posebno WTO-a, Svjetske carinske organizacije i skupine G7, kao protutežu strateškom širenju Kine unutar okvira digitalnog upravljanja, uključujući njezinu inicijativu Digitalni put svile; naglašava da su nužna otvorena, transparentnija i odgovornija pravila digitalne trgovine u međunarodnim tijelima za normizaciju kako bi se spriječila fragmentacija interneta i ublažili rizici koje sa sobom nose ograničavajući modeli digitalnog upravljanja;

82.podržava Zajedničku izjavu WTO-a o elektroničkoj trgovini kao ključan korak prema globalnim pravilima u području digitalne trgovine; naglašava, međutim, njezina postojeća ograničenja, posebno u pogledu carinske transparentnosti; apelira na Komisiju da se zalaže za strože obvezujuće odredbe kako bi se osigurala njezina učinkovita provedba i integracija u pravni okvir WTO-a te kako bi se osigurali bolji standardi usklađenosti na globalnoj razini;

83.naglašava da su potrebne međunarodne inicijative za izgradnju kapaciteta kako bi se poduprlo održivo i usklađeno sudjelovanje zemalja u razvoju u digitalnoj trgovini; poziva Komisiju da blisko surađuje s međunarodnim organizacijama, posebno WTO-om, kako bi se poboljšali regulatorni okviri i tehnička pomoć za e-trgovinu u zemljama u razvoju;

84.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.