P10_TA(2025)0160Ljudska cijena ruskog rata protiv Ukrajine i hitna potreba za okončanjem ruske agresije: položaj nezakonito pritvorenih civila i ratnih zarobljenika te kontinuirano bombardiranje civilaRezolucija Europskog parlamenta od 9. srpnja 2025. o ljudskoj cijeni ruskog rata protiv Ukrajine i hitnoj potrebi za okončanjem ruske agresije: položaj nezakonito pritvorenih civila i ratnih zarobljenika te kontinuirano bombardiranje civila (2025/2710(RSP))Europski parlament,

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji,

–uzimajući u obzir Haške konvencije, Povelju UN-a, Ženevske konvencije i njihove dodatne protokole, Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Konvenciju UN-a protiv mučenja, Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda i Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane SL L 161, 29.5.2014., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2014/295/oj., te popratno detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine između Europske unije i Ukrajine, potpisan 2014.,

–uzimajući u obzir sve relevantne rezolucije Opće skupštine i Vijeća sigurnosti UN-a, posebno Rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/7, donesenu 25. veljače 2025.,

–uzimajući u obzir Deklaraciju sa sastanka na vrhu NATO-a u Washingtonu od 10. srpnja 2024. i Deklaraciju sa sastanka na vrhu u Haagu od 25. lipnja 2025.,

–uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

A.budući da Rusija od 24. veljače 2022. vodi brutalnu, nezakonitu, neizazvanu i neopravdanu potpunu ratnu agresiju na Ukrajinu;

B.budući da ruska agresija na Ukrajinu nije započela u veljači 2022., već 2014., nezakonitom okupacijom i pripojenjem Krima i dijelova regija Doneck i Luhansk, što je imalo ozbiljne humanitarne, gospodarske i ekološke posljedice i dovelo do regionalne nestabilnosti; budući da bi Rusija brutalnu i neopravdanu ratnu agresiju mogla zaustaviti u bilo kojem trenutku;

C.budući da je Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji od 2. ožujka 2022. ruski rat protiv Ukrajine odmah kvalificirala kao čin agresije kojim se krši članak 2. stavak 4. Povelje UN-a te da je u svojoj rezoluciji od 14. studenoga 2022. prepoznala potrebu da se Rusija pozove na odgovornost zbog svoje ratne agresije te da snosi pravnu i financijsku odgovornost za svoje međunarodno protupravne radnje, među ostalim odštetom za prouzročene povrede i nanesenu štetu;

D.budući da je Rusija od početka 2025. na Ukrajinu lansirala više od 20 000 bespilotnih letjelica, odnosno oko 3500 mjesečno, što je povećanje od 350 % u odnosu na mjesečni prosjek 2024.; budući da je Rusija ubila više od 1050 civila i ranila dodatnih 4300, što jasno dokazuje da aktivno cilja civile, uključujući vozila hitne pomoći i spasilačko osoblje, za razliku od obrambenih akcija Ukrajine; budući da su nedavni napadi na Kijev i Dnipro bili drugi najsmrtonosniji i najsmrtonosniji napad na te gradove od početka ruske invazije, što je u oštroj suprotnosti s tvrdnjama Rusije da je zainteresirana za mir;

E.budući da je Europska unija, kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, donijela 17 paketa sankcija dosad nezabilježenog opsega protiv Rusije te da nastavlja donositi sankcije protiv Rusije kako bi joj konačno onemogućila nastavak nezakonite ratne agresije na Ukrajinu; budući da su zaobilaženje sankcija, među ostalim s pomoću ruske flote u sjeni, te njihova nepotpuna provedba i dalje glavni čimbenici koji omogućuju rusku ratnu agresiju; budući da unatoč tim i drugim sankcijama Rusija i dalje vodi ratnu agresiju protiv Ukrajine;

F.budući da je SAD ponovno obustavio isporuku ključne vojne pomoći Ukrajini;

G.budući da je ruska agresija na Ukrajinu uzrokovala najveće prisilno raseljavanje civila u Europi od Drugog svjetskog rata, pri čemu je raseljeno 10 milijuna Ukrajinaca, uglavnom žena i djece, uključujući 7 milijuna koji su utočište pronašli u inozemstvu https://www.peopleinneed.net/the-ukrainian-refugee-crisis-current-situation-9539gp.;

H.budući da Rusija nesmanjenom žestinom nastavlja sa strašnim ratnim zločinima protiv nedužnih civila; budući da je prema ukrajinskim vlastima oko 16 000 ukrajinskih civila trenutačno pritvoreno u Rusiji i na privremeno okupiranim ukrajinskim područjima, dok je stvarni broj vjerojatno znatno veći; budući da se više od 70 000 Ukrajinaca, uključujući civile, djecu i vojno osoblje, službeno vodi kao nestali;

I.budući da ruske vlasti sustavno provode prisilne nestanke velikog broja ukrajinskih civila, pritvarajući pojedince koji nisu povezani s vojskom na osnovi neutemeljenih i lažnih optužbi, pri čemu su njihova sudbina i lokacija i dalje nepoznate i zbog čega su njihove obitelji prepuštene bolnoj neizvjesnosti; budući da su prisilni nestanci iza kojih stoji Rusija dio raširenog, sustavnog i koordiniranog napada na civilno stanovništvo Ukrajine;

J.budući da je, prema podacima Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, od veljače 2022. najmanje 29 civila umrlo u ruskom pritvoru, a 170 ih je pogubljeno u područjima pod ruskom kontrolom;

K.budući da tijekom cijelog postupka prisilnih nestanaka ruske vlasti dosljedno nisu obavještavale obitelji o sudbini ili lokaciji njihovih bližnjih; budući da ni višestruke reakcije raznih tijela nisu rezultirale nikakvim smislenim informacijama;

L.budući da ruske vlasti sustavno muče brojne nezakonito pritvorene ukrajinske civile i podvrgavaju ih drugim oblicima nehumanog i ponižavajućeg postupanja; budući da je Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a za Ukrajinu pronašla dokaze da se Rusija koristi silovanjem i seksualnim nasiljem kao sredstvom mučenja pritvorenih muškaraca i žena;

M.budući da Rusija odbija otkriti broj ukrajinskih ratnih zarobljenika koje trenutačno drži; budući da ruske vlasti očito ne ispunjavaju svoje obveze iz Ženevskih konvencija u skladu s kojima bi međunarodnim predstavnicima Međunarodnog odbora Crvenog križa trebale omogućiti posjet zatvorenicima te prijenos relevantnih informacija tom odboru, državnim vlastima i obiteljima ratnih zarobljenika;

N.budući da su ukrajinski ratni zarobljenici i civili u zatočeništvu podvrgnuti mučenju, uključujući izgladnjivanje, premlaćivanja, različite vrste prisile, fizičko, seksualno i psihološko nasilje te uskraćivanje zdravstvene skrbi i pravnog zastupanja;

O.budući da su Ukrajina i međunarodna tijela dokumentirali stotine pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika koja su od veljače 2022. počinile ruske snage; budući da Ured glavnog tužitelja Ukrajine istražuje pogubljenja 268 ukrajinskih ratnih zarobljenika (208 na bojištu i 59 u zatvoru „Olenivka”); budući da sve veći broj pogubljenja i dostupnih dokaza upućuje na to da ti zločini nisu izolirani incidenti, već dio sustavne i namjerne politike, te predstavljaju teške povrede međunarodnog prava i ljudskih prava i ratne zločine u skladu sa Ženevskim konvencijama i Rimskim statutom;

P.budući da su Ukrajina i Rusija od veljače 2022. organizirale 65 razmjena zatvorenika, u kojima je oslobođeno 5757 osoba, uključujući tri velike razmjene u svibnju 2025., te da je izvan okvira službenih mehanizama razmjene pušteno dodatnih 469 osoba;

Q.budući da od okupacije i pripojenja Krima 2014. Rusija sustavno napada krimske Tatare, tj. provodi politički motivirane progone, primjenjuje prakse prisilnih nestanaka, zastrašivanja i uznemiravanja; budući da se vođe krimskih Tatara, novinari, aktivisti civilnog društva i vjerske ličnosti suočavaju s nerazmjernom represijom, pri čemu se među ostalim, kao izlikom, služe optužbama za ekstremističko i terorističko djelovanje; budući da te radnje predstavljaju kršenje međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava te da im je svrha brisanje identiteta i prisutnosti autohtonih krimskih Tatara;

R.budući da Rusija, koja se predstavlja kao braniteljica kršćanske vjere i vrijednosti, na okupiranim ukrajinskim područjima masovno i sustavno krši vjerske slobode, primjerice izravnom zabranom ukrajinske Grkokatoličke crkve, ubijanjem najmanje 47 i mučenjem još većeg broja ukrajinskih vjerskih vođa te ciljanim napadima ruskih snaga na vjerske objekte i njihovim uništavanjem; budući da Rusija istodobno koristi pravoslavnu crkvu Moskovskog patrijarhata kao alat za dominaciju i nadzor nad vjerskim zajednicama i ukrajinskim stanovništvom u širem smislu;

S.budući da mučenje i ubijanje ukrajinske novinarke Viktorije Roščine u ruskom zatočeništvu ukazuje na težinu i porast opasnosti s kojima se suočavaju ukrajinski novinari koje su zatvorile ruske snage; budući da su drugi, uključujući Irinu Danilovič, Dmitra Hiljuka, Irinu Levčenko i Georgija Levčenka, i dalje u pritvoru u uvjetima opasnima po život;

T.budući da je prema inicijativi „Bring Kids Back UA” i laboratoriju za humanitarna istraživanja sveučilišta Yale od veljače 2022. najmanje oko 20 000, a moguće do 35 000 ukrajinske djece prisilno deportirano u Rusiju i Bjelarus ili pritvoreno na privremeno okupiranim ukrajinskim područjima, pri čemu ih je vraćeno samo 1366, a za njih 637 potvrđeno je da su mrtvi; budući da se pretpostavlja da su stvarni podaci mnogo veći jer se ti transferi i deportacije i dalje dešavaju; budući da je Trumpova administracija 1. srpnja 2025. smanjila financiranje opservatorija za sukobe u Ukrajini, koji djeluje u okviru laboratorija za humanitarna istraživanja sveučilišta Yale, čime se ugrožava nastavak njegova rada;

U.budući da Međunarodni kazneni sud od 2. ožujka 2022. provodi istragu o stanju u Ukrajini i da je 17. ožujka 2023. izdao uhidbene naloge za predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Mariju Lvovu-Belovu, takozvanu povjerenicu za prava djece u Uredu predsjednika Ruske Federacije, zbog toga što su počinili ratni zločin nezakonite deportacije ukrajinske djece, nakon čega su 24. lipnja 2024. izdani dodatni uhidbeni nalozi protiv ruskih dužnosnika; budući da EU podupire Posebni sud za zločin agresije, koji se osniva u okviru Vijeća Europe;

1.najoštrije osuđuje ničim izazvanu, nezakonitu i neopravdanu rusku ratnu agresiju protiv Ukrajine; zahtijeva da Rusija odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini, da se u potpunosti povuče s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine, okonča prisilne deportacije, pusti na slobodu sve pritvorene i deportirane Ukrajince te isplati odštetu Ukrajini i žrtvama ratnih zločina; ponovno osuđuje izravno sudjelovanje Bjelarusa u brutalnoj ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu;

2.potvrđuje svoju nepokolebljivu predanost neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te ponavlja svoju politiku nepriznavanja ukrajinskih područja koja je Rusija privremeno okupirala; odlučno naglašava neotuđivo pravo Ukrajine na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a, što podrazumijeva pravo napada na vojne ciljeve na ruskom tlu;

3.ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu solidarnost s ukrajinskim stanovništvom, koje herojski brani svoj narod, zemlju i zajedničke europske vrijednosti; ponavlja svoje uvjerenje da je snažna, neovisna i demokratska Ukrajina ključna za sigurnost, stabilnost i blagostanje Europe; poziva EU i svih 27 država članica da znatno povećaju učinkovitost i ubrzaju isporuku vojne potpore Ukrajini kako bi se joj se omogućilo da se legitimno brani od sve snažnijih ruskih napada na gradove i civilnu infrastrukturu diljem zemlje te zauzme što snažniji položaj u pregovorima;

4.osuđuje aktualnu revizionističku i imperijalističku retoriku i ideologiju Vladimira Putina te obmanjujuću propagandu; osuđuje sustavne pokušaje ruske vlade da izbriše povijest, kulturu, jezik i identitet Ukrajine; u tom pogledu oštro osuđuje progon ukrajinskih umjetnika, što je vidljivo iz zatvaranja i mučenja članova vojnog orkestra Mariupolja i njihova podvrgavanja neljudskom postupanju,, te poziva na njihovo trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu;

5.ističe da je opća ruska invazija na Ukrajinu narušila mir i stabilnost u Europi i ozbiljno ugrozila svjetsku sigurnost; naglašava da je Rusija i dalje najveća i najizravnija prijetnja europskoj sigurnosti;

6.oštro osuđuje smaknuće ukrajinskih ratnih zarobljenika koje su izvršile ruske snage jer je riječ o ratnom zločinu i teškim povredama Ženevskih konvencija; zgrožen je time što je Ruska Federacija otela, pritvorila u izolaciju, mučila i ubila novinarku Viktoriju Roščinu, što pokazuje ekstremnu brutalnost i sustavnu okrutnost Rusa prema ukrajinskim civilima i ratnim zarobljenicima; zahtijeva da Ruska Federacija odmah prestane sakatiti i uklanjati organe iz tijela preminulih civila i ratnih zarobljenika;

7.ponavlja da Rusija snosi isključivu odgovornost za svoj agresivni rat i da kršenja ljudskih prava, ratni zločini ili druga kršenja međunarodnog prava koja su počinile ruske snage i dužnosnici ne mogu ostati nekažnjeni; izražava duboku ogorčenost zbog ruskih brutalnih napada na civile i neselektivnih napada na civilnu infrastrukturu; ističe da sustavni i namjerni napadi na civile, a osobito deportacija djece, mogu predstavljati genocidnu strategiju, koju koordinira i provodi ruska vlada;

8.u potpunosti podržava tekuće istrage Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti koje je počinila Rusija; pozdravlja nedavni sporazum između Vijeća Europe i Ukrajine o osnivanju posebnog suda za zločin agresije na Ukrajinu; naglašava da svi odgovorni za ratne zločine počinjene u Ukrajini moraju odgovarati i ističe da je pravda ključna za trajni mir; izražava duboku zabrinutost zbog sankcija SAD-a usmjerenih protiv Međunarodnog kaznenog suda te njegovih tužitelja, sudaca i osoblja, koje potkopavaju sav njegov aktualni istražni i tužiteljski rad te predstavljaju težak napad na međunarodni pravosudni sustav; poziva Komisiju da hitno aktivira Statut o blokiranju, a države članice da hitno intenziviraju svoje diplomatske napore kako bi zaštitile i očuvale Međunarodni kazneni sud kao neizostavan temelj međunarodnog pravosudnog sustava;

9.ponovno osuđuje rusku prisilnu deportaciju te nezakonito pritvaranje brojnih ukrajinskih civila i nehumano postupanje prema njima; zahtijeva da Rusija obiteljima odmah pruži točne informacije o lokaciji i zdravstvenom stanju pritvorenika te poziva na hitno puštanje na slobodu svih ukrajinskih civila u zatočeništvu ruskih vlasti; ističe da su prisilno raseljavanje, nezakonito pritvaranje i zlostavljanje ukrajinskih civila razvidan primjer intrinsične brutalnosti ruskog režima i njegova očitog nepoštovanja ljudskog života; oštro osuđuje stravične taktike koje ruske vlasti primjenjuju protiv ukrajinskih civila i ratnih zarobljenika; izražava žaljenje zbog široke i sustavne upotrebe terora na okupiranim područjima Ukrajine, čiji je cilj zastrašivanje civilnog stanovništva, gušenje otpora i političkog neslaganja, suzbijanje građanskog aktivizma i iskorjenjivanje ukrajinskog jezika i nacionalnog identiteta;

10.osuđuje kontinuirani progon krimskih Tatara na nezakonito okupiranom Krimu, uključujući politički motivirana pritvaranja, mučenja, prisilne nestanke i ograničenja slobode vjeroispovijesti, izražavanja i udruživanja; poziva na hitno puštanje na slobodu svih krimskih Tatara koji su zatvoreni iz političkih razloga te apelira na EU i međunarodne organizacije da pomnije prate situaciju autohtonih naroda Krima i da zauzmu snažniji stav u njihovo ime;

11.potiče Rusiju da odmah pristane na sveobuhvatnu razmjenu svih ratnih zarobljenika s Ukrajinom i da je provede u skladu sa svojim obvezama na temelju međunarodnog humanitarnog prava i Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima;

12.oštro osuđuje nasilna djelovanja Rusije i suučesništvo Bjelarusa u zlostavljanju ukrajinske djece, uključujući ubojstva, mučenje i kazneni progon, prisilno preseljenje i deportaciju, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje, prisilnu rusifikaciju i militarizaciju; osuđuje nametanje ruskog državljanstva deportiranoj djeci i njihovo posvajanje u ruske obitelji pod pokroviteljstvom države i u okviru ciljane politike prisilne asimilacije; izražava žaljenje zbog toga što EU nije mogao pomoći laboratoriju za humanitarna istraživanja sveučilišta YALE da namakne dostatna financijska sredstva; poziva svoje države članice da blisko surađuju s ukrajinskim vlastima te lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama i da im pruže potporu u njihovim nastojanjima da dokumentiraju sve slučajeve nestale i deportirane ukrajinske djece, utvrde gdje se ona nalaze te ih vrate u domovinu kako bi ih se odmah spojilo s roditeljima ili zakonskim skrbnicima; ponavlja da deportacija ukrajinske djece predstavlja teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava, posebno članka 49. Četvrte ženevske konvencije, i ratni zločin; potiče EU da odgovorne osobe privede pravdi te da sankcionira pojedince i subjekte upletene u te zločine;

13.zahtijeva da Rusija, u skladu sa svojim obvezama iz relevantnih Ženevskih konvencija, Međunarodnom odboru Crvenog križa omogući hitan pristup logorima za ratne zarobljenike i drugim lokacijama na kojima su zatočeni ukrajinski vojnici ili civili; svjestan je velike razlike u načinu na koji Ukrajina i Rusija postupaju prema svojim ratnim zarobljenicima, pri čemu je ukrajinsko vojno osoblje teško mučeno, zlostavljano i pothranjeno, što je u suprotnosti s ratnim zakonima i međunarodnim humanitarnim pravom;

14.ponavlja svoj poziv Europskoj uniji i njezinim državama članicama da povećaju humanitarnu pomoć i pomoć u rehabilitaciji za žrtve ruskog zatočeništva, uključujući pristup medicinskoj i psihološkoj skrbi, uslugama reintegracije i pravnoj pomoći; pohvaljuje ukrajinske i međunarodne organizacije civilnog društva za pružanje potpore obiteljima otete ukrajinske djece, ratnih zarobljenika i nezakonito pritvorenih civila;

15.ponovno potvrđuje čvrstu predanost EU-a obnovi Ukrajine i iznova ističe svoju spremnost da doprinese obnovi ukrajinskog gospodarstva i infrastrukture; naglašava stratešku važnost Instrumenta za Ukrajinu u jačanju otpornosti Ukrajine, ubrzanju njezina oporavka i podupiranju njezina puta prema trajnom razvoju i članstvu u EU-u; ponovno ističe svoje duboko uvjerenje da Rusija mora platiti za golemu štetu koju je prouzročila u Ukrajini i stoga poziva na to da se ruska državna imovina imobilizirana sankcijama EU-a ili oduzme ili iskoristi za potporu obrani i obnovi Ukrajine; naglašava svoje uvjerenje da su za to dostupni različiti pravni putevi i da je nedjelovanje neoprostiv propust europskih vlada;

16.osuđuje protokol ruske Državne dume donesen 24. lipnja 2025. kojim se državama članicama Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti u slučaju oružanog sukoba, prijetnji, kriznih situacija i vojnih vježbi omogućuje raspoređivanje postrojbi na državno područje drugih članica; osuđuje taj korak kao jasan pokušaj Rusije da dodatno intenzivira svoje konstantne napade na Ukrajinu prisilnom mobilizacijom postrojbi iz susjednih i savezničkih država;

17.oštro osuđuje novačenje i raspoređivanje kubanskih vojnika kao i sudjelovanje sjevernokorejskih postrojbi;

18.potiče sve države članice da odmah pruže dodatnu vojnu pomoć i da se uključe u zajedničku nabavu dodatnih kapaciteta, posebno u području zračne obrane te streljiva i sustava za topništvo i napade dugog dometa; u tom pogledu potiče sve države članice da znatan dio svojih planova ulaganja u obranu u okviru instrumenta SAFE namijene pomoći Ukrajini; apelira na države članice i njihove obrambene industrije da ulažu u ukrajinsku obrambenu industriju i surađuju s njom, među ostalim u vidu dodatnih ulaganja i osnivanja zajedničkih pothvata, kako bi se maksimalno iskoristio puni potencijal njezinih proizvodnih mogućnosti i kako bi se ključna oprema proizvodila na najučinkovitiji način;

19.podsjeća na odvažne izjave nekoliko čelnika država i vlada EU-a da će se, ako Rusija ne pristane na dogovor o 30-dnevnom prekidu vatre koji je predložio SAD, odgovoriti sa mnogo snažnijim sankcijama te stoga apelira na Vijeće, Komisiju i države članice da postupe u skladu sa tim izjavama i osjetno povećaju učinkovitost i učinak sankcija protiv Rusije; pozdravlja sedamnaesti paket sankcija, od 20. svibnja 2025., no poziva države članice da bez odgode donesu sljedeći; ističe da strateški prioritet nalaže odvažno i hitno djelovanje; naglašava da negativne posljedice svake buduće ruske agresije za globalnu sigurnost i gospodarstvo uvelike premašuju vojnu i financijsku obvezu koja je danas potrebna za konačno okončanje ruske ratne agresije na Ukrajinu, odvraćanje od daljnje ruske agresije i za postizanje pravednog i trajnog mira; odlučno poziva države članice EU-a da prekinu s primjenom sramotnog pristupa „nastavljanja po starome” te da počnu djelovati u skladu s hitnosti problema i osjećajem svrhe;

20.podsjeća mađarsku i slovačku vladu na načelo lojalne suradnje kojim se od država članica zahtijeva da se suzdrže od svake mjere koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva EU-a; stoga potiče mađarsku i slovačku vladu da usklade svoju vanjsku politiku sa stajalištima i načelima EU-a te da prekinu s opetovanim ometanjem napora EU-a za jačanje sankcija protiv Rusije;

21.smatra da Unija i njezini partneri istomišljenici moraju poduzeti mnogo učinkovitije vojne, gospodarske, političke i diplomatske napore i mjere kako bi Rusiju prisilili da okonča svoj agresivni rat, počevši s uspostavom trajnog prekida vatre; poziva na to da se poduzmu svi potrebni koraci kako bi se izbjeglo zaobilaženje sankcija, pri čemu se u prvom redu treba usredotočiti na plovila ruske „flote u sjeni”; poziva na punu zabranu ruskog ukapljenog prirodnog plina (UPP), nafte i sirovina te na privremene mjere kako bi se smanjila sposobnost Rusije da financira svoju ratnu agresiju izvozom energije, uključujući nižu gornju granicu cijena nafte i uvođenje gornje granice cijena UPP-a; ističe važnost hitnog donošenja 18. paketa sankcija; poziva države članice koje blokiraju donošenje najnovijeg paketa sankcija da slijede primjer drugih država članica koje su uspjele pronaći alternativne izvore za nabavljanje nafte i plina; ističe da je neprihvatljivo da se u četvrtoj godini opće ruske ratne agresije na Ukrajinu ruski projektili i bespilotne letjelice koji se upotrebljavaju u napadima i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na zapadne komponente;

22.podsjeća na to da opća potpora Ukrajini mora biti dovoljna kako bi se zaustavila ruska ratna agresija i Ukrajini omogućilo da oslobodi sav svoj narod, ponovno uspostavi potpunu kontrolu nad svojim teritorijem unutar svojih međunarodno priznatih granica i spriječi svaku daljnju agresiju Rusije; podsjeća na to da je Europa već pomogla Ukrajini pružanjem 50 milijardi EUR vojne pomoći, no ističe da je potrebna dodatna pomoć te da takva potpora sada uglavnom ovisi o samoj Europi; potiče države članice da Ukrajini osiguraju više oružja i streljiva prije dovršetka pregovora; osuđuje sve pokušaje pritiska na Ukrajinu da se odrekne okupiranog teritorija, na kojemu je stanovništvo izloženo kontinuiranim praksama represije, nasilja, prisilnih nestanaka, nezakonitih pritvaranja, deportacija te drugim oblicima sustavnog terora;

23.poziva EU da uvede osobne sankcije protiv ruskih dužnosnika odgovornih za nasilje i mučenje zatvorenih i pritvorenih Ukrajinaca;

24.izražava punu potporu pravednom i trajnom miru u Ukrajini na temelju uvjeta koje će odrediti Ukrajina i koji će biti prihvatljivi njezinu narodu; naglašava da se svakim sporazumom mora poštovati suverenitet i teritorijalna cjelovitost Ukrajine, spriječiti ponovno naoružavanje Rusije i zajamčiti dugoročna sigurnost Ukrajine; ustraje u tome da se odgovorni za ratne zločine pozovu na odgovornost i da se isplati odšteta; ističe da mirovnim pregovorima mora prethoditi bezuvjetan prekid vatre;

25.naglašava da, s obzirom na promjenu stajališta SAD-a o ruskoj ratnoj agresiji, EU i njegove države članice moraju ostati glavni strateški saveznici Ukrajine, pri čemu bi trebali ojačati svoju vodeću ulogu u podupiranju ukrajinske borbe za suverenitet, mir i pravdu; poziva Europsku uniju i njezine države članice da rade na zadržavanju najšire moguće međunarodne potpore Ukrajini, među ostalim stvaranjem koalicija s partnerima istomišljenicima izvan EU-a; ponovno poziva na hitnu isporuku odavno najavljenih i prijeko potrebnih oružanih sustava, kao što su projektili Taurus, na što se obvezalo novo njemačko vodstvo, u znatnim količinama;

26.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine te vlastima Rusije i Bjelarusa.