(1)Komunikacija Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu37 („europski zeleni plan”) je europska strategija rasta kojom se nastoji preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem najkasnije 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s korištenjem resursa. Kako bi politike Unije koje se odnose na proizvode doprinijele smanjenju emisija ugljika na globalnoj razini, potrebno je osigurati da se proizvodi koji se stavljaju na tržište i prodaju u Uniji nabavljaju, proizvode i obrađuju na kraju njihova životnog vijeka na održiv način.

__________________

37 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640 final).

(2)Automobilski sektor znatno pridonosi Unijinom trošenju energetskih i materijalnih resursa, a time i stvaranju stakleničkih plinova. Proizvodnja vozila koja se stavljaju na tržište Unije u trećim zemljama pridonosi globalnim emisijama stakleničkih plinova, što pak ima negativan utjecaj na okoliš u Uniji. Prelazak s vozila na fosilna goriva na mobilnost s nultim emisijama predviđen u paketu „Spremni za 55 %” jedan je od preduvjeta za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. Time će se smanjiti emisije stakleničkih plinova iz automobilskog sektora koje se odnose na eksploatacijsku fazu životnog vijeka vozila. Automobilska industrija jedan je od najvećih potrošača primarnog aluminija, čelika i plastike, što je povezano s proizvodnjom novih vozila koja se stavljaju na tržište Unije. Zbog energije potrebne za vađenje i obradu tih materijala ta potrošnja može znatno utjecati na okoliš. Ekološki otisak proizvodnje novih vozila mogao bi porasti zbog trenutačne elektrifikacije voznog parka, trenutačnog povećanja veličine i težine vozila i zbog sve više elektronike koja postaje sve složenija u budućim modelima jer su za oboje potrebne znatne količine kritičnih i strateških sirovina i plemenitih metala, kao što su bakar i elementi rijetkih zemalja. Zbog tih bi promjena faza proizvodnje mogla imati veći ekološki otisak od eksploatacijske faze životnog vijeka vozila te bi industrija mogla sve više ovisiti o uvozu kritičnih sirovina, biti sve više izložena poremećajima u opskrbi i time izgubiti konkurentnost. Uz to, oporaba resursa iz otpadnih vozila na temelju trenutačnih zahtjeva u pravu Unije za gospodarenje otpadom nije dovoljna, a postoji velik potencijal da se poveća količina i kvaliteta dijelova, sastavnih dijelova i materijala iz vozila tijekom faze njihove uporabe i otpadnih vozila koji se popravljaju, ponovno upotrebljavaju, ponovno proizvode, obnavljaju, naknadno opremaju ili recikliraju. Kako bi se ublažili ti utjecaji na okoliš i pridonijelo dekarbonizaciji tog sektora te poduprla konkurentnost povećanjem otpornosti automobilske industrije, potrebno je poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta i prelazak automobilske industrije na kružno gospodarstvo. To je u skladu s Komunikacijom Komisije od 11. ožujka 2020. „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu”38 u kojoj se poziva na reviziju postojećih propisa kako bi se „promicali kružniji poslovni modeli povezivanjem problema u dizajnu sa zbrinjavanjem vozila na kraju njihova životnog vijeka, pri čemu će se razmotriti propisi o obveznom udjelu recikliranog sadržaja u određenim materijalima te će se povećati učinkovitost recikliranja”. U skladu je i s Uredbom (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća38a. I Vijeće39 i Parlament40 istaknuli su potrebu za novim propisima Unije o tim pitanjima, koji bi zamijenili postojeće propise o homologaciji vozila s obzirom na mogućnost njihove ponovne uporabe, recikliranja i oporabe te o otpadnim vozilima.

__________________

38 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 11. ožujka 2020. „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098 final).

(6)Uredbom (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća 44 uveden je sveobuhvatan sustav homologacije i nadzora tržišta za motorna vozila i prikolice i za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila radi osiguravanja pravilnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta i kako bi se pružila visoka razina okolišne učinkovitosti. Postoji potreba za zasebnim regulatornim aktom za potrebe postupka EU homologacije utvrđenog u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/858. Potrebno je propisati odredbe i zahtjeve za kružnost vozila u okviru postupka EU homologacije. Kako bi se osigurala sukladnost vozila s tim zahtjevima, potrebno je u okviru postupka EU homologacije provjeravati da su ti zahtjevi ispunjeni. Administrativne odredbe Uredbe (EU) 2018/858, uključujući odredbe o nadzoru tržišta, korektivnim mjerama i sankcijama, primjenjuju se na homologacije dodijeljene u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe. Administrativne odredbe Uredbe (EU) 2018/858, uključujući odredbe o nadzoru tržišta, korektivnim mjerama, zaštitnim klauzulama i sankcijama, primjenjuju se na homologacije dodijeljene u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe.

__________________

44 Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).

(7)Kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta uz osiguravanje visoke razine zaštite okoliša, važno je uskladiti uvjete za homologaciju tipa vozila kad je riječ o mogućnosti njihove ponovne uporabe, recikliranja i oporabe te uvjete za gospodarenje otpadom u automobilskom sektoru i izvoz rabljenih vozila. Faza proizvodnje vozila i faza obrade vozila na kraju njihova životnog vijeka usko su povezane jer obrada otpadnih vozila na ekološki prihvatljiv način u znatnoj mjeri ovisi o tome kako su vozila konstruirana i izrađena. Stoga je najučinkovitiji način da se olakša prelazak automobilskog sektora na kružno gospodarstvo uspostava jedinstvenog regulatornog okvira na razini Unije koji na integriran i dosljedan način obuhvaća konstrukciju i proizvodnju vozila, stavljanje vozila na tržište Unije i obradu vozila na kraju životnog vijeka. To je važno i za razvoj Unijina tržišta sekundarnih sirovina sadržanih u novim vozilima koja se stavljaju na tržište, za izbjegavanje trgovinskih prepreka i narušavanja tržišnog natjecanja, za osiguravanje pravne jasnoće i za poboljšanje okolišne učinkovitosti svih gospodarskih subjekata uključenih u konstrukciju i proizvodnju vozila i njihovu obradu na kraju životnog vijeka. Kako bi se postigli ti ciljevi i uspostavila ujednačena pravila za jedinstveno tržište potaknuta brigom za okoliš, te u skladu s cjelokupnim zakonodavstvom Unije o homologaciji motornih vozila, Direktivu 2000/53/EZ i Direktivu 2005/64/EZ trebalo bi zamijeniti uredbom, na temelju članka 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(8)Direktive 2000/53/EZ i 2005/64/EZ primjenjuju se samo na osobna vozila (M1) i laka gospodarska vozila (N1), koja čine približno 85 posto svih vozila registriranih u Uniji. Preostala vozila, uglavnom vozila na dva i tri kotača, kamioni, autobusi i prikolice, ne podliježu nikakvom zakonodavstvu Unije kad je riječ o njihovom ekološkom dizajnu i gospodarenju u fazi na kraju njihova životnog vijeka. Kako bi se osigurao kružni okvir za sva vozila registrirana u Uniji, uključujući njihovu obradu na ekološki prihvatljiv način, i kako bi se spriječila fragmentacija jedinstvenog tržišta, ova se Uredba stoga ne bi trebala primjenjivati samo na vozila kategorija M1 i N1, nego djelomično i na vozila kategorije L i teška vozila i njihove prikolice (M2, M3, N2, N3, O). Trenutačno ne postoje sveobuhvatne informacije o obradi takvih vozila na kraju njihova životnog vijeka u Uniji zbog čega se na njih u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe neće moći primjenjivati isti režim koji se primjenjuje na vozila M1 i N1. Međutim, zahtjevi koji se odnose na sakupljanje otpadnih vozila, obveznu predaju takvih vozila u ovlaštena postrojenja za obradu radi obrade i uklanjanje onečišćenja iz otpadnih vozila trebali bi se primjenjivati i na vozila kategorije L i teška vozila i njihove prikolice (M2, M3, N2, N3, O). Kako bi se olakšala obrada tih otpadnih vozila, njihovi proizvođači trebali bi imati obvezu dostavljanja informacija potrebnih za uklanjanje i zamjenu dijelova, sastavnih dijelova i materijala iz takvih vozila. Na te kategorije vozila trebale bi se primjenjivati i odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača, što bi obuhvatilo troškove sakupljanja otpadnih vozila i uklanjanje onečišćenja na kraju njihova životnog vijeka. Nadalje, na vozila kategorije L trebali bi se primjenjivati dodatni zahtjevi u pogledu, primjerice, označivanja, obveznog uklanjanja ili ponovne uporabe, ponovne proizvodnje i obnavljanja.

(10)Vozila za posebne namjene konstruirana su za obavljanje specifičnih funkcija pa su im potrebne posebne nadogradnje koje nisu potpuno pod kontrolom proizvođača. Zato se njihove stope mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe ne mogu ispravno izračunati. Na ta bi se vozila trebale primjenjivati samo odredbe koje se odnose na sakupljanje, uklanjanje onečišćenja i obvezno uklanjanje dijelova i sastavnih dijelova. Troškove obavljanja tih aktivnosti trebali bi pokriti proizvođači u okviru programa proširene odgovornosti proizvođača. Odredbe koje se odnose na tvari u vozilima trebale bi se primjenjivati i na vozila posebne namjene, kao što je propisano u Direktivi 2000/53/EZ. Međutim, vozila posebne namjene koje proizvode mali proizvođači trebala bi u potpunosti biti isključena iz područja primjene ove Uredbe. Kad je riječ o vozilima s višestupanjskom homologacijom, proizvođač drugog stupnja, primjerice onaj koji proizvodi nadogradnju, ne može izračunati stope mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe za dovršena vozila. Stoga je u ovoj fazi primjereno propisati da samo osnovno vozilo mora ispunjavati zahtjeve ove Uredbe. Iz toga proizlazi da nadogradnja višestupanjskih vozila koja nije uključena u osnovno vozilo ne bi trebala biti uključena u područje primjene proširene odgovornosti proizvođača.

(11)Jedan od najvećih praktičnih problema povezanih s primjenom Direktive 2000/53/EZ odnosi se na utvrđivanje je li vozilo postalo otpadno vozilo, kad je riječ o prekograničnim otpremama i izvozu vozila. Iako su na tu temu donesene smjernica46, ta je procjena i dalje problem. Stoga treba utvrditi precizne, pravno obvezujuće kriterije za utvrđivanje je li vozilo otpadno vozilo. Te bi kriterije trebali primjenjivati sva relevantnom nadležna tijela, svi gospodarski subjekti i vlasnici vozila koji imaju veze s otpadnim vozilima.

__________________

46 Smjernice korespondenata br. 9 o otpremama otpadnih vozila. https://ec.europa.eu/environment/pdf/waste/shipments/correspondents_guidelines9_en.pdf

(13)Za rješavanje pitanja konstrukcije svih vozila koja se stavljaju na tržište Unije i pitanja faze na kraju njihova životnog vijeka potrebno je utvrditi usklađene zahtjeve za kružnost koji se provjeravaju u trenutku homologacije. Konstrukcija i proizvodnja vozila tako da njihovi dijelovi i sastavni dijelovi budu ponovno uporabljivi i da se sadržani materijali mogu reciklirati važne su kako bi se izbjegla nemogućnost ispravnog vrednovanja tih dijelova, sastavnih dijelova i materijala na kraju životnog vijeka vozila. Stoga bi proizvođači vozila i njihovi dobavljači trebali već u ranoj fazi razvoja novih vozila sustavno primjenjivati konstrukcijske strategije kojima se poboljšava mogućnost ponovne uporabe i recikliranja. U skladu s tim, novi tipovi vozila trebali bi se i dalje konstruirati tako da je 85 posto njihove mase moguće ponovno uporabiti ili reciklirati, a 95 posto njihove mase ponovno uporabiti ili oporabiti, kako je već propisano u Direktivi 2005/64/EZ. Kako bi se osiguralo da se stope mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporave izračunavaju na jedinstven način i da se mogu pratiti, trebalo bi uvesti novu metodologiju za izračun i provjeru stopa mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe vozila. U toj bi se metodologiji trebalo preciznije uzeti u obzir stvarni potencijal novih vozila za recikliranje, ponovnu uporabu i oporabu na kraju životnog vijeka, imajući u vidu stalan tehnološki napredak. Kako bi se zajamčili jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za uvođenje takve metodologije uzimajući u obzir normu ISO 22628:2002. Dok se ne uvede takva metodologija, stope mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe trebale bi se nastaviti izračunavati u skladu s normom ISO 22628:2002, kako je propisano u Direktivi 2005/64/EZ. Komisija bi trebala težiti tome da se relevantna metodologija UN-a na odgovarajući način ažurira kako bi se spriječila neusklađenost s metodologijom Unije i smanjilo opterećenje za proizvođače.

(15)U Direktivi 2000/53/EZ već je ograničeno korištenje olova, žive, kadmija i šesterovalentnog kroma u vozilima uz izuzeća na temelju kojih se te tvari smiju koristiti za određene namjene. U ovu bi se Uredbu trebalo preuzeti ta postojeća pravila. Međutim, radi dosljednosti zakonodavstva o kemikalijama pitanje ograničenja povezanih sa stavljanjem na tržište i korištenjem drugih tvari u vozilima trebalo bi rješavati u okviru Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća48. Isto tako, za tvari čije je korištenje regulirano Uredbom (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća49 ograničenja bi trebalo poštovati na temelju odredbi iz te uredbe.

__________________

48 Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

49 Uredba (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 169, 25.6.2019., str. 45.).

(16)U Direktivi 2000/53/EZ navedena su izuzeća od ograničenja na korištenje olova i kadmija u baterijama u vozilima, koja se preuzimaju u ovoj Uredbi. Međutim, korištenje tvari u baterijama detaljno je regulirano Uredbom (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća50. Stoga bi se pitanja takvih tvari trebala rješavati u okviru te uredbe te bi se ograničenja i izuzeća koja se odnose na te tvari trebala prije ili poslije, prema potrebi, prenijeti u tu uredbu, pa pitanja tih tvari stoga ne bi trebalo regulirati u ovoj Uredbi. Prije uvođenja takvih ograničenja na temelju Uredbe (EU) 2023/[Baterije] trebalo bi provesti sveobuhvatnu procjenu na temelju te uredbe kako bi se za ocijenilo je li pojedino izuzeće i dalje potrebno, kao i u kojem opsegu ako jest.

__________________

50 Uredba (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ (SL L 191, 28.7.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1542/oj).

(17)Kako bi se uzeo u obzir znanstveni i tehnički napredak, Komisiji bi i dalje trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu promjena izuzeća od ograničenja na korištenje olova, žive, kadmija i šesterovalentnog kroma u vozilima na temelju ove Uredbe. Prije mijenjanja ili brisanja takvih izuzeća trebalo bi napraviti procjenu socioekonomskih posljedica takvih izmjena, koja se ne spominje u Direktivi 2000/53/EZ, uključujući razmatranje dostupnosti alternativnih tvari i utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa vozila. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi se trebala savjetovati s relevantnim stručnjacima i dionicima kako bi osigurala da se u obzir uzimaju širi socioekonomski učinci, zajedno s učincima na zdravlje ljudi i okoliša. Europska agencija za kemikalije trebala bi u toj procjeni pomagati Komisiji radi djelotvornog donošenja odluka, koordinacije i upravljanja tehničkim, znanstvenim i administrativnim aspektima mijenjanja ove Uredbe u pogledu ograničenja na korištenje tvari u vozilima.

(18)Kako bi se povećala kružnost u automobilskom sektoru, vozila bi se postupno trebala konstruirati i proizvoditi na način koji, umjesto primarnih sirovina, uključuje reciklirane materijale, zadržavajući sigurnosne performanse vozila. Korištenje recikliranih materijala omogućuje resursno učinkovitije iskorištavanje materijala, dekarbonizira proizvodnju i smanjuje negativne posljedice koje korištenje primarnih sirovina ima na okoliš. Povećana kružnost vozila proizvedenih u trećim zemljama koja se stavljaju na tržište Unije isto će tako pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini, među ostalim u Uniji. Time se i jačaju strateška autonomija i konkurentnost Unije smanjenjem ovisnosti o sirovinama i energiji povezane s opskrbom primarnim sirovinama, posebno doprinosom zadržavanju vrijednih kritičnih sirovina u Uniji i jačanjem tržišta sekundarnih sirovina. Premda ne postoje zahtjevi za korištenje recikliranog sadržaja na globalnoj razini, mnogi proizvođači u svoja vozila već ugrađuju reciklirane materijale. Utvrđivanjem ciljeva i jedinstvenih odredbi o izračunavanju recikliranog sadržaja osigurat će se pravna sigurnost i pridonijeti stvaranju poštenog tržišnog natjecanja među proizvođačima. Zahtjevi će se primjenjivati na sve proizvođače koji namjeravaju stavljati vozila na tržište Unije, među ostalim i preko internetskih platformi za trgovanje, neovisno o tome gdje se nalaze, imajući u vidu važnost globalnih lanaca vrijednosti u automobilskom sektoru, na temelju ove Uredbe trebalo bi biti moguće dobavljati sekundarne sirovine iz zemalja izvan Unije. Prelazak na kružno gospodarstvo u automobilskom sektoru trebale bi pratiti mjere kojima se štiti sigurnost radnih mjesta i otvaraju nove mogućnosti zapošljavanja. Ovom bi Uredbom trebalo pružiti potporu radnicima tijekom pravedne tranzicije integracijom socijalnih, gospodarskih i okolišnih aspekata održivosti.

(19)S obzirom na nisku stopu recikliranja plastike, a posebno iz otpadnih vozila, i na općenito negativne utjecaje drugih oblika obrade plastičnog otpada, primjereno je povećati korištenje reciklirane plastike u vozilima. U tu bi svrhu trebao postojati obvezan cilj za udio plastike reciklirane iz otpada nakon potrošnje koji se treba koristiti u novim vozilima. U skladu s tim, svaki tip vozila trebao bi sadržavati 20 % plastike dobivene recikliranjem iz plastičnog otpada nakon potrošnje. Petnaest posto tog cilja za reciklirani plastični sadržaj trebalo bi se postići korištenjem plastike reciklirane iz otpadnih vozila tog tipa. Kako bi se osigurala potrebna dugoročna perspektiva za industriju i potaknula ulaganja, proizvođači bi u kasnijoj fazi trebali ispuniti cilj od najmanje 25 posto plastike reciklirane iz plastičnog otpada nakon potrošnje, osim ako je zbog nedostupnosti ili previsokih cijena potrebne reciklirane plastike ispunjavanje tog cilja pretjerano teško. Kako bi se osigurala dovoljna fleksibilnost za postizanje tih ciljeva, proizvođači bi isto tako trebali moći postići do najviše 50 posto tog cilja korištenjem otpada prije potrošnje.

(20)Automobilski sektor jedan je od najvećih potrošača čelika, a trenutačno se u novim vozilima i dalje koristi malo recikliranog čelika. Kako bi se pridonijelo smanjenju ugljičnog otiska proizvodnje novih vozila i podržalo preusmjeravanje automobilske industrije prema klimatskoj neutralnosti, trebalo bi utvrditi cilj za ugrađivanje recikliranog čelika iz željeznih otpadaka u nova vozila. Osim toga, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako bi mogla propisati minimalni udio čelika recikliranog iz željeznih otpadaka, uključujući skupine plosnatih i dugih proizvoda od ugljičnog čelika i nehrđajućeg čelika koji treba biti prisutan i ugrađen u tipovima vozila. Utvrđivanju budućeg cilja trebala bi prethoditi namjenska studija Komisije koja će obuhvatiti sve relevantne tehničke, okolišne i gospodarske faktore koji se odnose na izvedivost tog cilja, uključujući i učinke na druge sektore koji koriste čelik te globalne emisije stakleničkih plinova. Važno je razlikovati različite skupine proizvoda od čelika u vozilu jer se proizvode primjenom različitih tehnologija koje imaju različita ograničenja za upotrebu željeznih otpadaka u pogledu njihove tolerancije na sadržaj bakra i drugih nenamjerno uključenih pratećih elemenata. Kako bi se dopunili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s uspostavljanjem metodologije za izračun i provjeru udjela čelika oporabljenog iz željeznih otpadaka prisutnog i ugrađenog u tipu vozila.

(21)Postoji potencijal da se poveća korištenje recikliranog sadržaja u vozilima i za druge materijale koji se obično koriste u automobilskoj industriji, a čija su tržišta sekundarnim sirovinama slabije razvijena, čiji je otisak povezan s proizvodnjom primarnih sirovina velik ili čije su stope recikliranja ograničene, dok tehnologije za razvrstavanje i recikliranje napreduju. Stoga je primjereno da Komisija ocijeni poželjnost, izvedivost i učinke postavljanja ciljeva za reciklirani sadržaj neodimija, disprozija, praseodimija, terbija, samarija i bora koji se koriste u trajnim magnetima, odnosno magnezija i njegovih slitina. Kako bi se utvrdila izvedivost potencijalnog utvrđivanja ciljeva za određene vrste slitina aluminija i magnezija, u studiji bi se trebalo općenito razmotriti odnos potražnje i sekundarne opskrbe, a specifično pozitivne i negativne strane krajnosti potpunog iskorištavanja ekonomija razmjera na temelju određivanja najmanjeg broja skupina slitina i maksimalnog zadržavanja vrijednosti razvrstavanjem većeg raspona više određenih vrsta slitina.

(22)Kako bi se ojačala slabije razvijena tržišta sekundarnim sirovinama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi mogla utvrditi minimalne udjele magnezija i njegovih slitina i neodimija, disprozija, praseodimija, terbija, samarija ili bora recikliranih iz otpada prije i nakon potrošnje koji trebaju biti prisutni i ugrađeni u tipovima vozila. Kako bi se dopunili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu uspostavljanja metodologije za izračun i provjeru udjela materijala recikliranih iz otpada prije i nakon potrošnje u tipovima vozila. Metodologija je potrebna za pojašnjenje definicija otpadaka nakon potrošnje i otpadaka prije potrošnje. To je bitno za poticanje bolje kvalitete i zadržavanja vrijednosti, osobito za frakcije nakon potrošnje. Kako bi se promicala dekarbonizacija na temelju većeg korištenja recikliranog sadržaja, potrebne su jasne definicije za poticanje recikliranja otpadaka nakon potrošnje uz smanjenje uporabe otpadaka prije potrošnje, koji obično imaju isti ugljični otisak kao i primarne sirovine.

(23)U skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) 2024/1252 i uzimajući u obzir da je ovom Uredbom potrebno uspostaviti odredbe o recikliranom sadržaju u vozilima i o kritičnim sirovinama koje se koriste u dijelovima i sastavnim dijelovima vozila, te bi se odredbe trebale provoditi kao provedba odredbi Uredbe (EU) 2024/1252 specifična za sektor. Time će se pojednostavniti i integrirati različite obveze informiranja, označivanja i uklanjanja na temelju postupaka iz ove Uredbe s takvim obvezama za druge dijelove, sastavne dijelove i materijale.

__________________

(24)Kako bi se osiguralo da se baterije recikliraju u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2023/1542 i da se i motori električnog pogona, koji sadržavaju znatne količine elemenata rijetkih zemalja, mogu zamijeniti i reciklirati, potrebno je uvesti konstrukcijske zahtjeve za nove tipove vozila na temelju kojih će ovlaštena postrojenja za obradu ili vršitelji popravaka i održavanja moći lako ukloniti te baterije i motore električnog pogona u bilo kojoj fazi životnog vijeka vozila. Komisija bi trebala poticati i razvoj normi za tehnike konstrukcije i sastavljanja kojima se olakšava održavanje, popravak i prenamjena baterija i baterijskih sklopova. Općenito, kako bi se povećao potencijal za zamjenu, ponovnu uporabu, recikliranje, ponovnu proizvodnju ili obnavljanje dijelova i sastavnih dijelova vozila te kako bi se smanjio otpad, vozila bi trebala biti konstruirana na način koji omogućuje uklanjanje što većeg broja dijelova i sastavnih dijelova. Pojam tehničke izvedivosti trebalo bi tumačiti na način koji podržava i olakšava te ciljeve, uz priznavanje da u određenim slučajevima sigurnosni ili funkcionalni zahtjevi u pogledu određenog dijela mogu opravdati alternativna rješenja koja ograničavaju mogućnost uklanjanja dijela ili sastavnog dijela. U takvim bi slučajevima proizvođači trebali dokazati nužnost takvog izbora. Kako bi se uzeo u obzir znanstveni i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi mogla mijenjati ovu Uredbu revidiranjem popisa dijelova i sastavnih dijelova koji moraju biti konstruirani tako da ih se može uklanjati iz vozila ili zamjenjivati u njemu. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu tog zahtjeva za konstrukciju, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji.

(26)Kako bi se osiguralo da proizvođači osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila poduzimaju mjere za ispunjavanje zahtjeva za kružnost iz ove Uredbe i kako bi ih se potaknulo da poboljšaju kružnost tipova vozila koje stavljaju na tržište, proizvođači bi trebali izraditi sveobuhvatnu strategiju za kružnost na razini proizvođača i dostaviti je Komisiji. Međutim, i proizvođači bi trebali moći izraditi strategiju za kružnosti po kategoriji vozila. Ta strategija ne bi trebala rezultirati nerazmjernim opterećenjem proizvođača te bi ju se trebalo periodično ažurirati. Komisija bi trebala redovito izvješćivati o kružnosti automobilskog sektora na temelju strategija za kružnost koje dostavljaju proizvođači.

(28)Pristup ažurnim informacijama i pravovremena komunikacija između proizvođača vozila i subjekata za gospodarenje otpadom u cijelom automobilskom lancu vrijednosti važni su za maksimalno povećanje ponovne uporabe, ponovne proizvodnje i obnavljanja dijelova i sastavnih dijelova vozila i za osiguravanje kvalitetnijeg recikliranja otpadnih vozila. Proizvođači bi stoga subjektima za gospodarenje otpadom i vršiteljima popravaka i održavanja te hitnim službama trebali omogućiti neograničen, standardiziran i nediskriminirajući pristup informacijama iz stavka 66. Obavijesti Komisije od 28. svibnja 2010. o dodatnim smjernicama o vertikalnim ograničenjima u sporazumima o prodaji i servisiranju motornih vozila i o distribuciji rezervnih dijelova za motorna vozila, za sigurno uklanjanje i zamjenu pojedinačnih dijelova, sastavnih dijelova i materijala koji se nalaze u vozilu. Subjektima za gospodarenje otpadom i vršiteljima popravaka i održavanja te bi informacije trebale dati pregled koraka postupka i biti jasne upute za alate ili tehnologije potrebne za pristup baterijama električnih vozila i njihovim baterijskim sklopovima i njihovo uklanjanje, uključujući alate ili tehnologije koji omogućuju njihovo sigurno pražnjenje, i za pristup motorima električnog pogona i njihovo uklanjanje. Te bi informacije ujedno trebale pomoći u identificiranju, lociranju i uklanjanju dijelova, sastavnih dijelova i materijala s kojih treba ukloniti onečišćenja i koje treba ukloniti iz vozila prije rezanja te dijelova i sastavnih dijelova s trajnim magnetima koji sadržavaju kritične sirovine iz Uredbe (EU) 2024/1252. Važno je da se prava intelektualnog vlasništva propisno poštuju, osiguravajući da pristup tehničkim informacijama ne ugrožava zaštićene tehnologije ili poslovne tajne. To bi se trebalo učiniti preko komunikacijskih platformi koje su uspostavili proizvođači, a informacije bi se trebale davati besplatno, uz iznimku neograničavajućih administrativnih troškova. Homologacijska tijela trebala bi provjeriti jesu li proizvođači dostavili tražene informacije. Uzimajući u obzir da je potrebno omogućiti naknadnu ugradnju u vozila kao način smanjenja emisija, produženja životnog vijeka vozila i promicanja održivosti, proizvođači bi trebali osigurati i odgovarajuću suradnju s vršiteljima naknadne ugradnje.

(29)Premda se digitalno kodiranje sve više koristi za provjeru različitih dijelova i sastavnih dijelova vozila, u evaluaciji Direktive 2000/53/EZ utvrđeno je da bi takvo kodiranje moglo biti prepreka za potencijal ponovne uporabe, ponovne proizvodnje ili obnove nekih dijelova odnosno sastavnih dijelova. Stoga je važno da se od proizvođača vozila traži da dostave informacije koje specijaliziranim subjektima za gospodarenje otpadom te vršiteljima popravaka i održavanja omogućuju da riješe probleme koje stvaraju ti digitalno kodirani dijelovi i sastavni dijelovi vozila ako takvo kodiranje onemogućuje njihov popravak, održavanje odnosno korištenje kao zamjenskog dijela u drugom vozilu.

(31)Radi lakše obrade vozila na kraju njihova životnog vijeka proizvođači vozila trebali bi digitalno dostavljati točne, potpune i ažurne informacije potrebne za sigurno uklanjanje i zamjenu dijelova i sastavnih dijelova vozila. Stoga bi trebalo osmisliti digitalnu putovnicu o kružnosti vozila i staviti je na raspolaganje kao nosač podataka za takve informacije, koji je usklađen s drugim postojećim i budućim digitalnim informatičkim alatima i platformama za okolišnu učinkovitost vozila u automobilskom sektoru koji su u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) 2023/1542, Uredbi (EU) 2024/1781Europskog parlamenta i Vijeća54 i Uredbi (EU) 2024/1257Europskog parlamenta i Vijeća55. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje tehničkih zahtjeva za osmišljavanje i funkcioniranje putovnice i pravila za položaj nosača podataka ili drugog identifikatora na temelju kojeg se može pristupiti putovnici vozila. Prilikom utvrđivanja pravila za digitalnu putovnicu o kružnosti vozila Komisija bi trebala uzeti u obzir potrebu za visokom razinom sigurnosti i privatnosti, uključujući operativne podatke vozila, kako bi se spriječile prijetnje kibernetičkoj sigurnosti.

__________________

54 Uredba (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda, izmjeni Direktive (EU) 2020/1828 i Uredbe (EU) 2023/1542 te stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (SL L, 2024/1781, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1781/oj).

55 Uredba (EU) 2024/1257 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o homologaciji motornih vozila i motora te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila s obzirom na njihove emisije i trajnost baterija (Euro 7), izmjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011, Uredbe Komisije (EU) 2017/1151, Uredbe Komisije (EU) 2017/2400 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1362 (SL L, 2024/1257, 8.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1257/oj).

(33)Ova Uredba temelji se na pravilima o gospodarenju otpadom i općim načelima utvrđenima u Direktivi 2008/98/EZ, koju bi trebalo prilagoditi da odgovara specifičnoj prirodi otpadnih vozila. Kako bi se zajamčila sigurna i ekološki prihvatljiva obrada otpadnih vozila, svaka ustanova i svako poduzeće koji namjeravaju obavljati obradu otpada za ta vozila, uključujući sakupljanje, sprečavanje onečišćenja i uklanjanje dijelova i sastavnih dijelova, trebali bi dobiti odobrenje od nadležnog tijela. Odobrenje bi trebalo izdati samo ako ustanova odnosno poduzeće ima tehnički, financijski i organizacijski kapacitet potreban za obavljanje obrade vozila na kraju njihova životnog vijeka u skladu s primjenjivim pravom EU-a i nacionalnim pravom, uključujući specifične zahtjeve za obradu utvrđene ovom Uredbom. Ovlaštena postrojenja za obradu trebala bi uz to biti jedina nadležna za izdavanje potvrda o uništenju u skladu s ovom Uredbom.

(35)Kako bi se olakšalo praćenje kako proizvođači poštuju obveze proširene odgovornosti proizvođača, države članice trebale bi uspostaviti registar proizvođača ili se koristiti postojećim registrom. Kako bi se registracija olakšala, posebno ako proizvođači stavljaju vozila na raspolaganje u više država članica, zahtjeve za registraciju trebalo bi uskladiti u cijeloj Uniji. Registar bi se trebao koristiti i za potrebe izvješćivanja nadležnih tijela o izvršavanju obveza proširene odgovornosti proizvođača. Karakteristike i proceduralni aspekti tog registra trebali bi biti i dosljedni s registrom proizvođača uspostavljenim Uredbom (EU) 2023/1542 kako bi proizvođači vozila i proizvođači baterija mogli koristiti jedan jedinstveni registar. Kako bi se olakšala registracija proizvođača u svim državama članicama, Komisija bi trebala uspostaviti i jedinstveni portal s poveznicama na sve nacionalne registre.

(36)Kad prvi put stavlja vozila na raspolaganje na tržištu pojedine države članice u kojoj nema poslovni nastan, proizvođač bi trebao imenovati ovlaštenog zastupnika za proširenu odgovornost proizvođača.

(37)Proizvođači bi trebali moći izabrati hoće li svoje obveze proširene odgovornosti proizvođača izvršavati pojedinačno ili skupno, u okviru organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača koje u njihovo ime na sebe preuzimaju odgovornost. Organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača trebale bi osiguravati povjerljivost podataka koje im proizvođači dostavljaju. Kako bi se osiguralo da su interesi svih gospodarskih subjekata primjereno uzeti u obzir i izbjeglo stavljanje subjekata za gospodarenje otpadom u nepovoljan položaj u odlukama koje se donose u programima proširene odgovornosti proizvođača, proizvođači i subjekti za gospodarenje otpadom trebali bi biti pravedno zastupljeni u upravljačkim tijelima takvih organizacija. Konkretno, subjekti za gospodarenje otpadom trebali bi biti odabrani nediskriminirajućim postupkom koji se temelji na transparentnim kriterijima dodjele.

(39)Iz financijskih doprinosa proizvođača trebali bi se nadoknaditi ,među ostalim, troškovi edukativnih kampanja usmjerenih na informiranje javnosti i povećanje sakupljanja otpadnih vozila ili troškovi prikupljanja podataka i njihova dostavljanja nadležnim tijelima.

(42)S obzirom na to da vozila često postaju otpadna u državi članici koja nije ona u kojoj su prvi put registrirana, potrebno je uvesti pravila za prekograničnu proširenu odgovornost proizvođača. Tim bi se pravilima trebalo osigurati da se na temelju proširene odgovornosti proizvođača na odgovarajući način nadoknađuju troškovi sakupljanja i obrade koje snose subjekti za gospodarenje otpadom u državi članici u kojoj vozilo postane otpadno vozilo, , ali i istodobno osigurati da proizvođač naknadu ne plaća dvaput. U tu bi svrhu proizvođači trebali imenovati predstavnika za proširenu odgovornost proizvođača u svakoj državi članici i uspostaviti mehanizme za prekograničnu suradnju i prijenos troškova s odgovarajućim subjektima za gospodarenje otpadom. Uvođenje takvog mehanizma pridonosi stvaranju jednakih uvjeta za ovlaštena postrojenja za obradu u cijeloj Uniji i olakšava razvoj pristupa na razini Unije za pojedinačnu odgovornost proizvođača.

(44)Ključan preduvjet za pravilno postupanje s otpadnim vozilima je skupljanje svih otpadnih vozila. Stoga bi se ovom Uredbom trebale odrediti određene obveze povezane sa sakupljanjem, prvenstveno za proizvođače, a potom i za države članice. Proizvođači bi trebali osigurati skupljanje svih otpadnih vozila koja su stavili na raspolaganje na tržištu na državnom području države članice. U tu svrhu proizvođači ili organizacije za kontrolu odgovornosti trebali bi uspostaviti sustave za sakupljanje, ili sudjelovati u njihovom uspostavljanju, a države članice trebale bi donijeti sve potrebne mjere kako bi se pobrinule da su sustavi uspostavljeni i da ti sustavi doprinose postizanju ciljeva iz ove Uredbe. Sustavi sakupljanja trebali bi vlasnicima i drugim korisnicima vozila omogućiti da vozilo predaju ovlaštenom postrojenju bez nepotrebnog opterećenja i troškova. To u praksi znači da bi takvi sustavi trebali na prikladan način pokrivati čitavo državno područje svake države članice i osigurati odgovarajuću dostupnost ovlaštenih postrojenja za obradu i mjesta za skupljanje. Trebali bi omogućiti i sakupljanje svih marki otpadnih vozila i otpadnih dijelova nakon popravaka vozila.

(46)Kako bi se sva otpadna vozila djelotvorno sakupljala, potrebno je informirati javnost o postojanju sustava za sakupljanje. Vlasnici vozila trebali bi biti svjesni toga da u načelu mogu besplatno predati otpadno vozilo, neovisno o tome je li baterija u njemu, na mjestu za sakupljanje ili ovlaštenom postrojenju za obradu. Ako nedostaje baterija električnog vozila, otprema otpadnog vozila i dalje bi trebala biti besplatna ako posljednji vlasnik dostavi dokumentaciju kojom se dokazuje da se za bateriju pobrinuo profesionalni subjekt u skladu s Uredbom (EU) 2023/1542. U edukativnoj kampanji proizvođača ili organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača trebale bi se objašnjavati i posljedice nepravilnog sakupljanja i obrade otpadnih vozila za okoliš i zdravlje ljudi.

(47)Ovlašteno postrojenje za obradu trebalo bi biti odgovorno za izdavanje potvrde o uništenju radi evidentiranja obrade otpadnog vozila. To je potrebno kako bi se osigurao pravilan nadzor gospodarenja otpadnim vozilima. Minimalni zahtjevi za tu potvrdu trenutačno su utvrđeni u Odluci Komisije 2002/151/EZ57, a sadržaj te odluke trebao bi biti uključen u ovu Uredbu, uz potrebne izmjene. Tu bi potvrdu trebalo izdavati u elektroničkom obliku i dostaviti posljednjem vlasniku otpadnog vozila nakon čega bi je ovlašteno postrojenje za obradu i posljednji vlasnik trebali proslijediti nadležnim tijelima države članice jer njezina predaja omogućuje poništenje registracije vozila. Trebalo bi biti moguće elektroničkim sustavom prosljeđivati i dokumente kojima se potvrđuje sakupljanje otpadnog vozila i potvrde o uništenju.

__________________

57 Odluka Komisije 2002/151/EZ od 19. veljače 2002. o minimalnim zahtjevima za potvrdu o uništenju otpadnog vozila koja se izdaje u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (SL L 50, 21.2.2002., str. 94.).

(48)Iako je u Direktivi 2000/53/EZ utvrđena obveza da se sva otpadna vozila predaju na obradu u ovlašteno postrojenje za obradu, postoji znatan udio vozila za koji nije poznato gdje se nalaze, a za koje je moguće da su nezakonito obrađena ili izvezena kao otpadna vozila ili da njihov status nije pravilno prijavljen tijelima za registraciju država članica. Takva se vozila nazivaju „vozila za koja se ne zna gdje se nalaze”. Države članice trebale bi također ojačati nacionalne mjere i suradnju kako bi se smanjio broj otpadnih vozila za koja se ne zna gdje se nalaze. Priznavanje potvrda o uništenju izdanih u drugoj državi članici i obveza informiranja tijela država članica u kojima je vozilo registrirano o izdavanju potvrde o uništenju trebali bi omogućiti bolje praćenje mjesta na kojima se otpadna vozila nalaze.

(51)S obzirom na ključnu ulogu ovlaštenih postrojenja za obradu u gospodarenju otpadnim vozilima na način koji neće imati nepovoljne utjecaje na okoliš ni zdravlje ljudi i koji pridonosi postizanju ciljeva Unije koji se odnose na kružno gospodarstvo te je ekonomski opravdan, potrebno je utvrditi obveze koje se primjenjuju na takva postrojenja i koje obuhvaćaju sve njihove aktivnosti, od prihvata i skladištenja otpadnog vozila do njegove konačne obrade.

(52)Kako bi se osigurala sljedivost njihovih aktivnosti, uključujući kvalitetu otpadaka ili drugih relevantnih ulaznih materijala, ovlaštena postrojenja za obradu trebala bi evidentirati izvršene postupke obrade i elektronički čuvati evidenciju najmanje tri godine te tu evidenciju moći na zahtjev pokazati odgovarajućim nacionalnim tijelima.

(53)Uklanjanje onečišćenja iz otpadnog vozila je prvi korak u sprečavanju štete za okoliš, štete za zdravlje ljudi i rizika za sigurnost na radu. Stoga je bitno da se iz otpadnog vozila nužno ukloni onečišćenje što prije nakon njegove predaje ovlaštenom postrojenju za obradu, a svakako prije daljnje obrade tog vozila. U toj fazi trebalo bi izvaditi i uskladištiti otpadna ulja odvojeno od ostalih tekućina pa ih dalje obrađivati u skladu s Direktivom 2008/98/EZ. Tekućine iz klimatizacijskih sustava koje se upotrebljavaju u sustavima za upravljanje toplinom također bi trebalo prikupljati i pohranjivati odvojeno od ostalih tekućina te, gdje je to izvedivo, reciklirati ili obnoviti i ponovno upotrijebiti. Uz to bi trebalo dijelove, sastavne dijelove i materijale koji sadržavaju olovo, kadmij, živu i šesterovalentni krom ukloniti iz otpadnog vozila kako bi se spriječile štetne posljedice za ljude ili okoliš.

(54)Kako bi se osigurala pravilna provedba Uredbe (EU) 2023/1542, sve baterije ugrađene u vozila potrebno je zasebno ukloniti iz otpadnog vozila i pohraniti na predviđeno područje radi daljnje obrade.

(55)Kako bi se povećao potencijal za ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju i obnavljanje dijelova i sastavnih dijelova i očuvala visoka vrijednost sekundarnih materijala iz otpadnih vozila, određeni dijelovi i sastavni dijelovi trebali bi se obvezno ukloniti iz otpadnog vozila prije rezanja. Ti dijelovi i sastavni dijelovi trebali bi se ukloniti ručnim ili poluautomatskim rastavljanjem. Trebalo bi se omogućiti odstupanje od zahtjeva za obvezno uklanjanje dijelova i sastavnih dijelova u određenim iznimnim slučajevima, među ostalim ako ne postoji tržišni potencijal za ponovnom uporabom, ponovnom proizvodnjom ili obnavljanjem ili ako ovlašteno postrojenje za obradu može dokazati da se primjenom tih tehnologija ti dijelovi i sastavni dijelovi mogu ukloniti jednako djelotvorno kao ručno ili poluautomatski i da se pri tome neće smanjiti kvaliteta frakcija koje proizlaze iz obrade. U tu bi svrhu Komisija trebala definirati kriterije za rezanje s drugim otpadom i granične vrijednosti za poboljšanje kvalitete izlaznih frakcija. Kako bi se uzeo u obzir znanstveni i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi mogla mijenjati Prilog VII. i dopunjavati ovu Uredbu utvrđivanjem zahtjeva za kvalitetu u pogledu izlaznih frakcija rezanja.

(57)U Uredbi (EU) 2023/1542 utvrđena su pravila za održivost, učinkovitost, sigurnost, sakupljanje, recikliranje i prenamjenu baterija i informacije koje su gospodarskim subjektima potrebne za uklanjanje baterija. U ovoj bi se Uredbi trebao uzeti u obzir Potencijal za prenamjenu baterija tako što će se baterije električnog vozila isključiti s popisa osnovnih dijelova i osnovnih sastavnih dijelova kako bi se omogućilo da se na obradu besplatno dostave električna vozila bez baterije ako posljednji vlasnik dostavi dokumentaciju kojom dokazuje da je baterijom rukovao stručni subjekt u skladu s Uredbom (EU) 2023/1542.

(58)S obzirom na prepoznati potencijal ponovne proizvodnje i obnavljanja u automobilskom sektoru i doprinos tih aktivnosti kružnom gospodarstvu gospodarskim subjektima u tom sektoru potrebna je pravna jasnoća. Stoga bi trebalo pojasniti da se dijelovi i sastavni dijelovi uklonjeni iz otpadnog vozila ili tijekom faze uporabe vozila, uključujući dijelove i sastavne dijelove uklonjene tijekom popravaka i održavanja, pogodni za ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju ili obnavljanje ne bi trebali smatrati otpadom. To je neophodno kako bi se olakšalo slanje, otprema ili bilo koji drugi prijenos takvih dijelova i sastavnih dijelova. S druge strane, dijelove i sastavne dijelove koji nisu prikladni za ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju ili obnavljanje trebalo bi smatrati otpadom i njihov bi izvoz trebalo regulirati Uredbom (EU) 2024/1157 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Odgovarajuća nacionalna tijela trebala bi moći od ovlaštenog postrojenja za obradu koje je uklonilo neki dio ili sastavni dio zatražiti dokumentaciju u kojoj je na temelju namjenske procjene potvrđena tehnička prikladnost odgovarajućih dijelova ili sastavnih dijelova za ponovnu proizvodnju, obnavljanje ili ponovnu uporabu.

(61)Kako bi se potaknuo razvoj i pravilno funkcioniranje tržišta Unije za ponovno uporabljive, obnovljene, naknadno ugrađene i ponovno proizvedene dijelove i sastavne dijelove, države članice trebalo bi se potaknuti na davanje potrebnih poticaja na nacionalnoj razini za promicanje ponovne uporabe, obnavljanja, naknadne ugradnje i ponovne proizvodnje dijelova i sastavnih dijelova, neovisno o tome jesu li uklonjeni tijekom eksploatacijske ili otpadne faze životnog vijeka vozila. Komisija bi trebala olakšati razmjenu informacija među državama članicama tako što će aktivno isticati one nacionalne poticaje koji su se u praksi pokazali najboljima s ciljem praćenja njihove djelotvornosti. Razmjenu podataka trebalo bi provesti bez nepotrebne odgode.

(63)Recikliranje sve plastike iz otpadnih vozila trebalo bi neprestano poboljšavati, a važno je zajamčiti dostatnu opskrbu reciklatima kako bi se zadovoljila potražnja za recikliranom plastikom u vozilima. Stoga je potrebno definirati specifičan cilj recikliranja 30 posto plastike iz otpadnih vozila. Taj bi cilj bio komplementaran s ciljevima za ponovnu uporabu i recikliranje (85 posto) otpadnih vozila i za ponovnu uporabu i oporabu (95 posto) otpadnih vozila prema prosječnoj težini vozila po vozilu i godini. Kako bi subjekti za gospodarenje otpadom lakše ispunili te zahtjeve, potrebno je prijelazno razdoblje od tri godine. U međuvremenu se nastavljaju primjenjivati trenutačni ciljevi za ponovnu uporabu i recikliranje (85 posto) i za ponovnu uporabu i oporabu (95 posto)otpadnih vozila, utvrđeni Direktivom 2000/53/EZ i na temelju definicije recikliranja iz te direktive. Masa reciklirane plastike i ukupna masa plastike ne bi trebale uključivati elastomere i termosetove osim poliuretanskih pjena.

(64)Trebalo bi povećati oporabu visokokvalitetnih sekundarnih materijala poboljšavanjem procesa rezanja otpadnih vozila. Stoga bi se otpadna vozila, njihovi dijelovi, sastavni dijelovi i materijali trebali rezati zajedno s ambalažnim otpadom i otpadnom električnom i elektroničkom opremom samo ako su ispunjeni određeni kriteriji u pogledu kvalitete izlaznog materijala.

(66)Otpadna vozila razvrstana su kao opasni otpad i ne smiju se izvoziti u zemlje koje nisu članice OECD-a. Otpadna vozila iz kojih je uklonjeno onečišćenje i dalje se mogu obrađivati izvan Unije pod uvjetom da se ta očišćena otpadna vozila prevoze u skladu s Uredbom (EU) 2024/1157.

(67)Ako se otpadno vozilo otprema iz Unije u treću zemlju, izvoznik bi trebao dostaviti pisani dokaz koji je odobrilo nadležno tijelo odredišne zemlje kojim se potvrđuje da se smatra da uvjeti obrade odgovaraju zahtjevima iz ove Uredbe i zahtjevima za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša utvrđenima u drugom zakonodavstvu Unije, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1157. Kako bi se razlikovale pošiljke rabljenih vozila od otpadnih vozila, nadležna tijela država članica trebala bi moći provoditi inspekcije kada posumnjaju da su vozila deklarirana kao rabljena vozila zapravo otpadna vozila. U slučaju da se takvim inspekcijama potvrdi da se dotična vozila mogu smatrati otpadnim vozilima, troškovi inspekcije i bilo kakvog povezanog skladištenja mogu se naplatiti gospodarskom subjektu odgovornom za pošiljku.

(68)Kako bi se osiguralo da se otpadna vozila obrađuju na okolišno održiv način, važno je da je status vozila jasan tijekom njegova cijelog životnog vijeka, a posebno u situacijama u kojima je potrebno razlikovati rabljena vozila od otpadnih vozila. Kad gospodarski subjekt unutar Unije prenese vlasništvo nad rabljenim vozilom, gospodarski subjekt trebao bi obavijestiti stjecatelja da vozilo nije otpadno vozilo dostavljanjem zapisnika o tehničkom pregledu vozila ili obavijestiti ga da vozilo ispunjava utvrđene kriterije o popravljivosti. Vlasnik vozila koji namjerava izvesti rabljeno vozilo izvan Unije trebao bi biti dužan dostaviti dokumentaciju da vozilo nije otpadno vozilo. Ta bi dokumentacija trebala sadržavati važeći zapisnik o tehničkom pregledu vozila ili, ako takav zapisnik nije dostupan, procjenu koju su provela nadležna tijela odgovorna za izdavanje zapisnika o tehničkom pregledu vozila. Kako bi procijenili status rabljenog vozila vlasnik vozila, drugi gospodarski subjekti i nadležna tijela trebali bi provjeriti jesu li ispunjeni određeni kriteriji kojima se određuje je li to vozilo otpadno.

(69)U akcijskom planu EU-a: „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”59 istaknuta je i potreba da Komisija predloži nove mjere za smanjivanje vanjskog ekološkog otiska Unije povezanog s izvozom otpadnih i rabljenih vozila. Uzimajući u obzir da izvoz rabljenih vozila stvara znatne probleme za okoliš i javno zdravlje, kako je dokumentirano u Programu UN-a za okoliš60, i da je Unija najveći izvoznik rabljenih vozila u svijetu, potrebno je utvrditi posebne zahtjeve na razini Unije za regulaciju izvoza rabljenih vozila (iz Unije). Zahtjevi bi se trebali temeljiti na objektivnim kriterijima na temelju kojih se utvrđuje da rabljeno vozilo nije otpadno ili da je tehnički ispravno u skladu s Direktivom 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća61 i da se treba uvrstiti u nacionalnu evidenciju o registriranim vozilima. Time bi se zajamčilo da se samo rabljena vozila koja su prikladna za vožnju na cestama Unije mogu izvoziti u treće zemlje, čime se smanjuje rizik od toga da izvoz rabljenih vozila iz Unije pridonese onečišćenju zraka ili prometnim nesrećama u trećim zemljama. Kako bi se carinskim tijelima omogućilo da provjere jesu li ti zahtjevi ispunjeni u trenutku izvoza, svatko tko izvozi rabljeno vozilo trebao bi biti obvezan tim tijelima dostaviti identifikacijski broj vozila i izjavu kojom se potvrđuje da rabljeno vozilo nije otpadno ili da se smatra tehnički ispravnim.

__________________

59 COM(2021)0400

60 https://www.unep.org/resources/report/global-trade-used-vehicles-report

61 Direktiva 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 51.).

(70)Važno je uspostaviti mehanizam kojim se može djelotvorno provjeriti sukladnost rabljenih vozila s izvoznim zahtjevima bez uvođenja prepreka u trgovinu između Unije i trećih zemalja. Komisija bi stoga trebala uspostaviti elektronički sustav koji bi tijelima u državama članicama omogućio da u stvarnom vremenu razmjenjuju i provjeravaju informacije o identifikacijskom broju vozila i tehničkoj ispravnosti rabljenih vozila za izvoz. Uzimajući u obzir postojeće mogućnosti i funkcionalnosti za razmjenu informacija o vozilima registriranima u Uniji među tijelima za registraciju vozila, Komisija je razvila MOVE-HUB, platformu za razmjenu poruka radi međusobnog povezivanja nacionalnih elektroničkih registara država članica. Države članice trebale bi se za povezivanje s elektroničkim sustavom MOVE-HUB moći koristiti Europskim informacijskim sustavom prometnih i vozačkih dozvola (EUCARIS). Na toj su platformi trenutačno međusobno povezani registri poduzeća za cestovni prijevoz (ERRU), registri vozačkih dozvola (RESPER), registri za osposobljavanje profesionalnih vozača (ProDriveNet), obavijesti o neuspješnim pregledima vozila na cesti (RSI) i registri tahografskih kartica vozača (TACHOnet). Funkcionalnost platforme MOVE-HUB trebala bi se stoga dodatno proširiti kako bi se omogućila razmjena i provjera informacija o identifikacijskom broju vozila i tehničkoj ispravnosti rabljenih vozila za izvoz. Kako bi carinska tijela mogla elektronički i automatski provjeravati ispunjava li rabljeno vozilo za izvoz izvozne zahtjeve, elektronički sustav platforme MOVE-HUB trebao bi se povezati s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća62. Tom je uredbom predviđen sveobuhvatan okvir za automatizirane kontrole koji se primjenjuje na konkretne necarinske formalnosti Unije. Stoga bi u ovoj Uredbi trebali biti utvrđeni glavni elementi koje treba provjeravati, a tehnički aspekti uvođenja te provjere bili bi utvrđeni u Uredbi (EU) 2022/2399.

__________________

62 Uredba (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 (SL L 317, 9.12.2022., str. 1.).

(73)Važno je da carinska tijela mogu provoditi kontrole rabljenih vozila za izvoz u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća63. Znatan udio rabljenih vozila koja napuštaju područje Unije namijenjen je zemljama u kojima su utvrđeni ili bi se mogli utvrditi uvozni zahtjevi, npr. zahtjevi u pogledu starosti ili emisija vozila. Važno je da carinska tijela mogu, kad treće zemlje službeno obavijeste Komisiju o tim zahtjevima, u okruženju jedinstvenog sučelja EU-a za carinu elektronički i automatski provjeriti ispunjava li rabljeno vozilo koje se izvozi te zahtjeve. Radi olakšavanja usklađenosti, Komisija bi na posebnom internetskom portalu trebala objaviti i ažurirati prijavljene posebne uvjete koji se odnose na zaštitu okoliša ili sigurnost na cestama koje su nametnule treće zemlje. Kako bi se zaštitilo okoliš i sigurnost na cestama u trećim zemljama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi definiranja tih zahtjeva.

__________________

63 Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(76)Države članice trebale bi izraditi planove inspekcijskih pregleda za praćenje nezakonite obrade vozila. Inspekcije bi trebale provjeravati poštovanje odredbi o izvozu rabljenih vozila i obradi otpadnih vozila. Svake bi se godine trebali provesti inspekcijski pregledi barem 10 posto ovlaštenih postrojenja za obradu i gospodarskih subjekata. Inspekcijski pregledi trebali bi se provoditi i u pogonima vršitelja popravaka i održavanja, mjestima za sakupljanje i drugim postrojenjima i nad gospodarskim subjektima koji mogu obrađivati otpadna vozila ili prodavati rabljena vozila ili njihove rezervne dijelove i sastavne dijelove. Potrebno je istaknuti da bi inspekcije koje se provode u skladu s ovom Uredbom trebale biti dopuna inspekcijama otpreme otpadnih vozila, koje su detaljno regulirane Uredbom (EU) 2024/1157.

(77)Države članice trebale bi uspostaviti mehanizme suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se inspekcije provodile na učinkovit način, s ciljem da se olakša sprečavanje i otkrivanje nezakonite obrade i izvoza otpadnih vozila i trajno riješi pitanje vozila za koja se ne zna gdje se nalaze. Takvi bi mehanizmi trebali omogućiti razmjenu podataka o registraciji vozila, potrebnih za praćenje vozila i provjeru jesu li ona pravilno obrađena na kraju životnog vijeka. U cilju olakšavanja suradnje među državama članicama, Komisija bi trebala uspostaviti posebnu mrežu kako bi se osigurala učinkovita koordinacija nacionalnih provedbenih politika.

(86)Vozila za koja se ne zna gdje se nalaze prepoznata su kao jedan od glavnih problema u provedbi Direktive 2000/53/EZ. Nepostojanje učinkovitog sustava za razmjenu informacija među državama članicama u stvarnom vremenu o statusu registracije vozila otežava sljedivost i prepoznato je kao uzrok velikog broja vozila za koja se ne zna gdje se nalaze u Uniji. Kako bi se pronašlo rješenje za to pitanje, Komisija je predložila reviziju Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila67. Na temelju te bi se revizije od država članica trebalo zahtijevati da za vozila registrirana na njihovu državnom području elektronički evidentiraju podatke kako bi se valjano zabilježili razlozi za poništenje registracije vozila, posebno ako je vozilo obrađeno kao otpadno vozilo u ovlaštenom postrojenju za obradu, ponovno registrirano u drugoj državi članici, izvezeno u treću zemlju izvan područja Unije ili ukradeno. Nadalje, kako bi se spriječilo nezakonito rastavljanje ili izvoz vozila koja su privremeno odjavljena, vlasnici vozila trebali bi biti obvezni bez odgode prijaviti sve promjene u vlasništvu nacionalnom tijelu za registraciju vozila. Tim se promjenama dopunjavaju i proširuju postojeći zahtjevi za države članice u pogledu elektroničkog bilježenja podataka o svim vozilima registriranima na njihovu državnom području.

__________________

67 Direktiva Vijeća 1999/37/EZ od 29. travnja 1999. o dokumentima za registraciju vozila (SL L 138, 1.6.1999., str. 57.).

(87)Budući da je potrebno zajamčiti visoku razina zaštite okoliša i uzeti u obzir znanstveni napredak, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti izvješće o primjeni ove Uredbe i njezinu učinku na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i utjecaju na okoliš. Komisija bi u svoje izvješće trebala uključiti evaluaciju odredbi o konstrukciji novih vozila, uključujući ciljeve za mogućnost ponovne uporabe, recikliranja i oporabe, o gospodarenju otpadnim vozilima, uključujući ciljeve za recikliranje i o sankcijama te procjenu potrebe i izvedivosti daljnjeg proširenja područja primjene ove Uredbe na određena vozila, kao što su vozila za stanovanje, višestupanjska vozila ili teška vozila i njihove prikolice. Ta bi se procjena trebala primarno baviti s aspektima povezanima s obradom otpadnih vozila i s važnosti i dodanom vrijednosti utvrđivanja konstrukcijskih zahtjeva te učinkom mjera koje se odnose na odredbe o postupcima koji mogu utjecati na visokokvalitetno recikliranje vozila na kraju životnog vijeka, mjera usmjerenih na rješavanje pitanja „vozila za koja se ne zna gdje se nalaze”, a posebno nezakonite obrade i izvoza otpadnih vozila, kao i učinkom razlika u nacionalnim kriterijima tehničke ispravnosti koji se primjenjuju na izvoz rabljenih vozila i na unutarnje tržište.

(88)Izvješće Komisije trebalo bi sadržavati i procjenu mjera povezanih s davanjem informacija o zabrinjavajućim tvarima koje se nalaze u vozilima i eventualnoj potrebi za poboljšanjem sljedivosti takvih tvari. Trebalo bi i procijeniti postoji li potreba za uvođenjem mjera koje se odnose na tvari koje mogu utjecati na obradu vozila kad se vozilo nađe na kraju svojeg životnog vijeka radi boljeg usklađivanja s Uredbom (EU) 2024/1781.

(95)Trebalo bi odgoditi primjenu svih odredbi koje se odnose na vozila kategorija L, M2, M3, N2, N3 i O kako bi se gospodarskim subjektima dalo dovoljno vremena za usklađivanje s novim zahtjevima. To je posebno važno u pogledu dozvola za ovlaštena postrojenja za obradu u kojima je moguće provoditi uklanjanje onečišćenja iz takvih vozila i njihovu daljnju obradu.

(c)od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 60 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] na vozila i otpadna vozila kategorija L kako je navedeno u članku 4. stavku 2. Uredbe (EU) br. 168/2013.

(d)vozila od povijesnog interesa, kako su definirana u članku 3. točki 7. Direktive 2014/45/EU i sve njihove dijelove te sastavne i rezervne dijelove potrebne za aktivnosti njihova održavanja i za očuvanje njihova povijesnog statusa;

4.Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točku (c), sljedeće se odredbe ne primjenjuju na vozila i otpadna vozila kategorija L:

Briše se.

(a)članak 4. o mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe vozila;

5.Ne dovodeći u pitanje stavak 2. točku (a), sljedeće se odredbe primjenjuju na sva vozila za posebne namjene, osim motornih vozila za stanovanje ili kampiranje i kamp-prikolica, kako su definirani u točkama 5.1. i 5.6. dijela A Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858:

6.Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točke (b) i (c), članci 16., 19., 20., 27. i od 46. do 49. primjenjuju se na vozila i otpadna vozila kategorija L, M2, M3, N2, N3 i O uz sljedeće izmjene:

(1)„vozilo” znači svako vozilo u skladu s definicijom iz članka 3. točke 15. Uredbe (EU) 2018/858 ili s popisa u članku 4. stavku 2. Uredbe (EU) br. 168/2013;

(2)„otpadno vozilo” znači vozilo koje je otpad u skladu s definicijom iz članka 3. točke 1. Direktive 2008/98/EZ ili vozila koja su nepopravljiva u skladu s kriterijima iz točke 1. dijela A Priloga I. ovoj Uredbi;

(9)„plastika” znači polimer u značenju iz članka 3. točaka 2. i 3. Uredbe Komisije (EU) br. 10/20111a, kojoj su se mogli dodati aditivi ili druge tvari koje mogu funkcionirati kao glavni strukturni sastojak konačnih materijala i predmeta;

(14)„baterija električnog vozila” znači baterija električnog vozila u skladu s definicijom iz članka 3. točke 14. Uredbe (EU) 2023/1542;

(15)„ovlašteno postrojenje za obradu” znači svaka ustanova ili poduzeće kojoj su, samostalno ili u suradnji s drugim postrojenjem za obradu, na temelju Direktive 2008/98/EZ i ove Uredbe dozvoljeni prikupljanje, skladištenje i obrada otpadnih vozila ili njihovih dijelova i sastavnih dijelova;

(18)„vršitelj popravaka i održavanja” znači fizička ili pravna osoba koja je izravno ili neizravno uključena u popravljanje i održavanje vozila, među ostalim serviseri, proizvođači ili distributeri opreme za popravak, alata ili rezervnih dijelova, kao i izdavači tehničkih informacija, automobilski klubovi, operateri za pomoć na cesti, operateri koji nude usluge provođenja pregleda i ispitivanja, operateri koji nude obuku za instalatere, proizvođači i serviseri opreme za vozila na alternativna goriva; znači i ovlašteni serviseri, trgovci i distributeri u distribucijskom sustavu određenog proizvođača u mjeri u kojoj pružaju usluge popravljanja i održavanja vozila za koje nisu članovi distribucijskog sustava proizvođača vozila;

(21)„subjekt za gospodarenje otpadom” znači svaka fizička ili pravna osoba koja profesionalno prikuplja ili obrađuje otpadna vozila ili njihove dijelove i sastavne dijelove;

(22)„proizvođač” znači svaki proizvođač, uvoznik ili distributer koji, neovisno o metodi prodaje, među ostalim u obliku ugovora na daljinu kako su definirani u članku 2. točki 7. Direktive 2011/83/EU, prvi put stavlja vozilo u distribuciju ili uporabu na državnom području države članice na profesionalnoj osnovi; za višestupanjska vozila proizvođač je proizvođač osnovnog vozila;

(23)„organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača” znači neprofitni pravni subjekt koji financijski ili financijski i operativno organizira ispunjavanje obveza proširene odgovornosti proizvođača u ime više proizvođača;

(24)„ovlašteni zastupnik za proširenu odgovornost proizvođača” znači fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u državi članici u kojoj proizvođač prvi put stavlja vozilo na raspolaganje na tržištu koja nije država članica u kojoj proizvođač ima poslovni nastan i koju je proizvođač u skladu s člankom 8.a stavkom 5. trećim podstavkom Direktive 2008/98/EZ imenovao radi ispunjavanja svojih obveza na temelju poglavlja IV. ove Uredbe;

(27)„tehnologija u fazi nakon rezanja” znači tehnike i tehnologije za obradu materijala iz izrezanih otpadnih vozila radi daljnje oporabe i recikliranja;

(28)„ponovna proizvodnja” znači standardizirana i dokumentirana industrijska radnja kojom se proizvede novi dio odnosno sastavni dio kako bi njegovo stanje i radni učinak bili isti ili bolji od stanja i radnog učinka dijelova i sastavnih dijelova uklonjenih iz vozila ili otpadnih vozila, pri čemu je na tom novom dijelu odnosno sastavnom dijelu napravljena barem jedna promjena koja utječe na sigurnost, radni učinak, namjenu ili tip; postupak je u skladu s posebnim tehničkim specifikacijama, uključujući standarde inženjerstva, kvalitete i ispitivanja, a proizvodi su u potpunosti zajamčeni;

(29)„obnavljanje” znači aktivnosti poduzete radi pripremanja, čišćenja, ispitivanja i, prema potrebi, popravljanja sastavnog dijela uklonjenog iz vozila kako bi se obnovila njegova funkcionalnost ili radni učinak;

(35)„gospodarski subjekti” znači proizvođači, skupljači, postrojenja za rastavljanje, postrojenja za recikliranje, osiguravajuća društva koja nude osiguranje vozila, dobavljači, vršitelji popravaka i održavanja, subjekti koji se bave ponovnom proizvodnjom, subjekti za gospodarenje otpadom i svi drugi subjekti koji sudjeluju u konstrukciji vozila, trgovini rabljenim vozilima ili gospodarenju otpadnim vozilima i njihovim dijelovima, sastavnim dijelovima, osnovnim proizvodom ili dijelom i materijalima;

(e)„zabrinjavajuća tvar” i „nosač podataka” iz članka 2. točaka 27. i 29. Uredbe (EU) 2024/1781;

1.Svako vozilo koje pripada novom tipu vozila homologiranom od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 72 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe] na temelju Uredbe (EU) 2018/858 mora biti konstruirano tako da se:

(c)provjeravaju potpunost informacija dobivenih od dobavljača;

Komisija je do [OP: unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 35 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] dužna donijeti provedbeni akt kojim se uspostavlja metodologija za izračun i provjeru stopa mogućnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe vozila, uzimajući u obzir elemente iz Priloga II. i normu ISO 22628:2002.

1.Prisutnost zabrinjavajućih tvari u vozilima i njihovim dijelovima i sastavnim dijelovima mora biti što manja, do razine potrebne kako bi se spriječio štetan učinak na zdravlje ljudi i okoliš tijekom čitavog njihovog životnog ciklusa.

2.Nijedan novi tip vozila koji je homologiran od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 72 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe], ni nijedan novi dio ili sastavni dio koji se stavlja na tržište za takva vozila, prema Uredbi (EU) 2018/858 ne smije sadržavati olovo, živu, kadmij ili šesterovalentni krom.

5.Na zahtjev Komisije i u roku od 12 mjeseci od zahtjeva Europska agencija za kemikalije („Agencija”) je dužna pripremiti izvješće na temelju savjetovanja s dionicima i stručnjacima iz industrije o tehničkoj i gospodarskoj izvedivosti alternativa koje se odnose na postojeća izuzeća navedena u Prilogu III. i, na temelju te procjene, obrazloženi prijedlog za određenu izmjenu izuzeća.

6.Odmah po primitku zahtjeva Komisije Agencija je dužna na svojim internetskim stranicama objaviti obavijest o pripremi izvješća o mogućoj izmjeni izuzeća iz Priloga III. i pozvati sve zainteresirane strane da dostave primjedbe u roku od 12 tjedana od datuma objavljivanja obavijesti. Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje sve primjedbe zainteresiranih strana.

7.Najkasnije 12 mjeseci nakon što se Komisiji dostavi izvješće iz stavka 4., Odbor za socioekonomsku analizu Agencije, uspostavljen u skladu s člankom 76. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 1907/2006, donosi mišljenje o izvješću i specifičnih predloženim izmjenama. Agencija to mišljenje bez odgode dostavlja Komisiji.

Plastika koja se nalazi u svakom novom tipu vozila koji je homologiran od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 72 mjeseca od dana stupanja Uredbe na snagu] u skladu s Uredbom (EU) 2018/858 mora sadržavati najmanje 20 posto masenog udjela plastike reciklirane iz plastičnog otpada nakon potrošnje koja se distribuira duž lanca nadzora u skladu s normom ISO 22095:2020.

2.Do ... [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija je dužna donijeti delegirani akt u skladu s člankom 50. radi dopune ove Uredbe definiranjem metodologije za izračun i provjeru, za potrebe stavka 1. ovog članka, uporabe plastike oporabljene iz otpada prije i nakon potrošnje, odnosno iz otpadnih vozila, za proizvodnju tipa vozila koji uzima u obzir najbolju dostupnu tehnologiju recikliranja.

Do ... [OP: unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 50. radi dopunjavanja ove Uredbe utvrđivanjem minimalnog udjela čelika recikliranog iz željeznih otpadaka i minimalnog udjela recikliranog aluminija i njegovih slitina koji trebaju biti prisutni i ugrađeni u tipove vozila koji se homologiraju u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2018/858. Tim delegiranim aktom određuje se i datum primjene obveze minimalnog udjela recikliranog sadržaja. Smatra se da čelik koji se upotrebljava kao materijal za ojačanje u gumama ne ulazi u područje primjene tog delegiranog akta.

Minimalni udio recikliranog čelika i aluminija i njegovih slitina iz prvog podstavka temelji se na studiji izvedivosti koju provodi Komisija. Studija mora biti dovršena do [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] pri čemu se posebno moraju razmotriti sljedeći aspekti:

(a)postojeća i predviđena dostupnost željeznih otpadaka uključujući skupine plosnatih i dugih proizvoda od ugljičnog čelika i nehrđajućeg čelika;

(b)postojeći udio željeznih otpadaka u različitim poluproizvodima i međuproizvodima od čelika povezanima sa skupinama čelika korištenima u vozilima i očekivane promjene povezane s tranzicijom automobilske industrije;

(c)potencijalno povećanje korištenja željeznih otpadaka od strane proizvođača u vozilima koja će se homologirati u budućnosti, uzimajući u obzir različita ograničenja sastava koja se primjenjuju na svaku skupinu proizvoda od čelika;

(d)relativna potražnja u automobilskom sektoru u odnosu na potražnju za otpadom od željeznih otpadaka u ostalim sektorima s obzirom na sposobnost toleriranja sadržaja bakra i drugih neželjenih nečistoća;

(e)ekonomska održivost, tehnički i znanstveni napredak, uključujući promjene u dostupnosti tehnologija recikliranja u vezi sa stopama recikliranja čelika kao i postojeći doprinos recikliranja otpadaka prije potrošnje;

(f)doprinos koji minimalni udio recikliranog sadržaja čelika, čelika s niskom razinom CO2 te aluminija i njegovih slitina u vozilima daje otvorenoj strateškoj autonomiji Unije i njezinim klimatskim i okolišnim te industrijskim ciljevima, posebno u pogledu stvaranja vodećih tržišta;

(g)potreba za sprečavanjem nerazmjernih negativnih posljedica na cjenovnu pristupačnost vozila;

(h)utjecaj na ukupne troškove i konkurentnost automobilskog sektora i cijelog lanca vrijednosti;

Do ... [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi delegirani akt kojim se uspostavlja metodologija za izračun i provjeru recikliranog sadržaja aluminija i njegovih slitina te čelika iz željeznih otpadaka i, prema potrebi, udjela čelika s niskom razinom CO2 koji treba biti prisutan i ugrađen u tipovima vozila.

Ti se delegirani akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50.

Do [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija je dužna donijeti delegirani akt u skladu s člankom 50. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem minimalnog udjela:

(a)magnezija i njegovih slitina recikliranih iz otpada prije i nakon potrošnje i ugrađenih u tipove vozila; i

(b)neodimija, disprozija, praseodimija, terbija, samarija i bora recikliranih iz otpada prije i nakon potrošnje i ugrađenih u trajne magnete u motorima električnog pogona.

Delegiranim aktom iz prvog podstavka određuje se i datum primjene obveze minimalnih udjela recikliranog sadržaja.

Minimalni udio recikliranog sadržaja materijala navedenih u prvom podstavku temelji se na studiji izvedivosti koju provodi Komisija. Komisija je dužna dovršiti studiju do [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe], uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

(a)postojeća i predviđena dostupnost materijala navedenih u drugom podstavku recikliranih iz otpada prije i nakon potrošnje;

Do ... [OP molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi delegirani akt kojim se uspostavlja metodologija za izračun i provjeru udjela materijala iz ovog stavka recikliranih iz otpada prije i nakon potrošnje u tipovima vozila.

Taj se delegirani akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50.

1.Konstrukcija svakog novog vozila koje pripada tipu vozila koji je homologiran od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan u mjesecu nakon 72 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] mora biti takva da omogućuje jednostavno uklanjanje dijelova i sastavnih dijelova navedenih u dijelu C Priloga VII. iz tog vozila u otpadnoj fazi njegova životnog vijeka radi zamjene, ponovne uporabe, recikliranja, ponovne proizvodnje ili obnavljanja, ako je to tehnički izvedivo.

2.Svako vozilo koje pripada novom tipu vozila homologiranom od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan u mjesecu nakon 72 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] na temelju Uredbe (EU) 2018/858 mora s obzirom na elemente za spajanje, pričvršćivanje i brtvljenje biti proizvedeno tako da ovlaštena postrojenja za obradu i vršitelji popravaka i održavanja mogu na lak i nerazoran način ukloniti i zamijeniti baterije i baterijske sklopove električnog vozila i motore električnog pogona u vozilu u eksploatacijskoj i otpadnoj fazi životnog vijeka tog vozila.

1.Proizvođači su dužni dokazati da su novi tipovi vozila koje su proizveli i koji su stavljeni na tržište homologirani na temelju zahtjeva iz Uredbe (EU) 2018/858, Uredbe (EU) br. 168/2013 i ove Uredbe.

2.Za potrebe homologacije vozila na koja se odnose zahtjevi iz članka 4., članka 5. stavaka 1. i 2., članka 6. ili članka 7. proizvođač su dužni pripremiti dokumentaciju kojom dokazuje da su ti zahtjevi ispunjeni i koju:

(a)prilaže u opisnu mapu iz članka 24. Uredbe (EU) 2018/858 ili članka 27. Uredbe (EU) br. 168/2013, ovisno o slučaju; i

(b)dostavlja homologacijskom tijelu u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) 2018/858 ili člankom 26. Uredbe (EU) br. 168/2013, ovisno o slučaju.

Briše se.

4.Za potrebe homologacije vozila na koja se primjenjuju zahtjevi iz članka 10. proizvođač je dužan pripremiti informacije iz članka 10. stavka 1. pa ih priložiti u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2018/858 uz zahtjev za homologaciju tipa iz članka 23. te uredbe dostavljenom homologacijskom tijelu ili u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 168/2013 homologacijskom tijelu uz zahtjev za homologaciju tipa iz članka 26. Uredbe (EU) br. 168/2013.

5.Za potrebe homologacije vozila na koja se primjenjuju zahtjevi iz članka 11. proizvođač je dužan uz zahtjev za homologaciju iz članka 23. Uredbe (EU) 2018/858 homologacijskom tijelu u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (a) te uredbe dostaviti i izjavu kojom se potvrđuje sukladnost sa zahtjevom iz članka 11. stavka 1. ili u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 168/2013 homologacijskom tijelu uz zahtjev za homologaciju tipa iz članka 26. Uredbe (EU) br. 168/2013.

1.Proizvođači vozila dužni su od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] sastaviti strategiju za kružnost na razini proizvođača i kopiju dostaviti Komisiji.

2.U strategiji za kružnost opisuju se mjere koje proizvođač poduzima kako bi ispunio svoje obveze ispunjavanja zahtjeva za kružnost iz poglavlja II. Strategijom za kružnost moraju se uzeti u obzir kapaciteti i informacije koje su stvarno dostupne od dobavljača, posebno MSP-ova.

Briše se.

5.Proizvođač je obvezan primjenjivati mjere navedene u strategiji za kružnost i poduzeti potrebne naknadne radnje te je svakih pet godina obvezan ažurirati strategiju u skladu s dijelom B Priloga IV. navodeći relevantne nove promjene u strategiji za kružnost.

Briše se.

8.Komisija je dužna do [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 83 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] izraditi i objaviti izvješće o kružnosti u automobilskom sektoru, nakon čega je dužna to raditi svakih pet godina. Izvješće se prvenstveno temelji na strategijama za kružnost i ažuriranim verzijama tih strategija.

Proizvođači za svaki novi tip vozila koji je homologiran od ... [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 12 mjeseci od datuma donošenja delegiranih akata kojima se uspostavljaju metodologije za izračun i provjeru recikliranog sadržaja prisutnog u vozilima u skladu s člankom 6.] na temelju Uredbe (EU) 2018/858 dostavljaju izjavu o odgovarajućem recikliranom sadržaju:

(d)čelika i njegovih slitina;

Izjava se odnosi na reciklirani sadržaj tih materijala prisutan u tipu vozila i navodi, po udjelu materijala, kao i za plastične sastavne dijelove teže od 100 g, je li materijal recikliran iz otpada prije potrošnje ili iz otpada nakon potrošnje.

3.Odstupajući od stavka 1., ne primjenjuje se zahtjev za dostavljanje izjave o recikliranom sadržaju određenog materijala ako je za taj materijal utvrđen cilj prema članku 6. stavcima 1., 3. ili 4.

1.Od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] proizvođači su, za nova homologirana vozila, dužni subjektima za gospodarenje otpadom, vršiteljima popravaka i održavanja te hitnim službama dati, među ostalim putem postojećih alata kojima se koristi automobilska industrija, neograničen, standardiziran i nediskriminirajući pristup informacijama navedenima u Prilogu V., koje im omogućuju pristupanje sljedećim dijelovima, sastavnim dijelovima i materijalima u vozilima te njihovo uklanjanje i zamjenu:

(a)baterijama za električna vozila i njihovim baterijskim sklopovima ugrađenima u vozilo;

(e)dijelovima i sastavnim dijelovima koji su u trenutku homologacije vozila sadržavali kritične sirovine kako su navedene u članku 28. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1252;

Proizvođači su se dužni pobrinuti za suradnju s ovlaštenim postrojenjima za obradu, vršiteljima naknadne ugradnje i vršiteljima popravaka i održavanja uspostavljanjem potrebnih komunikacijskih platformi za pružanje i ažuriranje informacija iz stavka 1. i informacija navedenih u Prilogu V.

Proizvođači daju informacije iz prvog podstavka bez naknade. Proizvođači mogu subjektima za gospodarenje otpadom i vršiteljima popravaka i održavanja naplatiti razumne i proporcionalne naknade u mjeri potrebnoj za pokrivanje stvarnih administrativnih troškova nastalih zbog omogućivanja pristupa potrebnim informacijama na komunikacijskim platformama.

Briše se.

2.Od ... [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] proizvođači su odgovorni da se na dijelovima i sastavnim dijelovima vozila koji sadržavaju trajne magnete nalazi uočljiva, jasno čitljiva i neizbrisiva oznaka na kojoj su navedene informacije u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 2024/1252.

Digitalna putovnica o kružnosti vozila

1.Od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 72 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] svako vozilo stavljeno na tržište mora imati digitalnu putovnicu o kružnosti vozila, koja mora biti usklađena i interoperabilna s drugim ekološkim putovnicama za vozila uspostavljenima na temelju prava Unije i, ako je to moguće, integrirana u njih.

2.Putovnica o kružnosti vozila mora sadržavati informacije iz članka 5. stavaka 2. i 3. te članaka 10. i 11. ove Uredbe u digitalnom formatu i biti dostupna bez naknade.

3.Proizvođač je dužan u trenutku stavljanja vozila na tržište pobrinuti se za točnost, potpunost i ažurnost informacija u putovnici o kružnosti vozila.

5.Putovnica o kružnosti vozila za vozilo koje je postalo otpadno vozilo poništava se najranije šest mjeseci od izdavanja potvrde o izvozu ili uništenju tog otpadnog vozila.

Do [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 60 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za:

(a)način pristupa putovnici o kružnosti vozila i osnovne zahtjeve tehničkog rješenja za takav pristup, na način kojim se ne isključuju tehnološka rješenja;

i.interoperabilnost i usklađenost putovnice o kružnosti vozila s drugim putovnicama propisanima zakonodavstvom Unije;

Proizvođači od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] imaju obvezu proširene odgovornosti proizvođača za vozila koja prvi put stavljaju na raspolaganje na tržištu unutar državnog područja države članice. Program koji proizvođači uspostave za izvršavanje te odgovornosti mora biti usklađen s člancima 8. i 8.a Direktive 2008/98/EZ i sa zahtjevima iz ovog poglavlja.

Države članice dužne su do [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 35 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] uspostaviti registar proizvođača, ili koristiti postojeći registar proizvođača, radi praćenja sukladnosti proizvođača sa zahtjevima iz ovog poglavlja.

U tom se registru navode poveznice na internetske stranice drugih nacionalnih registara proizvođača kako bi se proizvođači ili ovlašteni zastupnici lakše registrirali za proširenu odgovornost proizvođača u svim državama članicama.

Proizvođači stavljaju vozila na raspolaganje na tržištu države članice samo ako su registrirani u toj državi članici ili, u slučaju ovlaštenja, ako su u toj državi članici registrirani njihovi ovlašteni zastupnici za proširenu odgovornost proizvođača.

6.Obveze iz ovog članka može u ime proizvođača ispunjavati ovlašteni zastupnik za proširenu odgovornost proizvođača. Ako u određenoj zemlji jedan ovlašteni zastupnik zastupa više proizvođača, taj ovlašteni zastupnik zasebno navodi ime i kontaktne podatke za svakog od zastupanih proizvođača.

11.Proizvođač ili, ako je primjenjivo, proizvođačev ovlašteni zastupnik za proširenu odgovornost proizvođača ili organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača u ime proizvođača koje zastupa bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležno tijelo o svim promjenama informacija upisanih u registar i o svakom trajnom prestanku stavljanja vozila upisanog u registar na raspolaganje na tržištu na državnom području države članice.

12.Proizvođač ili, ako je primjenjivo, proizvođačev ovlašteni zastupnik za proširenu odgovornost proizvođača ili organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača izvješćuje nadležno tijelo odgovorno za registar o izvršavanju obveza proširene odgovornosti proizvođača.

2.Organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača dužne su štititi povjerljivost podataka koje posjeduju s obzirom na vlasničke informacije ili informacije koje se mogu izravno povezati s pojedinim proizvođačima ili njihovim ovlaštenim zastupnicima za proširenu odgovornost proizvođača.

3.Osim informacija iz članka 8.a stavka 3. točke (e) Direktive 2008/98/EZ, organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača ili pojedinačni proizvođači dužni su barem jednom godišnje na svojim internetskim stranicama objavljivati, podložno povjerljivosti poslovnih i industrijskih informacija, informacije o sakupljanju otpadnih vozila i postignutim ciljevima ponovne uporabe i recikliranja te ponovne uporabe, oporabe i recikliranja plastike od strane proizvođača koji su im povjerili izvršavanje obveze proširene odgovornosti proizvođača ili od strane proizvođača koji tu obvezu ispunjava samostalno.

4.Organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača osiguravaju razmjernu zastupljenost proizvođača i subjekata za gospodarenje otpadom koji se bave sakupljanjem i obradom otpadnih vozila u svojim upravnim tijelima, uključujući izvršne i savjetodavne odbore.

(a)troškove sakupljanja otpadnih vozila koji su nužni za ispunjavanje zahtjeva iz članaka od 23. do 26. i troškove obrade otpadnih vozila koji su nužni za ispunjavanje zahtjeva iz članaka od 27. do 30. i članaka 34. i 35., uzimajući u obzir prihode subjekata za gospodarenje otpadom koji su ostvareni od prodaje rabljenih rezervnih dijelova i rabljenih rezervnih sastavnih dijelova, prodaje otpadnih vozila koja su podvrgnuta uklanjanju onečišćenja ili prodaje sekundarnih sirovina recikliranih iz otpadnih vozila;

(b)troškove kampanja informiranja radi obavještavanja javnosti i poboljšanja sakupljanja otpadnih vozila;

Briše se.

(d)administrativne troškove osiguravanja dostupnosti podataka, prikupljanja podataka i njihova dostavljanja nadležnim tijelima;

U slučaju pojedinačnog ispunjavanja obveza proširene odgovornosti proizvođača proizvođači daju jamstvo za vozila koja prvi put stavljaju na tržište na državnom području države članice. Tim jamstvom osigurava se financiranje radnji iz stavka 1. koje se odnose na ta vozila, među ostalim u slučaju trajnog prestanka njihova rada ili nesolventnosti.

1.U slučaju kolektivnog ispunjavanja obveza proširene odgovornosti proizvođača organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača osiguravaju da su financijski doprinosi koje im plaćaju proizvođači prilagođeni, uzimajući u obzir barem sljedeće:

(a)masu vozila, isključujući baterije električnog vozila;

Briše se.

(e)udio materijala i tvari zbog kojih visokokvalitetno recikliranje nije moguće;

(a)pisanim ovlaštenjem određuje ovlaštenog zastupnika da djeluje u njegovo ime u odnosu na posebne zadaće s obzirom na obveze proizvođača u pogledu proširene odgovornosti proizvođača u svakoj državi članici;

U tu svrhu proizvođači ili, ako su imenovane u skladu s člankom 18., organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača uspostavljaju ili sudjeluju u uspostavljanju sustava za sakupljanje, uključujući mjesta za sakupljanje.

(b)imaju odgovarajuću dostupnost ovlaštenih postrojenja za obradu i mjesta za sakupljanje, uzimajući u obzir broj stanovnika, gustoću naseljenosti i očekivanu količinu otpadnih vozila, koja nisu ograničena na područja u kojima su sakupljanje i naknadno gospodarenje najprofitabilniji;

Briše se.

(d)omogućuju sakupljanje otpadnih vozila koja su stavili na raspolaganje na tržištu, neovisno o njihovu podrijetlu;

(e)omogućuju besplatnu otpremu svih otpadnih vozila u ovlaštena postrojenja za obradu ili mjesta za sakupljanje kako je propisano u članku 24. stavku 2.

3.Proizvođači ili, ako su imenovane u skladu s člankom 18., organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača objavljuju i redovito ažuriraju popis mjesta za sakupljanje i ovlaštenih postrojenja za obradu na svojim internetskim stranicama i provode edukativne kampanje radi promicanja sustava za sakupljanje otpadnih vozila i informiranja o posljedicama koje za okoliš imaju nepropisno sakupljanje i nepropisna obrada otpadnih vozila.

Mjesta za sakupljanje koja nisu ovlaštena postrojenja za obradu mogu sakupljati otpadna vozila.

(c)jamčiti da će sva sakupljena otpadna vozila biti premještena u ovlašteno postrojenje za obradu u roku od šest mjeseci od zaprimanja otpadnog vozila; i

5.Mjesta za sakupljanje ili ovlaštena postrojenja za obradu, dužni su vlasniku vozila izdati dokument u elektroničkom obliku kojim se potvrđuje zaprimanje otpadnog vozila te elektronički dostaviti taj dokument u skladu s postupkom uspostavljenim u skladu s člankom 25. stavkom 2. relevantnim tijelima države članice, uključujući nadležna tijela određena na temelju članka 14.

2.Otprema otpadnog vozila u ovlašteno postrojenje za obradu ili na mjesto za sakupljanje je besplatna za posljednjeg vlasnika vozila, osim ako otpadnom vozilu nedostaje neki bitan dio ili sastavni dio ili ako sadržava otpad koji je dodan u otpadno vozilo.

(a)nakon primitka informacija da vozilo ispunjava bilo koji od kriterija za utvrđivanje nepopravljivosti utvrđenih u točki 1. dijela A Priloga I. bez nepotrebne odgode doprema otpadno vozilo u ovlašteno postrojenje za obradu ili, u slučajevima iz članka 23. stavka 4., na mjesto za sakupljanje;

(b)relevantnom tijelu nadležnom za registraciju predočava potvrdu o uništenju, osim u slučajevima u kojima postoji internetski postupak kojim se omogućuje obavješćivanje ili obrada odjave vozila od strane ovlaštenih postrojenja za obradu.

2.Ovlaštena postrojenja za obradu dužna su se pobrinuti da je sva obrada otpadnih vozila barem u skladu s člancima 28, 29, 30., 31., 32., 34. i 35. i 36. i Prilogom VII. ove Uredbe i da se primjenjuju najbolje dostupne tehnike kako su definirane u članku 3. stavku 10. Direktive 2010/75/EU.

(c)prije rezanja ili zbijanja u slučaju ručnog ili (polu)automatiziranog rastavljanja na nerazoran način uklanjaju dijelove i sastavne dijelove navedene u dijelu C Priloga VII. iz otpadnog vozila radi odvajanja sastavnih dijelova s potencijalom za ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju ili obnavljanje, u skladu s člancima 30. i 31., uzimajući u obzir tržišni potencijal za ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju ili obnavljanje tih dijelova ili sastavnih dijelova te potrebu za visokom kvalitetom otpadaka;

(d)obrađuju sva otpadna vozila i njihove dijelove, sastavne dijelove i materijale u skladu s hijerarhijom otpada i općim zahtjevima utvrđenima u članku 4. Direktive 2008/98/EZ;

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50. radi izmjene Priloga VII. prilagođavanjem minimalnih zahtjeva za obradu otpadnih vozila znanstvenom i tehničkom napretku tehnologija obrade, među ostalim:

5.Države članice potiču ovlaštena postrojenja za obradu da uvedu certificirane sustave upravljanja okolišem i provode kontrole u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009.

1.Ovlaštena postrojenja za obradu i drugi subjekti za gospodarenje otpadom od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] traže da im se prilikom dopreme otpadnih vozila na rezanje s vozila uklone onečišćenja u skladu s člankom 29., a njihovi dijelovi i sastavni dijelovi uklone u skladu s člankom 30. te da im se dostavi:

3.Ovlaštena postrojenja za obradu i subjekti za gospodarenje otpadom koji obavljaju rezanje otpadnih vozila mogu miješati otpadna vozila, njihove dijelove, sastavne dijelove i materijale s ambalažnim otpadom i otpadnom električnom i elektroničkom opremom pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji i da se primjenjuju granične vrijednosti iz dijela G Priloga VII. te da je osigurana sljedivost povezana s izvješćivanjem, da se postupkom rezanja ne smanjuje kvaliteta tokova otpada u usporedbi s odvojenom obradom te da je dobiveni materijal u skladu s visokim standardima kvalitete.

1.Ovlašteno postrojenje za obradu u roku od 30 dana nakon dopreme otpadnih vozila u postrojenje uklanja onečišćenja iz takvih vozila u skladu s minimalnim zahtjevima utvrđenima u dijelu B Priloga VII. prije njegove daljnje obrade.

2.Fluidi i tekućine navedeni u dijelu B Priloga VII. sakupljaju se i skladište zasebno u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu A Priloga VII. Otpadna ulja sakupljaju se i skladište zasebno od ostalih fluida i tekućina te se obrađuju u skladu s člankom 21. Direktive 2008/98/EZ. Tekućine iz klimatizacijskih sustava koje se upotrebljavaju u sustavima za upravljanje toplinom prikupljaju se i pohranjuju odvojeno od ostalih tekućina te se oporabljuju u skladu s Uredbom (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća1a i, ako je to tehnički i ekonomski izvedivo, recikliraju ili obnavljaju te ponovno upotrebljavaju.

Obvezno uklanjanje dijelova i sastavnih dijelova prije rezanja radi ponovne uporabe, ponovne proizvodnje, popravka i recikliranja

1.Ovlaštena postrojenja za obradu od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan u mjesecu nakon 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] dužna su se pobrinuti da se dijelovi i sastavni dijelovi navedeni u dijelu C Priloga VII. uklone iz otpadnog vozila prije rezanja. Kako bi se provjerio tržišni potencijal za ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju i popravak, procjena tih dijelova provodi se u skladu s člankom 31. prije rastavljanja. Ta se procjena provodi nakon uklanjanja onečišćenja iz članka 29.

Dijelovi i sastavni dijelovi koji nemaju tržišnog potencijala za ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju i popravak ne moraju se ukloniti prije rezanja, ako ovlašteno postrojenje za obradu dokaže da se tehnologijama u fazi nakon rezanja materijale iz dijelova i sastavnih dijelova navedenih u stavcima 6. te od 13. do 19. dijela C Priloga VII. odvaja i isporučuje ekvivalentan reciklirani materijal jednako učinkovito kao ručnim ili poluautomatiziranim rastavljanjem.

Za potrebe prvog podstavka, ovlašteno postrojenje za obradu isporučuje visoko kvalitetne materijale dobivene rezanjem kako je utvrđeno delegiranim aktom iz članka 28. stavka 4. i dostavlja informacije navedene u dijelu G Priloga VII.

Od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] svaki gospodarski subjekt koji prodaje rabljene, ponovno proizvedene ili obnovljene rezervne dijelove i sastavne dijelove dužan je:

Države članice od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] donose potrebne poticajne mjere za promicanje ponovne uporabe, ponovne proizvodnje, naknadne ugradnje i obnavljanja dijelova i sastavnih dijelova, neovisno o tome jesu li uklonjeni u eksploatacijskoj fazi ili fazi na kraju životnog vijeka vozila.

(b)gospodarske poticaje kako bi se nagradili proizvođači koji premašuju minimalne standarde te dodatno potaknula uporaba rabljenih, ponovno proizvedenih ili obnovljenih rezervnih dijelova i sastavnih dijelova.

1.Države članice od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan kalendarske godine nakon 36 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] donose potrebne mjere kojima osiguravaju da su subjekti za gospodarenje otpadom ispunili sljedeće ciljeve:

2.Države članice od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan kalendarske godine nakon 60 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] osiguravaju da subjekti za gospodarenje otpadom postignu godišnji cilj za recikliranje plastike od najmanje 30 posto ukupne mase plastike sadržane u otpadnim vozilima.

1.Obrada otpadnih vozila može se obavljati izvan Unije, pod uvjetom da je otprema otpadnih vozila u skladu s Uredbom (EU) 2024/1157.

2.Otpreme otpadnih vozila iz Unije u treću zemlju u skladu sa stavkom 1. obuhvaćene su obvezama i ciljevima utvrđenima u članku 34. samo ako izvoznik otpadnih vozila dostavi dokumentaciju o odredištu koju je odobrilo nadležno tijelo kojom se dokazuje da je obrada obavljena u uvjetima koji se smatraju istovjetnim zahtjevima iz ove Uredbe i zahtjevima za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša iz drugog zakonodavstva Unije.

Briše se.

Razlika između rabljenih i otpadnih vozila za potrebe izvoza

U svrhu izvoza rabljenog vozila, vlasnik vozila mora moći dostaviti dokumentaciju carinskim tijelima i svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi zainteresiranoj za uvoz tog vozila kojom se dokazuje da vozilo nije otpadno vozilo. Ta dokumentacija sadržava važeći zapisnik o tehničkom pregledu vozila ili, ako takav zapisnik nije dostupan, procjenu koju su provela nadležna tijela odgovorna za izdavanje zapisnika o tehničkom pregledu vozila na temelju kriterija iz Priloga I. U slučaju sumnje da rabljeno vozilo može biti otpadno vozilo, nadležna tijela mogu zahtijevati od vlasnika vozila da dostavi dodatnu dokumentaciju o tome da predmetno vozilo nije otpadno vozilo.

1.Rabljena vozila za izvoz od [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] podliježu provjerama i zahtjevima utvrđenima u ovom odjeljku.

(a)ako nisu otpadna vozila kako je utvrđeno u članku 37.;

Briše se.

Briše se.

1.Prije puštanja rabljenih vozila u izvoz carinska tijela na temelju identifikacijskog broja vozila i imena države članice u kojoj je ono posljednje registrirano elektronički i automatski provjeravaju preko elektroničkih sustava iz članka 45. je li vozilo tehnički ispravno i je li otpadno vozilo u skladu s člankom 37.

2.Ako informacije dostavljene ili stavljene na raspolaganje carinskim tijelima ne odgovaraju informacijama o tehničkoj ispravnosti vozila u nacionalnim registrima vozila i nacionalnim elektroničkim sustavima u skladu sa stavkom 1., carinska tijela ne smiju pustiti to vozilo u izvoz, nego preko tih sustava o tome obavješćuju predmetnu fizičku ili pravnu osobu.

3.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta za sukladnost iz stavka 2. o posebnim uvjetima koje treća zemlja uvoza primjenjuje na uvoz rabljenih vozila u vezi sa zaštitom okoliša i sigurnošću na cestama ako je ta treća zemlja obavijestila Komisiju o takvim uvjetima. Ti se uvjeti mogu provjeriti uspoređivanjem s informacijama dostupnima u elektroničkim sustavima iz članka 45. stavka 1.

1.Ako carinska tijela sumnjaju da rabljeno vozilo za izvoz možda ne ispunjava zahtjeve iz ovog odjeljka, carinska tijela odmah suspendiraju puštanje tog rabljenog vozila u izvoz sve dok ne dobiju potpune informacije na temelju kojih mogu donijeti konačnu odluku. Carinska tijela također odmah obavješćuju nadležna tijela o suspenziji i prosljeđuju im sve relevantne informacije potrebne za utvrđivanje ispunjava li rabljeno vozilo zahtjeve iz ove Uredbe i može li se pustiti u izvoz.

3.Nakon svakog puštanja rabljenog vozila u izvoz carinska tijela obavješćuju o tom puštanju u izvoz nadležno tijelo države članice u kojoj je to vozilo bilo registrirano u trenutku izvoza. Nadležno tijelo te države članice unosi te informacije u svoj nacionalni registar vozila.

1.Elektronički sustav MOVE-HUB koji je razvila Komisija služi za razmjenu i provjeru identifikacijskih brojeva vozila i informacija o registraciji i tehničkoj ispravnosti među nacionalnim registrima vozila i elektroničkim sustavima za tehničku ispravnost država članica i za povezivanje s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu kad je to potrebno radi provjera i zahtjeva utvrđenih u ovom odjeljku.

Komisija do ... [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan mjeseca nakon 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe] donosi provedbene akte kojima se utvrđuju potrebni mehanizmi za uvođenje funkcionalnosti MOVE-HUB-a iz stavka 2., uključujući tehničke aspekte potrebne za povezivanje nacionalnih elektroničkih sustava i MOVE-HUB-a, uvjete za povezivanje s MOVE-HUB-om, podatke koje nacionalni sustavi trebaju slati i format za prenošenje tih podataka kroz međusobno povezane nacionalne sustave.

(c)drugih postrojenja i gospodarskih subjekata koji mogu obrađivati otpadna vozila ili prodavati rabljene rezervne dijelove i sastavne dijelove uklonjene iz otpadnih vozila.

3.Države članice provode i redovne inspekcijske preglede u vezi s izvozom rabljenih vozila kako bi provjerile poštovanje članka 38.

1.Kad je riječ o relevantnim nadležnim tijelima uključenima u izvršavanje odredbi ove Uredbe, države članice uspostavljaju djelotvorne mehanizme za suradnju i koordinaciju svih tih tijela na nacionalnoj razini u vezi s razvojem i primjenom provedbenih politika i aktivnosti povezanih s praćenjem registracije vozila i odjave, suspenzije i poništavanja registracije vozila za koja se ne zna gdje se nalaze, izdavanjem potvrde o uništenju, izvozom rabljenih vozila i sa sprečavanjem nezakonite obrade i izvoza otpadnih vozila.

Države članice međusobno surađuju, bilateralno i multilateralno kako bi se lakše sprečavalo i otkrivalo nezakonite obrade i izvoz otpadnih vozila i radi rješavanja problema vozila za koja se ne zna gdje se nalaze. Relevantne informacije o registraciji vozila i odjavi, suspenziji i poništenju registracije vozila države članice razmjenjuju elektroničkim sustavom za razmjenu informacija iz članka 45. Razmjenjuju i relevantne informacije o ovlaštenim postrojenjima za obradu i vršiteljima popravaka i održavanja bez statusa ovlaštenog postrojenja za obradu i o drugim postrojenjima i gospodarskim subjektima koji mogu obavljati radnje povezane s obradom otpadnih vozila. Razmjenjuju iskustvo i znanje u pogledu mjera izvršavanja u okviru uspostavljenih struktura.

(a)donesenih poticajnih mjera za promicanje ponovne uporabe, ponovne proizvodnje i obnavljanja dijelova i sastavnih dijelova u skladu s člankom 33 i njihova učinka;

Komisija pregledava izvješća koja dostave države članice i sastavlja i objavljuje izvješća o primljenim informacijama kako bi ocijenila provedbu ove Uredbe u državama članicama i olakšala razmjenu informacija o najboljim primjerima iz prakse koji se primjenjuju u državama članicama.

i.metodologiju za određivanje količine i mase dijelova, sastavnih dijelova i materijala koji su uklonjeni u svrhe iz stavka 1. točaka (g), (h), (i) i (ma);

(b)obrazac za izvješćivanje Komisije iz stavaka 1., 2. i 3. i obrazac izvješća o provjeri kvalitete.

Ti se provedbeni akti donose do ... [OP: molimo unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 51. stavka 2.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 4., članka 6. stavka 2., članka 6. stavka 3., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 3., članka 9. stavka 7., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 22. stavka 4., članka 27. stavka 4., članka 38. stavka 7. i članka 40. stavka 3. [konačni popis bit će ažuriran nakon završetka pregovora] dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [OP: molimo unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 4., članka 6. stavka 2., članka 6. stavka 3., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 3., članka 9. stavka 7., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 22. stavka 4., članka 27. stavka 4., članka 38. stavka 7. i članka 40. stavka 3. [konačni popis bit će ažuriran nakon završetka pregovora]. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 4., članka 6. stavka 2., članka 6. stavka 3., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 3., članka 9. stavka 7., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 22. stavka 4., članka 27. stavka 4., članka 38. stavka 7. i članka 40. stavka 3. [konačni popis bit će ažuriran nakon završetka pregovora] stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1.Komisija je dužna do 31. prosinca 203* [OP: molimo unijeti datum = posljednji dan godine nakon 95 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] preispituje primjenu ove Uredbe i njezine utjecaje na okoliš, zdravlje ljudi i funkcioniranje jedinstvenog tržišta, sastavlja izvješće o rezultatima tog preispitivanja i dostavlja ga Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješću se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu odgovarajućih odredbi ove Uredbe.

(a)potrebu za proširenjem područja primjene ove Uredbe, posebno odredbi poglavlja II. i III. i poglavlja IV. odjeljka II., na vozila kategorija L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e kako su definirane u članku 4. stavku 2. Uredbe (EU) br. 168/2013 i vozila kategorija M2, M3, N2, N3 i O kako su definirane u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2018/858;

1.Vozilo je nepopravljivo kada je ispunjen najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(a)vozilo je izrezano na komade ili je rastavljeno radi ponovne uporabe dijelova ili ako se više ne upotrebljava kao vozilo;

Briše se.

(c)vozilo je izgorjelo tako da je motorni ili putnički prostor potpuno uništen;

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

(e)neki od sljedećih sastavnih dijelova vozila ne može se s tehničkog stajališta ni popraviti niti zamijeniti:

(f)strukturni i sigurnosni sastavni dijelovi vozila imaju tehničke nedostatke koji se ne mogu popraviti i oštećenje je toliko veliko da popravak ili zamjena nisu tehnički izvedivi bez ugrožavanja trajne strukturne cjelovitosti vozila ili cestovne sigurnosti.

Briše se.

Briše se.

Briše se.

Za utvrđivanje je li rabljeno vozilo otpadno vozilo mogu se, u postupku pojedinačne procjene, dodatno primijeniti i sljedeći kriteriji:

(b)nemoguće je utvrditi tko je vlasnik vozila;

Briše se.

(d)vozilo nije bilo primjereno zaštićeno od oštećenja tijekom skladištenja, prijevoza, utovara i istovara;

(e)vozilo je predano na obradu ovlaštenom mjestu za sakupljanje ili ovlaštenom postrojenju za gospodarenje;

1.Netehnički opis radnji planiranih da se zajamči da vozila ispunjavaju pravne zahtjeve iz članaka od 4. do 7. tijekom cijele proizvodnje.

(b)provjerio potpunost informacija dobivenih od dobavljača;

Briše se.

3.Informacije o pretpostavkama o postojećim tehnologijama obrade otpadnih vozila, relevantnom tehnološkom napretku tehnologija obrade otpadnih vozila i ulaganju kapaciteta u takve tehnologije;

5.Popis radnji koje se proizvođač obvezuje obavljati kako bi osigurao da se obrada otpadnih vozila provodi u skladu s ovom Uredbom, pri čemu je fokus na:

(a)mjerama za lakše nerazorno uklanjanje dijelova navedenih u dijelu C Priloga VII.;

(b)u suradnji sa subjektima za gospodarenje otpadom ili istraživačkim institutima, mjerama koje doprinose razvoju tehnologija recikliranja materijala i sastavnih dijelova koji se koriste u vozilima, za koje takve tehnologije nisu široko dostupne na komercijalnoj razini;

Briše se.

(d)mjerama za rješavanje pitanja korištenih materijala i tehnika koji otežavaju lako rastavljanje ili znatno otežavaju recikliranje;

Briše se.

Briše se.

Prije početka primjene članaka od 4. do 7. u strategiji za kružnost mora se objasniti kako će proizvođači ispuniti zahtjeve za kružnost iz Direktive 2005/64/EZ.

1.Proizvođači su obvezni ažurirati strategiju za kružnost svakih pet godina.

2.Ažurirana strategija za kružnost uključuje relevantne nove promjene i osobito sljedeće:

(a)opis kako se povode radnje iz dijela A i objašnjenje razloga zašto neka od radnji iz strategije nije provedena;

(b)procjenu djelotvornosti radnji iz dijela A;

(c)informacije o značajnim promjenama u konstruiranju i proizvodnji koje je proizvođač poduzeo kako bi poboljšao kružnost vozila.

Briše se.

1.Baterije za električna vozila i baterije za laka prijevozna sredstva ugrađene u vozilo:

(a)broj originalne opreme;

(a)broj originalne opreme;

(b)broj originalne opreme;

(a)broj originalne opreme;

(c)tehničke upute za pristup, uklanjanje i zamjenu, uključujući mogućnost odjave ili odvajanja dijela od VIN-a otpadnog vozila i, prema potrebi, njegove ponovne registracije u informacijskom sustavu proizvođača vozila kako bi bila moguća njegova ugradnja u drugo vozilo, kodiranje i softver potreban za aktiviranje rezervnih dijelova i sastavnih dijelova kako bi mogli funkcionirati u drugom vozilu, uz upotrebu dijagnostičkih alata više robnih marki i pozadinskog poslužitelja proizvođača vozila za popravljeno vozilo, ako je potrebno;

Briše se.

(b)sustavi za klimatizaciju i rashladna sredstva: ti se elementi obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2024/573;

1.baterije električnih vozila kako su definirane u članku 3. točki 14. ove Uredbe i baterije za laka prijevozna sredstva kako su definirane u članku 3. točki 11. Uredbe (EU) 2023/1542, uključujući njihove sustave upravljanja baterijama, punjače u vozilu za električna vozila te kućišta ili kutije, ako postoje;

3.akumulatori za pokretanje, rasvjetu i paljenje kako su definirani u članku 3. točki 12. Uredbe (EU) 2023/1542 i prijenosne baterije kako su definirane u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2023/1542;

Briše se.

11.izravno dostupni dijelovi sustava za informiranje i zabavu;

Briše se.

15.spremnici goriva;

Briše se.

Briše se.

Briše se.

i.dio odnosno sastavni dio sadržava sve relevantne dijelove;

ii.procjena oštećenja, smanjene funkcionalnosti ili performansi i popravci potrebni kako bi se dio odnosno sastavni dio vratilo u stanje u kojem postoji mogućnost da je prikladan za ponovnu proizvodnju ili obnavljanje;

iii.vizualni pregled pokazuje da korozija ne ometa funkcionalnost dijela ili sastavnog dijela.

Briše se.

2.sustavi za naknadnu obradu emisija (npr. katalizatori, filtri čestica), ako ti dijelovi nisu obuhvaćeni jamstvom u kojem se navodi da je dio u skladu za zahtjevima relevantnog tehničkog pregleda kako je utvrđeno u članku 4. Direktive 2014/45/EU;

2.Baterije za električna vozila obrađuju se u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) 2023/1542.

1.Radi usklađenosti s člankom 28. stavkom 3. ove Uredbe otpadna vozila mogu se rezati zajedno s drugim otpadom samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

2.Izvješće s bilancom mase o analizi kvalitete i kvantitete obrađenih frakcija (izlazne frakcije) na temelju uzorka za potrebe utvrđivanja reprezentativne konfiguracije obrade koje je sastavilo neovisno tijelo.

1.Informacije koje dostavlja proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik za proširenu odgovornost proizvođača:

7.Ime i adresa posjednika ili vlasnika predanog vozila.