1.naglašava ključnu ulogu kohezijske politike u rješavanju višedimenzionalnih izvanrednih situacija i socioekonomskih izazova tijekom posljednjih pet godina na fleksibilan način kojim se jača solidarnost među njezinim državama članicama; međutim, smatra da su stalne promjene regulatornog okvira narušile njezinu stratešku usmjerenost; naglašava potrebu za zadržavanjem velikih ambicija u pogledu dugoročnih ulaganja te lokalizirane logike i prioriteta, uz poštovanje načela „nenanošenja štete koheziji” i usmjeravanje na rast, otvaranje radnih mjesta i socijalne usluge, kako bi se suočilo s izazovima povezanima s neravnotežama među regijama EU-a, poboljšanjem kvalitete života, pravednom, zelenom i digitalnom tranzicijom, otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, iskorjenjivanjem siromaštva, s naglaskom na siromaštvu djece, i stambenom krizom;

2.upozorava da se kohezijska sredstva ne bi trebala sustavno preusmjeravati u odgovor na krize jer to potkopava njihov primarni cilj jačanja gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije, smanjenja regionalnih razlika i poticanja održivog razvoja s obzirom na to da su sredstva za tu svrhu ograničena; umjesto toga poziva na razvoj stalnog, ojačanog i namjenskog instrumenta za krizne situacije u okviru proračuna EU-a, kojim bi se osigurao brz i koordiniran odgovor na buduće krize bez ugrožavanja strukturnog integriteta kohezijske politike kako bi se osiguralo da se njezina sredstva mogu koristiti za postizanje njezinih primarnih ciljeva;

3.ustraje u tome da sve buduće reforme moraju podržavati podijeljeno upravljanje, višerazinsko upravljanje i lokalizirani pristup kako bi se osigurala učinkovitost; nadalje, poziva na modernu, decentraliziranu i ojačanu kohezijsku politiku, koja u središte stavlja ljude i koju podupiru snažna partnerstva na svim razinama jer je to ključno za održavanje i poticanje jedinstva EU-a u kontekstu sve većih geopolitičkih izazova; ustraje na obvezujućoj primjeni načela partnerstva kako je navedeno u članku 8. Uredbe o zajedničkim odredbama i strogom nadzoru te primjene od strane Komisije;

4.prima na znanje važne mjere pojednostavnjenja koje su već uvedene u programskom razdoblju 2021. – 2027., ponajprije poboljšane digitalne alate za e-koheziju, veću usklađenost pravila među fondovima, veću fleksibilnost u upravljanju programima i pojednostavnjenje pravila o prihvatljivosti; naglašava potrebu prelaska s hibridne i papirnate administracije na potpuno digitalne procese, čime se povećava učinkovitost i omogućuje elektronička komunikacija između upravljačkih tijela i korisnika; smatra da je nekoliko čimbenika otežalo to pojednostavnjenje, među ostalim radno opterećenje uzrokovano kašnjenjima u programskom razdoblju 2021. – 2027., česte izmjene propisa tijekom tog razdoblja, složene višerazinske propise o reviziji i kontrolama, kao i prekomjerna regulacija koja korisnicima nameće opterećenja koja nadilaze zahtjeve EU-a;

5.naglašava da je digitalizacija upravljanja sredstvima EU-a, izvješćivanja o njima te njihova praćenja i revizije od presudne važnosti za poboljšanje pristupa potencijalnih korisnika te za učinkovitije i transparentnije upravljanje sredstvima;

6.ističe da bi pojednostavnjenje trebalo biti vodeće načelo u kohezijskoj politici; naglašava da se napori za pojednostavnjenje moraju prije svega usredotočiti na smanjenje opterećenja korisnika, olakšavanje njihova pristupa fondovima i smanjenje administrativnog rada, uklanjanje nepotrebnog udvostručavanja postupka; u tom pogledu poziva države članice da izbjegavaju prekomjernu regulaciju, odnosno dodavanje nepotrebnih nacionalnih pravila zahtjevima EU-a uvođenjem dodatnih opterećenja za korisnike; napominje da provedba pravila o državnim potporama u državama članicama u nekim slučajevima može povećati složenost i naglašava da su drugi čimbenici doprinijeli kašnjenjima, primjerice preklapanje programskih razdoblja 2014. – 2020. i 2021. – 2027. te uspostava Mehanizma za oporavak i otpornost;

7.naglašava da je pojednostavnjena regulacija kohezijske politike ključna za osiguravanje bolje provedbe; smatra da su kasno donošenje sektorskog zakonodavstva i dugotrajan postupak donošenja programskih dokumenata doveli do kašnjenja u provedbi tijekom prethodnih programskih razdoblja te stoga poziva Komisiju da pravodobno podnese prijedloge za razdoblje financiranja 2028. – 2034. kako bi se regionalni programi mogli odobriti odmah nakon početka sljedećeg VFO-a; preporučuje da se ispita mogu li se određeni tehnički propisi i zahtjevi ukloniti iz Uredbe o zajedničkim odredbama i uključiti u paket smjernica ili priručnik kako bi se postigla izvjesnost i stvorila rutina za upravljačka tijela i korisnike; podsjeća da nedostatak izvjesnosti u pogledu provedbe instrumenata financiranja često dovodi do toga da upravna tijela, u skladu s načelom opreznosti, teže restriktivnijem tumačenju nejasnih odredbi;

8.izražava zabrinutost zbog nedostatka komplementarnosti u financiranju EU-a, pri čemu se s više od 50 višegodišnjih programa u razdoblju 2021. – 2027. sa sve većim udjelom, trenutačno 40 %, upravlja na središnjoj razini u okviru trenutačnog VFO-a, te smatra da bi ukupni proračun namijenjen kohezijskoj politici trebalo zadržati ili čak povećati kako bi kohezijska politika na odgovarajući način zadovoljila buduće potrebe za ulaganjima; naglašava potrebu za učinkovitom koordinacijom financiranja EU-a i nacionalnog financiranja te naglašava da svaki budući regulatorni okvir mora uključivati temeljitu procjenu njegova administrativnog učinka; poziva Komisiju da promiče najbolje prakse i ocjenjuje nacionalne sustave država članica te da poduzme mjere za uklanjanje praksi koje stvaraju nepotrebnu složenost; ponovno potvrđuje ključnu ulogu europskih strukturnih i investicijskih fondova u smanjenju regionalnih razlika i poboljšanju teritorijalne dostupnosti i povezanosti, posebno u područjima u nepovoljnom položaju kao što su ruralne, otočne, planinske, najudaljenije i istočne pogranične regije;

9.poziva Komisiju da u predstojećim prijedlozima za pojednostavnjenje oblikovanja nove kohezijske politike promiče i ostvari pristup odozdo prema gore, osiguravajući obvezno savjetovanje i uključenost lokalnih i regionalnih tijela i partnera, kako su definirani u člancima 3. i 4. Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo, uključujući organizacije civilnog društva te mala i srednja poduzeća;

10.smatra da bi bolja koordinacija među fondovima, kojima se upravlja na temelju jasnijeg, suvislijeg, koordiniranijeg, usklađenijeg okvira za različite kohezijske fondove, mogla utrti put učinkovitijoj i fleksibilnijoj kohezijskoj politici, uključujući jedinstveni skup pravila i jedan revizijski trag za provedbu, praćenje i kontrolu; smatra da bi jedinstveno, integrirano informatičko sučelje za korisnike u svakoj državi članici, koje bi obuhvaćalo sve faze programskog ciklusa, čime bi se omogućila jednostavna elektronička razmjena podataka i dokumenata, koje je poduprto automatiziranim alatom za izvješćivanje i podložno temeljitoj procjeni učinka, moglo pružiti dodanu vrijednost u tom pogledu i povećati transparentnost pružanjem redovitih i lako dostupnih ažuriranja rezultata projekata kohezijske politike; smatra da bi trebalo izbjegavati stvaranje novih, malih zasebnih fondova kako se ne bi poticala daljnja fragmentacija instrumenata financiranja i uspostava paralelnih struktura; smatra da se sredstvima koja su defragmentiraa po dosegu i opsegu u nekim slučajevima mogu učinkovitije ostvariti rješenja za strateške izazove EU-a;

11.prepoznaje da bi stvaranje jedinstvene europske platforme povezane s nacionalnim platformama tijekom sljedeće revizije nakon 2027. moglo korisnicima, posebno malim korisnicima, omogućiti brz pristup različitim europskim fondovima; smatra da bi Komisija i države članice trebale korisnicima pružiti sve potrebne informacije za pristup sredstvima EU-a putem te platforme, također osiguravajući razmjenu podataka o krajnjim primateljima sredstava u stvarnom vremenu, uključujući bolje prikupljanje podataka i uspostavu zajedničkih pokazatelja za praćenje u svim programima kohezijske politike; smatra da bi to moglo biti potrebno za poboljšanje prihvaćanja i osviještenosti među korisnicima te da bi moglo povećati transparentnost, spriječiti dvostruko financiranje i ojačati financijsku kontrolu, uključujući otkrivanje prijevara;

12.ustraje u tome da bi svi novi informatički sustavi ili druge digitalne platforme uvedeni u programskom razdoblju nakon 2027. trebali pomoći u pojednostavnjenju zahtjeva za prikupljanje podataka, a ne dodavati dodatne ili ponavljajuće zahtjeve za podacima o podnositeljima zahtjeva;

13.naglašava, međutim, da povećana fleksibilnost ne bi trebala biti nauštrb dugoročnog strateškog planiranja i stabilnosti kohezijskih ulaganja te da ne bi trebala dovesti do financijske nesigurnosti i veće složenosti za krajnje korisnike; poziva na to da se osigura da sve prilagodbe prioriteta financiranja tijekom programskog razdoblja nakon 2027. ostanu usklađene s ciljevima regionalnog razvoja;

14.ponavlja svoju potporu novoj Uredbi o instrumentu BRIDGEforEU i naglašava potrebu za dodatnim pojednostavnjenjem, posebno kada je riječ o prekograničnim programima, s prilagođenim rješenjima kojima se u obzir uzimaju jedinstveni gospodarski, socijalni i geopolitički izazovi prekograničnih regija; naglašava da se kohezijskom politikom i dalje moraju promicati i pojednostavnjivati prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja;

15.smatra da bi u svim fazama izrade i provedbe programa u sljedećem okviru kohezijske politike trebalo promicati rodno osviještenu politiku i integraciju rodne perspektive; poziva sve države članice da se dosljednije koriste alatom za praćenje donošenja rodno osjetljivog proračuna te naglašava da se mjerama pojednostavnjenja ne smiju ugroziti napori u pogledu rodno osviještene politike;

16.smatra da trenutačna definicija „poduzetnika u teškoćama” predstavlja nerazumno opterećenje za organizacije i nepotrebnu složenost kada je riječ o inovacijama, konkurentnosti i potencijalnim krajnjim korisnicima kohezijskih fondova te bi je stoga trebalo preispitati;

17.ističe da je aktivno i obvezno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u pripremi, programiranju, provedbi, praćenju i evaluaciji projekata u područjima kojima upravljaju temeljni preduvjet za uspješno i prilagođeno pojednostavnjenje; ističe da, bez snažnog partnerstva s lokalnim i regionalnim razinama te jačanja njihove administrativne sposobnosti, postoji opasnost da provedba kohezijske politike postane pretjerano centraliziran proces s premalim utjecajem na uravnotežen razvoj europskih regija;

18.poziva Komisiju da razmotri uključivanje procjene teritorijalnog i upravljačkog učinka u europski semestar; naglašava da bi europski semestar trebao biti u skladu s ciljevima kohezijske politike iz članaka 174. i 175. UFEU-a te poziva na sudjelovanje regija u ostvarivanju tih ciljeva kao i na snažniji teritorijalni pristup; naglašava da regionalni BDP po stanovniku mora ostati glavni kriterij za određivanje sredstava koja se dodjeljuju državama članicama u okviru kohezijske politike te smatra da bi se regionalni BDP po stanovniku mogao dopuniti drugim regionalnim socioekonomskim pokazateljima (npr. socijalnim, demografskim itd.) koji pomažu točnije odraziti socioekonomsku situaciju u regijama u cilju daljnjeg smanjenja socijalnih i teritorijalnih razlika, među ostalim unutar regija, i omogućivanja učinkovitije usmjerenih ulaganja tamo gdje su najpotrebnija;

19.smatra da bi nacionalna kontaktna mjesta iz programa izravnog upravljanja trebala biti integrirana u nacionalno i regionalno programiranje fondova za koheziju i ruralni razvoj kako bi se potaknule sinergije i ojačala izgradnja kapaciteta u programima kojima se upravlja centralno i zajednički te koji se provode na istim teritorijima i u istim područjima politike;

20.potiče upotrebu integriranih alata za regionalni razvoj kao što su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice te predlaže da se istraže mogućnosti usmjerene na povećanje dodjele dijela proračuna kohezijske politike integriranim teritorijalnim ulaganjima, lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice ili drugim teritorijalnim instrumentima za sve regije, pri čemu treba voditi računa i o posebnim potrebama ruralnih i udaljenih područja te istočnih pograničnih regija EU-a, s naglaskom na projektima kojima se može učinkovito odgovoriti na trenutačne teritorijalne potrebe; preporučuje da se razmotre prijedlozi za rješavanje problema i tehničku pomoć kada je riječ o provedbi strategija i sazrijevanju studija; smatra da, u okviru kohezijske politike i politike ruralnog razvoja te izvan njih, sve većem broju inicijativa za integrirani teritorijalni razvoj često nedostaju konkretne poveznice s europskim strukturnim i investicijskim fondovima, što može ograničiti njihov dugoročni učinak;

21.protivi se svakom obliku centralizacije odozgo prema dolje ili ponovne nacionalizacije u reformi programiranja kohezijske politike te ponavlja da višerazinsko upravljanje, supsidijarnost, podijeljeno upravljanje i lokalizirani pristup moraju ostati njezina temeljna vodeća načela; napominje da je u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, unatoč tome što je osmišljen kako bi pružio brz odgovor na gospodarske izazove, došlo do znatnih poteškoća uključujući niske stope apsorpcije, kašnjenja u isplati sredstava i nedostatak transparentnosti u postupku dodjele sredstava; međutim, prima na znanje određena pozitivna kretanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, posebno uspostavu standarda za zelena ulaganja i načela „ne nanosi bitnu štetu”; skreće pozornost na činjenicu da isplata sredstava državama članicama u okviru programâ pod izravnim upravljanjem ne odražava nužno količinu i važnost postavljenih ključnih etapa i ciljeva;

22.naglašava da je centralizirani model otkrio nekoliko slabosti, osobito u pogledu sljedivosti, odgovornosti, učinkovitosti i dugoročnog učinka financijskih sredstava EU-a SL C 114, 29.3.2023., str. 5. SL C, C/2024/5471, 10.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/5471/oj (stavci 53. – 56.).; ističe da su među njima nedovoljna uključenost lokalnih i regionalnih vlasti i civilnog društva, kao i kašnjenja, ograničena transparentnost i rizici od nedovršenja mjera; upozorava da nepostojanje pouzdanih mehanizama praćenja i jasnih zahtjeva za reviziju predstavlja rizik od narušavanja vjerodostojnosti i dugoročnog učinka financijskih instrumenata EU-a; poziva na jači nadzor nad isplatama i provjerenim rezultatima kao i na njihovu usklađenost kako bi se osiguralo da se sredstvima EU-a postižu konkretne koristi za građane te socijalne i gospodarske aktere; ističe da višerazinsko upravljanje omogućuje razvoj rješenja prilagođenih svim regijama te naglašava važnost uključivih procesa zajedničkog osmišljavanja u kojima sudjeluju lokalne i regionalne vlasti;

23.protivi se ideji jedinstvenog nacionalnog programa jer se njome ne osigurava odgovarajuće uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, udaljena je od stvarnih uvjeta na terenu, a mogla bi ugroziti, ili čak poništiti sposobnost kohezijske politike da uzme u obzir različite potrebe sektorskih politika kao i ciljeve i posebnosti makroregionalnih, nacionalnih, regionalnih ili lokalnih instrumenata; ustraje u tome da je provedba lokaliziranih programa kojima se upravlja s regionalne razine NUTS 2 NUTS (nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) klasifikacijski je sustav EU-a za upućivanje na regije zemalja u statističke svrhe. „NUTS 2” odnosi se na osnovne regije (za potrebe regionalnih politika). bila ključna za rješavanje stvarnih potreba na terenu i učinkovito smanjenje regionalnih socioekonomskih razlika u prošlosti te da ona stoga mora ostati okosnica kohezijske politike u budućnosti;

24.naglašava važnost suradnje, razmjene znanja i izgradnje kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući ulaganja u njihove tehničke i administrativne kapacitete; upozorava da bi bez snažnog partnerstva s lokalnim i regionalnim vlastima kohezijska politika mogla postati pretjerano centralizirana i manje učinkovita u promicanju uravnoteženog regionalnog razvoja; naglašava da bi se u okviru napora za pojednostavnjenje trebala promicati uloga lokalnih i regionalnih vlasti, koje su ključne za uspješnu provedbu projekata koje financira EU, posebno u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda i programâ Interreg; ističe da je jačanje uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti, među ostalim u fazi programiranja, ključno za osiguravanje učinkovitosti, teritorijalne relevantnosti i otpornosti kohezijske politike; poziva na uravnotežen pristup kojim se pojednostavnjuju postupci, uz istodobno očuvanje višerazinskog upravljanja i teritorijalne dodane vrijednosti lokalnog i regionalnog angažmana;

25.uviđa da mehanizmi koji se temelje na uspješnosti mogu biti ključni za povećanje učinkovitosti kohezijske politike i njezine usmjerenosti na rezultate; međutim, upozorava na to da treba izbjegavati strogu ili univerzalnu primjenu tog modela u kontekstu programskog razdoblja 2028. – 2034.; naglašava da se tim mehanizmima može povećati učinkovitost, no da se u njima moraju uzeti u obzir posebnosti različitih sektora potrošnje i heterogenost krajnjih korisnika, posebno u područjima kao što su istraživanje, socijalne politike i lokalna infrastruktura, u kojima kratkoročni mjerljivi rezultati možda ne odražavaju u potpunosti dugoročni učinak;

26.upozorava na to da se sadašnji modeli koji se temelje na uspješnosti često oslanjaju na centralizirane upravljačke strukture, što može otežati sposobnost regionalnih i lokalnih vlasti da učinkovito odgovore na specifične teritorijalne potrebe; naglašava da svaka buduća primjena provedbe koja se temelji na uspješnosti ne bi trebala biti nauštrb temeljnih načela kohezijske politike, kao što su višerazinsko upravljanje, supsidijarnost i lokalizirani pristup, te da mora biti popraćena znatno jačim zaštitnim mjerama kako bi se osiguralo dobro upravljanje sredstvima EU-a;

27.poziva Komisiju da donese fleksibilan i uravnotežen okvir financiranja u kojemu će se kombinirati financiranje koje se temelji na rezultatima i tradicionalno financiranje koje se temelji na troškovima, čime bi se omogućila rješenja prilagođena lokalnim kontekstima; podržava veću upotrebu paušalnih plaćanja temeljenih na ostvarenju ključnih etapa, po uzoru na praksu u okviru programa Kreativna Europa, uz istodobno osiguravanje da regionalne i lokalne vlasti zadrže autonomiju potrebnu za provedbu kohezijske politike;

28.osobito uviđa da vlasti, organizacije civilnog društva te mala i srednja poduzeća ne bi smjela trpjeti zbog uvođenja modela koji se temelje na uspješnosti, prvenstveno s obzirom na ograničenja njihovih prosječnih financijskih sredstava za pretfinanciranje mjera ili ublažavanje potencijalnih gubitaka u slučaju nepostizanja ciljeva;

29.priznaje da problemi s likvidnošću odvraćaju potencijalne korisnike, uključujući lokalne vlasti, koje u nekim državama članicama pate od nedostatka fiskalne i proračunske autonomije, od podnošenja zahtjeva za projekte financirane u okviru kohezijske politike; stoga poziva na znatno i prilagođeno povećanje pretfinanciranja u takvim slučajevima te u ruralnim, prekograničnim i otočnim područjima kako bi se podržala brza isplata sredstava kohezijske politike, uz pojednostavnjenje pravila o sufinanciranju;

30.pozdravlja prijedlog koji je Komisija iznijela u okviru svojeg preispitivanja kohezijske politike u sredini programskog razdoblja 2021. – 2027., prema kojemu bi programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” koji se provode u regijama razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom trebalo osigurati mogućnost jednokratnog pretfinanciranja u iznosu od 9,5 % dodijeljenih sredstava programa i financiranje sredstvima EU-a u visini od 100 %; potiče Komisiju da predloži dodatne mjere za odgovaranje ne potrebe istočnih pograničnih regija EU-a;

31.izražava zabrinutost zbog redovitih izvješća dionika o tome da države članice ne primjenjuju horizontalna načela u pripremi sporazuma o partnerstvu; predlaže da se revidirani Europski kodeks ponašanja za partnerstvo izravno uključi u Uredbu o zajedničkim odredbama kako bi se osigurala njegova obvezujuća priroda i obuhvatili programi upravljanja koji imaju teritorijalni učinak; poziva Komisiju da strogo provodi primjenu načela partnerstva, razmotri mjere za jačanje ovlasti Parlamenta u području nadzora nad sporazumima o partnerstvu i programima u području partnerstava te njihova praćenja; poziva Komisiju da tijekom faze praćenja i odabira stručnjaka osigura da države članice provode redoviti nadzor, među ostalim nad partnerima, kako bi se zajamčila stručnost i spriječile prijevare;

32.podsjeća da je u svim programima i u odnosu na sve korisnike važno strogo primjenjivati financijska pravila EU-a kako bi se izbjegli svi oblici prijevare, sukobi interesa, korupcija, dvostruko financiranje i pranje novca; poziva Komisiju i države članice da predlože dodatne mjere za sprečavanje i izbjegavanje dvostrukog financiranja, povećanje mogućnosti za integrirane projekte, osiguravanje interoperabilnosti alata za rudarenje podataka te svođenje na najmanju moguću mjeru obveza čuvanja podataka za upravljačka tijela; ponavlja svoj poziv Komisiji da upotrebu informatičkih alata kao što su sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES) i ARACHNE učini obveznom za sve fondove EU-a, uključujući i fondove u okviru podijeljenog upravljanja, te da osigura bolju upotrebu novih tehnologija kako bi se povećale kontrole, a proračun EU-a zaštitio od prijevara i zlouporabe sredstava; naglašava da je potrebno osigurati ravnotežu između pojednostavnjenja i zaštite proračuna EU-a; podsjeća da bi napori za pojednostavnjenje trebali biti u skladu s načelima dobre uprave, javne nabave i kontrole, koji su ključni za očuvanje socijalnih i okolišnih uvjetovanosti te vladavine prava;

33.poziva Komisiju da provede studije o sinergiji između kohezijskih fondova i sektorskih programa, kao što je to učinila za potrebe programa Obzor Europa;

34.poziva na izravniji pristup sredstvima EU-a za regionalne i lokalne vlasti, kao i za gradove i gradske vlasti, među ostalim proširenjem upotrebe integriranih teritorijalnih ulaganja i zadržavanjem naglaska na projektima usmjerenima na socijalne i gospodarske partnere; poziva Komisiju da istraži dodatne načine kojima bi se osiguralo da lokalne i regionalne vlasti, civilno društvo i drugi korisnici mogu nastaviti koristiti financijska sredstva EU-a u slučajevima kada nacionalne vlade krše načela vladavine prava, a da se pritom ne oslabi primjena Uredbe o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2092/oj).; ističe da se sredstva ne smiju preraspodijeliti na druge programe kako bi se očuvala cjelovitost odluke o obustavi sve dok se ne postignu njezini ciljevi i ne ispune svi uvjeti za pristup financiranju;

35.potiče osim toga uspostavu stalne savjetodavne mreže koja bi usklađivala svoj rad s već postojećim programima ili strukturama kako bi pomogla općinama da se lakše snađu u složenostima provedbe kohezijske politike;

36.pozdravlja alate kao što je europski skup alata za ruralna područja kojima je cilj da korisnike vode kroz dostupne programe; naglašava, međutim, da potreba za takvim jedinstvenim kontaktnim točkama ukazuje na pretjeranu složenost postojećih struktura koje su i dalje nedostupne mnogim korisnicima, posebno malim javnim tijelima;

37.naglašava da je hitno potrebno povećati ulaganja u izgradnju učinkovitih i odgovarajućih administrativnih kapaciteta, s namjenskim financijskim sredstvima i tehničkom pomoći, posebno za lokalne i regionalne vlasti, uključujući one u otočnim i udaljenim područjima, s posebnim naglaskom na regijama s povijesno niskom stopom apsorpcije, kako bi se poduprlo decentralizirano i učinkovito upravljanje sredstvima EU-a i njihova provedba;

38.poziva na jačanje instrumenata tehničke pomoći u okviru kohezijske politike, kao što su instrumenti razvijeni u suradnji Europske investicijske banke i Komisije kako bi se poduprli kapaciteti strateškog planiranja za teritorijalna ulaganja, te na pružanje ciljane savjetodavne potpore u pogledu utvrđivanja, planiranja i pripreme projekata; prepoznaje ključnu ulogu financijskih instrumenata u promicanju konkurentnosti u svim regijama EU-a te u korištenju privatnih i javnih sredstava;

39.ističe da uspjeh kohezijske politike ovisi o uključivim strategijama usmjerenima na budućnost, odgovarajućem sudjelovanju dionika i civilnog društva te dobrom upravljanju; prepoznaje da je potrebno promicati pristupe upravljanju koji se temelje na rezultatima, uključujući upotrebu mjerljivih pokazatelja i modela teorije promjene za evaluaciju programa; naglašava važnost dodjele posebnih sredstava za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i za jačanje uloge organizacija civilnog društva u dobrom upravljanju i provedbi fondova EU-a;

40.traži da Komisija u novom okviru za državne potpore predloži daljnje pojednostavnjenje primjene pravila o državnim potporama u slučaju međusektorskog financiranja koje se odnosi na koheziju i u kojem se kombiniraju sredstva iz fondova EU-a i nacionalnih fondova (kao što je višestruko financiranje u okviru Europskog socijalnog fonda plus i Europskog fonda za regionalni razvoj) s ciljem smanjenja broja pogrešaka i administrativnog opterećenja na nacionalnoj i regionalnoj razini, uz povećavanje učinkovitosti ulaganja u okviru kohezijske politike na terenu i izbjegavanje narušavanja tržišta; poziva Komisiju da ispita mogućnost da se na programe podijeljenog upravljanja u nekim slučajevima primjenjuju izuzeća od pravila o državnim potporama slična onima koja se primjenjuju na programe pod izravnim upravljanjem, kao što su Obzor Europa ili Instrument za povezivanje Europe;

41.potiče Komisiju da u kontekstu predstojeće revizije Europske direktive o javnoj nabavi Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/24/oj). dodatno promiče primjenu socijalne klauzule i kolektivno pregovaranje; naglašava da javni naručitelji moraju iz javnih natječaja isključiti gospodarske subjekte koji su sudjelovali u kriminalnim aktivnostima; poziva na to da se pravilima kojima se uređuje kohezijska politika predvidi da se javni novac može dodjeljivati samo poduzećima koja poštuju prava radnika i primjenjiva pravila o radnim uvjetima;

42.smatra da načelo jedinstvene revizije treba dodatno ojačati te podsjeća da u praksi primjena pristupa jedinstvene revizije ovisi o čvrstom i pouzdanom revizijskom radu revizorskih tijela u državama članicama; naglašava da bi u okviru sljedeće kohezijske politike trebalo uvesti revidiran, osnažen i ujednačen pristup revizijama i kontrolama te da bi cilj tog pristupa trebao biti smanjenje stopa i pogrešaka i prijevara jačanjem preventivnih (ex ante) kontrola na početku proračunskog razdoblja kako bi se smanjili nedostaci i rizici u pogledu kontrole; naglašava važnost usklađivanja tog pristupa s preporukama Europskog revizorskog suda, osobito onima koje se odnose na jačanje financijskog upravljanja, poboljšanje učinkovitosti izdataka i osiguravanje da se pogreške utvrđene u prethodnim programskim razdobljima ne ponavljaju;

43.traži da revizijska tijela u EU-u i svi fondovi dosljednije tumače propise te se zalaže za revizijsku strategiju koja se u većoj mjeri temelji na riziku kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje te istovremeno zajamčio učinkovit financijski nadzor i sprečavanje prijevara; naglašava da se programi koje provode države članice na koje se primjenjuje mehanizam uvjetovanosti u pogledu vladavine prava ili postupak iz članka 7., ili države članice koje nisu pridružene EPPO-u moraju staviti pod stroži nadzor;

44.poziva Komisiju da predloži standardizaciju i širu upotrebu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova i financiranja koje nije povezano s troškovima te naglašava njihovu ključnu ulogu u smanjenju administrativnog opterećenja, sniženju stopa pogrešaka i poboljšanju provedbe; preporučuje da se ti mehanizmi prošire, posebno ublažavanjem zahtjeva u pogledu javne nabave, provjera i revizijskih pragova; naglašava njihovu korisnost u kontekstima u kojima su ciljevi jasno provjerljivi, posebno za manje korisnike kao što su lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i lokalne akcijske skupine, ili u projektima koji uključuju mikropoduzeća i aktere socijalne ekonomije, kako bi se smanjila birokracija i ubrzala provedba; poziva Komisiju da istraži mogućnosti uvođenja pojednostavnjenih postupaka izvješćivanja i revizije za lokalne vlasti s manje od 100 000 stanovnika te za korisnike koji se nalaze u ruralnim područjima, otocima i najudaljenijim regijama EU-a kako bi se postigla ravnoteža između pojednostavnjenja i dobrog financijskog upravljanja;

45.smatra da je potrebno promijeniti pristup revizijama i kontrolama tako da se odustane od primjene statističke ekstrapolacije za financijske ispravke i time uvede jasna razlika između nenamjernih pogrešaka i prijevara, čime bi se zajamčilo da su takvi ispravci usmjereni samo na slučajeve sustavnih nepravilnosti i namjernih prijevara te bi se izbjeglo prekomjerno radno opterećenje ili financijski pritisak na korisnike i upravljačka tijela; naglašava da bi administrativno i financijsko opterećenje povezano s financijskom kontrolom i revizijom, kao i koraci poduzeti na temelju njih, uvijek trebali biti razmjerni količini sredstava i uključenim rizicima;

46.poziva Komisiju da istraži različite mogućnosti za jačanje komplementarnosti među fondovima EU-a, među ostalim ponovnom integracijom lokalnih razvojnih intervencija EPFRR-a na razini zajednice u Uredbu o zajedničkim odredbama;

47.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji kao i Europskom revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.