1.napominje da je Komisija 16. srpnja 2025., zajedno sa svojim prijedlogom novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034., predstavila zakonodavne prijedloge za reformu ZPP-a; međutim, ustraje u tome da stajalište Parlamenta o budućnosti ZPP-a i poljoprivrede EU-a ostane kako je navedeno u ovoj rezoluciji;

2.prima na znanje izvješće Komisije naslovljeno „Vizija za poljoprivredu i hranu” kao obećavajući plan za ZPP nakon 2027., s važnim doprinosima koji se temelje na generacijskoj obnovi, konkurentnosti, održivosti, otpornosti, pojednostavnjenju i većem reciprocitetu u pogledu standarda u trgovini, te s naglaskom na inovacijama za postizanje gospodarske, socijalne i okolišne održivosti, na davanju prednosti poticajima u odnosu na ograničenja i na pravednijem ciljanju potpora u sklopu ZPP-a; prepoznaje da se u okviru tog pristupa ponovno stavlja naglasak na tradicionalne temeljne ciljeve ZPP-a utvrđene u članku 39. UFEU-a; naglašava da je važno osigurati zaseban proračun za ZPP kako bi se postigli ti ciljevi;

3.naglašava da poljoprivreda ima ključnu ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i izvan njega, zaštiti ljudskog zdravlja, održavanju biološke raznolikosti i zdravog tla i vode te socijalnoj koheziji; naglašava da bi se budućim ZPP-om trebao pojednostavniti pristup mjerama za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje te da bi poljoprivrednike trebalo nagraditi za njihove napore u tom pogledu; naglašava da poljoprivrednici imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti europske poljoprivredne proizvodnje u njezinoj okolišnoj, socijalnoj i gospodarskoj dimenziji, a istodobno doprinose sigurnosti opskrbe hranom i strateškoj autonomiji te bi ih stoga trebalo podupirati; poziva na to da se procjene učinka u kojima se uzimaju u obzir posljedice na razini poljoprivrednih gospodarstava provedu prije predlaganja novih propisa koji podrazumijevaju nove zahtjeve i birokratsko opterećenje za poljoprivrednike te poziva na reviziju svih postojećih obveza; ustraje u tome da poljoprivreda ostane politika na razini EU-a i da ne bude uključena u jedinstveni fond kako bi se osigurali jednaki uvjeti među državama članicama;

4.poziva na povećan i namjenski proračun za ZPP, koji će biti indeksiran prema inflaciji putem ponovnih procjena na godišnjoj razini, u sljedećem VFO-u kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom neovisno o trgovinskim nestabilnostima koje su rezultat nestabilnosti geopolitičkog okruženja; naglašava da ZPP bez odgovarajućih sredstava više neće moći biti ključan pokretač za jamčenje gospodarske, okolišne i socijalne održivosti europske poljoprivrede i istovremeno osiguravati pravedne prihode i poštene uvjete za aktere u poljoprivrednom sektoru i potpunu funkcionalnost jedinstvenog tržišta; poziva na to da financijska sredstva dodijeljena ZPP-u ostanu predviđena u proračunu u tu svrhu, posebno izravna plaćanja; snažno se protivi ideji da bi državama članicama također trebalo dopustiti korištenje proračuna za ZPP kao ukupne omotnice u druge svrhe osim poljoprivrede; naglašava da će se odgovarajućim proračunom pomoći osigurati nastavak zajedničke politike;

5.poziva Komisiju i suzakonodavce da zadrže fiksnu i namjensku potporu dohotku kao temeljnu sastavnicu ZPP-a za razdoblje nakon 2027., prepoznajući njezinu ključnu ulogu u osiguravanju proizvodnje hrane, uz visoke standarde kvalitete i zdravstvene standarde za potrošače u EU-u, kako bi se pružila stabilnost poljoprivrednicima u suočavanju s nestabilnošću tržišta i ekstremnim vremenskim uvjetima, osigurao primjeren životni standard za poljoprivrednike, zajamčila sigurnost opskrbe i izgradila autonomija u hrani i hrani za životinje; smatra da se mora uzeti u obzir i trenutačna situacija u regijama koje se nalaze na vanjskim granicama EU-a;

6.izražava zabrinutost zbog mogućih proračunskih reformi u proračunu EU-a za razdoblje nakon 2027., uključujući moguću centralizaciju tokova financiranja; upozorava da bi se integracijom ZPP-a s drugim područjima financiranja, kao što su kohezija, regionalni razvoj i ribarstvo, mogla ugroziti posebna uloga poljoprivredne politike;

7.naglašava da ZPP mora zadržati svoj pravni i institucijski položaj u razdoblju nakon 2027.; naglašava važnost zadržavanja proračuna za ZPP kao samostalnog, zasebnog i namjenskog proračuna prilagođenog specifičnim potrebama europskoga poljoprivrednog sektora; poziva Komisiju da smanji administrativno opterećenje kako bi se osiguralo da poljoprivrednici mogu izravno pristupiti potpori bez prekomjernog oslanjanja na vanjske konzultante;

8.ponovno potvrđuje važnost zadržavanja ZPP-a kao odvojene, zasebne politike koja služi kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika i pruža im pouzdanu potporu s ciljem unaprjeđenja sigurnosti opskrbe hranom; odlučno odbacuje svaki prijedlog da se proračun ZPP-a uvrsti u jedinstveni fond s drugim politikama ili fondovima jer bi se takvim pristupom smanjila djelotvornost intervencija i ugrozili strateški ciljevi Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i ruralnog razvoja;

9.ističe da je u postojećem geopolitičkom kontekstu siguran i stalan pristup hrani postao pitanje strateške sigurnosti i da se ovisnost o uvozu može iskoristiti kao sredstvo za vršenje pritiska; naglašava da bi u tom kontekstu veći naglasak trebalo staviti na tradicionalne temeljne ciljeve ZPP-a, a to su podupiranje sigurnosti i otpornosti opskrbe hranom, jamčenje pravednih prihoda za poljoprivrednike te poboljšanje stabilnosti tržišta i konkurentnosti;

10.naglašava da održiva proizvodnja hrane i poljoprivrednih proizvoda ima veću stratešku ulogu, koja je još važnija u novom geopolitičkom kontekstu, kao ključan dio europske sigurnosti, stabilnosti i suvereniteta te strateške autonomije i da se to mora odražavati u iznosu i okviru proračuna za ZPP-a; smatra da bi poljoprivredu EU-a trebalo prepoznati ne samo kao gospodarski sektor, već i kao geopolitički temelj, instrument socijalne i teritorijalne stabilnosti te ključnu sastavnicu sigurnosne i obrambene politike Unije; napominje da su, na globalnoj razini, nakon krize cijena hrane 2007. i 2008. zemlje koje imaju ključnu ulogu u poljoprivrednom sektoru povećale svoja ulaganja i mjere zaštite u sektoru, pri čemu je samo EU bio iznimka; podsjeća da poljoprivredna produktivnost i otpornost ovise o održivom upravljanju prirodnim resursima kako bi se zajamčila dugoročna održivost naših prehrambenih sustava; ističe da ZPP nakon 2027. treba doprinijeti jačanju opće pripravnosti i otpornosti Unije; naglašava da bi Komisija i države članice trebale uključiti prehrambenu perspektivu u svoje planove za sigurnost i konkurentnost; poziva Komisiju i države članice da razmotre uspostavu strateških skladišnih objekata na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom;

11.ističe da učinkovita poljoprivredna proizvodnja znatno doprinosi održivosti sektora, postizanjem najboljeg mogućeg prinosa s najnižim mogućim unosima; naglašava da ZPP mora uključivati instrumente i ulaganja kojima se povećava kapacitet poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih područja za predviđanje šokova, njihovu apsorpciju i oporavak od njih; ustraje u tome da glavni cilj ZPP-a bude zadovoljavanje prehrambenih potreba europskog stanovništva, a to znači djelotvornije podupiranje poljoprivrednika kako bi se potaknula sigurnost opskrbe hranom i prehrambena neovisnost EU-a;

12.u tom pogledu naglašava stratešku ulogu veleprodajnih tržišta i akreditiranih struktura u javnom interesu, kojima se može osigurati usklađenost s načelima održivosti, smanjenja otpada i transparentnosti cijena;

13.ističe da su suradnja, agregiranje i dijalog, kao i bolja organizacija poljoprivrednika u okviru zadruga, organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom vrijednosnom lancu, uz izuzeća od pravila tržišnog natjecanja i ciljanu potporu, ključni za poboljšanje položaja poljoprivrednika, promicanje pravednije raspodjele marži i povećanje učinkovitosti svih aktera; smatra da u tom pogledu reforma zajedničke organizacije tržišta (ZOT-a) i Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”), ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2005/29/2022-05-28. može poslužiti kao prilika za jačanje položaja poljoprivrednika u nacionalnim i transnacionalnim lancima opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, osiguravajući da proizvođači dobiju pravedne cijene za svoje proizvode i rad, jačanjem mehanizama za upravljanje krizama i poboljšanjem prekograničnog suzbijanja nepoštenih poslovnih praksi, i to usklađivanjem na razini EU-a, a da se pritom ne ugroze najbolje postojeće nacionalne strategije i prakse niti da se na njih negativno utječe; poziva Komisiju da ispita mogućnost uspostave novih instrumenata kako bi se izbjeglo da poljoprivrednici za svoje proizvode dobiju cijene koje su niže od troškova proizvodnje;

14.posebno naglašava važnost jačanja prekogranične suradnje među nadležnim tijelima u državama članicama kako bi se zajamčila djelotvorna, koordinirana i dosljedna provedba pravila na cijelom unutarnjem tržištu s ciljem suzbijanja zloporabe, osiguravanja pravednosti duž lanca opskrbe i izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja; naglašava da su sigurnost opskrbe hranom i prehrambena neovisnost ključne sastavnice strateške autonomije i da se u sljedećem VFO-u mora nastaviti djelotvorno podupirati konkurentnost i otpornost poljoprivrednog sektora Unije;

15.naglašava da je važno zaštiti i ojačati izravnu potporu dohotku kako bi se zadovoljile potrebe svih aktivnih profesionalnih poljoprivrednika u okviru ZPP-a, bilo da rade na puno ili na nepuno radno vrijeme, bez obzira na njihovu veličinu i vrstu proizvodnje; naglašava važnost uključivanja poljoprivrednika koji se bave i drugim djelatnostima jer svi poljoprivrednici znatno doprinose socioekonomskoj strukturi ruralnih područja;

16.ističe da izravna plaćanja u svojem sadašnjem obliku stvaraju jasnu dodanu vrijednost EU-a i podsjeća na važnost modela koji se temelji na površini, uz istodobno povećanje potpore najranjivijim poljoprivrednicima, uključujući obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, poljoprivrednice i mlade poljoprivrednike, poljoprivredna gospodarstva u područjima s prirodnim ograničenjima i ona koja usvajaju održivije prakse; zagovara model kojim se osigurava stabilnost i stvarno doprinosi prihodima poljoprivrednika te zadržava gospodarska održivost, konkurentnost i održivost proizvodnje hrane u svim regijama i teritorijima EU-a; smatra da je ključno zajamčiti pravednost u raspodjeli izravnih plaćanja među državama članicama i unutar njih;

17.smatra da je, kako bi se poboljšala usmjerenost potpore ZPP-a na one koji se bave poljoprivrednom djelatnošću, potrebno dodatno razraditi okvirnu definiciju poljoprivrednika na razini EU-a te da bi na temelju te definicije države članice trebale definirati koji poljoprivrednici ispunjavaju uvjete za potporu; ustraje u tome da se tom definicijom iz potpore ne bi smjeli isključiti poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, odnosno aktivno se bave poljoprivredom, ali se bave i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na to da se tim višestrukim djelatnostima često jača socioekonomska struktura ruralnih područja;

18.naglašava važnost transparentnosti u dodjeli sredstava ZPP-a i poziva na sustavno utvrđivanje krajnjih korisnika i međusobno povezanih poduzeća; potiče Komisiju i države članice da uvedu kontrolne mehanizme kako bi se spriječila koncentracija potpora putem složenih vlasničkih struktura ili umjetna fragmentacija poljoprivrednih gospodarstava;

19.smatra da bi, sve dok se poštuju jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu, trebalo zadržati ili povećati isplate dobrovoljne proizvodno vezane potpore, uz dodjelu dostatnih proračunskih sredstava i veću fleksibilnost u njihovoj upotrebi, kao jednostavan alat za održavanje proizvodnje u ranjivim sektorima i za rješavanje specifičnih poteškoća, posebno onih koje proizlaze iz strukturnog nepovoljnog položaja koji područja u nepovoljnom položaju imaju u odnosu na konkurenciju;

20.poziva Komisiju i države članice da zadrže dobrovoljan karakter ekoshema te da ih učine jednostavnijima i fleksibilnijima u okviru ZPP-a nakon 2027.; poziva države članice da svojim poljoprivrednicima pruže jasan i jednostavan popis učinkovitih i djelotvornih mogućnosti za odabir ekoshema, popraćenih odgovarajućom i privlačnom naknadom kako bi im se pružio poticaj, a da se pritom ne dovode u pitanje sredstva dodijeljena za izravna plaćanja i ulaganja niti se povećava birokracija; poziva države članice da ulažu u osposobljavanje kako bi se poljoprivrednicima pružila potpora u učinkovitoj primjeni ekoshema;

21.prepoznaje napredak koji je već postignut socijalnom uvjetovanošću; poziva na evaluaciju socijalne uvjetovanosti u ZPP-u te na proporcionalnu, djelotvornu i jasno definiranu provedbu kako bi se izbjeglo udvostručavanje propisa među državama članicama i nerazmjerno administrativno opterećenje za poljoprivrednike te kako bi se zaštitila prava radnika;

22.poziva na provođenje sveobuhvatne studije kako bi se procijenilo bi li se uvođenjem obveznih mehanizama kao što su preraspodjela ili ograničavanje izravnih plaćanja u okviru ZPP-a određivanjem gornjih granica i postupnim smanjivanjem poboljšala pravednost; naglašava da bi to trebalo analizirati prije predstavljanja prijedloga za novi ZPP kako bi se razvili odgovarajući instrumenti kojima se može istinski poduprijeti održivost poljoprivrednih gospodarstava diljem EU-a, uključujući poljoprivrednice i mlade poljoprivrednike te mala i srednja poljoprivredna gospodarstva; naglašava da bi se u toj studiji također trebalo analizirati neprimjenjivanje gornje granice na posebna plaćanja, kao što su ekosheme i plaćanja povezana s poljoprivredom, okolišem ili klimom;

23.poziva na pravednu raspodjelu vrijednosti proizvedene u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, i to s pomoću okvirnih zakona i intervencija usmjerenih na povećanje profitabilnosti poduzetništva i plaća u poljoprivredi, rebalansiranjem odnosa unutar lanca prema distributerima i proizvođačima; posebno poziva na poticaje i ulaganja za nove poljoprivredno-prehrambene poslovne modele kojima se osigurava dugoročna financijska održivost i na ponovnu uspostavu ravnoteže odnosa između poljoprivrednika, distributera i proizvođača izvan trenutačnog pristupa EU-a zabranjenim praksama, i to izradom zakonodavstva o referentnom okviru nadahnutim francuskim zakonom „EGAlim”;

24.poziva na uspostavu neovisnog i snažnog drugog stupa ZPP-a, koji će biti odvojen od kohezijskih politika, iako s njima usko koordiniran, a kojim će se promicati usklađenost politika kako bi se, među ostalim, olakšala teritorijalna integracija i osigurale sinergije i učinkovita potpora poljoprivrednom sektoru unutar usklađenog okvira kojim se jamči učinkovita upotreba sredstava EU-a i ulaganja u projekte; insistira na tome da ta sredstva pravodobno dođu do korisnika; smatra da bi se sredstva za ruralni razvoj trebala u prvom redu dodijeliti za poljoprivredne djelatnosti, dok bi se druge mjere kojima se podupiru područja ili infrastruktura mogla financirati iz kohezijskih fondova;

25.naglašava potrebu za dobro financiranim programom ruralnog razvoja u okviru drugog stupa ZPP-a kako bi se pružila potpora ruralnim područjima, uz snažan financijski doprinos EU-a i nacionalno sufinanciranje kako bi se osigurala učinkovitost i dugoročna održivost programa; u tom smislu naglašava ključnu ulogu lokalnih vlasti i dionika, kao što su zadruge i lokalne akcijske skupine, u pojednostavnjenju napora u okviru drugog stupa ZPP-a; ustraje u tome da bi regije morale moći neovisno osmišljavati i provoditi mjere ruralnog razvoja te njima upravljati, poštujući pritom ustavne posebnosti svake države članice;

26.poziva na povećanje proračuna dodijeljenog programu LEADER, koji doprinosi rješavanju socijalnih izazova i promicanju lokalnih akcijskih skupina jačanjem pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, koji su ključni za izgradnju snažnijih veza između ruralnih i urbanih područja; naglašava da LEADER ima središnju ulogu u promicanju privlačnih, prosperitetnih, otpornih i međusobno povezanih ruralnih područja podupiranjem inicijativa kojima se stvara lokalna dodana vrijednost, potiče poduzetništvo, potiču inovacije i jača gospodarska i socijalna struktura teritorija, što je ključno za zadržavanje i privlačenje ljudskog kapitala, posebno mladih i žena, te doprinosi demografskoj i teritorijalnoj ravnoteži i generacijskoj obnovi;

27.uviđa da su dobrovoljne poljoprivredno-okolišne i klimatske mjere te mjere za dobrobit životinja i zdravlje životinja i bilja u okviru drugog stupa, uz primjenu pojednostavljenih pristupa koji se temelje na poticajima i usklađenosti, ključni instrumenti za zaštitu okoliša i promicanje održivih praksi, uz istodobno doprinošenje pristojnim prihodima za poljoprivrednike koji ih provode; smatra da su ti programi iz drugog stupa učinkovitiji od ekoshema, koje u mnogim državama članicama nisu postigle željene rezultate zbog svoje visoke razine složenosti za poljoprivrednike, te stoga smatra da bi ti programi iz drugog stupa trebali dobiti veći udio sredstava u budućem ZPP-u; naglašava da je važno osigurati da poljoprivredno-okolišne i klimatske mjere doprinose održavanju i poboljšanju proizvodnje hrane;

28.poziva na jednostavniju i pristupačniju financijsku potporu ZPP-a za male projekte, koji su najčešće pokretači najinovativnijih inicijativa; poziva Komisiju i države članice da promiču i prošire upotrebu pojednostavljenih mogućnosti obračuna troškova;

29.poziva Komisiju da donese konkretne mjere kako bi se zajamčilo da se na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja koje nisu članice EU-a primjenjuju isti standardi sigurnosti hrane, zaštite okoliša i dobrobiti životinja te socijalni standardi koji se zahtijevaju od proizvođača iz EU-a kako bi se osigurali jednaki uvjeti i visoka razina sigurnosti hrane, sljedivosti i održive proizvodnje u EU-u; ustraje u tome da je to ključno kako bi se izbjeglo ugrožavanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje EU-a u odnosu na uvezene proizvode; ustraje u tome da, kako bi se izbjeglo nepošteno tržišno natjecanje za poljoprivrednike u EU-u, Komisija mora biti spremna prema potrebi aktivirati zaštitne klauzule u svojim sporazumima sa zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se osigurala stabilnost unutarnjeg tržišta;

30.poziva Komisiju da u svojim naporima za otvaranje novih tržišta i konsolidaciju postojećih provodi sustavnu procjenu učinka odredbi koje se odnose na poljoprivredni sektor u svakom od svojih trgovinskih sporazuma, kojom bi se trebale uzeti u obzir sve zainteresirane strane kako bi se utvrdio njihov kumulativni učinak, te da izradi posebne strategije za osiguravanje jednakih uvjeta i reciprociteta na svim razinama, posebno u pogledu proizvodnje, kvalitete i socijalnih standarda;

31.naglašava da je potrebno održati dosljednost između trgovinskih politika i politika održivosti Unije te ojačati kontrole i na izvoru i na granicama od strane Komisije i država članica te putem kontrolne agencije EU-a jer bi se time europskim proizvođačima pružila veća jamstva u pogledu poštenog tržišnog natjecanja; poziva na reviziju trgovinske politike EU-a kako bi se osiguralo da se njome učinkovito podupiru konkurentnost i održivost europske poljoprivrede; naglašava da se pri dogovaranju budućih trgovinskih sporazuma ne bi smjelo ugroziti održivost i konkurentnost poljoprivrednog sektora EU-a;

32.poziva Komisiju da poboljša sinergije, komplementarnosti i koordinaciju među instrumentima financiranja EU-a, kao što su Kohezijski fond, instrument za oporavak NextGenerationEU i Fond za pravednu tranziciju, kao i s nacionalnim instrumentima te da otvori izravne linije suradnje s lokalnim vlastima u upravljanju fondovima i njihovoj provedbi; nadalje poziva na bolju integraciju s drugim relevantnim programima kako bi se maksimalno povećao učinak ciljeva u području inovacija, digitalizacije, održivosti i otpornosti u poljoprivredi i ruralnim područjima; potiče Komisiju da na početku svakog financijskog programskog razdoblja uspostavi interni postupak kako bi se na europskoj razini osigurala komplementarnost i usklađenost različitih instrumenata potpore planiranih u ruralnim područjima;

33.naglašava da je pristup financiranju za poljoprivrednike i druge aktere u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ključan za provedbu ulaganja, olakšavanje pristupa zemljištu i osiguravanje kontinuiteta poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima; nadalje, naglašava da bi inovacije i tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru trebale i dalje prioritetno imati koristi od ciljane potpore ulaganjima kako bi se EU-u omogućilo da postane globalno digitalno središte, čime bi se poticala start-up poduzeća te privlačili i zadržavali talentirani mladi ljudi;

34.napominje da se države članice suočavaju sa sve većim i raznolikim rizicima; u tom pogledu naglašava da su odgovarajuće povećanje i reforma zajedničke pričuve za krize u poljoprivredi u kombinaciji sa stvaranjem novih i posebnih financijskih instrumenata, sa sredstvima izvan ZPP-a, ključni za potporu poljoprivrednicima u kontekstu nepredvidivih tržišnih poremećaja i poremećaja uzrokovanih klimatskim promjenama, kao što su suše i poplave, oluje, bolesti biljaka i životinja, kao i promjena u ponašanju potrošača i geopolitičkih napetosti; poziva Komisiju da za svaki proizvod uspostavi ex ante strategiju za upravljanje krizama kako bi se pričuva za krize u poljoprivredi iskoristila za maksimalno povećanje učinkovitosti i dodane vrijednosti Zajednice; poziva Komisiju i države članice da osiguraju brze, učinkovite i razmjerne odgovore na potrebe poljoprivrednika u kriznim situacijama kako bi im se omogućilo da brzo dobiju kapital koji im je potreban za obnovu njihovih poljoprivrednih aktivnosti;

35.ističe važnu ulogu mehanizama javne intervencije ZPP-a u stabilizaciji poljoprivrednih tržišta i zaštiti poljoprivrednika od fluktuacija cijena; podsjeća da se već nekoliko godina nije provela ponovna procjena referentnih pragova i da bi ih trebalo što prije preispitati kako bi se u obzir uzela kretanja cijena;

36.poziva na bolju koordinaciju između svih dostupnih instrumenata, uključujući Fond solidarnosti, te na njihovo pojednostavnjenje kako bi poljoprivrednici, kao i ruralne zajednice i lokalne vlasti, pogođeni prirodnim katastrofama i katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama mogli brže pristupiti bolje usmjerenoj potpori; s obzirom na sve će štete izazvane prirodnim katastrofama, poziva na stvaranje automatskog mehanizma za okidanje kako bi se ubrzalo uvođenje posebnih alata za upravljanje rizicima i njihovo ublažavanje koji se temelje na aktivnim i pasivnim mjerama koje su cjenovno pristupačne poljoprivrednicima;

37.poziva države članice da osiguraju pravodobnu i pravilnu provedbu svojih nacionalnih strateških planova u oba stupa, čime bi se izbjegao povrat sredstava;

38.naglašava da je, iako poljoprivreda u okviru ZPP-a doprinosi drugim politikama i strategijama, kao što su one u području okoliša, energije, trgovine, klime, biološke raznolikosti, dobrobiti i zdravlja životinja, javnog zdravlja ili regionalnog razvoja, važno i dobrodošlo da i druge politike nastave doprinositi održivosti poljoprivrede i ruralnom razvoju te pružanju usluga koje nadilaze proizvodnju hrane i biogenih resursa; posebno naglašava važnost razvoja bioenergije i biogospodarstva za podupiranje otpornosti poljoprivrednog sektora;

39.poziva Komisiju da provede mehanizam procjene učinka na ruralna područja na razini EU-a u svim područjima politika i da uključi zajednicu pakta za ruralna područja, kao i Odbor regija, u sve aktivnosti povezane s okvirom za ruralni razvoj; žali zbog činjenice da se, iako je Komisija u svoju viziju za ruralna područja do 2040. uključila mehanizam za procjenu učinka na ruralna područja, čini da je on u praksi proveden samo u ograničenoj mjeri;

40.ponovno potvrđuje da u EU-u postoje najviši globalni standardi za sigurnost hrane, dobrobit životinja te zaštitu okoliša i socijalnu zaštitu, koji su temelj konkurentnosti visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda EU-a i koji se moraju poštovati i štititi; stoga zahtijeva da svako predloženo zakonodavstvo u tim područjima bude znanstveno utemeljeno i da mu prethodi stroga i sveobuhvatna procjena učinka te da ono bude osmišljeno za jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrednih gospodarstava u EU-u; smatra da su za postizanje tog cilja ključni poticaji i kompenzacija poljoprivrednicima za sve dodatne troškove;

41.naglašava da poboljšanje dobrobiti životinja nije samo etički imperativ, već i put prema otpornijim i profitabilnijim stočarskim sustavima; ističe da zdravije životinje s nižim razinama stresa općenito iziskuju manje veterinarskih intervencija, imaju više stope plodnosti i bolje rezultate, što dovodi do veće gospodarske učinkovitosti; poziva na to da se mjerama ZPP-a nastave podupirati ulaganja i osposobljavanje u području viših standarda dobrobiti životinja, u skladu s tržišnim očekivanjima i znanstvenim preporukama;

42.poziva Komisiju da u svojim zakonodavnim prijedlozima za sljedeći ZPP predstavi ambicioznu i sveobuhvatnu strategiju za bjelančevine, koja bi trebala uključivati odgovarajuće mjere i instrumente za promicanje visokokvalitetne proizvodnje proteinskih usjeva, uključujući mahunaste usjeve kao što su, među ostalim, određene uljarice, mahunarke i zeleno krmno bilje te nemahunaste usjeve kao što su suncokret i uljana repica za potrebe hrane i hrane za životinje, s ciljem znatnog smanjenja manjka bjelančevina u EU-u i jamčenja strateške autonomije;

43.naglašava stratešku važnost održivog stočarstva za ruralni razvoj, očuvanje biološke raznolikosti, upravljanje krajobrazom i okolišnu održivost, posebno u područjima s težim uvjetima gospodarenja i krajobrazima visoke prirodne vrijednosti, te naglašava potrebu da se tom sektoru pruži odgovarajuća financijska potpora kako bi se osigurala njegova održivost; naglašava da proizvodi životinjskog podrijetla nemaju samo prehrambenu vrijednost, već da njihova proizvodnja ima i ključnu ulogu u očuvanju tradicionalnih kulturnih krajobraza, plodnosti tla i skladištenju ugljika; poziva Komisiju da osnuje skupinu na visokoj razini za stočarstvo koja bi uključivala sve relevantne dionike kako bi se razvili novi pristupi za zaštitu budućnosti sektora i riješio problem progresivnog gubitka stoke u EU-u, potaknula generacijska obnova, promicali dobrobit životinja i kružno gospodarstvo, uključujući upotrebu digestata kao vrijednog biognojiva koje doprinosi recikliranju hranjivih tvari i zdravlju tla, i maksimizirao pozitivan doprinos održivog stočarstva očuvanju i obnovi prirode, biološkoj raznolikosti te zdravlju i plodnosti tla, te da promiče ulaganja u poticanje konkurentnosti sektora; smatra da bi uvođenje novog sustava trgovanja emisijama (ETS) u poljoprivrednom sektoru stvorilo prekomjernu složenost bez ikakvog jamstva učinkovitosti;

44.ističe nedavno izbijanje bolesti životinja u nekoliko država članica; poziva Komisiju i države članice da ojačaju mjere prevencije i iskorjenjivanja te povećaju sredstva ZPP-a namijenjena upravljanju rizicima i poboljšanim ulaganjima u biosigurnost na poljoprivrednim gospodarstvima; poziva Komisiju da ojača mjere za zdravlje životinja u poljoprivrednom sektoru EU-a koordinacijom istraživanja i kupnje veterinarskih cjepiva te opskrbe njima na razini EU-a uz pomoć mehanizma pripravnosti i mehanizma ranog otkrivanja te poticanjem razvoja tih cjepiva u EU-u; poziva na odgovarajuće financiranje tog mehanizma izvan ZPP-a; apelira na države članice da podupru regije i surađuju s njima u izradi i provedbi planova za prevenciju, cijepljenje i ublažavanje posljedica tih bolesti;

45.žali što je financiranje mjera za prevenciju, kontrolu i iskorjenjivanje određenih bolesti životinja u okviru Programa jedinstvenog tržišta nedostatno za potporu poljoprivrednicima i državama članicama kad je riječ o bolestima kao što su slinavka i šap; naglašava da se u EU-u svaki neuspjeh u prevenciji ili kontroli bolesti životinja u jednoj državi članici može neposredno odraziti na druge države članice te da to iziskuje koordiniran odgovor; poziva na uvođenje strogih standarda zdravlja životinja na razini EU-a kako bi se zaštitilo stočarstvo, uključujući odredbe o upravljanju populacijama divljih životinja koje predstavljaju rizik od zaraze i, prema potrebi, o ciljanom cijepljenju životinja;

46.naglašava da je antimikrobna otpornost velika prijetnja ljudskom zdravlju te da smanjenje upotrebe antibiotika u stočarstvu mora biti prioritet; napominje da su u okviru ZPP-a već dostupna financijska sredstva za smanjenje podložnosti životinja bolestima i prijenosa bolesti životinja;

47.ponavlja da je potrebno razviti sveobuhvatnu prehrambenu strategiju EU-a koja se temelji na metodi znanstvenog ispitivanja i koja bi objedinila ratarstvo i stočarstvo, osiguravajući pritom pravedno postupanje prema svim poljoprivrednim sektorima; daje podršku znanstveno utemeljenim procjenama utjecaja na okoliš kojima se uzima u obzir cijeli životni ciklus prehrambenih proizvoda i prehrani koja se temelji na znanstvenim ocjenama kojima se potvrđuje važnost hrane životinjskog podrijetla za zdravlje ljudi, posebno za ranjive populacije kao što su djeca, starije osobe i žene;

48.poziva države članice da promiču bolje radne i socijalne uvjete i plaće za poljoprivrednike ili zaposlenike u poljoprivredi te da osiguraju dovoljan broj radnika i njihove zamjene u slučaju bolesti ili nesreća koje uzrokuju privremenu odsutnost; također poziva na osiguravanje osposobljavanja, godišnjeg odmora i obiteljskog dopusta radi brige o članovima obitelji kako bi se zajamčila kvalitetna radna mjesta i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života za poljoprivrednike i radnike na poljoprivrednim gospodarstvima; ističe ulogu poljoprivrede kao ključnog doprinositelja društvenoj odgovornosti i dostojanstvenim radnim uvjetima u ruralnim područjima;

49.poziva Komisiju da ažurira iznos dodijeljenih financijskih sredstava za program POSEI kako bi barem odražavao akumuliranu inflaciju u sljedećem VFO-u, s omotnicama koje se prilagođavaju na godišnjoj razini, i izražava žaljenje zbog toga što deflator od 2 % koji se primjenjuje na izravna plaćanja nije uzet u obzir i za program POSEI u trenutačnom VFO-u; međutim, smatra da Komisija mora ići korak dalje i predložiti znatno povećanje proračuna programa POSEI u sljedećem VFO-u kako bi se pružila dodatna potpora poljoprivrednoj proizvodnji, čime bi se osigurala samodostatnost opskrbe hranom u najudaljenijim regijama; smatra da je to ključno za kontinuitet poljoprivredne aktivnosti u najudaljenijim regijama, za podupiranje ulaganja i jamčenje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a, potpuno u skladu s člankom 349. UFEU-a, u kojem se prepoznaje posebna priroda tih regija i potreba za donošenjem diferenciranih mjera kako bi se odgovorilo na njihova trajna ograničenja; smatra da bi se pri povećanju sredstava programa POSEI trebale uzeti u obzir stvarne i posebne poljoprivredne potrebe tih regija, uključujući promjene u troškovima proizvodnje, izloženost sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima i klimatskim promjenama, teritorijalnu rascjepkanost, nestabilnost tržišta i potrebu za osiguravanjem gospodarske održivosti poljoprivrednih gospodarstava i pravednih prihoda za poljoprivrednike; u tom kontekstu naglašava važnost uspostave posebnog mehanizma, odnosno programa POSEI za promet, kojim će se doprinijeti ublažavanju dodatnih troškova prijevoza proizvoda unutar najudaljenijih regija i proizvoda koji se prevoze iz njih na jedinstveno tržište te čimbenika proizvodnje u najudaljenijim regijama;

50.ističe da bi financiranje pčelarstva u okviru drugog stupa trebalo biti bolje usmjereno i djelotvornije te da bi se novim zakonodavnim okvirom trebala predvidjeti modernizacija i pojednostavnjenje programa potpore pčelarima u okviru prvog stupa kojim se uzimaju u obzir posebne značajke i ranjivosti tog sektora;

51.ističe važnost pristupa fizičkoj i digitalnoj infrastrukturi s pouzdanom širokopojasnom uslugom velike brzine te upotrebe satelitske tehnologije za rad i kvalitetu života poljoprivrednika u ruralnim područjima te za prevladavanje društvene izolacije; stoga ustraje u važnosti postupne digitalizacije poljoprivrede, koja uključuje stalan pristup internetu, digitalno znanje, inovacije, pristup podacima poljoprivrednika i vlasništvo nad njima te mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja kako bi se privukli i zadržali ljudi u tim područjima, posebno mladi, čime bi im se omogućilo da ostanu u tim područjima ako to žele; poziva Komisiju i države članice da poljoprivrednicima i šumarima omoguće osposobljavanje za stjecanje digitalnih vještina koje im mogu pomoći da na najbolji način iskoriste prednosti digitalizacije i precizne poljoprivrede te da rade na učinkovitiji i održiviji način, imajući na umu činjenicu da je osobna i verbalna komunikacija i dalje ključna za mnoge poljoprivrednike; prepoznaje ključnu ulogu organizacija poljoprivrednika u poticanju digitalne transformacije poljoprivrede;

52.poziva Komisiju i države članice da osiguraju potpunu usklađenost između programa Digitalna Europa, politika uvođenja širokopojasnog interneta i ZPP-a nakon 2027. godine; potvrđuje da je potrebno opremiti ruralna područja digitalnom infrastrukturom, a stanovništvo potaknuti na stjecanje vještina potrebnih za rad na daljinu, preciznu poljoprivredu i digitalno poduzetništvo; naglašava da usluge digitalne infrastrukture moraju biti cjenovno pristupačne za ruralne građane; naglašava da su takva ulaganja ključna za smanjenje depopulacije ruralnih područja i povećanje privlačnosti poljoprivrede i ruralnog života za mlađe generacije;

53.poziva na veću osviještenost o važnosti mentalnog zdravlja poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika s obzirom na visoku stopu samoubojstava u tom sektoru; naglašava da je to zabrinjavajuća pojava uzrokovana, među ostalim, visokim razinama stresa, neizvjesnosti, teških administrativnih opterećenja, kao i ranjivosti, društvenom izolacijom, nedostatkom odmora, dugovima i gospodarskim poteškoćama s kojima se suočavaju poljoprivrednici; nadalje ističe da stresni postupci inspekcije poljoprivrednih gospodarstava stvaraju dodatan pritisak na poljoprivrednike pri upravljanju njihovim poljoprivrednim gospodarstvima i poziva države članice da razviju mehanizme za rješavanje tog problema; poziva Komisiju i države članice da potiču suradnju kako bi se razvila sveobuhvatna strategija za mentalno zdravlje poljoprivrednika i osiguralo da se u sljedeći ZPP uključe odgovarajuće mjere potpore; naglašava vrijednost pristupa prilagođenih lokalnim okolnostima s pomoću različitih vrsta usluga potpore, uključujući postojeće savjetodavne mreže za poljoprivredna gospodarstva i druge skupine za potporu ruralnim zajednicama; smatra da je potrebno razviti programe psihološke potpore, kao i mjere kojima se promiču administrativno pojednostavnjenje i ravnoteža između poslovnog i privatnog života, čime će se poboljšati kvaliteta života poljoprivrednika i radnika u EU-u; ponavlja kako je potrebno da poljoprivrednici dobiju pravedne cijene za svoje tržišne i netržišne proizvode;

54.naglašava da više od 70 % potrošača u EU-u svoje odluke o kupnji temelji na informacijama na ambalaži te skreće pozornost na stvarni rizik od dovođenja potrošača u zabludu; stoga poziva na konsolidaciju usklađenog označivanja EU-a kako bi se osigurao pravedan i pravičan sustav kojim bi se osigurala transparentnost u pogledu zemlje podrijetla, kvalitete i standarda proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a, uključujući standarde dobrobiti životinja i ekološke standarde; smatra da je potrebno zajamčiti sljedivost i konkurentnost na jedinstvenom tržištu i na globalnoj razini tako da se postave jasna pravila za izbjegavanje poremećaja i obmanjujućih praksi, zaštitu integriteta prehrambenih sustava EU-a, njihovo bolje promicanje te bolje informiranje i veću osviještenost potrošača;

55.zalaže se za pojačane mjere zaštite regionalnih proizvoda, uključujući jačanje režima zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih specijaliteta, koja bi se jamčila primjenom pojednostavnjenih postupaka kojima se štiti od zlouporabe i krivotvorenja;

56.nadalje, poziva Komisiju da ukine sustave pojednostavnjenog označivanja na prednjoj strani ambalaže, poput Nutri-Scorea, zbog izostanka širokog znanstvenog konsenzusa i rizika da industrija hrane mijenja njihove parametre kako bi služili njezinim interesima;

57.poziva na promicanje obrazovanja o prehrani u školama i školskim kantinama kako bi se djeci pomoglo da razumiju važnost potpune i uravnotežene prehrane od rane dobi i da razumiju podrijetlo hrane; potiče razvijanje zdravih prehrambenih navika i školskih jelovnika koji uključuju razne vitamine, vlakna i hranu bogatu hranjivim tvarima kako bi se doprinijelo jačanju fizičke i mentalne dobrobiti učenika; nadalje naglašava da je potrebno poštovati i promicati nacionalnu, lokalnu i sezonsku gastronomiju kao vrijednu kulturnu baštinu, dobro zastupljenu u modelu mediteranske prehrane; poziva Komisiju da lokalnim i regionalnim vlastima osigura dodatna sredstva za programe usmjerene na te aktivnosti i naglašava potrebu da se javna nabava temelji na kvaliteti, a ne cijeni, te da se njome promiče, gdje je to moguće, konzumiranje ekoloških, lokalnih i sezonskih proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla;

58.naglašava važnost programa EU-a za distribuciju mlijeka, voća i povrća djeci putem školskih programa kao ključnog alata za promicanje zdrave prehrane, posebno za djecu iz ranjivih skupina kojima školski obroci mogu biti jedan od rijetkih izvora uravnotežene prehrane; žali zbog toga što neke države članice ne koriste sredstva dodijeljena tom programu, što dovodi do nedovoljnog korištenja raspoloživog proračuna; skreće pozornost na važnost uključivanja poljoprivrednika i aktera u cijelom poljoprivredno-prehrambenom vrijednosnom lancu u pružanje obrazovanja o hrani te važnost promicanja izravnih veza između proizvođača i škola;

59.naglašava važnost zadržavanja odgovarajućeg financiranja proizvodnje maslinova ulja i stolnih maslina zbog njihovih znatnih zdravstvenih i prehrambenih koristi za sve Europljane;

60.izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg broja projekata proizvodnje mesa uzgojenog u laboratoriju; naglašava da je potrebno revidirati europski zakonodavni okvir koji se primjenjuje na odobravanje takvih proizvoda kako bi se bolje uzele u obzir gospodarske, društvene, ekološke i etičke posljedice te vrste inovacija;

61.potiče političare, škole, medije, poljoprivrednike i lokalne udruge da surađuju na promicanju pozitivne slike o poljoprivredi, čime se povećava privlačnost tog sektora za mlade, te da bolje komuniciraju o ulozi poljoprivrednika u održivoj proizvodnji hrane i ekološkim uslugama; poziva na podizanje svijesti o ključnom radu poljoprivrednika i radnika na poljoprivrednim gospodarstvima u pogledu sigurnosti hrane i njihove predanosti održivim praksama putem kampanja usmjerenih na podizanje razine osviještenosti potrošača o odlukama koje donose pri kupnji i na jačanje odnosa između potrošača i poljoprivrednika u EU-u i promicanja boljeg razumijevanja načina na koji proizvode poljoprivredno-prehrambene proizvode koje potrošači kupuju; ističe potrebu za suzbijanjem dezinformacija i obmanjujućih, pogrešnih i neopravdanih poruka kako bi se poboljšala negativna slika poljoprivrednika koju dio društva ima; potiče države članice da to podizanje svijesti uključe u svoje obrazovne planove kako bi poljoprivreda postala privlačna gospodarska djelatnost; duboko žali zbog činjenice što poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja dugi niz godina nisu bili prioritet i što se u njih nije dovoljno ulagalo;

62.podržava, imajući u vidu budućnost, cilj Komisije za razdoblje 2024. – 2029. da se usredotoči na smanjenje administrativnog opterećenja za poljoprivrednike i pojednostavnjenje zakonodavstva kao međusektorski strateški prioritet, kako bi se olakšao pristup potpori u okviru ZPP-a i povećala učinkovitost provedbe na terenu; ustraje u tome da to mora biti jedno od vodećih načela na kojima se temelje sve mjere usmjerene na postizanje socijalne, ekološke i gospodarske održivosti poljoprivrede EU-a, bez ugrožavanja pet glavnih ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. UFEU-a; naglašava da pojednostavnjenje ZPP-a ne bi smjelo ugroziti snažan regulatorni okvir na razini EU-a jer je on ključan za očuvanje zajedničkog karaktera ZPP-a i osiguravanje javne potpore za potrebna financijska sredstva;

63.naglašava potrebu za većom fleksibilnošću i jednostavnijom strukturom financiranja novog ZPP-a koji će biti na korist aktivnim poljoprivrednicima; ističe da nestabilni uvjeti, sve veći broj propisa i sve veća društvena očekivanja uzrokuju frustraciju među poljoprivrednicima i utječu na privlačnost tog zanimanja, posebno među mladim poljoprivrednicima i najranjivijim skupinama;

64.poziva Komisiju da se pri osmišljavanju buduće strukture ZPP-a usredotoči na pružanje jasnijih kriterija, digitalizirane postupke, standardizirane smjernice, pravodobnu komunikaciju o promjenama i pristupačnu tehničku potporu; ističe da prekomjerna regulacija povećava složenost za poljoprivrednike i korisnike, čime se smanjuje učinkovitost i primjena važnih mjera;

65.zahtijeva bolju koordinaciju između Komisije i nacionalnih i regionalnih vlasti u pogledu smanjenja obveze dokumentiranja i izvješćivanja; naglašava potrebu za proaktivnim angažmanom Komisije, tijela država članica, poljoprivrednika i organizacija poljoprivrednih gospodarstava prije izrade nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a; naglašava potrebu za većom fleksibilnošću za države članice u okviru strateških planova ZPP-a kako bi im se omogućilo da prema potrebi prilagode određene elemente bez prethodnog odobrenja Komisije; poziva na uspostavu centraliziranog elektroničkog sustava izvješćivanja, „sve na jednom mjestu” u okviru ZPP-a, u sklopu kojeg bi poljoprivrednici mogli podnositi zahtjeve, izvješća i svu potrebnu dokumentaciju na jednom mjestu, izbjegavajući pritom nepotrebnu i udvostručenu administraciju;

66.poziva na realističan sustav koji se temelji na poticajima za poljoprivrednike i koji odražava utrošeno vrijeme korisnika, a ne sustav koji se temelji isključivo na obvezama postizanja ambicioznih ekoloških i socijalnih ciljeva, uzimajući u obzir posebnosti zemljopisnih područja; smatra da pristupi koji se temelje na poticajima donose najbolje rezultate u pogledu poboljšanja održivosti poljoprivrede u EU-u; ističe da je pri izračunu odgovarajuće naknade za pružene usluge ključno da metodologija nadilazi usku perspektivu „nastalih troškova i izgubljenog prihoda” za poljoprivrednika jer socioekonomski gubici za širu zajednicu mogu biti mnogo veći zbog gubitka gospodarske aktivnosti na početku i na kraju proizvodnog lanca na lokalnom području; smatra da bi sredstva za ta plaćanja trebala potjecati iz ZPP-a ili nacionalnih fondova kako bi se javnim financiranjem mogle istinski potaknuti zelene inovacije i zelena tranzicija; poziva Komisiju da istraži dodatne izvore financiranja izvan ZPP-a kako bi se poljoprivrednicima pružila potpora u razvoju održivih poslovnih modela prilagođenih lokalnim uvjetima.

67.naglašava da se pri provedbi zahtjeva za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete moraju uzeti u obzir sadašnje prakse korištenja zemljišta i poljoprivredne prakse; naglašava da aktivni poljoprivrednici moraju zadržati pravo na nastavak svojih trenutačnih poljoprivrednih aktivnosti, uključujući potrebne aktivnosti održavanja, bez dodatnih administrativnih ili operativnih ograničenja;

68.naglašava da je potrebno nastaviti ocjenjivati zahtjeve uvjetovanosti ZPP-a radi smanjenja administrativnog opterećenja, prepreka ili gospodarskih barijera, smanjenja troškova i izbjegavanja prekomjernih zahtjeva za provedbu za poljoprivrednike; ustraje u tome da je poljoprivrednicima potrebna fleksibilnost i jednostavnost, uz istodobno daljnje promicanje odgovornih poljoprivrednih praksi putem poticaja, održavanja jednakih uvjeta i javne potpore toj politici, u okviru pristupa kojim se stvara veća dodana vrijednost i više ulaganja u inovacije;

69.potiče Komisiju da potakne poljoprivrednike da preuzmu odgovornost tako što će im omogućiti određenu slobodu i osigurati da sankcije budu pravedne i razmjerne, posebno u pogledu zahtjeva uvjetovanosti, kao i dobrovoljnih ekoshema te poljoprivredno-okolišnih i klimatskih mjera; naglašava potrebu da svi novi zakonodavni zahtjevi u okviru ZPP-a za razdoblje nakon 2027. budu popraćeni dostatnim prijelaznim razdobljima i administrativnim pojednostavnjenjima kako bi se poljoprivrednicima osigurala pravna sigurnost i sigurnost planiranja;

70.naglašava da se Uredba o ZOT-u Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1308/oj). mora pojednostavniti, čime bi se ubrzali postupci za dodjelu izvanredne pomoći poljoprivrednicima; naglašava važnost promicanja i jačanja ključne uloge zadruga, organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, organizacija proizvođača voća i povrća, međusektorskih organizacija i drugih subjekata koji doprinose poljoprivredno-prehrambenom vrijednosnom lancu, uključujući ekološki sektor, te postizanja uravnoteženijeg poljoprivredno-prehrambenog vrijednosnog lanca, čime se osigurava bolja naknada za poljoprivrednike; potiče Komisiju da ispita kako se njihova suradnja može dodatno poticati i podupirati Uredbom o ZOT-u;

71.poziva Komisiju da provede sveobuhvatno preispitivanja alata, uključujući promatračke skupine za tržište, čiji je cilj poboljšati otpornost na nestabilnost tržišta i pad tržišnih cijena; ustraje u tome da je potrebno ažurirati i ojačati postojeće instrumente za upravljanje rizicima te poboljšati suradnju među zadrugama, organizacijama proizvođača i udruženjima organizacijama proizvođača kako bi se ojačala njihova uloga u upravljanju ekonomskim alatima i alatima za upravljanje rizicima; ustraje u tome da je potrebno dodatno olakšati primjenu izuzeća od pravila tržišnog natjecanja za poljoprivrednike kako bi se riješile i prevladale krize na tržištu;

72.potiče Komisiju da osigura učinkovite sigurnosne mreže u Uredbi o ZOT-u, uključujući preispitivanje trenutačnih cijena javne intervencije i referentnih pragova kako bi se točno odrazili trenutačni gospodarski uvjeti i gospodarska stvarnost;

73.pozdravlja novi paket Komisije za sektor vina i poziva Komisiju da dodatno dodijeli financijska sredstva za provedbu predloženih mjera i za dugoročno održivo oživljavanje sektora vina;

74.nadalje podsjeća da bi se Uredbom o ZOT-u trebala riješiti potražnja proizvođača i potrošača u pogledu prodajnih naziva određenih poljoprivrednih proizvoda, kao što su oni povezani s mesom, koji moraju biti zaštićeni od rizika od zavaravajuće upotrebe;

75.poziva na davanje jamstva da će svakom zakonodavnom prijedlogu koji utječe na poljoprivredu prethoditi, osim u iznimnim okolnostima, detaljna i sveobuhvatna procjena kumulativnog učinka utemeljena na dokazima, s posebnim naglaskom na gospodarskim, ekološkim i socijalnim aspektima, s ciljem pružanja pravne sigurnosti poljoprivrednicima; zalaže se za procjenu gospodarskih učinaka predloženih mjera politike na razini poljoprivrednih gospodarstava i financijskih sredstava potrebnih za provedbu tih mjera, kao i za njihovo kontinuirano praćenje; naglašava da je stalno povećanje regulatornih opterećenja za taj sektor uzrokovalo frustraciju među poljoprivrednicima i dovelo do znatnih dodatnih troškova na razini poljoprivrednih gospodarstava te je jedan od čimbenika koji utječe na privlačnost tog zanimanja za nove poljoprivrednike;

76.naglašava važnost prepoznavanja raznolikosti europske poljoprivrede, uključujući hortikulturu u staklenicima i trajne nasade, u određivanju mjera potpore, regulatornih zahtjeva i inovacijskih strategija; poziva na uvođenje i prilagodbu propisa EU-a koji će biti posebno razvijeni kako bi se odgovorilo na izazove i iskoristilo prilike koje sa sobom donose staklenička, urbana i vertikalna poljoprivreda;

77.naglašava potrebu za prelaskom na integrirane i interoperabilne digitalne sustave za praćenje ZPP-a; u tom kontekstu naglašava važnost promicanja prikupljanja podataka i informacija u okviru jedinstvenog zakonodavnog okvira koji se posebno oslanja na satelitske snimke kako bi se razvili integrirani sustavi upravljanja i kontrole; ističe da bi cilj takvih sustava trebao biti smanjenje izravnih ili fizičkih inspekcija na licu mjesta, ako je to izvedivo, te smanjenje administrativnog opterećenja i troškova poljoprivrednika na najmanju moguću mjeru; ustraje u tome da se u potpunosti mora zajamčiti zaštita podataka poljoprivrednika i vlasništvo nad njima; podsjeća, međutim, da je, s obzirom na trenutačna ograničenja u upotrebi satelitske tehnologije, posebno u pogledu malih, uskih parcela, u međuvremenu i dalje potrebno održavati druge sustave;

78.poziva države članice da provedu pristup jedinstvene revizije kako bi se smanjilo vrijeme koje poljoprivrednici gube na popratne kontrole; potiče Komisiju da modernizira integrirani sustav upravljanja i kontrole satelitskih snimki, kao što su Copernicus i Galileo, kako bi se u njega ugradile postojeće i nove tehnologije u cilju poboljšanja točnosti, pouzdanosti i pojednostavnjenja;

79.zalaže se za to da se državama članicama omogući veća fleksibilnost u podupiranju ulaganja u ključne inovacije i tehnologije, kao što su upotreba satelita, internet stvari i slične tehnologije za prikupljanje operativnih podataka; vjeruje da će se time osigurati transparentnost i usklađenost bez nametanja dodatnih troškova poljoprivrednicima, čime bi se olakšao prelazak na sustav koji se temelji na povjerenju i u kojem pouzdani poljoprivrednici mogu samocertificirati svoju usklađenost, uz ciljane revizije koje se temelje na riziku, a ne opsežnim, rutinskim inspekcijama;

80.naglašava potrebu za osmišljavanjem inovacijskih strategija i digitalnih tranzicija na način koji je participativan i dostupan svim poljoprivrednim gospodarstvima, osiguravajući da tehnološki napredak doprinosi ruralnoj koheziji, demokratskom sudjelovanju i održivom razvoju;

81.smatra da je ključno državama članicama koje priznaju da regije imaju zakonsku ulogu u upravljanju ZPP-om dati priliku da ponovno uspostave instrumente upravljanja na regionalnoj razini u kontekstu mjera ruralnog razvoja;

82.potiče Komisiju da u ZPP za razdoblje nakon 2027. uključi strateški i holistički pristup vodnim resursima te da poveća njegove sinergije s drugim fondovima EU-a, kao što je Europski fond za regionalni razvoj, kako bi se ojačala povezanost vode i hrane kao ključnih elemenata u jačanju sigurnosti opskrbe hranom i razvoju ruralnih područja; nadalje, poziva na povećanje ulaganja u poboljšanje otpornosti vodoopskrbe modernizacijom i razvojem infrastrukture za zadržavanje, distribuciju, skladištenje i održivu regulaciju vode, kao i prirodnih rješenja, što je ključno za postizanje učinkovitijeg i konkurentnijeg poljoprivrednog sektora;

83.poziva Komisiju da zajamči pristup vodi za održivo navodnjavanje; naglašava potrebu za promicanjem ulaganja u pročišćavanje i obradu otpadnih voda, kao i u upotrebu nekonvencionalnih izvora vode, kao što su obnovljena i desalinizirana voda za poljoprivredni sektor, bez obzira na veličinu poljoprivrednog gospodarstva, po konkurentnim cijenama, pri čemu su interkonekcije za prijevoz vode jednako važne za prijenos te vode; poziva Komisiju da uzme u obzir znatne razlike i izazove u državama članicama, kao i dobre prakse koje svaka država članica primjenjuje kako bi zaštitila poljoprivrednu proizvodnju; poziva Komisiju da ulaže u programe osposobljavanja poljoprivrednika o učinkovitosti korištenja vode;

84.poziva Komisiju da prednost da promicanju inovativnih tehnologija i pametnog navodnjavanja te digitalizaciji infrastrukture kako bi se optimizirala upotreba vode i smanjio vodeni otisak, posebno u regijama pogođenima sušama i dezertifikacijom, uz istodobno osiguravanje stabilne proizvodnje;

85.skreće pozornost na činjenicu da su mnogi sustavi navodnjavanja zastarjeli i neučinkoviti te uzrokuju znatne gubitke vode i stoga ih je potrebno zamijeniti ili modernizirati; stoga poziva Komisiju da u svoje prioritete uključi financijske poticaje za tu modernizaciju i podupire njihovo uključivanje kao prihvatljivih ulaganja u okviru strateških planova ZPP-a i relevantnih kohezijskih instrumenata EU-a;

86.ističe složenost upotrebe sredstava ZPP-a, posebno onih iz drugog stupa, za financiranje infrastrukture za navodnjavanje te stoga poziva na reviziju strukture i mehanizama financiranja takve infrastrukture kako bi se poljoprivrednicima poboljšala dostupnost i upotreba vodnih resursa, odražavajući stvarne troškove i dodanu vrijednost usluga u području okoliša i krajobraza koje pružaju;

87.poziva na ciljanu i učinkovitu potporu poljoprivrednicima i šumarima u EU-u kako bi se potaknulo kružno gospodarstvo i kako bi ih se integriralo u novo biogospodarstvo s pomoću poticaja za oporabu biomase, poljoprivrednog otpada i suproizvoda, čime bi se također poduprla energetska autonomija poljoprivrednih gospodarstava i smanjila njihova ovisnost o vanjskim inputima; ističe da je potrebno optimizirati upotrebu sirovina i sekundarnih proizvoda koji stvaraju nusproizvode kao što su digestat i novi izvori energije, uključujući održivi bioplin i održiva biogoriva, imajući pritom na umu potrebu da se prednost da proizvodnji hrane; ističe da će te mjere, koje ne smiju dovesti do povećanog administrativnog opterećenja na razini poljoprivrednih gospodarstava, doprinijeti jačanju energetske autonomije EU-a, povećati dodatne izvore prihoda za poljoprivrednike i stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja; u tom kontekstu potiče Komisiju da prepozna važnost tih aspekata u predstojećoj strategiji za biogospodarstvo do 2025.;

88.naglašava potrebu za cjelovitim pristupom dekarbonizaciji poljoprivrede i poziva na odgovarajuće ohrabrenje i poticaje, među ostalim za oporabu biomase i nagrađivanje sekvestracije ugljika u tlu, kao i na dostatna financijska sredstva za poljoprivrednike za usvajanje rješenja i praksi kojima se smanjuje ugljični otisak usjeva, uz istodobno održavanje njihove konkurentnosti, kako opterećenje takvom dekarbonizacijom i dodatnim poslom ne bi snosili isključivo oni;

89.potiče Komisiju i države članice da potiču i jačaju integraciju poljoprivrede i obnovljive energije te da prepoznaju potencijal te sinergije za promicanje održivih poljoprivrednih praksi, jačanje lokalne otpornosti na klimatske promjene i poboljšanje kružnog gospodarstva; ističe potencijal poljoprivrede da ima ključnu ulogu u planu za čistu industriju i energetskoj tranziciji proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora u tom sektoru; poziva Komisiju da pojasni odredbe zajedničke poljoprivredne politike kako bi se bolje uskladila i povećala kompatibilnost obnovljivih i održivih izvora energije, kao što su agrosolarna proizvodnja energije i bioplin, s poljoprivrednim djelatnostima;

90.zalaže se za reviziju Direktive o nitratima kako bi se ona uskladila s najnovijim znanstvenim dokazima i najboljim poljoprivrednim praksama te istodobno nastavila štititi kvalitetu vode; u tom pogledu poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na brzom donošenju znanstveno utemeljenog prijedloga kojim bi se omogućila upotreba gnojiva RENURE pod jasno definiranim uvjetima kako bi poljoprivrednici mogli smanjiti svoju ovisnost o sintetičkim gnojivima i ubrzati prelazak na kružnije i održivije sustave upravljanja hranjivim tvarima;

91.poziva na olakšavanje strukturirane razmjene znanja i suradnje među usporedivim proizvodnim sustavima u državama članicama kako bi se poduprlo uzajamno učenje, odgovorilo na izazove specifične za regiju, kao što su oni s kojima se suočavaju područja s intenzivnom proizvodnjom, te ubrzale održive tranzicije prilagođene specifičnim okolnostima svakog sektora;

92.poziva Komisiju i države članice da ojačaju instrumente upravljanja rizikom u okviru ZPP-a za razdoblje nakon 2027. povećanjem financijske potpore za poljoprivredno osiguranje, uzajamne fondove i instrument za stabilizaciju prihoda; ustraje u tome da osiguranje treba učiniti pristupačnijim i financijski održivijim za poljoprivrednike; ističe potrebu za uvođenjem mehanizma na razini EU-a za jačanje nacionalnih sustava osiguranja u poljoprivredi, koji bi se automatski aktivirali, za nošenje s ekstremnim i nepredvidivim vremenskim uvjetima te sanitarnim i tržišnim krizama; naglašava da bi te mjere trebale biti dodatak postojećim alatima za upravljanje tržištem i da ne bi smjele ugroziti postojeće nacionalne programe;

93.poziva Komisiju da pojača mjere upravljanja rizikom, uključujući osiguranje, sustave reosiguranja i druge dopunske fondove koji će se koristiti u slučaju viših pragova štete, kako za preventivne mjere tako i za naknadu poljoprivrednicima u vezi s prirodnim katastrofama i izbijanjima epizootskih i biljnih bolesti; u tom kontekstu smatra da je potrebno uključiti ulaganja u prevenciju, sustave ranog upozoravanja i razvoj nove infrastrukture za otpornost kako bi sektor mogao predvidjeti sve veće rizike povezane s klimom i oporaviti se od njih; ističe potrebu da države članice u većoj mjeri iskoriste trenutačno nedovoljno iskorištene alate za upravljanje rizicima;

94.naglašava potrebu za reformom i povećanjem financijskog kapaciteta pričuve za poljoprivredu kako bi se odgovorilo na nepredviđene poremećaje na tržištu i događaje povezane s klimom kao što su suše i poplave; ističe, međutim, da pričuva za poljoprivredu ne može biti jedini instrument i ponovno ističe važnost razvoja šireg raspona alata za upravljanje rizicima i brzi odgovor, uključujući učinkovitije sustave osiguranja u poljoprivredi, uzajamne fondove, fondove za klimatsku krizu i izvanrednu likvidnosnu potporu za poljoprivredni sektor EU-a;

95.skreće pozornost na nedostatak dosljednih i jednostavnih metodologija za izračun emisija pojedinačnih poljoprivrednih sektora; stoga se snažno protivi bilo kakvom pokušaju uključivanja poljoprivrede u sustav trgovanja emisijama ili bilo koje programe zelenog oporezivanja;

96.naglašava da su sve regije EU-a pogođene posljedicama klimatskih promjena; ističe, međutim, da su južne regije ranjivije, pogođene dezertifikacijom, sušom, salinizacijom vodonosnika, šumskim požarima te jakim kišama i poplavama, što dovodi do pojave novih nametnika i bolesti, a sve to ugrožava poljoprivredni sektor; stoga naglašava da su poljoprivrednicima diljem EU-a potrebne posebne mjere i instrumenti potpore kako bi udvostručili svoje napore u prilagodbi svojih aktivnosti klimatskim promjenama te spriječili i ublažili njihove negativne učinke; skreće pozornost na važnost pružanja sveobuhvatne potpore ruralnim zajednicama i lokalnim vlastima u postizanju tih ciljeva;

97.poziva na kontinuiranu potporu inovativnim poljoprivrednim tehnikama, uključujući one koje se upotrebljavaju u ekološkoj poljoprivredi i drugim agroekološkim praksama koje se primjenjuju, kako u ekološkim tako i u sve većoj mjeri u konvencionalnim sustavima, kako bi se znatno smanjile upotreba ulaznih elemenata i vanjska ovisnost u poljoprivredi te ojačala autonomija i sigurnost opskrbe hranom;

98.ustraje u tome da budući razvoj ekološkog sektora EU-a mora biti tržišno usmjeren i poziva na to da se novim ZPP-om i dalje daju poticaji poljoprivrednicima i novim poljoprivrednicima da se uključe u ekološku poljoprivredu; poziva Komisiju da ispita nove načine rješavanja kriza na tržištu ekoloških proizvoda; podsjeća na potrebu za promicanjem ekološke potrošnje i putem javne nabave;

99.potiče to da se rasipanje i gubitak hrane u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu, uključujući primarne proizvođače, svedu na najmanju moguću mjeru kako bi se osiguralo učinkovito, inovativno i održivo korištenje svih resursa; poziva Komisiju da poduzme mjere na svim razinama kako bi se spriječili gubici i promicala pretvorba viškova u proizvode s dodanom vrijednošću; ustraje u tome da je potrebno dati veću vrijednost hrani koju proizvode poljoprivrednici i velikim naporima koji se ulažu u njezino dobivanje; u tom pogledu potiče Komisiju da promiče rješenja poput revizije oznaka „najbolje upotrijebiti do“ i upotrebe prirodnih konzervansa na biološkoj osnovi, kako bi se produljio rok trajanja prehrambenih proizvoda;

100.poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju oporabe hranjivih tvari duž poljoprivredno-prehrambenog lanca, uz ciljanu potporu inovacijama u odvajanju, obradi i ponovnoj uporabi hranjivih tvari iz tokova otpada od prerade, maloprodaje i potrošnje hrane;

101.naglašava da je osiguravanje generacijske obnove i ženskog poduzetništva ključno za očuvanje budućnosti poljoprivrede EU-a i socioekonomske strukture ruralnih područja; prepoznaje napore koji se kroz mjere ZPP-a ulažu u poticanje generacijske obnove, posebno u rubnijim ruralnim područjima, te naglašava potrebu za njihovim jačanjem; ističe, međutim, da ZPP ne može biti jedini instrument za uključivanje mladih i žena u poljoprivredu, već mora biti popraćen nacionalnim strategijama koje uključuju privatne izvore financiranja, uključujući banke, zajedničke poljoprivredne mehanizme i partnerstva te financijske instrumente sa smanjenim zahtjevima za sufinanciranje ili bez takvih zahtjeva; ustraje u tome da ključni cilj osiguravanja generacijske obnove u poljoprivredi EU-a mora biti popraćen strukturnim mjerama, posebno u pogledu inovacija, digitalizacije, digitalne povezivosti i pristupa zemljištu; u tom pogledu sa zanimanjem iščekuje objavu strategije Komisije za generacijsku obnovu;

102.poziva države članice da razviju usklađene, održive i predvidive strategije za povećanje privlačnosti rada u poljoprivredi te osigura usklađenost s politikama EU-a i regionalnim politikama, uključujući njihove nacionalne strateške planove; ustraje u tome da je potrebno povećati i mobilizirati financijska sredstva ZPP-a u korist generacijske obnove, koja trenutačno uključuju dodatna plaćanja iz prvog stupa i potporu za ulaganja i potporu za pokretanje poslovanja dostupnu u okviru drugog stupa, kao i stvaranje novih financijskih instrumenata izvan ZPP-a; naglašava da bi ti instrumenti trebali uključivati veće porezne olakšice i poticaje, zajmove s niskim kamatama, programe jamstva poljoprivrednih kredita, subvencije za alate precizne poljoprivrede i usluge osposobljavanja, uključujući održive poslovne modele, usmjerene na poboljšanje profitabilnosti;

103.naglašava važnost pružanja diversificiranih, prilagođenih i neovisnih savjetodavnih usluga za potporu mladim i novim poljoprivrednicima, i prije i nakon što se počnu baviti poljoprivredom, posebno u području mekih vještina, digitalnih i izravnih marketinških vještina, računovodstva, pravnih aspekata, diversifikacije poslovanja, održive poljoprivrede i komunikacije; zalaže se za raširenu upotrebu poljoprivrednih poduzetničkih inkubatora koji potencijalnim poljoprivrednicima omogućuju da iskoriste znanje poljoprivrednika s nekoliko godina iskustva u strukturiranom okruženju prije preuzimanja neovisnog poljoprivrednog gospodarstva; poziva Komisiju i države članice da osiguraju uspostavu nacionalnih centara za osposobljavanje mladih poljoprivrednika;

104.traži od Komisije da procijeni bi li se proširenjem prihvatljivosti za potporu za mlade poljoprivrednike na 45 godina potaknulo veći broj ljudi na rad u poljoprivredi, među ostalim prekvalifikacijom; poziva Komisiju da ponovno procijeni i druge elemente kriterija prihvatljivosti koji bi mogli biti previše ograničavajući;

105.pozdravlja sporazum o suradnji s Grupom Europske investicijske banke (EIB) kao obećavajući model kojim se može potaknuti stvaranje financijskih instrumenata za mnoge aspekte ZPP-a, uključujući potporu poljoprivrednicama i mladim poljoprivrednicima, kao i za politike u području vode, tržišta i otpornosti na klimatske promjene u svim državama članicama; čvrsto vjeruje da bi se uloga EIB-a trebala usmjeriti na osiguravanje financiranja niskoga troška za usklađeno financiranje stavki kapitala i infrastrukturnih projekata kojima se poljoprivrednici mogu baviti u okviru programa modernizacije;

106.potiče države članice da osmisle mehanizme kojima se olakšava prelazak k dostojanstvenom i planiranom umirovljenju; posebno poziva na uspostavu programa prijevremenog umirovljenja za poljoprivrednike koji se financiraju iz zasebnih fondova; traži proširenje usluga koje povezuju poljoprivrednike koji odlaze u mirovinu s mladim ili novim poljoprivrednicima, uz, među ostalim, logističku potporu i pravne savjete kako bi se omogućio uzajamno koristan prijenos poljoprivrednih gospodarstava i osigurao kontinuitet znanja i poljoprivrednih aktivnosti;

107.poziva Komisiju i države članice da u svojim strategijama generacijske obnove uklone specifične prepreke s kojima se suočavaju žene, posebno mlade žene, koje žele ući u poljoprivredni sektor, uključujući pitanja koja nisu izravno povezana s poljoprivredom, kao što su odgovarajuća zdravstvena i socijalna skrb; prepoznaje napore u okviru mjera ZPP-a za potporu ženama u poljoprivredi, ali naglašava da je potrebna snažnija i prilagođenija potpora, posebno u rubnim ruralnim područjima, uključujući pristup zajmovima, osposobljavanju ili financijskoj pomoći kako bi se osigurali stvarni angažman i jednake mogućnosti; potiče države članice da uspostave odgovarajuće uvjete za aktivno sudjelovanje žena u reprezentativnim poljoprivredno-prehrambenim organizacijama i upravljačkim tijelima poljoprivrednih poduzeća i udruga žena u ruralnim područjima; u tom pogledu pozdravlja predstojeću uspostavu platforme za poljoprivrednice kao prostora za dijalog i razmjenu dobrih praksi radi jačanja sudjelovanja i jednakih mogućnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;

108.poziva Komisiju i države članice da se hitno pozabave problemom gubitka i koncentracije poljoprivrednog zemljišta, uključujući nedostatak transparentnosti na tom tržištu; naglašava da je zakup zemljišta u uvjetima pravne sigurnosti održiva kratkoročna alternativa za olakšavanje pristupa zemljištu jer je za to potrebno manje resursa i potiče generacijsku obnovu; ističe važnost javno podržanih usluga pronalaska zemljišta i strukturiranog planiranja nasljeđivanja, posebno za prijenos zemljišta kojim se omogućuje prijevremeno umirovljenje i kontinuitet upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima; zalaže se za to da države članice donesu politike za promicanje dugoročnog stabilnog zakupa zemljišta, čime bi se osigurali sigurnost posjeda i vrijeme za ulaganje, posebno za mlade, žene i nove poljoprivrednike, čime bi se također mogli poboljšati zdravlje tla, okolišna učinkovitost i otpornost na klimatske promjene;

109.pozdravlja namjeru Komisije da pokrene opservatorij EU-a za poljoprivredna zemljišta, koji bi trebao poboljšati transparentnost na tržištu poljoprivrednog zemljišta u EU-u i olakšati usklađivanje podataka o poljoprivrednim zemljištima i pristupa zemljištu, omogućiti suradnju i razmjenu najboljih praksi među državama članicama te dati preporuke za donošenje informiranijih politika EU-a;

110.ističe činjenicu da očuvanje raznolikih kulturnih krajobraza EU-a nije samo od ekološke i turističke važnosti, već je i temelj regionalnog identiteta i dugoročne otpornosti ruralnih područja; stoga poziva na njihovo izričito priznavanje i integraciju njihova očuvanja kao strateškog cilja u ZPP nakon 2027.

111.potiče pristupe obnovi prirode koji se organiziraju u partnerstvu s poljoprivrednicima i vlasnicima zemljišta, osiguravajući potpuno poštovanje prava vlasništva;

112.potiče Komisiju da istraži kako bi se ZPP-om mogli poduprijeti novi poslovni modeli za poljoprivrednike na putu prema još održivijoj i konkurentnijoj poljoprivredi u Europi;

113.poziva Komisiju da promiče partnerstva za razmjenu najboljih praksi i inovativnih ideja među državama članicama u suradnji s lokalnim vlastima, sveučilištima, istraživačkim centrima i poljoprivrednim gospodarstvima; naglašava da bi se takva suradnja trebala usredotočiti na pojednostavnjenje, pristupačnost, povećanje održivosti i rješavanje izazova specifičnih za svaku regiju i sektor te da bi je trebalo poduprijeti odgovarajućim osposobljavanjem, čime bi se izbjegli poremećaji i različiti pristupi koji bi poljoprivrednike mogli dovesti u nepovoljan položaj;

114.potiče promicanje programa potpore i vidljivosti koji odražavaju obogaćujući i zadovoljavajući način života koji poljoprivredni sektor može ponuditi, uz naglašavanje vrijednosti i predanosti poljoprivrednika prirodi, sigurnosti opskrbe hranom te samim kvalitetama i vrijednostima svojstvenima radu stručnjaka u tom području; skreće pozornost na vrijednost dosljednosti politika tijekom duljeg razdoblja koja je ključna za omogućavanje jasnih dugoročnih ciljeva za poljoprivredni sektor;

115.naglašava važnost snažne i dobro financirane politike promicanja EU-a, uključujući povećana proračunska sredstva ZPP-a, kako bi se podigla razina osviještenosti o kvaliteti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda EU-a unutar EU-a i na globalnoj razini te naglašava da to ima još veću važnost tijekom razdoblja gospodarske nesigurnosti;

116.poziva na ambiciozan paket ulaganja u inovacije, tehnologiju i primijenjeno istraživanje prilagođen potrebama poljoprivrednika, koji će se financirati u okviru ZPP-a, Obzora Europa, programa Digitalna Europa i drugih mehanizama potpore te koji će imati ključnu ulogu u poticanju održivijeg i prilagođenijeg poljoprivrednog sektora; naglašava da bi se u program Obzor Europa trebao uključiti poseban stup posvećen poljoprivredi, usmjeren na promicanje istraživanja, inovacija i prijenosa znanja u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;

117.naglašava da je potrebno osigurati da se inovativna i digitalna rješenja mogu koristiti uz pravedan pristup na svim vrstama poljoprivrednih gospodarstava i područja u EU-u te da se tim rješenjima podupire održiva poljoprivreda, potpora za upravljanje raznolikošću i složenošću poljoprivrednih ekosustava, doprinosi strategijama ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, poboljšavaju prihodi poljoprivrednika, smanjuje administrativno radno opterećenje i za poljoprivrednike i za uprave, predviđaju budući uvjeti proizvodnje te da su u skladu s očekivanjima potrošača i društva; naglašava da bi upotrebu novih tehnologija trebalo poduprijeti odgovarajućim pravnim okvirom kako bi se iskoristio njihov puni potencijal i kako bi podlijegale pouzdanim procjenama rizika;

118.poziva na povećanje sredstava za primijenjeno istraživanje održivih i učinkovitih alternativa konvencionalnim sredstvima za zaštitu bilja i poziva na reviziju postojećih postupaka odobravanja; ističe da je potrebno izbjeći svako daljnje povlačenje s tržišta sredstava za zaštitu bilja koja su u skladu s utvrđenim zakonskim sigurnosnim ograničenja ako alternative još nisu dostupne kako bi se osiguralo da se poljoprivredna proizvodnja može održati na siguran i održiv način; ističe potencijal biostimulatora za poboljšanje produktivnosti biljaka;

119.naglašava važnost uvažavanja i jačanja uloge modela AKIS kao strateškog i međusektorskog alata ZPP-a za razdoblje nakon 2027. kojim se može osigurati učinkovito širenje znanja i inovacija među poljoprivrednicima; smatra da je učinkovit i koordiniran AKIS ključan za postizanje ključnih ciljeva ZPP-a u pogledu konkurentnosti, održive proizvodnje hrane, otpornosti na klimatske promjene i digitalne tranzicije te da mora biti u potpunosti integriran u nacionalne strateške planove;

120.prepoznaje važnost inicijative EIP-AGRI, koja je doprinijela napretku inovacija u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru osnivanjem operativnih skupina i provedbom inovativnih projekata usmjerenih na razvoj najsuvremenijih rješenja, demonstrirajući najbolje prakse kojima se poboljšavaju održivost, otpornost i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora; potiče Komisiju da pojača potporu toj inicijativi u okviru ZPP-a za razdoblje nakon 2027.;

121.ističe da je potrebno osmisliti posebnu mjeru u okviru ruralnog razvoja na temelju načela integrirane održive poljoprivrede kako bi se u većoj mjeri iskoristila integrirana zaštita bilja, uključujući biološku kontrolu, bespilotne letjelice i endoterapiju, kako bi se optimizirala primjena sredstava za zaštitu bilja, uz istodobno poštovanje utvrđenih zakonskih i sigurnosnih ograničenja i pružanje naknade poljoprivrednicima za sve pretrpljene financijske gubitke; naglašava važnost uspostave integrirane poljoprivrede kao općepriznatog sustava u EU-u i ostvarivanja daljnjeg napretka u podupiranju održivih i ekoloških poljoprivrednih praksi;

122.ističe važnost poticanja privatnog financiranja u okviru ZPP-a kako bi se povećala ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj mobiliziranjem više dugoročnih resursa za organizacije poljoprivrednika, posebno za mala i srednja poduzeća te obiteljska poduzeća.

123.napominje da je, prema studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) iz 2025. Studija naslovljena „Dobrobit životinja tijekom prijevoza: Najnovije informacije o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2005”, EPRS, Odjel za ex post evaluaciju, ožujak 2025., https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2025/765766/EPRS_STU(2025)765766_EN.pdf., u određenim regijama koncentriran mali broj velikih klaonica; stoga naglašava da je putem fondova ZPP-a potrebno podupirati uspostavu i razvoj klaonica kako bi se potaknulo lokalno gospodarstvo, otvorila radna mjesta i ojačali kratki lanci opskrbe;

124.poziva na brzo odobravanje i provedbu novih tehnika uzgoja, kao što je CRISPR-Cas, u malim i velikim poduzećima kako bi se potaknuo razvoj otpornijih, resursno učinkovitijih i ekološki održivijih usjeva.

125.poziva na donošenje mjera kojima bi se osiguralo da poljoprivrednici zadrže potpuno vlasništvo i kontrolu nad svojim podacima, čime bi se zaštitila njihova prava i promicala transparentnost u korištenju i razmjeni poljoprivrednih podataka u kontekstu digitalnih inovacija koje se razvijaju i inovacija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji.

126.prepoznaje potencijalne koristi dobrovoljnog okvira na razini EU-a za certifikaciju uklanjanja ugljika i potiče Komisiju da poboljša pristup tim mogućnostima za poljoprivredni sektor; naglašava da bi ugljični krediti i krediti za zaštitu prirode mogli pružiti pozitivan poticaj i dodatnu naknadu poljoprivrednicima, posebno mladim poljoprivrednicima, pravednim nagrađivanjem praksi kao što su agrošumarstvo i regenerativno upravljanje tlom, koje doprinose hvatanju ugljika i smanjenju emisija na poljoprivrednim gospodarstvima; naglašava da takav okvir za certifikaciju mora biti otvoren i dostupan svim poljoprivrednicima koji su voljni održati ili povećati kapacitet svojih tala za skladištenje ugljika te potiče Komisiju da stvori uvjete kako bi se osigurala tržišna potražnja za takvim certifikatima s pomoću odgovarajućih poticaja i dugoročne tržišne predvidljivosti za ulagače iz privatnog sektora; ističe da bi sekvestracija ugljika u poljoprivredi trebala dopunjavati, a ne zamijeniti aktivnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju;

127.poziva Komisiju da promiče proizvodnju solarne energije na poljoprivrednim gospodarstvima tako da se osigura da postrojenja i ostvarene koristi ostanu u vlasništvu vlasnika zemljišta i lokalne zajednice te da to bude kompatibilno s poljoprivrednom djelatnošću, kako bi se poboljšala sposobnost poljoprivrednika da se prilagode klimatskim promjenama i doprinijelo stabilnosti i diversifikaciji prihoda poljoprivrednika;

128.potiče Komisiju da slijedi preporuke Niinistöova izvješća i da vodi računa o važnosti strateških zaliha hrane; poziva na raširenu uspostavu strateških zaliha hrane na temelju solidnog iskustva stečenog u Finskoj i Njemačkoj te na uključivanje koncepta „integrirane dvojne uporabe” u politike za razvoj proizvodnje biogoriva; smatra da bez strateških zaliha hrane ne postoji neovisnost u opskrbi hranom;

129.naglašava važnost izričitog potvrđivanja zakonitosti uzgoja, berbe, prerade i komercijalizacije cijele biljke konoplje u odobrene industrijske svrhe diljem EU-a kako bi se pružila pravna sigurnost poljoprivrednicima, prerađivačima, regulatornim tijelima i potrošačima; napominje da je za uzgoj konoplje potrebno relativno malo sirovina – posebno gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i vode; naglašava da konoplja također doprinosi zdravlju tla i biološkoj raznolikosti te nudi nove gospodarske prilike, dodatne prihode i inovacije u ruralnim područjima osiguravanjem sirovina za industrijske primjene kao što su tekstilna vlakna i druge namjene, primjerice u zdravstvu, prehrambenom sektoru i sektoru hranu za životinje; poziva Komisiju da na razini EU-a uspostavi zajednički prag od 0,5 % tetrahidrokanabinola (THC) za pravnu klasifikaciju industrijske konoplje, osiguravajući usklađenost nacionalnog zakonodavstva s presudama Suda Europske unije i međunarodnim pravom;

130.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.