P10_TA(2025)0197Provedba i racionalizacija pravila unutarnjeg tržišta EU-a radi jačanja jedinstvenog tržištaRezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2025. o provedbi i racionalizaciji pravila unutarnjeg tržišta EU-a radi jačanja jedinstvenog tržišta (2025/2009(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. veljače 2025. naslovljenu „Program rada Komisije za 2025. – Zajedno naprijed: odvažnija, jednostavnija i brža Unija” (COM(2025)0045),

–uzimajući u obzir političke smjernice za mandat Komisije za razdoblje 2024. – 2029., koje je izabrana predsjednica Komisije predstavila 18. srpnja 2024.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. veljače 2025. pod nazivom „Jednostavnija i brža Europa: Komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju”, (COM(2025)0047),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2025. naslovljenu „Kompas konkurentnosti za EU” (COM(2025)0030),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2025. naslovljenu „Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti za 2025.” (COM(2025)0026),

–uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. naslovljeno „The future of European competitiveness” („Budućnost europske konkurentnosti”),

–uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette od 10. travnja 2024. naslovljeno „Much more than a market” („Više od tržišta”),

–uzimajući u obzir izvješće Saulija Niinistöa od 30. listopada 2024. naslovljeno „Safer Together – Strengthening Europe’s Civilian and Military Preparedness and Readiness” („Sigurniji zajedno – jačanje europske civilne i vojne spremnosti i pripravnosti”),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2023. o tridesetoj obljetnici jedinstvenog tržišta: slavljenje postignuća i razmatranje budućeg razvoja SL C 214, 16.6.2023., str. 8.,

–uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A10-0151/2025),

A.budući da je EU, s populacijom od otprilike 450 milijuna ljudi, jedan od najvećih gospodarskih blokova na svijetu; budući da je osiguravanje konkurentnog, svrsishodnog i pojednostavnjenog regulatornog okruženja ključno za jačanje globalnog položaja EU-a, poticanje dugoročnog rasta, povjerenja i zaštite potrošača, inovacija te ostvarivanje usporedne tranzicije;

B.budući da je Komisija postavila ciljeve za smanjenje administrativnih troškova za 25 % za sva poduzeća i 35 % za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) do 2029.; budući da se u komunikaciji Komisije pod naslovom „Jednostavnija i brža Europa” s pravom naglašava potreba za brzim i vidljivim poboljšanjima na način da se donesu pametniji propisi, poveća učinkovitost provedbe i poboljša angažman dionika; budući da bi takvi napori trebali biti osmišljeni tako da koriste poduzećima, potrošačima i društvu u cjelini poboljšanjem pristupa tržištu, smanjenjem nepotrebnih opterećenja i osiguravanjem jednakih uvjeta za sve, uz istodobno podržavanje temeljnih ciljeva politike EU-a te visokih socijalnih i ekoloških standarda;

C.budući da su Draghi i Letta u svojim izvješćima izdvojili fragmentaciju unutarnjeg tržišta, regulatorne složenosti i nedosljednu provedbu pravila EU-a kao glavne prepreke konkurentnosti jedinstvenog tržišta EU-a; budući da bi prema Draghijevom izvješću poticanje stabilnijeg i predvidljivijeg regulatornog okruženja, s naglaskom na nužnom i razmjernom zakonodavnom djelovanju, moglo doprinijeti jačanju konkurentnosti EU-a;

D.budući da je Niinistö u opažanjima u svojem izvješću o pojednostavljenju i jačanju obrambene industrije EU-a istaknuo da postoji strateška potreba za pojednostavnjenjem propisa u ključnim sektorima radi smanjenja fragmentacije, ubrzavanja javne nabave i poboljšavanja provedbe kako bi se poduprle obrambene industrije i omogućilo državama članicama da ispune nužne ciljne vrijednosti potrošnje radi podrške europskoj sigurnosti i konkurentnosti;

E.budući da Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti za 2025. i Pregled stanja jedinstvenog tržišta i konkurentnosti za 2025. pružaju ključne informacije o trenutačnom stanju jedinstvenog tržišta, poslovnom okruženju i sektorskoj konkurentnosti; budući da je uslužni sektor i dalje manje integriran od sektora robe; budući da nedostatak usklađenosti i dalje otežava pružanje prekograničnih usluga, posebno kad je riječ o MSP-ovima; budući da noviji statistički podaci pokazuju da su razdoblja izdavanja dozvola za otvaranje i vođenje poduzeća u EU-u i dalje znatno dulja nego u konkurentnim regijama, čime se stvaraju prepreke za ulaganja i inovacije https://single-market-economy.ec.europa.eu/publications/2025-annual-single-market-and-competitiveness-report_en?prefLang=hr; https://documents1.worldbank.org/curated/en/600621587713071010/pdf/Doing-Business-in-the-European-Union-2020-Greece-Ireland-and-Italy.pdf; https://www.weforum.org/stories/2024/09/wind-energy-permitting-processes-europe/.;

F.budući da regulatorna rascjepkanost, složenost, preklapanja i nedosljedna provedba pravila unutarnjeg tržišta EU-a stvaraju neopravdane prepreke i nepotrebna administrativna opterećenja koja nerazmjerno utječu na MSP-ove, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i start-up poduzeća, koja predstavljaju 99 % poduzeća u EU-u, čime se ograničava njihov kapacitet za inovacije, ulaganja, rast, učinkovito tržišno natjecanje i sudjelovanje u prekograničnim aktivnostima na jedinstvenom tržištu i na globalnim tržištima; budući da su test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove te bolja provedba i pojednostavnjenje, ako je to potrebno i opravdano, pravila EU-a ključni za osiguravanje proporcionalnosti u pravnom okviru; budući da je, kako je istaknuto u Draghijevu izvješću, jaz u konkurentnosti EU-a također potaknut slabim rezultatima velikih poduzeća i budući da su uspješna poduzeća na unutarnjem tržištu, koja također ostvaruju vrijednost s globalnih tržišta, ključna za stvaranje blagostanja za EU i njegove građane;

G.budući da bi se stroga provedba pravila jedinstvenog tržišta, među ostalim bržim i učinkovitijim postupcima zbog povrede, trebala smatrati ključnom za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja i poslovnog povjerenja i za zaštitu potrošača od posljedica fragmentacije tržišta i smanjenog izbora; budući da bi napori za poboljšanje, racionalizaciju i pojednostavnjenje zakonodavnog okvira EU-a također trebali biti usmjereni na poboljšanje kvalitete, jasnoće i dosljednosti, na smanjenje rascjepkanosti u provedbi pravila EU-a, kao i na osiguravanje da zakonodavstvo bude lako razumljivo nadležnim tijelima i svim dionicima;

H.budući da su u Kompasu za konkurentnost i programu rada Komisije za 2025. utvrđeni ambiciozni ciljevi politike usmjereni na jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta, smanjenje administrativnog opterećenja i usklađivanje regulatornog okvira s najboljim globalnim praksama; budući da je važno dodatno povezati industrijsku strategiju EU-a sa strategijom jedinstvenog tržišta kako bi se ojačala konkurentnost gospodarstva EU-a, među ostalim podupiranjem razvoja i primjene čistih i strateških tehnologija;

I.budući da bi u nastojanjima da se pojednostavi regulatorno okruženje na unutarnjem tržištu EU-a trebalo uzeti u obzir stajališta poduzeća, sindikata, potrošača, aktera civilnog društva, akademske zajednice i drugih zainteresiranih dionika kako bi se osiguralo da se politikama EU-a podupiru gospodarski rast i kvalitetna radna mjesta te stvori pozitivno okruženje za privatna ulaganja i inovacije te za postizanje ciljeva politike kao što su održivost, digitalizacija i zaštita potrošača s pomoću sveobuhvatnih, transparentnih i uključivih javnih savjetovanja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje posebnim potrebama i perspektivama MSP-ova i start-up poduzeća, kao i drugih dionika s ograničenim kapacitetom, osiguravajući da se naporima za pojednostavnjenje ne kažnjavaju pioniri određene vrste poslovanja niti se uklanjaju poticaji za poduzeća koja se temelje na inovacijama;

J.budući da neopravdane nacionalne prepreke slobodnom kretanju robe i usluga narušavaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta te da bi se taj problem stoga trebao riješiti i spriječiti; budući da Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da prepreke na unutarnjem tržištu u EU-u odgovaraju carini od 45 % za proizvodnju i 110 % za usluge; budući da takva fragmentacija oslabljuje tržišno natjecanje, ometa produktivnost i rast te nerazmjerno utječe na MSP-ove;

K.budući da je utjecaj teritorijalnih ograničenja opskrbe na jedinstveno tržište, MSP-ove i kupovnu moć europskih građana znatan jer prema navodima Komisije ta ograničenja koštaju potrošače u EU-u više od 14 milijardi EUR godišnje;

Jačanje jedinstvenog tržišta radi poticanja konkurentnosti i globalnog utjecaja EU-a 1.

1.ističe da EU zaostaje u pogledu globalne konkurentnosti i to posebno u nekim sektorima; svjestan je da su nedostaci u provedbi, regulatorna rascjepkanost i nepotrebna administrativna opterećenja neki od glavnih faktora zbog kojih EU zaostaje u pogledu ulaganja, inovacija, otvaranja radnih mjesta i pogodnih uvjeta poslovanja; naglašava da se promicanjem, racionalizacijom i pojednostavnjenjem pravila, odgovarajućom i pravodobnom provedbom te učinkovitom primjenom zajedničkih pravila jača jedinstveno tržište, čime se potiču konkurentnost, gospodarsko blagostanje, zapošljavanje, razvoj vještina, visokokvalitetna radna mjesta, visoki ekološki standardi i inovacije;

2.svjestan je da je za osiguravanje prosperiteta EU-a potrebno poboljšati regulatornu usklađenost i smanjiti nepotrebno administrativno opterećenje poduzeća, posebno manjih poduzeća i start-up poduzeća; stoga odlučno tvrdi da se moraju ukloniti prepreke koje trenutačno ometaju rast, otvaranje radnih mjesta i ulaganja te da bi resurse trebalo usmjeriti na poticanje inovacija i rasta te osiguravanje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja na temelju visokih socijalnih i ekoloških standarda; ističe da je potrebno mobilizirati privatna ulaganja i naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti smanjenju troškova usklađivanja za MSP-ove s pomoću digitalnih alata i ciljanih odstupanja; naglašava da prilagođene odredbe za MSP-ove moraju ići ruku pod ruku s reformama kojima se uklanjaju trajne prepreke s kojima se suočavaju poduzeća u fazi proširenja, dok se većim poduzećima treba omogućiti da konkurentno posluju na prekograničnoj i međunarodnoj razini;

3.naglašava da su veće usklađivanje, pojednostavnjeni postupci i pravilna provedba, učinkovita primjena, poštovanje, praćenje i izvršenje zakonodavstva EU-a ključni za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i postizanje ključnih strateških ciljeva EU-a; pozdravlja ciljeve Komisije za poticanje konkurentnosti, inovacija i produktivnosti pojednostavnjenjem, racionalizacijom te poboljšanom primjenom i provedbom pravila EU-a; poziva Komisiju da djeluje u skladu s preporukama iz izvješća koja su sastavili Draghi, Letta i Niinistö te uvede konkretne mjere i jasne rokove;

Racionalnija pravila, bolja provedba i striktno izvršenje doprinose predvidljivom i konkurentnom poslovnom okruženju

4.naglašava da je cilj regulatorne racionalizacije i pojednostavnjenja olakšati postupke usklađivanja, uz istodobno poštovanje temeljnih ciljeva politike EU-a, osiguravanje da socijalni i ekološki standardi, kao i digitalna prava i zaštita potrošača, nisu ugroženi te osiguravanje stabilnog i predvidljivog regulatornog okruženja za poduzeća koje pruža pravnu jasnoću i sigurnost za sve; naglašava da konkurentnost i inovacije, posebno u kontekstu trenutačne krize uzrokovane povećanjem troškova života, moraju donijeti ishode u korist potrošača; naglašava da bi pojednostavnjenje također trebalo ojačati dugoročne ciljeve EU-a, uključujući digitalizaciju gospodarstva, zelenu tranziciju i zaštitu potrošača, uz istodobno osiguravanje tehnološke neutralnosti;

5.smatra da je funkcionalno jedinstveno tržište, na kojem se pravila primjenjuju i provode točno, dosljedno i učinkovito, zajednička odgovornost institucija EU-a i država članica; naglašava da prekomjerna regulacija direktiva EU-a i fragmentirana provedba pravila EU-a i dalje predstavljaju prepreku jedinstvenom tržištu, što nerazmjerno opterećuje MSP-ove i start-up poduzeća; zahtijeva od Komisije da osigura pravilno i usklađeno izvršenje pravila EU-a u svim državama članicama kako bi se otklonile prekogranične prepreke; stoga potiče države članice da riješe problem prekomjerne regulacije i osiguraju da se nacionalne provedbene mjere objavljuju transparentno i pravodobno te da izbjegavaju nedosljednu provedbu zakona EU-a, istodobno priznajući pravo država članica da zadrže ili uvedu nacionalne mjere pod uvjetima predviđenim Ugovorima; poziva na pojačanu suradnju među postojećim tijelima iz različitih država članica te između nacionalnih tijela i regulatornih tijela EU-a; potiče Europsku komisiju da podrži države članice u postizanju usklađenije provedbe propisa EU-a daljnjim olakšavanjem strukturnih razmjena i uzajamnog učenja, među ostalim organiziranjem radionica o prenošenju te razvojem i upotrebom usporedivih alata i praksi;

6.traži od Komisije da osigura da sadašnje i buduće zakonodavstvo ostane razmjerno i da ne stvara nepotrebno opterećenje za poduzeća, ali da zajamči postizanje ciljeva tog zakonodavstva, te da u svoje relevantne zakonodavne inicijative uključi klauzulu o preispitivanju, pazeći da pritom ne poveća administrativno opterećenje; smatra da bi klauzule o preispitivanju, osim ukupne učinkovitosti zakonodavstva, prije svega trebale služiti za procjenu učinka zakonodavstva na konkurentnost EU-a te bi se trebale upotrebljavati za procjenu potrebe za revizijom relevantnih zakonodavnih akata koji nepotrebno koče konkurentnost; preporučuje da se takvim revizijama procijeni i prilagođenost tog zakonodavstva digitalizaciji i njegova prilagodljivost inovacijama; potiče Komisiju da uspostavi i primijeni jasnu metodologiju i jednostavnu osnovu za smanjenje opterećenja te za mjerenje i praćenje napretka u ostvarivanju utvrđenih ciljeva, čime bi se omogućilo učinkovito djelovanje i odgovornost; uviđa da je postizanje značajnog smanjenja administrativnog opterećenja zajednička odgovornost institucija EU-a i država članica te da se mora ostvarivati uz potpuno poštovanje temeljnih ciljeva politike EU-a; poziva suzakonodavce da se pobrinu za to da zakonodavstvo EU-a bude ciljano, proporcionalno i svrsishodno te da se poštuju načela bolje regulative u svim fazama političkog ciklusa;

7.potiče Komisiju da pripremi visokokvalitetne procjene učinka svih zakonodavnih prijedloga, uključujući delegirane i provedbene akte, koje su sastavni dio izrade zakonodavstva EU-a i važne su za jamčenje izrade čvrstih pravnih akata; ističe da bi se u procjenama učinka trebali uzeti u obzir kumulativni učinci propisa i procijeniti interoperabilnost između novih i postojećih pravila, posebno kad je riječ o obvezama u pogledu izvješćivanja; ustraje u tome da sve procjene učinka trebaju uključivati provjeru konkurentnosti, s posebnom procjenom učinka na MSP-ove, start-up poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te nove brzorastuće tehnologije; naglašava da bi se provjera konkurentnosti trebala sustavno primjenjivati na sve relevantne zakonodavne prijedloge, uzimajući u obzir i njihov međusektorski učinak i učinak nacionalnih učinaka prelijevanja, te da bi njezine nalaze trebalo uzeti u obzir, kako je i navedeno u Kompasu konkurentnost za EU; smatra da Odbor za nadzor regulative ima važnu ulogu u osiguravanju kvalitete Komisijinih procjena učinka, provjera primjerenosti i velikih evaluacija te naglašava da mora djelovati na transparentan način i imati sredstva i neovisnost za provođenje nepristranog, strogog i visokokvalitetnog nadzora nad svim Komisijinim procjenama učinka i zakonodavnim prijedlozima te za izražavanje zabrinutosti u slučaju da su procjene učinka izostale; preporučuje jačanje mandata Odbora i njegovih kapaciteta odgovarajućim resursima kako bi mu se omogućilo da u potpunosti i učinkovito obavlja svoje zadaće;

8.poziva da se provodi sustavna procjena učinka značajnih izmjena Komisijinih prijedloga koje predlože Parlament i Vijeće, što su suzakonodavci već dogovorili 2016. Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj)., kad je to primjereno i nužno za zakonodavni postupak, vodeći računa i o njegovom trajanju; poziva na učinkovitu provedbu odredbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva i predlaže daljnji razvoj i primjenu metodologije za procjene učinka i provjere konkurentnosti za Komisiju, Europski parlament, Vijeće i države članice; naglašava da bi primjerena procjena učinka trebala uključivati potencijalne kratkoročne i dugoročne troškove i koristi te, s pomoću kvalitativnih i kvantitativnih analiza, na integriran i uravnotežen način procijeniti učinke na gospodarstvo, okoliš i društvo;

9.smatra da je ključno izbjeći preklapanja i pojasniti nejasne definicije i nedosljednosti među različitim pravnim aktima, posebno u pogledu zakonodavstva o jedinstvenom tržištu robe, usluga i digitalnih tehnologija, imajući na umu njihove posebnosti, kako bi se poboljšala pravna jasnoća i učinkovitost; potiče Komisiju da daje prednost evaluacijama u tim područjima kako bi se osigurao predvidljiv i dosljedan pravni okvir kojim se poduzećima omogućuju dugoročno planiranje i ulaganja; naglašava da djelotvorna provedba, izvršenje i ujednačena primjena postojećeg pravnog okvira moraju imati prednost pred podnošenjem prijedloga o novom zakonodavstvu;

10.potiče Komisiju da osigura strukturiraniji, transparentniji i uključiviji postupak savjetovanja s dionicima, uključujući reviziju sustava stručnih skupina; poziva na mjere za jačanje zastupljenosti MSP-ova i start-up poduzeća te na prilagodbu savjetovanja potrebama MSP-ova i drugih dionika s ograničenim kapacitetima tako što će se omogućiti dovoljno vremena za odgovor i poboljšati dostupnost kako bi se osigurali uključivi i utemeljeni postupci donošenja odluka i poboljšala kvaliteta pravila jedinstvenog tržišta; naglašava da je jačanje sudjelovanja dionika, što uključuje i adekvatnu geografsku zastupljenost, ključno za produbljivanje jedinstvenog tržišta i osiguravanje njegova učinkovitog funkcioniranja; nadalje naglašava ključnu ulogu civilnog društva u postupku donošenja odluka, čime se osigurava pluralnost mišljenja te pravedna i uravnotežena zastupljenost; podržava uspostavu redovitih dijaloga o provedbi, među ostalim i sa socijalnim partnerima;

11.poziva Komisiju da uspostavi mehanizam za određivanje jasnih rokova za objavu smjernica i mjera izvršenja prije nego što određeni propis stupi na snagu kako bi se izbjegla regulatorna neizvjesnost i kašnjenja u provedbi; ustraju u tome da bi takve smjernice trebalo izraditi na uključiv i uravnotežen način i da bi trebale služiti kao alat za olakšavanje usklađenosti umjesto da postanu dodatno opterećenje; nadalje, naglašava da bi one trebali biti sažete i jasne, posebno za MSP-ove; zahtijeva da se primjena zakonodavstva druge razine, kao što su delegirani i provedbeni akti, ograniči na tehnička pitanja te da se osiguraju jasni rokovi i dostatno vrijeme prilagodbe za gospodarske subjekte u skladu s mandatom koji su utvrdili suzakonodavci;

12.ističe važnost start-up i scale-up poduzeća u poticanju inovacija i osiguravanju budućeg vodstva EU-a u ključnim industrijama; potiče Komisiju i suzakonodavce da osiguraju da budući propisi budu osmišljeni tako da podupiru inovacije i da se njima uvijek poštuju visoki standardi; predlaže da se prema potrebi u sve buduće propise koji utječu na inovativne sektore uključe tzv. regulatorna izolirana okruženja, s posebnim naglaskom da korist od toga ostvare MSP-ovi i start-up poduzeća; zalaže se za uspostavu „inovacijskih centara EU-a” u svim državama članicama;

13.pozdravlja imenovanje povjerenika za provedbu i pojednostavnjenje; poziva povjerenika da osigura odgovarajuće resurse i ovlasti kako bi u suradnji s Kolegijem povjerenika mogao zajamčiti pravilnu provedbu zakonodavstva EU-a i sektorskih pojednostavnjenja; apelira na sve povjerenike da sustavno procjenjuju potrebe za racionalizacijom i provedbom u svojim resorima te na blisku suradnju i koordinaciju kako bi osigurali usklađenost i postigli konkretne rezultate u pogledu pojednostavnjenja i racionalizacije; poziva Komisiju da nastavi podnositi prijedloge za pojednostavljenje i racionalizaciju zakonodavstva o jedinstvenom tržištu, ako je to potrebno i opravdano procjenama učinka; naglašava da bi novi prijedlozi pojednostavnjenja trebali poboljšati regulatornu usklađenost, očuvati pravnu predvidljivost za poduzeća i ne bi smjeli ugroziti dogovorene ciljeve politike;

14.konstatira da je Komisija poboljšala otkrivanje i ispravljanje povreda prava EU-a, no izvršenje pravila EU-a i ispravljanje povreda na jedinstvenom tržištu i dalje traje predugo; poziva Komisiju da ispoštuje svoju ulogu čuvarice Ugovora potpunim iskorištavanjem ovlasti izvršenja, što prema potrebi uključuje i pokretanje postupaka zbog povrede prava, kako bi se osiguralo pravodobno, dosljedno i djelotvorno izvršenje pravila jedinstvenog tržišta, među ostalim i revizijom svojih postupaka zbog povrede prava kako bi se osigurao brži, automatiziraniji i predvidljiviji odgovor; preporučuje proširenje opsega postupaka zbog povrede prava kako bi se ukinula sustavna kršenja pravila jedinstvenog tržišta; naglašava da je potrebno riješiti problem regulatorne rascjepkanosti kojom se ugrožavaju jednaki uvjeti i pravna sigurnost, istodobno priznajući diskrecijsko pravo država članica predviđeno Ugovorima u pogledu provedbe direktiva;

Ostvarivanje punog potencijala jedinstvenog tržišta

15.potiče Komisiju i države članice da učinkovitije i dosljednije koriste postojeći skup alata za osiguravanje usklađenosti i suradnje; poziva Komisiju da u tom pogledu ojača postojeće instrumente izvršenja i suradnje, kao što su SOLVIT, kontaktne točke za proizvode i Radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, kako bi se riješila pitanja povezana s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta; nadalje, potiče Komisiju da izradi popis alata, mehanizama i postupaka koji se upotrebljavaju za izradu zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa te da prati i osigura usklađenost sa zakonodavstvom EU-a u cilju poboljšanja njihove usklađenosti, uklanjanja udvostručavanja te njihove konsolidacije i racionalizacije i da na temelju tog popisa razmotri proširenje postojećih mreža i alata; potiče provedbena i nadležna tijela u svim državama članicama da poboljšaju suradnju i uzajamnu potporu kako bi se riješio problem neopravdane regulatorne rascjepkanosti i osigurala jednostavnija, svrsishodnija i usklađenija provedba pravila jedinstvenog tržišta te izražava potporu stvaranju koordinacijskih platformi na nacionalnoj razini kako bi se olakšala učinkovita i dosljedna provedba i prenošenje pravila EU-a;

16.ističe ključnu ulogu slobodnog kretanja usluga u ostvarivanju gospodarskog potencijala i napominje da je integracija u tom sektoru i dalje slabija nego u sektoru robe, s nedostatnom prekograničnom dimenzijom usluga na jedinstvenom tržištu; naglašava da je stoga potrebno osigurati dosljednu primjenu Direktive o uslugama Direktiva 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2006/123/oj)., čija je provedba samo djelomično uspjela ostvariti željeni cilj zbog trajnih neopravdanih prepreka koje posebno opterećuju mala i srednja poduzeća i manifestiraju se u raznim oblicima, čime se ograničava sposobnost prekograničnog pružanja usluga; napominje važnu ulogu uslužnih sektora u nedavno objavljenoj strategiji jedinstvenog tržišta; poziva na nove inicijative te ciljane i učinkovite mjere u ključnim sektorima za jedinstveno tržište kojima se rješavaju trajne neopravdane prepreke i poboljšava integracija tržišta bez ugrožavanja socijalnih standarda te uz istodobno održavanje regulatorne usklađenosti i sprečavanje fragmentacije pravila jedinstvenog tržišta;

17.žali zbog nedovoljnog korištenja postupka izvješćivanja u skladu s Direktivom o uslugama; poziva države članice da osiguraju sustavnu, pravodobnu i transparentnu primjenu postupaka izvješćivanja u skladu s Direktivom o uslugama i Direktivom o transparentnosti jedinstvenog tržišta Uredba (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 241, 17.9.2015., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2015/1535/oj).;

18.poziva Komisiju da predloži učinkovite zakonodavne i nezakonodavne instrumente kako bi se spriječile nove prepreke jedinstvenom tržištu kada je to potrebno i opravdano;

19.poziva Komisiju da istraži različite metode za rješavanje teritorijalnih ograničenja opskrbe, uključujući ograničenja koja nisu propisana zakonom, kao što su nerazmjerni jezični zahtjevi za označivanje proizvoda, jer ona predstavljaju trajne prepreke koje smanjuju tržišno natjecanje i utječu na troškove života;

20.napominje da su pojednostavnjenje administrativnih postupaka, kao što su postupci izdavanja dozvola i certificiranja, te racionalizacija postupka usklađivanja ključni za smanjenje troškova i pravnih nesigurnosti, posebno za MSP-ove; ističe da bi pojednostavnjeni postupci omogućili MSP-ovima da učinkovito djeluju na jedinstvenom tržištu;

21.konstatira da nedosljedna provedba, izvršenje i koordinacija pravila EU-a otežavaju učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta te da mogu negativno utjecati na slobodno kretanje radnika i stručnjaka; ističe da administrativne prepreke i nedosljedno priznavanje kvalifikacija mogu dovesti do povećanja nedostatka radne snage i vještina te slabljenja konkurentnosti EU-a; potiče Komisiju da nastavi ocjenjivati primjenu Direktive o stručnim kvalifikacijama Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2005/36/oj). u svim državama članicama i da utvrdi mjere za rješavanje nedosljednosti u postupcima priznavanja; ističe potrebu za pojednostavnjenim, automatskim postupcima i ubrzanim mehanizmima kako bi se olakšalo priznavanje stručnih kvalifikacija, posebno u sektorima koji se suočavaju s manjkom radne snage; poziva Komisiju da osigura da se pravilima jedinstvenog tržišta za slobodno kretanje radnika poštuju postojeći socijalni standardi u državama članicama, naglašavajući pritom važnost uklanjanja neopravdanih prepreka; snažno podupire digitalizaciju obrasca A1 u svim državama članicama, koje se zahtijeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 883/2004 Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2004/883/oj)., kako bi se pojednostavnili postupci za prekogranično pružanje usluga;

22.smatra da jedinstveno tržište ima ključnu ulogu u kriznim vremenima ako države članice djeluju usklađeno; smatra, u tom pogledu, da će nedavno doneseni Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu (IMERA) Uredba (EU) 2024/2747 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2024. o uspostavi okvira mjera povezanih s izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i s otpornosti unutarnjeg tržišta i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2679/98 (Akt o izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i otpornosti unutarnjeg tržišta) (SL L, 2024/2747, 8.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2747/oj). biti važan za osiguravanje takve koordinacije kako bi se spriječile nestašice i osiguralo neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje osnovne robe i usluga u cijelom EU-u;

23.podsjeća na važnost zajedničkih standarda za funkcioniranje jedinstvenog tržišta; naglašava važnost zaštite standardizacijskog sustava EU-a, uz poboljšanja u područjima u kojima su utvrđeni problemi, i održavanja njegova operativnog integriteta;

24.apelira na Komisiju da utvrdi i smanji nepotrebna opterećenja u pogledu izvješćivanja uvođenjem ciljanih mjera, kao što su produljenje intervala izvješćivanja, uklanjanje suvišnih obveza i osiguravanje proporcionalnosti sektorskih zahtjeva, ne dovodeći u pitanje ciljeve politike koji se tim obvezama žele provesti; ponavlja da je potrebno osigurati dosljednost obveza izvješćivanja koje proizlaze iz različitih zakonodavnih akata EU-a; naglašava važnost načela „počnimo od malih” te da je važno prilagoditi se potrebama MSP-ova i start-up poduzeća, poticati digitalno poslovno okruženje, uz potporu pouzdanih digitalnih identiteta, sigurne razmjene podataka i pravno priznate digitalne obavijesti; ističe važnost poštovanja načela „samo jednom” kako bi se pojednostavnili postupci usklađivanja i ponovno ističe važnost usklađivanja obrazaca za izvješćivanje i digitalnih sučelja u državama članicama, ako je to izvedivo; naglašava da su opravdane i razmjerne obveze izvješćivanja potrebne kako bi se osiguralo pravilno praćenje i usklađenost s donesenim pravilima, čime bi se osigurala učinkovita provedba i poboljšano prikupljanje podataka za usmjeravanje budućih inicijativa politike;

25.ističe da se novim zakonodavnim okvirom želi poboljšati unutarnje tržište robe i ojačati uvjete za stavljanje niza proizvoda na tržište EU-a; poziva Komisiju da ga revidira kako bi bio otporan na buduće promjene, te osigura njegovu prilagodljivost promjenjivim geopolitičkim izazovima i zahtjevima digitalne i zelene tranzicije, čime bi se povećala opća konkurentnost jedinstvenog tržišta EU-a;

26.pozdravlja Komisijinu namjeru da iznese prijedlog novog pravnog režima na razini EU-a, odnosno „28. pravni režim”, usmjeren na stvaranje poslovnog okruženja kojim se potiču rast i širenje MSP-ova te manjih i inovativnih poduzeća, a time i globalna konkurentnost EU-a; napominje da bi novi režim mogao olakšati razvoj i uvođenje predstojeće europske poslovne lisnice;

Prihvaćanje digitalizacije i umjetne inteligencije doprinosi rastu i upravljanju

27.pozdravlja Komisijinu planiranu provjeru prikladnosti zakonodavne pravne stečevine u području digitalne politike; zahtijeva od Komisije da ocijeni i pojasni zakonodavni okvir i međudjelovanje postojećih pravnih akata EU-a, kao što su Akt o digitalnim uslugama Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj)., Opća uredba o zaštiti podataka Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj)., Akt o umjetnoj inteligenciji Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) (SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj)., Uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju Uredba (EU) 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju (SL L, 2024/900, 20.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/900/oj)., Direktiva o odgovornosti za proizvode Direktiva (EU) 2024/2853 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o odgovornosti za neispravne proizvode i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/374/EEZ (SL L, 2024/2853, 18.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/2853/oj)., pravila o e-trgovini i kibersigurnosti, te između tih akata i budućih zakonodavnih inicijativa prije nego što ih Komisija donese; inzistira na tome da regulatorna tijela, mreže nacionalnih tijela i dionici budu uključeni u taj proces i naglašava da bi rezultati tog pregleda trebali poslužiti za utvrđivanje mogućih preklapanja, proturječnih odredbi i mogućih prijepora u pogledu izvršavanja te za otklanjanje tih nedostataka; osim toga, njime bi se trebala poboljšati koordinacija između tijela za izvršavanje u državama članicama i unutarnjih službi Komisije te poboljšati sposobnost poduzeća da ulažu i uvode inovacije u EU-u; odlučno traži od Komisije da osigura da se svi propisi doneseni u njezinu mandatu 2019. – 2024. pravilno i dosljedno provode i primjenjuju u svim državama članicama; poziva Komisiju da, kada je to potrebno i opravdano procjenama učinka, u predviđeni digitalni paket uključi prijedloge za pojednostavnjenje čiji je cilj povećanje dosljednosti, pravne jasnoće i predvidljivosti za sve dionike, bez ugrožavanja dogovorenih ciljeva politike;

28.prima na znanje predstojeće izvješće Komisije o međudjelovanju Akta o digitalnim uslugama i drugih pravnih akata te potiče Komisiju da u tom izvješću pojasni međudjelovanje tog akta s drugim pravnim aktima, među ostalim kako riješiti moguća preklapanja, kako bi se podržala učinkovita primjena i provedba digitalnih pravila EU-a i pružila pravna sigurnost pružateljima usluga, korisnicima, potrošačima i regulatornim tijelima;

29.ističe da bi digitalna politika, posebno na tržištima u nastajanju ili u vezi s vrlo složenim tehnologijama, trebala slijediti iterativni pristup, također vodeći računa o alatima kao što su strukturirani dijalog s poduzećima i drugim relevantnim dionicima, zajednička regulacija i regulatorna izolirana okruženja kako bi se osigurala praktična i razmjerna pravila, otporna na buduće promjene, osmišljena vodeći računa o inovacijama, te izbjegle neželjene posljedice i procijenio učinak nedavno donesenih pravnih akata prije predlaganja novih obveza; podsjeća na to da su zajednički standardi važni za funkcioniranje digitalnog tržišta; ističe važnost vodećeg položaja EU-a u normizaciji digitalnih tehnologija, kao i ključnu važnost transatlantske i međunarodne suradnje u tom području kako bi se osigurali tehnološki suverenitet i globalna konkurentnost, posebno u novim područjima kao što su umjetna inteligencija i usluge u oblaku;

30.uvažava potencijal digitalizacije i umjetne inteligencije kao ključnih alata za jačanje konkurentnosti EU-a, smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavnjenje i automatizaciju administrativnih postupaka, uključujući obveze u pogledu izvješćivanja, izdavanja odobrenja i dozvola te usklađivanja s propisima, kao i za olakšavanje ulaska na tržišta i procjenu primjenjivog zakonodavstva; naglašava da je potrebno promicati uvođenje tih ključnih alata kako bi se povećala regulatorna učinkovitost te poduprla bolja provedba i praćenje zakonodavstva o jedinstvenom tržištu; napominje da različita razina digitalizacije u upravama u državama članicama predstavlja prekograničnu prepreku;

31.smatra da bi elektronički alati i portali trebali biti standard za sve obveze u pogledu izvješćivanja i administrativne obveze te da bi trebali biti integrirani u digitalnu jedinstvenu kontaktnu točku; poziva Komisiju da istraži izvedivost takve digitalne jedinstvene kontaktne točke proširenjem jedinstvenog digitalnog pristupnika kako bi se olakšao pojednostavnjen pristup informacijama, administrativnim postupcima i uslugama podrške za poduzeća te kako bi se građanima i poduzećima, posebno MSP-ovima, ponudilo više internetskih usluga, upotrebom digitalne javne infrastrukture kao što su europske lisnice za digitalni identitet i predstojeća europska poslovna lisnica te osiguravanjem dosljednosti pojednostavnjenjem takvih alata u svim relevantnim zakonodavnim prijedlozima;

32.ističe važnost interoperabilnosti za smanjenje administrativnog opterećenja, posebno potrebu da se obveze izvješćivanja učine dosljednima i jednostavnima za ispunjavanje te poziva Komisiju da nastavi istraživati načine za poboljšanje i digitalizaciju postupaka izvješćivanja kako bi se poboljšala razmjena informacija i usklađenost, a da se pritom ne preopterećuju poduzeća, uključujući automatizirano izvješćivanje između poduzeća i javnih tijela; pozdravlja tehnički sustav utemeljen na načelu „samo jednom” kao ključni alat za omogućavanje automatizirane prekogranične razmjene podataka i smanjenje opterećenja poduzeća u pogledu dvostrukog izvješćivanja; naglašava da bi sve obveze u pogledu razmjene podataka i izvješćivanja trebalo osmisliti uzimajući u obzir digitalizaciju te osigurati da se zahtjevi za razmjenu podataka i izvješćivanje mogu temeljiti na podacima i da se mogu automatizirati;

33.poziva Komisiju da pojednostavni postojeće informatičke alate dostupne gospodarskim subjektima i relevantnim nacionalnim tijelima za obavješćivanje i priopćavanje relevantnih informacija kao što su informacije o incidentima i korektivnim mjerama i drugi podaci o sigurnosti proizvoda na jedinstvenom tržištu; ističe da bi trebalo razviti jedinstveni informatički alat kako bi se smanjilo vrijeme koje je potrebno uložiti i troškovi te povećala usklađenost i provedba;

34.poziva Komisiju da poboljša razvoj alata za usklađivanje kao što su kodeksi dobre prakse tako što će osigurati da oni ostanu strogo u granicama temeljnih pravnih obveza, da su praktično provedivi za poduzeća svih veličina te da se razvijaju u okviru smislenih i pravodobnih savjetovanja s dionicima;

35.naglašava potrebu za modernom i stabilnom digitalnom infrastrukturom kako bi se potaknule ambicije EU-a u području digitalizacije i pionirskih tehnologija; poziva na kontinuirano ulaganje u razvoj „digitalnih autocesta” koje uključuju prekogranične širokopojasne mreže visokog kapaciteta, 5G koridore, sigurnu infrastrukturu u oblaku i na rubu mreže, kao i interoperabilne digitalne javne usluge;

36.poziva na usklađeno uvođenje digitalnog označivanja i digitalne putovnice za proizvode u zakonodavstvo EU-a o proizvodima; naglašava njihov potencijal za smanjenje opterećenja povezanih s usklađivanjem, poboljšanje pristupa potrošača točnim informacijama i podupiranje višejezične interoperabilnosti, vodeći pritom računa o tome da se zadrži mogućnost da proizvodi namijenjeni potrošačima sadržavaju bitne informacije o sigurnosti u papirnatom obliku; potiče Komisiju da olakša izradu zajedničkih standarda i detaljne smjernice za izbjegavanje fragmentacije i olakšavanje sudjelovanja MSP-ova u prekograničnoj trgovini;

Bolja zaštita potrošača u digitalnom dobu

37.ističe da se racionalizacijom zakonodavstva o zaštiti potrošača ne bi trebao smanjiti trenutačno visoki standard zaštite potrošača u EU-u; prima na znanje znatan napredak u pogledu unapređenja pravila o zaštiti potrošača i njihovoj prilagodbi novim tehnološkim okolnostima i aspektima održivosti; ističe potrebu za daljnjim jačanjem zaštite potrošača, na primjer u području e-trgovine i u slučaju lažnih ili obmanjujućih informacija o proizvodima; naglašava da su važne učinkovita provedba i temeljita analiza zakona o zaštiti potrošača i njihova učinka; ustraje u tome da bi se nove zakonodavne inicijative trebale usredotočiti na uklanjanje nedostataka u postojećem zakonodavstvu ili rješavanje novih potvrđenih izazova koji se ne rješavaju u okviru postojećeg pravnog okvira;

38.ističe da je brzo širenje digitalnih platformi i e-trgovine dovelo do nove tržišne dinamike te da je stvorilo napredne prilike, izazove i rizike za korisnike; potvrđuje da su Akt o digitalnim tržištima Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) (SL L 265, 12.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/1925/oj). i Akt o digitalnim uslugama važni zakonodavni instrumenti kojima se osigurava pošteno tržišno natjecanje, mogućnost neograničenog tržišnog natjecanja i pravednost na digitalnim platformama, uz istodobno poticanje sigurnijeg, pouzdanog i transparentnijeg digitalnog okruženja i zaštite potrošača u digitalnom gospodarstvu, te poziva na pravilnu provedbu tog tehnološkog zakonodavstva kako bi se osigurali istinski, autonomni i informirani izbor i zaštita potrošača te pošteno tržišno natjecanje;

39.iznova potvrđuje da bi propisi o zaštiti potrošača trebali i dalje biti uglavnom utemeljeni na načelima i dosljedni u različitim pravnim instrumentima, ali i biti fleksibilni i omogućavati preciznije odredbe ako je to potrebno radi osiguravanja pravne sigurnosti za poduzeća i potrošače; naglašava važnost izbjegavanja prekomjernih ili suvišnih obveza informiranja koje poduzećima mogu nametnuti nepotrebno opterećenje, a da se pritom ne poveća razumijevanje potrošača; poziva na uvođenje razmjernih i namjenskih obveza informiranja potrošača; napominje da prema podacima iz Pregleda potrošačkih uvjeta za 2025. većina potrošača nije upoznata sa svojim pravima; poziva Komisiju i države članice da razviju kampanje za povećanje informiranosti potrošača;

40.potiče Komisiju da se koristi digitalnim alatima za povećanje transparentnosti i povjerenja potrošača u prekogranične transakcije; poziva na učinkovitu provedbu mehanizama pravne zaštite potrošača, uključujući one u pogledu kolektivne pravne zaštite, i potpunu provedbu prava potrošača u EU-u, među ostalim u vidu izmjene Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača Uredba (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 345, 27.12.2017., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/2394/oj)., s posebnim osvrtom na poboljšanje prekogranične provedbe; nadalje ističe važnost revizije Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača kako bi se poboljšala prekogranična provedba i riješilo pitanje nepoštenog ponašanja, posebno trgovaca izvan EU-a; napominje važnost jačanja suradnje među različitim nadležnim tijelima država članica, među ostalim putem koordiniranih projekata u okviru zajedničke provedbe i pojednostavnjenja razmjene informacija;

° °

41.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.