A.budući da je 29. kolovoza 2024. Okružni sud II i III u Budimpešti podnio zahtjev za ukidanje parlamentarnog imuniteta Klári Dobrev, zastupnici u Europskom parlamentu izabranoj u Mađarskoj, u kontekstu kaznenog postupka zbog klevete koji je protiv nje pokrenuo privatni tužitelj;

B.budući da je, kako stoji u privatnoj tužbi, 22. veljače 2024. Klára Dobrev na društvenim mrežama objavila fotografiju mađarskog premijera i privatnog podnositelja tužbe s natpisom u kojem se navodi da je privatni tužitelj „također kriv za pedofilski skandal” koji je u to vrijeme bio aktualan u Mađarskoj;

C.budući da je Klára Dobrev objavljivanjem te fotografije navodno počinila kazneno djelo javne klevete u skladu s člankom 226. stavkom 1. i člankom 226. stavkom 2. točkom (b) Zakona C iz 2012. o mađarskom kaznenom zakonu; budući da se u skladu s člankom 231. stavkom 2. mađarskog kaznenog zakona kazna za to kazneno djelo može izreći samo u kontekstu privatne tužbe;

D.budući da je Klára Dobrev izabrana na europskim izborima 2019. i da je bila zastupnica Europskog parlamenta u vrijeme navodnog počinjenja kaznenog djela;

E.budući da je svrha imuniteta iz Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri obnašanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

F.budući da se u članku 5. stavku 2. Poslovnika navodi da pri izvršavanju svojih ovlasti u vezi s povlasticama i imunitetima Parlament djeluje tako da očuva svoj integritet kao demokratska zakonodavna skupština i osigura nezavisnost zastupnika u obnašanju njihovih dužnosti;

G.budući da se u članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije utvrđuje da zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti;

H.budući da navodno kazneno djelo i zahtjev za ukidanje imuniteta Klári Dobrev koji je uslijedio nisu povezani s izraženim mišljenjem ili glasanjem Kláre Dobrev pri obnašanju njezinih dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

I.budući da u skladu s člankom 9. prvim stavkom točkom (a) Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na nacionalnom području svoje države uživaju imunitet koji je dodijeljen zastupnicima u parlamentu te države;

J.budući da se člankom 4. stavkom 2. Temeljnog zakona Mađarske propisuje da zastupnici u mađarskoj Nacionalnoj skupštini imaju pravo na parlamentarni imunitet; budući da se u skladu s člankom 74. stavkom 1. Zakona br. XXXVI iz 2012. o Nacionalnoj skupštini kazneni postupak ili, ako u pogledu spornog slučaja nema dobrovoljnog odricanja od imuniteta, prekršajni postupak protiv zastupnika može pokrenuti ili nastaviti te se prisilne mjere u okviru kaznenog postupka protiv njega mogu primijeniti samo uz prethodno odobrenje Nacionalne skupštine;

K.budući da u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije Parlament raspolaže „širokom diskrecijskom ovlašću u vezi s odlukom o zahtjevu za ukidanje imuniteta (...), zbog političke prirode takve odluke” Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23, točka 59. i navedena sudska praksa.;

L.budući da se Klára Dobrev smatra glasnim protivnikom i kritičarem mađarske vlade; budući da je privatna stranka koja je povela kazneni postupak također sestra bivšeg mađarskog predsjednika, koji je član vladajuće političke stranke; budući da se stoga može zaključiti da je podnositeljica tužbe povezana s najbližim krugovima mađarskih vladajućih političkih tijela;

M.budući da se, kako se čini, u skladu s mađarskim zakonom tužbe zbog klevete mogu podnijeti i na temelju kaznenog prava i na temelju građanskog prava, uz znatne razlike u mogućim pravnim posljedicama, uključujući zatvorsku kaznu; budući da u ovom slučaju odabir kaznenog postupka izaziva sumnje u pogledu cilja otklanjanja stvarne štete nanesene ugledu te stoga otvara mogućnost da cilj tužbe premašuje taj legitimni cilj i da se njome nastoji naštetiti ugledu Kláre Dobrev kao zastupnice u Europskom parlamentu;

N.budući da je u vrijeme nastanka činjenica koje su dovele do zahtjeva za ukidanje njezina parlamentarnog imuniteta Klára Dobrev bila članica Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u Europskom parlamentu, koji se redovito bavi pitanjima kaznenog prava, uključujući zaštitu djece i povezana kaznena djela kao što je pedofilija, te budući da je Klára Dobrev u svojem radu kao zastupnica u Europskom parlamentu zauzimala političko stajalište i da se redovito izjašnjavala protiv političkih tijela svoje zemlje;

O.budući da se stoga čini da je riječ o slučaju u kojem se može pretpostaviti da postoji fumus persecutionis, odnosno „konkretni elementi” Presuda Suda od 17. rujna 2020., Troszczynski/Parlament, C-12/19, ECLI:EU:C:2020:725, točka 26. da je predmetni sudski postupak pokrenut s namjerom da se zahtjevom za ukidanje imuniteta našteti političkoj aktivnosti Kláre Dobrev;

P.budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.;