(4)Povratne informacije i iskustvo nakon dvije godine provedbe strateških planova u okviru ZPP-a na temelju aktualnog pravnog okvira ZPP-a upućuju na to da je to zakonodavstvo potrebno u ograničenoj mjeri prilagoditi kako bi se uklonila utvrđena uska grla i komplicirane odredbe. To uključuje činjenicu da specifične okolnosti, prakse i potrebe određenih skupina poljoprivrednika, kao što su ekološki, mladi i mali poljoprivrednici te stočari, još nisu dovoljno uzete u obzir u pravnom okviru ZPP-a Unije, koji državama članicama ne dopušta da različite instrumente prilagode specifičnim okolnostima, potrebama i praksama tih poljoprivrednika. Osim toga, određene mogućnosti pojednostavnjenja u okviru ZPP-a, kao što su jednokratni iznosi ili pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova, nedovoljno su iskorištene zbog kompliciranosti njihove provedbe i upravljanja. To može dovesti do preklapanja ili dvosmislenih zahtjeva za poljoprivrednike, komplicirati pristup poljoprivrednika potpori i otežati mogućnosti poslovnog razvoja za poljoprivrednike, primjerice za mlade i nove poljoprivrednike. Postoje i određene nefleksibilnosti u pravilima koje utječu na način na koji države članice upravljaju svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a i kako ih mijenjaju te ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja. Opterećenje koje proizlazi iz posjeta na poljoprivrednim gospodarstvima i kontrola poljoprivrednika i administrativnih tijela još uvijek treba smanjiti, i to uvođenjem učinkovitijih metodologija za procjene kvalitete integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) i kontrole uvjetovanosti. Uklanjanje tih uskih grla i nefleksibilnosti trebalo bi državama članicama pomoći da bolje iskoriste strateške planove u okviru ZPP-a kako bi maksimalno povećale prilike za poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a, smanjile administrativno opterećenje i razinu složenosti te bolje iskoristile ograničena sredstva.

(6)Kako bi se rizik od negativnih učinaka novih kriznih plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika i katastrofalnih događaja za jedinstveno tržište i međunarodnu trgovinu u skladu s člancima 41.a i 78.a Uredbe (EU) 2021/2115 sveo na najmanju mjeru, države članice trebale bi osmisliti intervencije u okviru kojih se dodjeljuje ta potpora Unije tako da ispunjavaju kriterije iz Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi („zelena kutija”).

(8)S obzirom na iznimnu prirodu plaćanja koje bi poljoprivrednik primio u kriznoj situaciji, nakon što je pretrpio znatne gubitke u proizvodnji zbog prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili drugih katastrofalnih događaja, te kako bi se zajamčila usklađenost s plaćanjima iz članka 78.a Uredbe (EU) 2021/2115, sustav uvjetovanosti iz članka 12. te uredbe ne bi se trebao primjenjivati na dodatna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja u okviru izravnih plaćanja iz članka 41.a te uredbe.

(9)Sustavom uvjetovanosti koji obuhvaća propisane zahtjeve upravljanja (SMR) i standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC) nastoji se doprinijeti razvoju održive poljoprivrede povećanjem svijesti korisnika o potrebi poštovanja tih osnovnih standarda i zahtjeva. Njime se ujedno nastoji povećati usklađenost ZPP-a s ciljevima u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja bilja i dobrobiti životinja koji se nastoje ostvariti zakonodavstvom Unije. Međutim, s obzirom na to da je poljoprivredna površina kojom upravljaju mali poljoprivrednici koji ostvaruju korist od plaćanja u okviru intervencija iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/2115 ograničena, prednosti primjene sustava uvjetovanosti na takve male poljoprivrednike, koji upravljaju većinom poljoprivrednih gospodarstava u Uniji, manje su od troškova te on predstavlja znatno administrativno opterećenje za te poljoprivrednike i nacionalne uprave. Kako bi se snizili takvi troškovi i smanjilo povezano administrativno opterećenje, primjereno je izuzeti male poljoprivrednike od primjene sustava uvjetovanosti.

(11)Standard GAEC 1 naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115 usmjeren je na održavanje trajnih travnjaka radi očuvanja zaliha ugljika. U točkama 1.7.3. i 1.9.1.1. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 ističe se važnost najveće upotrebe ispaše i pašnjaka, čime se sprečava prenamjena trajnih travnjaka i u skladu s glavnim ciljem standarda GAEC 1 čuvaju zalihe ugljika na trajnim travnjacima. Standardima GAEC 3, 5 i 6, navedenima u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, nastoje se zadržati organske tvari u tlu, ograničiti erozija i zaštititi tla tu osjetljivim razdobljima. Ti se ciljevi već postižu postupcima obrade tla i uzgoja koji se primjenjuju u ekološkoj biljnoj proizvodnji, posebno onima iz točke 1.9. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848. Standardom GAEC 4, navedenim u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, nastoji se zaštititi voda od onečišćenja. Slično tome, točkama 1.5., 1.7., 1.9. i 1.10. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 nastoji se smanjiti rizik od onečišćenja vode ograničavanjem upotrebe veterinarsko-medicinskih proizvoda, ograničavanjem upotrebe gnojiva i pesticida te ograničavanjem gustoće populacije. Iskustvo je pokazalo da ekološki uzgoj ima pozitivan učinak na ispiranje i otjecanje hranjivih tvari, zbog čega je manje vjerojatno da bi ekološki poljoprivrednik ugrozio kvalitetu vode, čime bi se postigao glavni cilj standarda GAEC 4. Stoga bi, s obzirom na načela i pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2018/848 i postojeće prakse u okviru sustava ekološkog uzgoja, trebalo smatrati da ekološki poljoprivrednici čije je cijelo gospodarstvo certificirano u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 ispunjavaju standarde GAEC 1, 3, 4, 5 i 6, kao što je već slučaj sa standardom GAEC 7.

(13)S obzirom na iznimnu prirodu plaćanja koje poljoprivrednik može primiti u kriznoj situaciji, nakon što je pretrpio znatne gubitke u proizvodnji zbog prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili drugih katastrofalnih događaja, te kako bi se zajamčila usklađenost s plaćanjima iz članka 78.a Uredbe (EU) 2021/2115, sustav uvjetovanosti iz članka 14. te uredbe ne bi se trebao primjenjivati na dodatna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja u okviru izravnih plaćanja iz članka 41.a te uredbe.

(14)Učestalost, intenzitet i trajanje prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika i katastrofalnih događaja sve su češći i intenzivniji te znatno utječu na poljoprivredni sektor u Uniji. Uredbom (EU) 2021/2115 poljoprivrednicima se već pruža skup alata za izgradnju otpornosti i odgovor na krizu. Međutim, zbog razmjera događaja i njihove iznenadne i izvanredne prirode potrebno je proširiti instrumente dostupne državama članicama. Stoga je primjereno predvidjeti dodatna krizna plaćanja poljoprivrednicima i uključiti ih kao novu vrstu intervencije u obliku izravnih plaćanja u članak 16. te uredbe.

(15)Člankom 19. Uredbe (EU) 2021/2115 država članica može zadržati najviše 3 % izravnih plaćanja koja treba isplatiti poljoprivredniku za doprinos poljoprivrednika instrumentu za upravljanje rizicima. Država članica koja je odlučila iskoristiti tu mogućnost morala je to primijeniti na sve korisnike izravnih plaćanja u određenoj godini. Iskustvo pokazuje da samo vrlo mali broj država članica koristi tu mogućnost. Rasprave s državama članicama pokazale su da je prepreka provedbi te odredbe nedostatak alata za upravljanje rizicima, koje su uspostavile države članice ili koji su dostupni putem privatnog osiguranja, za sve poljoprivrednike koji primaju izravna plaćanja. Kako bi se povećali uvođenje i upotreba mogućnosti iz članka 19. te uredbe, njegova provedba trebala bi biti fleksibilnija i prilagoditi se postojećim alatima za upravljanje u državama članicama. Zbog ove izmjene države članice trebale bi moći zadržati do 3 % izravnih plaćanja koja će se isplatiti samo onim poljoprivrednicima za koje programi upravljanja rizikom postoje u određenoj godini. Države članice u kojima bi programi upravljanja rizikom postojali za sve korisnike izravnih plaćanja trebale bi moći nastaviti zadržavati do 3 % izravnih plaćanja svih takvih korisnika.

(21)U prvim godinama provedbe strateških planova u okviru ZPP-a prirodne katastrofe, nepovoljne klimatske prilike ili drugi katastrofalni događaji utjecali su na proizvodnju brojnih poljoprivrednika u Uniji. Očekuje se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Stoga bi države članice trebale moći ponuditi krizna plaćanja u obliku povećane izravne potpore dohotku kako bi se najpogođenijim poljoprivrednicima omogućila brza nadoknada. Kako bi se poljoprivrednike i dalje poticalo da osiguraju svoju proizvodnju, države članice trebale bi utvrditi višu stopu naknade za one poljoprivrednike koji su pokriveni programom osiguranja ili drugim instrumentom upravljanja rizicima. Kako bi se povećala sredstva koja će se mobilizirati za potporu poljoprivrednicima, državama članicama trebalo bi dopustiti sufinanciranje tih kriznih plaćanja dodatnim nacionalnim financiranjem u iznosu do 200 %. Međutim, države članice trebale bi se pobrinuti da ukupna naknada koju je poljoprivrednik primio zajedno s drugim oblicima potpore koju financiraju Unija ili država (uključujući dodatno nacionalno financiranje), privatnim osiguranjem ili drugim programima upravljanja rizicima ne dovodi do prekomjerne naknade ili dvostrukog financiranja.

(33)Kako bi se učinkovito pružila potpora poljoprivrednicima čija je proizvodnja oštećena prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili drugim katastrofalnim događajima, države članice trebale bi moći planirati krizna plaćanja ne samo intervencijama za izravnu potporu dohotku nego i intervencijama u području ruralnog razvoja. Takve vrste potpore trebale bi državama članicama omogućiti dovoljnu fleksibilnost u planiranju intervencija. Međutim, države članice trebale bi osigurati dosljednost među tim intervencijama. U skladu s tim, odredbe o usmjeravanju potpore i učinku poticaja trebale bi biti iste. Za dobro financijsko upravljanje fondovima Unije države članice trebale bi se pobrinuti da ukupna naknada koju je poljoprivrednik primio, zajedno s drugim oblicima potpore koju financiraju Unija ili država članica (uključujući dodatno nacionalno financiranje), privatnim osiguranjem ili drugim programima upravljanja rizicima, ne dovodi do prekomjerne naknade ili dvostrukog financiranja.

(40)Člankom 86. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2021/2115 utvrđuju se pravila o prihvatljivosti rashoda koja proizlazi iz izmjena strateških planova u okviru ZPP-a za doprinos iz EFJP-a odnosno EPFRR-a. Kako bi se pojednostavnila pravila o prihvatljivosti rashoda, poboljšale sinergije između EFJP-a i EPFRR-a te povećala fleksibilnost za države članice u utvrđivanju datuma od kojih izmjene strateških planova u okviru ZPP-a povezane s EFJP-om proizvode učinke, primjereno je prihvatljivost rashoda koja proizlazi iz odobrene strateške izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a za doprinos iz EFJP-a dopustiti od datuma od kojeg izmjena počinje proizvoditi učinak i koji je utvrdila predmetna država članica u skladu s člankom 119. stavkom 8. te uredbe, ali najranije od datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji. Kad je riječ o drugim izmjenama strateških planova u okviru ZPP-a koje se odnose na EFJP, rashodi bi trebali biti prihvatljivi za doprinos iz EFJP-a od datuma obavijesti Komisiji o izmjeni, kako je utvrđeno u članku 119. stavku 9. Uredbe (EU) 2021/2115, kako je izmijenjena ovom Uredbom. Kako bi se uskladila pravila o prihvatljivosti za doprinos iz EFJP-a i EPFRR-a u slučajevima hitnih mjera zbog prirodnih katastrofa, katastrofalnih događaja ili nepovoljnih klimatskih prilika, u strateškim planovima u okviru ZPP-a trebalo bi se moći utvrditi da prihvatljivost rashoda financiranih iz EFJP-a i povezanih s izmjenama strateških planova u okviru ZPP-a povezanima s dodatnim kriznim plaćanjima poljoprivrednicima u okviru izravnih plaćanja iz članka 41.a te uredbe može početi od datuma nastanka događaja.

(41)Kako bi se nove vrste intervencija za plaćanja poljoprivrednicima u kriznim situacijama nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja iz članaka 41.a i 78.a Uredbe (EU) 2021/2115 odgovarajuće financirale, države članice trebale bi moći određeni udio izravnih plaćanja i sredstava iz EPFRR-a rezervirati za te vrste intervencija. Međutim, kako bi dostatna financijska sredstva bila raspoloživa za ostvarivanje drugih prioriteta ZPP-a, taj bi se udio trebao ograničiti na maksimalni godišnji iznos dostupan po državi članici koji odgovara 3 % ukupnih izravnih plaćanja i financijskih sredstava iz EPFRR-a godišnje. Ako država članica odluči ne pružiti potporu za krizna plaćanja na temelju članka 78.a te uredbe i kako bi se države članice potaknulo da daju prednost instrumentu iz članka 41.a te uredbe koji se financira sredstvima za izravna plaćanja, maksimalni godišnji iznos koji država članica može rezervirati za tu vrstu intervencije trebao bi iznositi 4 % ukupnih izravnih plaćanja i financijskih sredstava iz EPFRR-a godišnje.

(42)Zbog svoje posebne prirode nove vrste intervencija za krizna plaćanja poljoprivrednicima u okviru izravnih plaćanja iz članka 41.a Uredbe (EU) 2021/2115 i u okviru ruralnog razvoja iz članka 78.a te uredbe trebale bi se izuzeti od obveze doprinosa pokazateljima rezultata navedenima u Prilogu I. toj uredbi.

(43)Dodatno nacionalno financiranje dodatnih kriznih plaćanja poljoprivrednicima u skladu s člankom 41.a Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi se uključiti u Prilog V. strateškom planu države članice u okviru ZPP-a.

(44)U skladu s člankom 119. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/2115 Komisija odobrava zahtjeve za izmjene strateških planova u okviru ZPP-a koje su podnijele države članice. Na temelju članka 119. stavka 9. te uredbe država članice mogu izvršiti i početi primjenjivati izmjene strateških planova u okviru ZPP-a koje se odnose na intervencije iz glave III. poglavlja IV. te uredbe, koje Komisija odobrava zajedno sa sljedećim zahtjevom za izmjenu. Iskustvo je pokazalo da izmjene strateških planova u okviru ZPP-a često sadržavaju brojne tehničke elemente zbog kojih su one komplicirane i zahtjevne za države članice te rezultiraju kašnjenjima u postupcima odobravanja iako se strateško usmjerenje planova ne mijenja. To otežava pravodobnu i učinkovitu prilagodbu strateških planova u okviru ZPP-a promjenjivoj gospodarskoj stvarnosti i potrebama poljoprivrednika i drugih korisnika u državama članicama te negativno utječe na provedbu tih planova. Kako bi se pojednostavnila i poboljšala učinkovitost postupaka izmjene, posebno kad je riječ o elementima strateških planova u okviru ZPP-a koji nisu strateške prirode, odobrenje Komisije trebalo bi biti potrebno samo za strateške izmjene strateških planova u okviru ZPP-a. U tu bi se svrhu strateške izmjene u Uredbi (EU) 2021/2115 trebale definirati kao izmjene važnih elemenata strateških planova u okviru ZPP-a koji znatno utječu na stratešku i intervencijsku logiku tih planova, što uključuje prijenose financijskih sredstava između EPFRR-a i EFJP-a, maksimalnu i minimalnu dodjelu financijskih sredstava te promjene planova s ciljnim vrijednostima i financijskih planova. Države članice trebale bi moći donijeti i primijeniti sve druge izmjene svojih strateških planova u okviru ZPP-a nakon što o njima obavijeste Komisiju, a te druge izmjene ne bi trebale podlijegati odobrenju Komisije.

(53)Dodatno nacionalno financiranje dodatnih kriznih plaćanja poljoprivrednicima koje se pruža u skladu s člankom 41.a Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi podlijegati istim pravilima kao i dodatno nacionalno financiranje u okviru ruralnog razvoja.

(55)U Prilogu I. Uredbi (EU) 2021/2115 utvrđeni su pokazatelji učinka, rezultata i ostvarenja u skladu s člankom 7. te uredbe. Tablicu „Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost – OSTVARENJE” u Prilogu I. toj uredbi trebalo bi zamijeniti kako bi se uveli pokazatelji ostvarenja povezani s novouvedenim vrstama intervencija i izmijenjenim vrstama intervencija te kako bi se uzelo u obzir brisanje godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 54. Uredbe (EU) 2021/2116 iz ove Uredbe.

(56)U Prilogu II. Uredbi (EU) 2021/2115 navedeni su relevantni stavci Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi („zelena kutija”) za svaku vrstu intervencije iz te uredbe. Stoga bi u taj prilog trebalo uključiti novouvedene vrste intervencija za krizna plaćanja poljoprivrednicima u okviru izravnih plaćanja iz članka 41.a Uredbe (EU) 2021/2115 i za ruralni razvoj iz članka 78.a te uredbe.

(61)Iskustvo s uvođenjem pričuve za poljoprivredu pokazalo je da je u slučaju krize ona korisna za pružanje potpore pogođenim poljoprivrednicima i ponovnu uspostavu bolje ravnoteže na tržištima. Međutim, posljednjih se godina ona sve više upotrebljavala za ublažavanje situacije poljoprivrednika koji su pretrpjeli izravne gubitke zbog prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, iako je izvorno kao instrument financijskog tržišta bila namijenjena za nadoknadu i ublažavanje učinaka poremećaja na tržištu. S obzirom na sve veće izazove s kojima se suočava poljoprivredni sektor Unije, uključujući trgovinske napetosti, geopolitičku nesigurnost i povećani neizravni učinak pitanja zdravlja životinja na ravnotežu na tržištu, čini se opravdanim preusmjeriti rezervu na njezinu izvornu svrhu. Naknade poljoprivrednicima za izravne posljedice prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, kao što su one koje dovode do fizičkog gubitka bilja, životinja i proizvoda od njih, trebale bi rješavati države članice koje su zadužene za razvoj pouzdanih strategija upravljanja rizicima i krizama uz financijsku potporu iz svojih strateških planova u okviru ZPP-a, što uključuje nove instrumente uspostavljene ovom Uredbom. Mjere za ublažavanje negativnog učinka na poljoprivrednike uzrokovanog tržišnim poremećajima kao što su oni koji utječu na cijene, troškove ili prodaju, među ostalim i ako su nastali kao neizravni učinci prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, trebale bi se i dalje financirati iz pričuve za poljoprivredu.

(80)S obzirom na to da su sredstva već dodijeljena iz pričuve za poljoprivredu za 2025. za sektore pogođene nepovoljnim klimatskim prilikama i prirodnim katastrofama kako je predviđeno Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/44119, članak 2. točka 5. ove Uredbe trebao bi se primjenjivati samo od poljoprivredne financijske godine 2026., tj. samo od 16. listopada 2025.

__________________

„„trajni travnjaci i trajni pašnjaci” (zajedno „trajni travnjaci”) su zemljište koje se upotrebljava za uzgoj trava ili drugog travolikog krmnog bilja na prirodan način (samoniklo) ili uzgojem (zasijano) i koje nije bilo uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu pet ili više godina i, ako države članice tako odluče, sedam ili više godina, te ako države članice tako odluče, koje nije preorano, obrađeno niti ponovno zasijano različitim vrstama trave ili drugog travolikog krmnog bilja pet ili više godina ili sedam ili više godina. Može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje ili drveće, koji se mogu upotrebljavati za ispašu i, ako države članice tako odluče, druge vrste kao što su grmlje ili drveće od kojih se može proizvesti hrana za životinje, pod uvjetom da trave i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladavaju.”;

1.Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju sustav uvjetovanosti na temelju kojeg poljoprivrednici i drugi korisnici koji primaju izravna plaćanja na temelju poglavlja II., osim plaćanja iz članka 41.a, ili godišnja plaćanja na temelju članaka 70., 71. i 72. podliježu administrativnoj sankciji ako ne poštuju propisane zahtjeve upravljanja na temelju prava Unije i standarde GAEC utvrđene u strateškim planovima u okviru ZPP-a, kako su navedeni u Prilogu III., u vezi sa sljedećim specifičnim područjima:

Smatra se da poljoprivrednici čije je cijelo poljoprivredno gospodarstvo certificirano u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća* ispunjavaju standarde GAEC 1, 3, 4, 5, 6 i 7 navedene u Prilogu III. ovoj uredbi.

(6)u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice dužne su u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a navesti da će se, najkasnije od 1. siječnja 2025., poljoprivrednicima i drugim korisnicima koji primaju izravna plaćanja na temelju poglavlja II., osim plaćanja iz članka 41.a, ili godišnja plaćanja na temelju članaka 70., 71. i 72. nametati administrativne sankcije ako ne ispune zahtjeve koji se odnose na primjenjive uvjete rada i zapošljavanja ili obveze poslodavaca koje proizlaze iz pravnih akata iz Priloga IV.”;

(7)članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

Godišnje plaćanje za svakog poljoprivrednika na temelju prvog podstavka ne smije premašiti 2500 EUR.

„Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu odlučiti isključiti iz zahtjeva utvrđenog u prvom podstavku točki (a) standard GAEC 2 utvrđen na temelju poglavlja I. odjeljka 2. ove glave.”;

Dodatna krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja u okviru izravnih plaćanja

1.Države članice mogu osigurati dodatna krizna plaćanja kao nadoknadu korisnicima izravnih plaćanja iz odjeljaka 2. i 3. ovog poglavlja koji su pogođeni prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili katastrofalnim događajima. Tim se plaćanjima nastoji osigurati kontinuitet poljoprivredne djelatnosti tih korisnika te se na njih primjenjuju uvjeti utvrđeni u ovom članku i kako su države članice dodatno odredile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.Potpora iz ovog članka podliježe službenom priznanju nadležnog tijela države članice da je došlo do prirodne katastrofe, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, kako ih je definirala država članica, i da su ti događaji ili mjere donesene u skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 radi iskorjenjivanja ili ograničavanja bolesti bilja ili nametnika, mjere donesene radi sprečavanja ili iskorjenjivanja bolesti životinja s popisa u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882* ili mjere donesene u vezi s emergentnom bolesti u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 259. Uredbe (EU) 2016/429 izravno prouzročile štetu koja je dovela do uništenja najmanje 30 % prosječne godišnje proizvodnje poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najveći i najmanji unos. Gubici se izračunavaju na razini gospodarstva, na razini djelatnosti gospodarstva u predmetnom sektoru ili u odnosu na određeno područje o kojem je riječ.

3.Države članice jamče da je potpora na temelju ovog članka usmjerena na poljoprivrednike koji su najviše pogođeni prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili katastrofalnim događajima utvrđivanjem uvjeta prihvatljivosti na temelju dostupnih dokaza.

4.Države članice utvrđuju primjenjive stope potpore za nadoknadu gubitka proizvodnje. Te su stope više za poljoprivrednike koji su pokriveni programom osiguranja ili drugim instrumentom za upravljanje rizicima. Za izračun gubitka proizvodnje mogu se koristiti indeksi.

5.Države članice mogu odlučiti sufinancirati plaćanja dodatnim nacionalnim financiranjem u iznosu do 200 % u skladu s člankom 115. stavkom 5. i člankom 146.

6.Pri dodjeli potpore na temelju ovog članka države članice jamče da su intervencije na temelju ovog članka usklađene s intervencijama koje se temelje na članku 78.a i da se izbjegava prekomjerna naknada kao rezultat kombinacije intervencije na temelju ovog članka s drugim nacionalnim instrumentima potpore, instrumentima potpore Unije ili privatnim programima osiguranja.

7.Odstupajući od članka 111. prvog podstavka, točke (h) i (i) tog podstavka ne primjenjuju se na potporu u okviru ove vrste intervencije.

„Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu odlučiti isključiti iz zahtjeva utvrđenog u prvom podstavku točki (a) standard GAEC 2 utvrđen na temelju poglavlja I. odjeljka 2. ove glave.”;

(b)na maksimalni iznos potpore od 50 000 EUR za aktivnosti iz stavka 2. točke (d).

Države članice dužne su se pobrinuti da se potpora dodjeljuje samo za pokriće gubitaka koji premašuju prag od najmanje 20 % prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najveći i najmanji unos. Sektorskim instrumentima za upravljanje proizvodnim rizicima izračunavaju se gubici na razini poljoprivrednoga gospodarstva, na razini aktivnosti poljoprivrednoga gospodarstva u predmetnom sektoru ili u odnosu na određeno osigurano područje.

Za trajne nasade i u drugim opravdanim slučajevima za koje metode izračuna iz prvog podstavka nisu primjerene, države članice mogu procijeniti gubitke na temelju prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u razdoblju koje nije dulje od osam godina, isključujući najveći i najmanji unos.

1.Države članice mogu osigurati krizna plaćanja aktivnim poljoprivrednicima pogođenima prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili katastrofalnim događajima. Tim se plaćanjima nastoji osigurati kontinuitet poljoprivredne djelatnosti tih poljoprivrednika i na njih se primjenjuju uvjeti utvrđeni u ovom članku i kako su države članice dodatno odredile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.Potpora iz ovog članka podliježe službenom priznanju nadležnog tijela države članice da je došlo do prirodne katastrofe, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, kako ih je definirala država članica, i da su ti događaji ili mjere donesene u skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 radi iskorjenjivanja ili ograničavanja bolesti bilja ili nametnika, mjere donesene radi sprečavanja ili iskorjenjivanja bolesti životinja s popisa u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1882* ili mjere donesene u vezi s emergentnom bolesti u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 259. Uredbe (EU) 2016/429 izravno prouzročile štetu koja je dovela do uništenja najmanje 30 % prosječne godišnje proizvodnje poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najveći i najmanji unos. Gubici se izračunavaju na razini gospodarstva, na razini djelatnosti gospodarstva u predmetnom sektoru ili u odnosu na određeno područje o kojem je riječ.

3.Države članice jamče da je potpora na temelju ovog članka usmjerena na poljoprivrednike koji su najviše pogođeni prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili katastrofalnim događajima utvrđivanjem uvjeta prihvatljivosti na temelju dostupnih dokaza.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, strateškim planom u okviru ZPP-a može se predvidjeti da, u slučajevima hitnih mjera zbog prirodnih katastrofa, katastrofalnih događaja ili nepovoljnih klimatskih prilika, prihvatljivost rashoda financiranih iz EFJP-a povezanih s izmjenama strateškog plana u okviru ZPP-a koje se odnose na intervencije iz članka 41.a može početi od datuma nastanka događaja.

Za svaku državu članicu maksimalni iznos koji se može rezervirati za krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja iz članaka 41.a i 78.a ograničava se na godišnje iznose utvrđene u tablici 1. Priloga XV.

Za kalendarske godine 2025. i 2026. ukupni godišnji rashodi za dodatna krizna plaćanja iz članka 41.a ne smiju premašiti okvirni iznos financijskih sredstava dodijeljenih za tu vrstu intervencije za relevantnu kalendarsku godinu, kako su države članice utvrdile u svojim financijskim planovima u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) i kako ih je odobrila Komisija u skladu s člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

Odstupajući od stavka 1., ako država članica odluči da neće pružiti potporu za krizna plaćanja u skladu s člankom 78.a, maksimalni godišnji iznos koji ta država članica može rezervirati za dodatna krizna plaćanja iz članka 41.a ograničava se na godišnje iznose utvrđene u tablici 2. Priloga XV.

Za kalendarske godine 2025. i 2026. ukupni godišnji rashodi za dodatna krizna plaćanja iz članka 41.a ne smiju premašiti okvirni iznos financijskih sredstava dodijeljenih za tu vrstu intervencije za relevantnu kalendarsku godinu, kako su države članice utvrdile u svojim financijskim planovima u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) i kako ih je odobrila Komisija u skladu s člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

Prvi podstavak točka (e) ne primjenjuje na intervencije u okviru vrste intervencija za dodatna krizna plaćanja poljoprivrednicima u okviru izravnih plaćanja iz članka 41.a, vrste intervencija u sektoru pčelarstva iz članka 55. stavka 1. točke (a) i točaka od (c) do (g), na intervencije u okviru vrste intervencija u sektoru vina iz članka 58. stavka 1. točaka od (h) do (k) te na informacijska i promidžbena djelovanja za sustave kvalitete u okviru vrste intervencije za suradnju iz članka 77. i na intervencije u okviru vrste intervencije za krizna plaćanja poljoprivrednicima u okviru ruralnog razvoja iz članka 78.a.

(28)u članku 115. stavku 5. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) kratak opis dodatnog nacionalnog financiranja za intervencije u području ruralnog razvoja utvrđene u glavi III. poglavlju IV. i za intervencije za dodatna krizna plaćanja poljoprivrednicima utvrđena u članku 41.a, koje se osigurava u sklopu strateškog plana u okviru ZPP-a, uključujući iznose po intervenciji i informaciju o ispunjavanju zahtjevâ na temelju ove Uredbe;”

5.Komisija iznosi svoja opažanja u roku od 30 radnih dana od podnošenja zahtjeva za izmjenu iz stavka 2. Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne dodatne informacije.

6.Zahtjev za stratešku izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a odobrava se najkasnije tri mjeseca nakon što ga je podnijela država članica.

Ako Komisija ne uloži prigovor na prijavljene izmjene u roku od 30 radnih dana od podnošenja obavijesti, izmjene proizvode pravne učinke od datuma obavijesti. Komisija ulaže prigovor na prijavljenu izmjenu ako utvrdi da ona nije u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2021/2116 te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju njih.

1.Svaka država članica imenuje jedno tijelo odgovorno za poduzimanje ili koordinaciju mjera za postizanje i održavanje nacionalne i prekogranične interoperabilnosti informacijskih sustava koji se upotrebljavaju za provedbu, upravljanje, praćenje i evaluaciju ZPP-a u korist poljoprivrednika i drugih korisnika ZPP-a. Za potrebe ovog članka interoperabilnost znači sposobnost informacijskih sustava za međusobnu interakciju razmjenom podataka elektroničkim putem.

U mjeri u kojoj je to moguće, države članice svoju procjenu potreba i oblikovanje mjera temelje na načelu da se podaci prikupljaju samo jednom i ponovno upotrebljavaju.

Pričuva se ne upotrebljava za mjere kojima se pruža potpora poljoprivrednicima pogođenima prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili katastrofalnim događajima. Međutim, pričuva se može upotrijebiti za mjere za ublažavanje tržišnih poremećaja uzrokovanih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili katastrofalnim događajima, uključujući mjere donesene na temelju članaka 219. i 220. Uredbe (EU) br. 1308/2013.