1.ističe duboke ljudske, povijesne, kulturne, gospodarske te vjerske veze između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, koje čine temelj prirodnog saveza i osnovu za razvoj snažnog i trajnog transatlantskog područja mira, demokracije i blagostanja između Europe i Latinske Amerike;

2.promiče politiku čiji je cilj poticanje regionalne suradnje i veće regionalne integracije u zemljama Latinske Amerike i Kariba; naglašava da novi globalni geopolitički kontekst poziva na kvalitativni napredak u partnerstvu EU-a i Latinske Amerike i Kariba kako bi se dodatno razvio strateški savez za obranu multilateralizma i njegovih temeljnih načela, uključujući dijalog, uključivost, međunarodnu solidarnost i poštovanje Povelje UN-a, ljudskih prava, humanitarnog prava i promicanje održivog razvoja;

3.smatra da EU i Latinska Amerika i Karibi, kao prirodni strateški partneri, imaju povijesnu priliku za jačanje svojeg saveza u trenutačnom geopolitičkom kontekstu obilježenom strateškim natjecanjem; smatra da njihovo partnerstvo može biti važna zaštita protiv sve većih geopolitičkih napetosti izgradnjom zajedničkih politika kojima se potiču njihova strateška autonomija, suradnja i uzajamno poštovanje;

4.ističe činjenicu da se odnosi između Europe i Latinske Amerike i Kariba isto tako temelje na dubokim ljudskim vezama; podsjeća da je u sve fragmentiranijem svijetu ljudski kapital, koji uključuje zajedničke jezike, baštinu i kulturne veze, strateška prednost koju je potrebno očuvati;

5.ističe obnovljeni i sve veći angažman EU-a u regiji, za što je primjer ključan sastanak na vrhu EU-a i CELAC-a održan 2023., koji je predstavljao jasnu prekretnicu nakon godina ograničenog angažmana; naglašava potrebu za trajnom predanošću promicanju interesa i vrijednosti EU-a; konstatira da se angažman EU-a smanjio posljednjih desetljeća, što je otvorilo prostor za rastući utjecaj Kine, Rusije i Irana; osuđuje činjenicu da se tim približavanjem autoritarnim režimima u konačnici potkopava demokracija u regiji;

6.prepoznaje potrebu za daljnjim razvojem odnosa EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba kao odgovor na nove geopolitičke promjene, klimatske promjene, tehnološki napredak i sve veće nejednakosti i sigurnosne izazove s kojima se suočavaju obje regije, kao i za jačanjem strateške autonomije obje regije;

7.poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da pojačaju diplomatske napore u regiji kako bi se promicala veća konvergencija između EU-a i Latinske Amerike i Kariba u ključnim pitanjima vanjske politike, a posebno da zauzmu odlučniji stav o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu i međunarodnim naporima za postizanje trajnog prekida vatre u Gazi, priljev humanitarne pomoći i bezuvjetno oslobađanje svih talaca; ističe da bi se, s obzirom na trenutačni međunarodni kontekst, partnerstvo EU-a i Latinske Amerike i Kariba trebalo temeljiti na logici zajedničke strateške autonomije, pri čemu su vodeća načela smanjenje vanjskih ovisnosti i obrana multilateralnog poretka utemeljenog na pravilima;

8.potiče dublju suradnju EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba na međunarodnim forumima radi promicanja i obrane multilateralnog globalnog poretka, međunarodnog prava, poštovanja demokracije i ljudskih prava, humanitarnog prava, socijalne pravde i održivog razvoja; u tom pogledu naglašava da EU mora svojim partnerima u zemljama Latinske Amerike i Kariba pokazati da može ponuditi bolje uvjete za partnerstvo od autoritarnih režima;

9.stoga naglašava da je važno osigurati da su napori EU-a usmjereni na jačanje demokratskih institucija, vladavine prava i političke odgovornosti, te poziva da se ostvari napredak u području reformi i mjera za izgradnju mira usmjerenih na jačanje sigurnosti i stabilnosti u objema regijama; podsjeća da obrana ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i rodne ravnopravnosti mora biti međusektorski uvjet za sve sporazume EU-a i Latinske Amerike i Kariba te za financiranje, među ostalim u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa; poziva na transparentnost i odgovornost, posebno u okvirima za trgovinu i ulaganja;

10.zabrinut je zbog nazadovanja demokracije u zemljama Latinske Amerike i Kariba od 2019. i osuđuje kršenja ljudskih prava i ograničavanje temeljnih sloboda u toj regiji, posebno od strane režima u Nikaragvi, Kubi i Venezueli, koji su među najautoritarnijima na svijetu; izražava duboku zabrinutost zbog rastućeg trenda autoritarnog i populističkog političkog djelovanja u zemljama Latinske Amerike i Kariba, te zbog njihova kumulativnog slabljenja demokratskih institucija, multilateralizma, vladavine prava, temeljnih prava i sloboda, prostora za građansko djelovanje i osnovne socijalne zaštite; naglašava potrebu za jačanjem potpore demokratskim akterima i civilnom društvu te poziva na trenutačno oslobađanje svih političkih zatvorenika;

11.posebno osuđuje sustavno kršenje ljudskih prava prosvjednika, političkih disidenata, vjerskih vođa i aktivista za ljudska prava koje provodi kubanski režim te njegovo ometanje osnivanja neovisnih organizacija civilnog društva; napominje da se u pouzdanim izvorima navodi da režim drži više od tisuću političkih zatvorenika, uključujući maloljetnike, te apelira na kubanski režim da ih bez odgode pusti na slobodu; poziva na upotrebu svih potrebnih dostupnih instrumenata, bez isključivanja ijednog od njih, kako bi se osigurala usklađenost s demokratskim klauzulama i klauzulama o ljudskim pravima iz Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube; ponovno upućuje poziv Vijeću da odredi sankcije protiv osoba odgovornih za stalna kršenja; osuđuje sudjelovanje kubanskih plaćenika u ruskim vojnim operacijama na bojištima Ukrajine:

12.oštro osuđuje i u potpunosti odbacuje izbornu prijevaru koju je organizirao režim u Venezueli na predsjedničkim izborima 2024. i na lažnim parlamentarnim izborima u svibnju 2025.; poziva Madurovu vladu da prestane provoditi politiku represije te da prekine napade na civilno društvo i oporbu; podsjeća da je Parlament 19. rujna 2024. priznao Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele, a Maríju Corinu Machado kao čelnicu demokratskih snaga u Venezueli; ističe da su razne demokratske države u regiji i diljem svijeta priznale Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao izabranog predsjednika; izražava zadovoljstvo što je Parlament 17. prosinca 2024. dodijelio Nagradu Saharov za slobodnu mišljenja za 2024. Maríji Corini Machado i Edmundu Gonzálezu Urrutiji, koji predstavljaju sve Venezuelce koji se bore za ponovnu uspostavu slobode i demokracije; pohvaljuje predanost venezuelskog naroda demokraciji i kontinuiranu otpornost demokratske oporbe unatoč sve represivnijim politikama Madurova režima;

13.podsjeća da je režim Ortege-Murillo u Nikaragvi u siječnju 2025. donio ustavnu reformu kojom se ukida dioba vlasti i politički pluralizam, čime je uspostavljeno supredsjedništvo koje kontrolira sve grane vlasti i medije te zanemaruje poštovanje međunarodnih konvencija o ljudskim pravima; nadalje, naglašava da režim u Nikaragvi održava čvrste veze s drugim autokracijama, poput onih u Iranu, Venezueli i Kubi, te ga oštro osuđuje za sustavna kršenja ljudskih prava, progon demokratske oporbe, represiju nad Katoličkom crkvom i civilnim društvom te uništavanje slobodnih medija i svih znakova neovisnosti od vlade; potiče vlasti Nikaragve da ponovno uspostave vladavinu prava, temeljne slobode i prava svih stanovnika Nikaragve u egzilu, uključujući pravo na siguran povratak bez odgode; ponovno zahtijeva da se aktivira klauzula o demokraciji Sporazuma o pridruživanju s EU-om, odbacuje svaku mogućnost dijaloga s članovima Nacionalne skupštine Nikaragve pod kontrolom režima te poziva da se povećaju sankcije protiv Ortege, Rosario Murillo i njihova užeg kruga; poziva na hitno ukidanje zabrane međunarodnih mehanizama za praćenje ljudskih prava i na ponovnu uspostavu pravnog statusa za više od 3000 nevladinih organizacija, koji je vlada Nikaragve ukinula 2018.;

14.izražava duboku zabrinutost zbog slabljenja demokratskih načela i namjernog zaobilaženja ustavnih zaštitnih mjera u drugim zemljama Latinske Amerika i Kariba, ponajprije u El Salvadoru; izražava zabrinutost u pogledu nepostojanja neovisnosti pravosuđa, nedostatka transparentnosti u djelovanju vlade, prekomjerne upotrebe sile, neopravdane militarizacije i sve većih ograničenja slobode okupljanja i tiska; ozbiljno je zabrinut zbog izvješća o raširenom pritvaranju bez valjanih uzroka, mučenju, prisilnim nestancima civila i alarmantnoj prenapučenosti u zatvorima; osuđuje vlasti zbog toga što sigurnosne snage nisu pozvale na odgovornost za njihove postupke i zbog stalnog odbijanja međunarodnih zahtjeva za nadzor i istragu;

15.oštro osuđuje činjenicu da se Ruska Federacija koristi hibridnim taktikama koje obuhvaćaju vojne, kibernetičke, informacijske i gospodarske operacije, posebno u energetskom sektoru, uključujući izbjegavanje sankcija, netransparentne prakse i korupciju, kao alate za širenje, čime se ugrožava regionalna sigurnost, promiče unutarnja destabilizacija i što dovodi do stvaranja bloka koji predstavlja prijetnju demokraciji, miru i međunarodnom pravu; duboko je zabrinut zbog strateškog partnerstva između Venezuele i Ruske Federacije, koje predstavlja rizik za regionalnu i međunarodnu sigurnost; poziva EU da intenzivira borbu protiv ruske propagande u toj regiji; podsjeća na potrebu da EU delegacijama EU-a osigura potrebna sredstva za suzbijanje dezinformacija;

16.napominje da je Kina od 2005. regiji Latinske Amerike i Kariba odobrila zajmove u ukupnom iznosu većem od 120 milijardi USD radi povećanja njezina geopolitičkog utjecaja i ovisnosti zemalja Latinske Amerike i Kariba o kineskom financiranju osiguravanjem investicijskog kapitala u zamjenu za opskrbu sirovom naftom ili financiranjem energetskih i infrastrukturnih projekata; žali zbog toga što ti energetski i infrastrukturni projekti često dovode do nižih standarda zaštite okoliša i rada; podsjeća da, za razliku od ostalih globalnih sila, EU ne traži ekstraktivan ili neuravnotežen odnos, već partnerstva koja se temelje na uzajamnosti, održivosti i stvaranju dodane vrijednosti; ističe da upravo taj model suradnje, u kojem se prednost daje poštovanju suvereniteta, transparentnosti i vladavine prava, čini EU najpoželjnijim partnerom za tu regiju;

17.podržava neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenost svih latinskoameričkih i karipskih zemalja te odbacuje ambicije globalnih sila da nametnu odnose političke i gospodarske ovisnosti; naglašava da je poštovanje teritorijalne cjelovitosti država temeljno načelo međunarodnog prava, Povelje UN-a i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima;

18.pozdravlja snažno gospodarsko i trgovinsko partnerstvo između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba, koje se temelji na zajedničkim interesima promicanja održivog rasta i ljudskog razvoja, jačanju gospodarske otpornosti i smanjenju prekomjernih ovisnosti putem diversificiranih trgovinskih odnosa;

19.ističe ambiciju EU-a da predvodi globalnu zelenu tranziciju te priznavanje Latinske Amerike kao ključnog partnera u tom nastojanju; podržava zemlje Latinske Amerike i Karibe u borbi protiv nezakonitog krčenja šuma i osmišljavanju projekata ponovnog pošumljavanja;

20.naglašava potrebu za rješavanjem sve većih nejednakosti, promicanjem mira i jačanjem demokratskih procesa i institucija u objema regijama te ističe važnost gospodarske suradnje kojom se promiču rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena; izražava zabrinutost zbog nazadovanja u pogledu prava žena, posebno u pogledu njihova spolnog i reproduktivnog zdravlja; poziva na uklanjanje razlika u plaćama između spolova i podupire mjere za povećanje zastupljenosti žena u političkom vodstvu i zakonodavnim tijelima te naglašava potrebu za usklađivanjem gospodarskih odnosa EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba s Programom UN-a do 2030. i osiguravanjem veće usklađenosti između gospodarskih i socijalnih ciljeva te ciljeva zaštite okoliša;

21.ističe činjenicu da je EU najveći ulagač u regiju Latinske Amerike i Kariba i njezin treći najveći trgovinski partner; napominje da su zemlje Latinske Amerike i Kariba peti najveći trgovinski partner EU-a; naglašava da ta snažna gospodarska suradnja ne bi trebala služiti samo interesima velikih financijskih subjekata već bi njome trebalo osigurati korist za sve, a posebno za MSP-ove, radnike, ranjive osobe te stanovništvo iz ruralnih i udaljenih područja;

22.naglašava da se u Izvješću Enrica Lette o budućnosti jedinstvenog tržišta i Izvješću Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti ističe potreba za osiguranjem opskrbe EU-a kritičnim sirovinama i ističe potencijal zemalja Latinske Amerike i Kariba da budu ključni partner u diversifikaciji lanaca opskrbe; pozdravlja potpisivanje memoranduma o razumijevanju s partnerima o kritičnim sirovinama i ističe da su oni ključni za postizanje veće diversifikacije u lancima opskrbe EU-a; smatra da bi ti memorandumi o razumijevanju zajedno s produbljivanjem gospodarske i političke suradnje preko bilateralnih sporazuma trebali dovesti do povećanja ulaganja u taj sektor, što će biti korisno za obje regije;

23.poziva na jačanje propisa i transparentnosti u ključnim gospodarskim područjima, kao što je sektor rudarstva u kojem loši propisi mogu dovesti do sukoba i iskorištavanja; poziva sve partnere da ojačaju radnička prava te promiču zadruge i ostale inicijative kojima se potiče sudjelovanje i osnaživanje radnika u gospodarstvu; ističe da je važno osigurati da vađenje i prerada kritičnih sirovina te trgovina njima budu u skladu s visokim standardima zaštite okoliša, društvene odgovornosti i ljudskih prava te da se njima podupire razvoj alternativnih, otpornih, održivih i transparentnih lanaca vrijednosti koji doprinose blagostanju svih uključenih društava;

24.poziva Komisiju da intenzivira dijalog sa zemljama Latinske Amerike i Kariba o posljedicama zakonodavstva EU-a na njihova lokalna gospodarstva;

25.primjećuje zamršenu mrežu sporazuma između dviju regija i naglašava temeljnu geopolitičku važnost promicanja novih i ambicioznijih sporazuma i partnerstava koja su uključiva, održiva i uzajamno korisna, utemeljena na zajedničkim vrijednostima i čvrsto ukorijenjena u poštovanju ljudskih prava; naglašava ulogu tih sporazuma u doprinosu daljnjoj gospodarskoj integraciji kako bi se postiglo područje zajedničkog blagostanja i povećane gospodarske sigurnosti; naglašava važnost biregionalne trgovine između EU-a i Latinske Amerike i Kariba za diversifikaciju prehrambenih sustava i jačanje sigurnosti opskrbe hranom;

26.podsjeća na posebnu ulogu Meksika i Brazila u biregionalnim odnosima s obzirom na to da imaju status strateških partnera EU-a; snažno potiče obje strane da bolje iskoriste potencijal tih strateških partnerstava; ističe da je potrebno ispuniti obvezu održavanja bilateralnih sastanaka na vrhu s objema zemljama svake dvije godine;

27.pozdravlja potpunu ratifikaciju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike te stupanje na snagu njegovih triju stupova političkog dijaloga, suradnje i trgovine u svibnju 2024.; poziva na donošenje čvrstih i uključivih mehanizama za sudjelovanje civilnog društva u provedbi i praćenju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike, uz poštovanje demokratskih načela, transparentnosti i socijalne kohezije; poziva EU i zemlje Srednje Amerike da provode aktivne politike i osiguraju odgovarajuća financijska sredstva kako bi se optimizirao pozitivan učinak sporazuma na ciljeve održivog razvoja u objema regijama;

28.pozdravlja potpisivanje Naprednog okvirnog sporazuma između EU-a i Čilea i poziva na njegovu brzu i potpunu ratifikaciju; također pozdravlja zaključenje pregovora o Globalnom sporazumu između EU-a i Meksika, kojim će se ojačati politička suradnja, otvoriti nove trgovinske mogućnosti i ojačati veze u strateškim sektorima kao što su digitalizacija, inovacije i sigurnost te poziva na njegovo brzo potpisivanje i ratifikaciju; prepoznaje ključnu ulogu Meksika u zemljama Latinske Amerike i Kariba te njegovu ambiciju da diversificira trgovinu i politička partnerstva; naglašava da će se Sporazumom između EU-a i Meksika ojačati uloga EU-a kao strateškog partnera u regiji i njegova sposobnost da odgovori na globalne izazove;

29.naglašava važnost ispunjavanja ciljeva utvrđenih Pariškim klimatskim sporazumom i pozdravlja uključivanje obvezujuće klauzule u Sporazum između EU-a i Mercosura o poštovanju njegovih obveza; naglašava da će Sporazum o partnerstvu između EU-a i Mercosura pružiti priliku za znatno jačanje biregionalne suradnje između EU-a i Mercosura u rješavanju zajedničkih izazova te istodobno doprinijeti suzbijanju sve većeg utjecaja autoritarnih aktera u regiji i pomoći EU-u da diversificira svoju opskrbu kritičnim sirovinama;

30.podsjeća da europsko-latinskoamerički savez predstavlja most osmišljen ne samo kako bi se spriječio opasan pomak prema zatvorenim i ideološki polariziranim blokovima, već kako bi se iznad svega stvorio prostor za međunarodni dijalog kojim se smanjuju napetosti i potiču zajednička rješenja;

31.pohvaljuje znatan doprinos zemalja Latinske Amerike i Kariba multilateralnim organizacijama i njihovu aktivnu ulogu u rješavanju globalnih problema, kao što su klimatske promjene, mir i sigurnost, uključujući Program o ženama, miru i sigurnosti, te održivi razvoj; ističe predanost obiju regija obrani Povelje UN-a, ljudskih prava, predstavničke demokracije i čvrstog multilateralnog upravljanja; potiče obje regije da nastave braniti multilateralizam, posebno sustav UN-a, te da zajednički predvode reformu institucija za globalno upravljanje, uključujući međunarodne financijske institucije, kako bi se postigao uključiviji i reprezentativniji multilateralizam;

32.poziva na napredak u sklapanju sporazuma o liberalizaciji viznog režima sa zemljama s kojima su pregovori najviše napredovali;

33.podsjeća na to da je glavni cilj politike razvojne suradnje EU-a smanjenje i, dugoročno, iskorjenjivanje siromaštva; naglašava da je iskorjenjivanje siromaštva, posebno među najranjivijim skupinama, kao što su, među ostalim, žene, djevojčice i osobe s invaliditetom, ključno za uklanjanje sve većih nejednakosti koje ugrožavaju socijalnu koheziju i ograničavaju gospodarski potencijal; podsjeća na to da dužnički teret s kojim se suočavaju zemlje Latinske Amerike i Kariba prouzročava velike gospodarske i socijalne troškove, s dugotrajnim posljedicama na siromaštvo i nejednakost; podupire restrukturiranje duga; naglašava da ciljevi održivog razvoja i Pariški sporazum moraju ostati ključni za suradnju između zemalja Latinske Amerike i Kariba i EU-a; podsjeća na to da je pristup razvojnoj pomoći i financiranju osobito ključan za nestabilne zemlje, uključujući one koje su osjetljivije na utjecaje klimatskih promjena, posebno karipske male otočne države u razvoju i zemlje koje prelaze na višu razinu dohotka;

34.ističe činjenicu da EU najveći doprinositelj u području razvojne suradnje u zemljama Latinske Amerike i Kariba; ponovno ističe važnost jačanja razvojnih politika EU-a i humanitarne pomoći u zemljama Latinske Amerike i Kariba te poziva EU i njegove države članice da osnaže druge vanjske prioritete Unije, uključujući one koji se odnose na sigurnost, održivi razvoj i trgovinu, migracije, ribarstvo, poljoprivredu, klimatske promjene i energiju; poziva na uspostavu učinkovitih sinergija s humanitarnom pomoći EU-a, uz puno poštovanje načela suvlasništva, pri čemu se u obzir uzimaju razvojni prioriteti regije Latinske Amerike i Kariba; poziva na redovite bilateralne dijaloge i, po potrebi, savjetovanja s predstavnicima lokalnih vlasti i civilnog društva obiju regija, što se odnosi i na potporu ciljevima održivog razvoja u sporazumima o pridruživanju između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, u prvom redu kao odgovor na globalno smanjivanje službene razvojne pomoći i humanitarne pomoći;

35.izražava zabrinutost zbog rezova na globalnoj razini u financiranju razvojne i humanitarne pomoći, a posebno zbog smanjenja službene razvojne pomoći i obustave većine programâ Agencije SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) (do 83 %) kao i zbog rezova u globalnoj pomoći u više država članica EU-a, s obzirom na to da je to financiranje bilo ključno za podupiranje velikih društvenih, gospodarskih i političkih transformacija u regiji; ponavlja da će ti rezovi imati dugoročne posljedice za program razvoja i postizanje ciljeva održivog razvoja u regiji Latinske Amerike i Kariba; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog utjecaja tih nedavnih rezova na učinkovito sudjelovanje civilnog društva i nevladinih organizacija i njihova kapaciteta za provođenje aktivnosti u cilju promicanja ljudskih prava, demokracije i društvenog razvoja u regiji te borbe protiv autoritarnih režima; stoga poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuću razvojnu i humanitarnu pomoć regiji Latinske Amerike i Kariba;

36.naglašava da su se tradicionalni oblici službene razvojne pomoći pokazali ključnima i učinkovitima u smanjenju siromaštva, stajanju na kraj sve većim nejednakostima, poboljšanju zdravstvenih i obrazovnih ishoda te poticanju socijalne kohezije u regiji Latinske Amerike i Kariba, prvenstveno u pogledu uključivanja nedovoljno zastupljenih i marginaliziranih skupina, kao što su djevojčice, žene, mladi, osobe s invaliditetom, autohtone zajednice i osobe afričkog podrijetla;

37.poziva na puno sudjelovanje civilnog društva u osmišljavanju, provedbi i praćenju programa EU-a kako bi se osigurala usklađenost politika radi održivog razvoja;

38.ističe strateški potencijal trostrane suradnje EU-a, zemalja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i partnera iz Latinske Amerike i Kariba za jačanje učinaka razvoja, uzajamnog učenja i političkih inovacija; naglašava da takva partnerstva, ako su usklađena s lokalnim prioritetima i usmjerena na izgradnju kapaciteta, mogu potaknuti uključiva rješenja za globalne izazove; poziva EU da poveća potporu inicijativama za trostranu suradnju u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa te da ih sustavno integrira u strateški program EU-a i Latinske Amerike i Kariba;

39.poziva EU i njegove države članice da iskoriste važne inicijative, kao što je Global Gateway, kako bi se povećala ulaganja u te zemlje, čime bi se osiguralo da će EU ostati snažan i konkurentan partner za zemlje Latinske Amerike i Kariba, s obzirom na sve veću prisutnost Kine i Rusije u regiji, na koju jasno upućuju obaveze koje je Kina preuzela tijekom foruma Kine i CELAC-a održanog 13. svibnja 2025.; naglašava da je povećanje ulaganja EU-a u zemlje Latinske Amerike još važnije zbog jačanja inicijative „Jedan pojas, jedan put” u Latinskoj Americi, kojoj je Kolumbija pristupila na forumu Kine i CELAC-a 13. svibnja 2025.; poziva Komisiju da provede projekte i strategije planirane u okviru strategije Global Gateway kako bi se, među ostalim ciljevima, izgradila održiva i visokokvalitetna infrastruktura kojom se učinkovito stvara lokalna vrijednost, jačaju biregionalni lanci vrijednosti i povećava gospodarska sigurnost za obje regije; ustraje u tome da bi strategija Global Gateway uvijek trebala biti usklađena s temeljnim vrijednostima EU-a, uključujući poštovanje ljudskih prava, dobro upravljanje, demokraciju i transparentnost te okolišnu održivost u skladu s načelima razvojne učinkovitosti EU-a; potiče EU i njegove države članice da osiguraju da ulaganja u okviru strategije Global Gateway podrazumijevaju stroge postupke dubinske analize;

40.poziva na učinkovitu provedbu programa ulaganja EU-a i Latinske Amerike i Kariba u okviru strategije Global Gateway, poticanjem partnerstava između javnog i privatnog sektora, kako bi se poduprli održivi razvoj, uključiv rast i zapošljavanje kao i pravedna, zelena i digitalna transformacija; poziva Komisiju da ta ulaganja, od samog uvođenja do ostvarenja ciljeva, usklađena s ciljevima održivog razvoja i prioritetima održivog razvoja koje su utvrdili partneri iz Latinske Amerike i Kariba, među ostalim na temelju savjetovanja s lokalnim tijelima i predstavnicima civilnog društva i na temelju procjena učinka i evaluacija, kao i na to da se tim ulaganjima odgovara na lokalne i regionalne potrebe, da ona budu rodno osjetljiva i da se njima ostvare smisleni ishodi u pogledu razvoja;

41.naglašava važnost stvaranja pravih uvjeta za mobilizaciju javnih i privatnih ulaganja za potporu održivom razvoju; u tom pogledu ističe da u regiji treba pokriti financijski manjak za infrastrukturne i klimatske projekte, usklađene s ciljevima održivog razvoja, koji iznosi 99 milijardi USD godišnje, jer su ta sredstva neophodna za provedbu pravedne zelene i digitalne tranzicije; ističe ključnu ulogu Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+) u mobilizaciji ulaganja za postizanje tih ciljeva te ulogu Europske investicijske banke (EIB), posebno EIB-a Global, u okviru fonda EFOR+, u uklanjanju trajnog nedostatka dugoročnog financiranja i tehničkog stručnog znanja za zelena ulaganja u regiji, kako je vidljivo iz istraživanja EIB-a i Latinskoameričkog udruženja institucija za financiranje razvoja iz 2024.; podržava užu suradnju s lokalnim financijskim institucijama i regionalnim razvojnim bankama te poziva na povećanu upotrebu jamstava fonda EFOR+ za potporu malim projektima velikog učinka koji uključuju civilno društvo i lokalne zajednice, u skladu sa strategijom Global Gateway i načelima razvojne učinkovitosti EU-a;

42.ističe da je suradnja između EU-a i Latinske Amerike i Kariba u području kritičnih sirovina i tehnologije ključna za ostvarivanje pravedne, zelene i digitalne transformacije kao i za jačanje strateške autonomije u objema regijama na temelju uzajamno korisnih partnerstava; naglašava da takva suradnja pomaže u prevladavanju ovisnosti gospodarstava Latinske Amerike i Kariba o primarnim dobrima (poljoprivrednim proizvodima i prirodnim resursima) i ima važnu ulogu jačanju lanaca vrijednosti zahvaljujući politikama održive reindustrijalizacije kojima se otvaraju pristojna radna mjesta, promiče okolišna održivost i potiče okruženje pogodno za tehnološke inovacije; preporučuje pojačanu suradnju u području digitalnog obrazovanja i istraživanja između sveučilišta EU-a i Latinske Amerike i Kariba te inovacijskih centara;

43.ističe potrebu za ulaganjima u okviru strategije Global Gateway u regiji Latinske Amerike i Kariba kako bi se prednost dala uklanjanju razlika u infrastrukturi i eliminaciji nejednakosti, uključujući digitalno i energetsko siromaštvo, posebno u ruralnim i perifernim područjima, čime bi se zajamčilo da koristi od poboljšane povezivosti dopiru do nedovoljno pokrivenog stanovništva; naglašava da to uključuje mlade i neformalni sektor te da bi trebalo osigurati cjenovno pristupačan pristup internetu i poboljšanu digitalnu pismenost u svim segmentima stanovništva, posebno u marginaliziranim zajednicama, kako bi se aktivno premostio digitalni jaz;

44.ističe da se mladi, koji su ključni pokretači strukturnih promjena, i dalje suočavaju s velikim preprekama u pristupu pristojnim radnim mjestima te ističe da se prioritetima strategije Global Gateway moraju podupirati ulaganja u politike obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i zapošljavanja usklađene s potrebama budućeg tržišta rada;

45.nadalje, podsjeća na važnost davanja prednosti programima koje su međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva već utvrdile kao učinkovite, kao što su ulaganja u zdravstvene sustave i sustave skrbi; poziva, u prvom redu u svjetlu ranjivosti regije, na učinkovito uključivanje osoba s invaliditetom kako bi se osigurao uključiv, pristupačan i učinkovit pristup zdravstvu i skrbi;

46.podsjeća na to da trgovinski sporazumi i sporazumi o pridruživanju objema regijama omogućuju razmjenu i ulaganje u cijeli dijapazon sektora te ističe činjenicu da smanjenje nejednakosti, promicanje pristupa zdravstvu, obrazovanju i vodi te poštovanje ljudskog dostojanstva i temeljnih prava moraju ostati u središtu partnerstva EU-a i Latinske Amerike i Kariba, u skladu s člankom 208. UFEU-a i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa;

47.ističe važnost veće transparentnosti, odgovornosti i lokalne relevantnosti te pozdravlja razvoj internetske stranice Komisije s informacijama o postojećim inicijativama strategije Global Gateway; poziva Komisiju da objavi dodatne pojedinosti, uključujući rezultate savjetovanja s lokalnim tijelima i civilnim društvom iz obiju regija, kao i informacije o usklađenosti s ciljevima održivog razvoja i prioritetima EU-a i partnerskih zemalja, s referentnim vrijednostima i pokazateljima; potiče najširu primjenu Komisijina pokazatelja nejednakosti (I-Marker), posebno u pogledu strategije Global Gateway, koja bi u svakom trenutku trebala biti usklađena s pristupom utemeljenim na pravima te povezana s pokazateljima ljudskog razvoja; osim toga, ističe važnost socijalne zaštite i zaštite okoliša u dijalogu između EU-a i CELAC-a;

48.naglašava da mora postojati kontinuirana evaluacija strategije Global Gateway kako bi se procijenila njezina učinkovitost i strateški smjer; u tom pogledu poziva na snažniju ulogu Parlamenta u nadzoru i strateškom usmjeravanju inicijative Global Gateway, naročito u pogledu njezine provedbe u zemljama Latinske Amerike i Kariba, kako bi se osigurala transparentnost, demokratska odgovornost, usklađenost s vrijednostima EU-a i učinkovita upotreba resursa;

49.poziva Komisiju da osigura puno sudjelovanje civilnog društva u osmišljavanju, provedbi i praćenju programa EU-a kako bi se zajamčila usklađenost politika za održivi razvoj, pri čemu uspostavlja i učinkovite sinergije sa svim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway i humanitarnom pomoći EU-a;

50.naglašava da se, osim inicijative Global Gateway, moraju zadržati tradicionalni kanali suradnje u zemljama Latinske Amerike i Kariba; poziva EU da poveća financijska sredstva za programe u području ljudskih prava, demokracije i civilnog društva u toj regiji te da zajamči da se razina sredstva koja se dodjeljuje za geografski program Sjeverne i Južne Amerike te Kariba u okviru instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, a koja je sada najmanja među svim regijama, barem zadrži;

51.apelira na Komisiju i zemlje Latinske Amerike i Kariba da ulože veće napore u uklanjanje temeljnih uzroka ljudskih i prirodnih katastrofa, što će postići jačanjem politika prevencije, pripravnosti, otpornosti i odgovora te suradnje; pozdravlja biregionalni memorandum o razumijevanju o suradnji u području integriranog upravljanja rizicima od katastrofa, potpisan u Barbadosu 15. svibnja 2024., te poziva partnere koji ga još nisu potpisali da to učine što prije;

52.podsjeća na to da europska suradnja i ulaganja ne promiču samo gospodarski razvoj u regiji već doprinose i miru stvaranjem gospodarskih alternativa za mlade u regiji Latinske Amerike; ističe da je potonje ključno za borbu protiv organiziranog kriminala; naglašava važnost jačanja biregionalne suradnje u području sigurnosti u najširem smislu, uključujući područja kao što su klima, hrana, zdravlje i socijalna sigurnost, te provedbe zajedničkih mehanizama pripravnosti, prevencije i odgovora, kao i potpune integracije ljudskih prava i humanitarnih načela u sigurnosnu suradnju EU-a i Latinske Amerike i Kariba kako bi se prekinuli ciklusi nasilja i isključenosti u regiji Latinske Amerike i Kariba;

53.pozdravlja ambiciju EU-a da predvodi globalnu zelenu tranziciju, a Latinsku Ameriku prepoznaje kao ključnog partnera u tom nastojanju; naglašava potrebu za zajedničkim poticanjem globalnih zelenih inicijativa kojima se odgovara na globalne ciljeve ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima; ističe potrebu za promicanjem pravedne i uključive ekološke tranzicije u objema regijama, među ostalim pojačanom suradnjom EU-a i Latinske Amerike i Kariba u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja, te za odgovorom na ekstremne klimatske događaje, s posebnim naglaskom na ključnim područjima kao što su zaštita biološke raznolikosti, obnova ekosustava, dekarbonizacija i održiva poljoprivreda te najranjivije osobe i zajednice;

54.ističe da klimatske promjene narušavaju prehrambene sustave u Latinskoj Americi i naglašava vrijednost agroekologije, koja je prepoznata kao ključni poljoprivredni sustav otporan na klimatske promjene;

55.podsjeća na važnost programa suradnje između EU-a i sliva Amazone za povećanje kapacitetâ zemalja amazonskog sliva za borbu protiv deforestacije i degradacije šuma;

56.poziva na preuzimanje strožih obveza u pogledu poštovanja prava autohtonih naroda i uključivanja tih prava u dijalog i sve dimenzije suradnje sa zemljama Latinske Amerike i Kariba, kako je utvrđeno u Deklaraciji UN-a o pravima autohtonih naroda;

57.podsjeća na važnost promicanja održivog i odgovornog rudarenja, kojim se štite prava i egzistencija lokalnih zajednica i autohtonih naroda, sprečavaju teški negativni društveni i okolišni učinci i pomaže u prevladavanju ovisnosti o izvozu robe, čime se podržavaju održive politike reindustrijalizacije kojima se otvaraju pristojna radna mjesta i promiče okolišna održivost s pomoću djelotvornog upravljanja mineralnim resursima;

58.naglašava potrebu za podupiranjem rodno osjetljive razvojne suradnje i predlaže provedbu ciljanih mjera za rješavanje i smanjenje nejednakosti između muškaraca i žena, uključujući, ali ne ograničavajući se na promicanje pristupa žena dostojanstvenom radu, financijskoj uključenosti te vodećim i poduzetničkim ulogama, posebno u ruralnim i neformalnim sektorima; ističe da su mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MMSP) u mnogim dijelovima svijeta često pokretačka snaga lokalnih gospodarstava te da njima sve više upravljaju žene; naglašava da mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća čine 90 % poduzeća, osiguravaju 60 – 70 % radnih mjesta i ostvaruju 50 % BDP-a diljem svijeta; naglašava ključnu ulogu MMSP-ova u doprinosu Programu održivog razvoja do 2030. i postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno onih povezanih s iskorjenjivanjem siromaštva i dostojanstvenim radom za sve;

59.pozdravlja inicijativu biregionalnog pakta za skrb, čiji je cilj promicanje suradnje u području sveobuhvatnih sustava skrbi i javnih politika među zemljama obiju regija, među ostalim razvojem mehanizama za suradnju i financiranje, kako bi se ostvarilo pravednije i uključivije gospodarstvo;

60.poziva na pojačanu suradnju između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja sveobuhvatnim obrazovanjem, kampanjama za podizanje razine osviještenosti i jačanjem pravne zaštite; podupire inicijative u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost III, kojima se promiču zapošljavanje mladih, obrazovanje i političko sudjelovanje žena;

61.ističe ključnu ulogu civilnog društva u oblikovanju i praćenju uključivih socijalnih politika, promicanju pravednog pristupa kvalitetnom obrazovanju i poticanju održivog i uključivog gospodarskog rasta u zemljama Latinske Amerike i Kariba; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog smanjenja prostora za građansko djelovanje u mnogim zemljama Latinske Amerike; u tom pogledu poziva na veću potporu EU-a organizacijama civilnog društva, borcima za ljudska prava, aktivistima za zaštitu okoliša i novinarima, koji se suočavaju sa sve većim prijetnjama i nasiljem, kako bi se osiguralo da mogu obavljati svoj posao na siguran i neovisan način; poziva na davanje prednosti njihovoj sigurnosti, pristupu pravosuđu i slobodi izražavanja te na jačanje partnerstva EU-a s akterima civilnog društva, čija je uloga ključna za rješavanje ključnih pitanja i olakšavanje konstruktivnog dijaloga o ljudskim pravima i demokratskoj tranziciji te koji se u svom djelovanju uvelike oslanjaju na programe pomoći;

62.naglašava važnost potpore EU-a jačanju sustava socijalne zaštite u Latinskoj Americi i Karibima, uključujući integrirane društvene registre, bolju koordinaciju programa i zajedničkih pilot-projekata, posebno s civilnim društvom i lokalnim vlastima, kao ključnih pokretača inkluzije i smanjenja siromaštva u partnerstvu EU-a i Latinske Amerike i Kariba;

63.svjestan je porasta organiziranog kriminala i trgovine drogom i u EU-u i zemljama Latinske Amerike i Kariba te dosad nezabilježenih količina nedopuštenih droga koje se iz te regije krijumčare u Uniju, u koju uglavnom ulaze preko domaćih luka; izražava posebno veliku zabrinutost zbog sve većeg problema povezanog sa sigurnosti u objema regijama, tj. zbog transnacionalne koordinacije kriminalnih organizacija sa sjedištem u Latinskoj Americi i na Karibima i EU-u; ističe da treba intenzivirati suradnju ne samo sa zemljama koje proizvode droge nego i s tranzitnim zemljama Latinske Amerike i Kariba te poboljšati multilateralnu suradnju u sklopu borbe protiv tih prijetnji; poziva na jačanje partnerstva EU-a i Latinske Amerike i Kariba u području pravosuđa i sigurnosti, programa EL PAcCTO 2.0, COPOLAD, EUROFRONT, Programa za globalne tokove nezakonite robe (GIFP) i Europskog saveza luka;

64.prepoznaje važnost Latinoameričkog odbora za unutarnju sigurnost (CLASI) u izgradnji zajedničkog i dijeljenog okvira za sigurnost u Latinskoj Americi i na Karibima; ističe da je CLASI ključan instrument u postizanju veće integracije i učinkovitosti u borbi protiv kriminala u regiji; pozdravlja kontinuiranu stratešku suradnju ministara unutarnjih poslova i/ili sigurnosti država članica EU-a i ministara nadležnih za sigurnosna pitanja u državama članicama Latinskoameričkog odbora za unutarnju sigurnost, između ostalog na tehničkoj razini, kako bi se ojačala operativna suradnja u području izvršavanja zakonodavstva između EU-a i Latinske Amerike i Kariba; pozdravlja donošenje zajedničke izjave i plana za prioritete operativne suradnje za razdoblje od 2025. do 2026.; poziva na uspostavu slične suradnje u područjima pravosuđa i upravljanja granicama;

65.poziva Komisiju da ojača i proširi potporu suradnji između partnerskih zemalja Latinske Amerike i Kariba i relevantnih agencija EU-a, uključujući EUROPOL, EUROJUST i EUDA-u, te da ojača njihove radne dogovore; pozdravlja ideju uspostave partnerstva između luka Latinske Amerike i Kariba i Europskog saveza luka; naglašava važnost napretka u području tehnologija umjetne inteligencije i jačanja suradnje između luka i nadležnih tijela u borbi protiv trgovine drogom; poziva na zajedničke provedbene inicijative, operativna partnerstva i razmjenu obavještajnih podataka; pozdravlja konkretne doprinose država članica u tom pogledu;

66.pozdravlja napore za jačanje regionalne sigurnosne suradnje širenjem CLASI-ja i osnivanjem AMERIPOL-a kao formaliziranog tijela kaznenog progona, koje olakšava prekograničnu koordinaciju; ističe potrebu za ratifikacijom Ugovora o osnivanju AMERIPOL-a kako bi bio u potpunosti učinkovit te poziva zemlje potpisnice da pokrenu svoje ustavne postupke ratifikacije;

67.ističe potrebu za uklanjanjem temeljnih uzroka organiziranog kriminala, uključujući korupciju, slabo upravljanje i socijalnu nejednakost, te se zalaže za pristup koji kombinira kazneni progon s dugoročnim socijalnim politikama i drugim međusektorskim strategijama, s ciljem pristupa sigurnosti građana na razini cijele vlade i cijelog društva; ističe prednosti sporazuma o pridruživanju i drugih bilateralnih sporazuma između EU-a i zemalja Latinske Amerike kao ključnih alata za suradnju s partnerskim zemljama u uklanjanju temeljnih uzroka organiziranog kriminala i borbi protiv trgovine nedopuštenim drogama;

68.ističe da je važno zajamčiti da se u reformama pravosuđa u zemljama Latinske Amerike i Kariba poštuju neovisnost pravosuđa kao i međunarodni standardi vladavine prava; poziva na to da se osigura da takve reforme doprinose jačanju demokratskog upravljanja i održavanju pravosudnog integriteta; ističe da se treba boriti protiv povezanosti politike s korupcijom i organiziranim kriminalom; poziva vlasti da poštuju vladavinu prava, pravo na mirno okupljanje te pravičan postupak i da zajamče sigurnost i integritet sudaca i zatvorenika; obvezuje se da će podupirati zemlje Latinske Amerike i Kariba u tim naporima;

69.pozdravlja kontinuiranu suradnju između EU-a i Latinske Amerike i Kariba u cilju očuvanja i promicanja demokracije, ljudskih prava i dobrog upravljanja te jačanja političke stabilnosti; ističe činjenicu da su integritet i transparentnost izbornih procesa temeljni stupovi partnerstva EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba;

70.ističe činjenicu da misije EU-a za promatranje izbora imaju ključnu ulogu u podupiranju poštenih izbora i osiguravanju transparentnosti, kao što su pokazale nedavne misije u Gvatemali, Paragvaju i Ekvadoru, te kako je planirano za predstojeće misije u Boliviji, Gvajani i Hondurasu 2025. te Peruu i Kolumbiji 2026.;

71.poziva na pojačanu suradnju EU-a i Latinske Amerike i Kariba u borbi protiv kampanja dezinformiranja i hibridnih prijetnji, posebno onih koje potječu iz autoritarnih država kao što su Rusija, Kina i Iran, čiji je cilj potkopati demokratske institucije, izborni integritet i povjerenje javnosti u objema regijama; naglašava važnost jačanja programa digitalne pismenosti kao odgovora na sve snažnije hibridne prijetnje i dezinformacije kako bi građani stekli vještine potrebne za kritičku procjenu informacija na internetu;

72.ističe da sve veća represija, sve lošiji uvjeti u autokratskim režimima i produbljivanje gospodarske nestabilnosti u nekim dijelovima Latinske Amerike i Kariba prisiljavaju mnoge da odande pobjegnu u potrazi za zaštitom, gospodarskim prilikama i temeljnim pravima; sa zabrinutošću primjećuje posljedično masovno raseljavanje, naročito iz Haitija, Nikaragve i Venezuele, i prekogranične migracije unutar regije; ističe da to stvara sve veći humanitarni, socijalni i institucionalni pritisak na demokratske zemlje, koje primaju velik broj migranata i tražitelja azila; stoga naglašava potrebu za sveobuhvatnom suradnjom i solidarnošću među zemljama podrijetla, tranzita i odredišta te naglašava važnost koordiniranih odgovora kako bi se zajamčila prava, dostojanstvo i sigurnost svih migranata i izbjeglica; ističe važnost uključivih politika za integraciju migranata u zajednice domaćine kao i pozitivan doprinos migranata iz regije društvu i gospodarstvu;

73.naglašava da je suradnja u zaštiti ljudskih prava od presudne važnosti za odnos EU-a i Latinske Amerike i Kariba; ističe potrebu za razvojem strategija za jačanje prava stanovnika afričkog podrijetla i autohtonih naroda u zemljama Latinske Amerike i Kariba; prepoznaje zabrinjavajući porast broja femicida diljem Latinske Amerike i Kariba; naglašava hitnost borbe protiv femicida jačanjem politika za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, lakšim stjecanjem vlasništva nad zemljištem i mogućnostima zapošljavanja te jamčenjem pristupa obrazovanju; ističe potrebu za nastavkom suradnje u tim područjima;

74.s dubokom zabrinutošću primjećuje da je znatan dio Haitija i dalje pod kontrolom naoružanih i organiziranih kriminalnih skupina odgovornih za rasprostranjeno nasilje i teška kršenja ljudskih prava; poziva na koordiniranu strategiju između partnera Latinske Amerike i Kariba, država članica EU-a i Sjedinjenih Američkih Država kako bi se riješila spomenuta kriza i pružila potpora narodu Haitija u ponovnoj uspostavi stabilnosti, demokratskog upravljanja i vladavine prava; naglašava da je ključno sudjelovanje svih relevantnih dionika u tom procesu, uključujući nevladine organizacije; poziva EU da hitno intenzivira svoju političku, humanitarnu i gospodarsku potporu Haitiju u okviru partnerstva EU-a i Latinske Amerike i Kariba te potvrđuje da su aktualni napori i dalje nedovoljni za rješavanje razmjera krize i pružanje potpore narodu Haitija pri ponovnoj uspostavi stabilnosti, demokratskog upravljanja i vladavine prava;

75.ističe ključnu ulogu civilnog društva u odnosima EU-a i Latinske Amerike i Kariba; oštro osuđuje ubojstva boraca za ljudska prava i sustavna kršenja slobode medija; izražava duboku zabrinutost zbog ciljanog progona, kriminalizacije, proizvoljnog pritvaranja i sustavne represije nad članovima oporbe, autohtonim narodima, studentima, nevladinim organizacijama i vjerskim vođama u nekoliko zemalja te osuđuje zlouporabu kaznenog prava kako bi se ušutkalo neslaganje i suzbila legitimna kritika;

76.ističe da suradnja u području ljudskih prava treba uključivati i jačanje institucija i neovisnosti pravosuđa te osiguravanje univerzalnog pristupa pravosuđu, uključujući zaštitu boraca za ljudska prava, aktivista za zaštitu okoliša i novinara kao i zaštitu njihova rada u objema regijama; osuđuje novodonesene zakone usmjerene protiv nevladinih organizacija u nekim zemljama Latinske Amerike i Kariba, kojima se ograničavaju djelovanje, financiranje i neovisnost tih organizacija;

77.poziva EU da iskoristi svoj globalni režim sankcija u području ljudskih prava i da ga usmjeri protiv odgovornih za kršenja ljudskih prava kao i da dodatno iskoristi svoje restriktivne mjere kako bi sankcionirao osobe koje postupno i prikriveno ugrožavaju demokraciju i vladavinu prava; nadalje, poziva EU da pri dodjeli sredstava Unije traži posebna jamstva o poštovanju ljudskih prava, među ostalim preko multilateralnih i financijskih institucija, te da zajamči da se tim sredstvima ne doprinosi jačanju takvih autoritarnih režima; poziva Komisiju da kada utvrdi očita kršenja ljudskih prava, primijeni klauzule o ljudskim pravima u sporazumima o pridruživanju;

78.pozdravlja produbljivanje parlamentarne suradnje između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba, osobito u okviru Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (Eurolat) kao i u okviru bilateralnih skupština, kao što su ona s Čileom i Meksikom, i podregionalnih zajedničkih parlamentarnih skupština, čime se promiče dijalog o ključnim pitanjima kao što su trgovina, sigurnost i održivi razvoj; prepoznaje Eurolat kao stratešku komponentu odnosa EU-a i Latinske Amerike i Kariba te njegovu ključnu ulogu u jačanju tog partnerstva; pozdravlja ishod 16. plenarnog zasjedanja Euroalta, održanog u Limi od 1. do 3. lipnja 2025.;

79.poziva na pojačanu koordinaciju između Parlamenta i nacionalnih i regionalnih parlamenata u Latinskoj Americi kako bi se zajednički odgovorilo na transnacionalna pitanja koja su povezana s prioritetima biregionalne suradnje i ključna za održivi razvoj;

80.ističe ključnu ulogu parlamentarne diplomacije u jačanju odnosa dviju regija olakšavanjem izravnog dijaloga s nacionalnim i regionalnim parlamentima; poziva na snažniju parlamentarnu diplomaciju kako bi se poduprli demokratski procesi tranzicije i ojačali zakonodavni kapaciteti parlamenata Latinske Amerike i Kariba; u tom kontekstu pozdravlja otvaranje lokalnog ureda Parlamenta u Panami;

81.apelira na snažniju potporu većim ulaganjima u ključnu ulogu mreža civilnog društva, zajednica dijaspore u objema regijama, međuljudskih inicijativa, mobilnosti mladih te Zaklade EU-LAC u jačanju biregionalnih odnosa;

82.potiče uključivanje mladih u partnerstvo EU-a i Latinske Amerike i Kariba promicanjem obrazovnih razmjena, inicijativa i platformi pod vodstvom mladih koje mladima omogućuju da smisleno doprinesu biregionalnim procesima donošenja politika;

83.pozdravlja sastanak EU-a i CELAC-a 2023. i provedbu inicijativa u okviru plana EU-a i CELAC-a za razdoblje od 2023. do 2025.; pohvaljuje cilj organiziranja redovitih sastanaka na vrhu svake dvije godine; u tom pogledu ističe potrebu za donošenjem novog i ambicioznog plana na sastanku na vrhu 2025., koji će se 9. i 10. studenoga 2025. održati u Santa Marti (Kolumbija), a kojim će se dodatno ojačati partnerstvo i koji će biti jasno usklađen s ciljevima održivog razvoja te u obzir uzeti sve snažniji biregionalni angažman;

84.ističe činjenicu da će predstojeći sastanak na vrhu EU-a i CELAC-a biti važna prilika da se glas EU-a i Latinske Amerike i Kariba, temeljen na zajedničkim vrijednostima te prilikama za obnovu političkih obveza na najvišoj razini i utvrđivanje ambicioznog i operativnog biregionalnog programa, čuje u svijetu;

85.očekuje da će se na sastanku na vrhu EU-a i CELAC-a ojačati savez EU-a i Latinske Amerike i Kariba kako bi se utvrdili najviši standardi održivog razvoja na multilateralnoj razini i ponovno potvrdila zajednička predanost podupiranju reforme multilateralnih institucija kako bi one postale uključivije i učinkovitije, a posebno financijskih institucija, koje imaju temeljnu ulogu u rješavanju duga i osmišljavanju održivijeg međunarodnog modela financiranja, uključujući financiranje razvojne suradnje o kojoj se raspravljalo na 4. međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja održanoj u Sevilli u Španjolskoj; naglašava važnost kontinuirane potpore EU-a za regionalnu integraciju Latinske Amerike i Kariba i za napore usmjerene na odgovaranje na dugotrajne strukturne izazove za održivi razvoj u regiji;

86.očekuje da će se na sastanku na vrhu EU-a i CELAC-a nastaviti s uspostavom adekvatno financiranog trajnog mehanizma s više dionika kako bi se uspostavila redovita savjetovanja s civilnim društvom, sindikatima, lokalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima iz obiju regija; prepoznaje rad Zaklade EU-LAC kao međuvladine organizacije i njezin potencijalni doprinos trajnom mehanizmu s više dionika;

87.u tom pogledu ističe važnost poštovanja načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava te poziva sve sudionike sastanka na vrhu da ih se pridržavaju; ističe da to neće biti moguće bez istinski transparentnog, sveobuhvatnog i smislenog uključivanja civilnog društva; poziva na to da se u dnevni red sastanka na vrhu uključi rasprava o demokraciji i ljudskim pravima, kao što je pravo na sudjelovanje u poštenim i slobodnim izborima, kao i na to da se u zaključke sa sastanka na vrhu uključi i snažan apel na obranu ljudskih prava i vladavine prava; poziva EU da odlučno brani institucije demokracije i ljudskih prava;

88.poziva strane da na sastanku na vrhu u studenome 2025. ponovno potvrde svoju zajedničku predanost miru, demokraciji, multilateralizmu, globalnom poretku utemeljenom na pravilima, teritorijalnoj cjelovitosti država, vladavini prava, međunarodnoj pravdi, demokraciji, ljudskim pravima, socijalnoj pravdi, održivom razvoju i slobodnoj trgovini, s ciljem postupne uspostave europskog, latinskoameričkog i transatlantskog područja mira, demokracije i blagostanja;

89.poziva strane da oštro osude aktualni agresivni rat Rusije, a posebno sva teška kršenja međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava, te da Ukrajini pruže diplomatsku, financijsku i vojnu potporu; poziva strane da udruže napore za brzo postizanje trajnog prekida vatre, humanitarne intervencije u Gazi i oslobađanja svih talaca;

90.poziva EU i CELAC da ostvare napredak u ispunjavanju konkretnih obveza u pogledu smanjenja siromaštva i nejednakosti, promicanja kohezije, institucijskih kapaciteta i upravljanja te zaštite prava radnika kao i na to da nastave podupirati univerzalni pristup obrazovanju i zdravstvu; ističe da se obje regije trebaju obvezati na provedbu biregionalnog pakta o skrbi kako bi se, kao stup socijalne skrbi, konsolidirali i financirali sveobuhvatni sustavi skrbi, te u tu svrhu priznati skrb kao pravo, kolektivnu odgovornost i ključan preduvjet za rodnu ravnopravnost, socijalnu pravdu i održivi razvoj u EU-u i Latinskoj Americi i Karibima;

91.poziva na to da se na sastanku na vrhu EU-a i CELAC-a potiče suradnja u području otpornosti na klimatske promjene, zaštite biološke raznolikosti i borbe protiv deforestacije, kao i da se zajamči pravedna provedba politika u području okoliša i dekarbonizacije, sudjelovanje lokalnog stanovništva i njegovo ostvarivanje koristi od ekološke tranzicije te potpora najranjivijim zajednicama u prilagodbi klimatskim promjenama;

92.poziva na preuzimanje snažnijih obveza u svim dimenzijama suradnje EU-a i CELAC-a kako bi se poštovala prava autohtonih naroda;

93.smatra da je važno da se EU i Latinska Amerika i Kariba obvežu na zajednički angažman u okviru globalnih i socijalno pravednih zelenih inicijativa, kao što su pregovori o međunarodnom ugovoru za okončanje onečišćenja plastikom ili oslanjanje na memorandum o razumijevanju o integriranom upravljanju rizicima od katastrofa, kao i da potiču održivo korištenje prirodnim resursima; poziva strane da ponovno potvrde svoju zajedničku obvezu učinkovite provedbe Pariškog sporazuma;

94.potiče kontinuiranu snažnu suradnju u digitalnim pitanjima u okviru Digitalnog saveza EU-a i Latinske Amerike i karipskih zemalja u cilju poticanja antropocentrične digitalne transformacije u obje regije; poziva na usklađivanje regulatornih okvira u digitalnom području, posebno u vidu dijaloga o zaštiti podataka, regulaciji platformi, etici umjetne inteligencije i kibernetičkoj sigurnosti;

95.ponavlja svoj poziv na znatno jačanje suradnje dviju regija u područjima borbe protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom, u okviru sveobuhvatnog pristupa sigurnosti građana;

96.poziva na veću predanost suradnji u području obrazovanja, u prvom redu proširivanjem programa razmjene u okviru programa Erasmus+;

97.ističe potrebu za pružanjem snažnije institucionalne potpore, resursa i tehničkog stručnog znanja kada je riječ o organizaciji redovitih sastanaka na vrhu EU-a i CELAC-a; poziva na uspostavu stalno prisutnog institucijskog prostora između sastanaka na vrhu, koji bi omogućio bolju koordinaciju i pripremu te bržu komunikaciju i praćenje rezultata;

98.poziva na redovita savjetovanja s više dionika, posebno prije i nakon svakog sastanka na vrhu EU-a i CELAC-a, a u kojima bi sudjelovali lokalna tijela i civilno društvo regije Latinske Amerike i Kariba te Komisija, kako bi se osiguralo da su projekti u okviru strategije Global Gateway usklađeni s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja i s prioritetima lokalnog i regionalnog razvoja; osim toga, poziva na uspostavu trajnog i višedioničkog mehanizma praćenja, kojim bi se nadzirali odnosi EU-a i CELAC-a te napredak u provedbi obveza; naglašava da je važno osigurati smisleno sudjelovanje civilnog društva EU-a i Latinske Amerike i Kariba kao i savjetovanje s njime tijekom sastanka na vrhu;

99.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.