A.budući da je društvo Corteva Agriscience Belgium B.V., sa sjedištem u Belgiji, u ime društva Corteva Agriscience LLC, sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, 27. siječnja 2023. nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DP51291, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega („genetski modificirani kukuruz”);

B.budući da genetski modificirani kukuruz proizvodi toksin IPD072Aa za djelovanje protiv kukuruzne zlatice, bjelančevinu fosfinotricin-acetil-transferaza (PAT) koja daje toleranciju na herbicide koji sadržavaju glufosinat i bjelančevinu PMI kao selekcijski marker;

C.budući da se glufosinat, koji se smatra komplementarnim herbicidom, klasificira kao reproduktivno toksična tvar u kategoriji 1B i stoga ispunjava kriterije za isključivanje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/1107/oj); budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.;

D.budući da je IPD072Aa insekticidni toksin proizveden bakterijom Pseudomonas chlororaphis, osmišljen da djeluje protiv kukuruzne zlatice;

Složeno genetičko inženjerstvo

E.budući da je kukuruz DP51291 razvijen složenim višestupanjskim postupkom genetskog inženjeringa koji je uključivao stvaranje genomskog „sidrišta”, nakon čega su uslijedila istodobna mikroprojektilna bombardiranja s pomoću pet plazmida te naknadna umetanja ekspresijskih kazeta u sidrište s pomoću bakterije Agrobacterium tumefaciens;

F.budući da je taj postupak genetske modifikacije doveo do brisanja 113 baznih parova genomskog DNK-a kukuruza, što je otkriveno bioinformatičkom analizom, i doveo do stvaranja nekoliko novih otvorenih okvira za čitanje, što ukazuje na moguće genomske perturbacije koje proizlaze iz postupka transformacije; budući da je pet od tih otvorenih okvira za čitanje imalo više od 35 % identičnosti sekvenci poznatih alergena, čime je premašen prag koji se obično upotrebljava u procjenama alergenosti https://www.testbiotech.org/wp-content/uploads/2024/12/Testbiotech_comment_‌maize_DP51291.pdf.;

Nedostatak podataka o poljoprivrednim praksama i okolišnim čimbenicima

G.budući da se Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 503/2013 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 503/2013 od 3. travnja 2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (SL L 157, 8.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/503/oj). zahtijeva procjena o tome utječu li očekivane poljoprivredne prakse na ekspresije proučavanih krajnjih točaka; budući da je u skladu s tom Provedbenom uredbom to posebno relevantno za biljke otporne na herbicide;

H.budući da okolišni stresori, kao što su suša ili ekstremne temperature, mogu izazvati neočekivane obrasce genske ekspresije u novoumetnutim sekvencama DNK-a Trtikova, M., Wikmark, O. G., Zemp, N., Widmer, A., Hilbeck, A., (2015) „Transgene Expression and Bt Protein Content in Transgenic Bt Maize (MON810) under Optimal and Stressful Environmental Conditions” (Transgenska ekspresija i udio proteina Bt u transgenskom kukuruzu Bt (MON810) u optimalnim i stresnim okolišnim uvjetima) Plos ONE, 2015:10(4): e0123011, https://doi.org/10.1371/journal.pone.0123011.;

I.budući da su terenska ispitivanja kojima se podupiru analiza sastava i fenotipske analize genetski modificiranog kukuruza provedena tijekom jedne sezone uzgoja (2021.) u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi u vremenskim uvjetima koji na odgovarajući način ne predstavljaju raznolikost regija u kojima se uzgaja kukuruz, posebno u zemljama kao što je Brazil;

J.budući da je na nekim lokacijama ispitivanja bilo dojava o ekstremnim vremenskim uvjetima; budući da nisu provedene posebne istrage kako bi se procijenili budući uvjeti na koje utječu aktualne klimatske promjene;

K.budući da je u skladu s preporukama EFSA-e o doziranju glufosinat primijenjen samo jednom tijekom terenskih ispitivanja; budući da se, međutim, u stvarnim poljoprivrednim praksama stope i frekvencija primjene herbicida često znatno razlikuju ovisno o regiji i mogu biti više ili učestalije, što znači da podaci o terenskim ispitivanjima možda ne odražavaju u dovoljnoj mjeri cijeli raspon okolišnih i poljoprivrednih uvjeta u kojima je vjerojatno da će se genetski modificirani kukuruz uzgajati ili uvoziti;

Nedostatna istraženost glufosinata

L.budući da je glufosinat povezan sa znatnim rizicima za biološku raznolikost, toksičnost te za dugoročno zdravlje ekosustava;

M.budući da je velika većina genetski modificiranih usjeva genetski modificirana kako bi bila otporna na jedan ili više „komplementarnih” herbicida koji se mogu upotrebljavati tijekom cijelog uzgoja genetski modificirane kulture, a da pritom ne dođe do odumiranja usjeva, što bi bio slučaj s usjevom koji nije otporan na herbicide; budući da se u brojnim studijama navodi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebna veća upotreba komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide Vidjeti, primjerice, Schulz, R., Bub, S., Petschick, L. L., Stehle, S., Wolfram, J. (2021.), Applied pesticide toxicity shifts toward plants and invertebrates, even in GM crops (Prenošenje toksičnosti primijenjenih pesticida na biljke i beskralježnjake, čak i u genetski modificiranim usjevima), Science 372(6537), str. 81. – 84., https://doi.org/10.1126/science.abe1148; Bonny, S., Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact (Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide te herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016;57(1), str. 31. – 48., https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738; i Benbrook, C. M., Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years (Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u: prvih 16 godina), Environmental Sciences Europe, 28. rujna 2012., svezak 24(24), https://doi.org/10.1186/2190-4715-24-24.;

N.budući da genetski modificirani usjevi otporni na herbicide poljoprivrednike uvlače u sustav suzbijanja korova koji u velikoj mjeri ili u potpunosti ovisi o herbicidima, i to naplatom dodatka na cijenu za genetski modificirano sjeme, koji se može opravdati samo ako poljoprivrednici koji kupuju takvo sjeme koriste i komplementarne herbicide; budući da će se većim oslanjanjem na komplementarne herbicide na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima su posađeni genetski modificirani usjevi ubrzati pojava i širenje korova otpornih na te herbicide, što će dovesti do potrebe za još većom upotrebom herbicida i pojave pod nazivom „začarani krug herbicida”;

O.budući da će se povećati negativni učinci s obzirom na zdravlje tla i kvalitetu vode te na biološku raznolikost iznad i ispod zemlje, koji proizlaze iz prekomjernog oslanjanja na herbicide, te će to dovesti do povećane izloženosti ljudi i životinja tim negativnim učincima, potencijalno i preko povećanja količine ostataka herbicida u hrani i hrani za životinje;

P.budući da se smatra da procjena za ostatke herbicida i metabolite pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme te se stoga ne provodi u okviru postupka odobravanja GMO-a;

Otvorena pitanja koja se odnose na toksin IPD072Aa

Q.budući da se Provedbenom uredbom (EU) br. 503/2013 zahtijeva toksikološka procjena kako bi se dokazalo da predviđeni učinci genetske modifikacije ne uključuju štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja;

R.budući da je IPD072Aa nova bjelančevina, što znači da se njezina upotreba u poljoprivredi i unošenje u prehrambeni lanac ne može u potpunosti oslanjati na prethodno stečeno iskustvo;

S.budući da, unatoč razlikama, uočene sličnosti između toksina IPD072Aa i Bt ukazuju na potrebu za pažljivim razmatranjem u postupku procjene rizika; budući da je nekoliko studija pokazalo da Bt-toksini mogu izazvati nuspojave povezane s imunosnim sustavom, uključujući moguća adjuvansna svojstva Vidjeti pregled Rubio-Infante, N., Moreno-Fierros, L., „An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals” (Pregled sigurnosti i bioloških učinaka toksina Cry Bacillus thuringiensisa kod sisavaca), Journal of Applied Toxicology, svibanj 2016., 36(5), str. 630 – 648., https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jat.3252., što znači da mogu povećati alergenost drugih bjelančevina s kojima dolaze u dodir;

T.budući da je u znanstvenom istraživanju utvrđeno da se toksičnost Bt-toksina također može povećati interakcijom s ostacima prskanja herbicidima te su potrebna dodatna istraživanja o kombinatornim učincima višestrukih promjena (genetski modificirani usjevi koji su izmijenjeni kako bi bili otporni na herbicide i kako bi proizvodili insekticide u obliku Bt-toksina) Bøhn, T., Macagnan Rover, C., Semenchuk, P. R., „Daphnia magna negatively affected by chronic exposure to purified Cry-toxins” (Negativni učinak kronične izloženosti pročišćenim toksinima Cry na Daphnia magna), Food and Chemical Toxicology, svibanj 2016., svezak 91, str. 130 – 140., https://doi.org/10.1016/j.fct.2016.03.009; budući da se, međutim, smatra da je procjena mogućeg međudjelovanja ostataka herbicida i njihovih metabolita s Bt-toksinima izvan nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO te se ona stoga ne provodi u okviru procjene rizika;

U.budući da procjena toksičnosti toksina IPD072Aa ne uzima u obzir moguće sinergijske ili kumulativne učinke koji proizlaze iz interakcije s biljnim metabolitima ili ostacima herbicida;

V.budući da nisu dostavljeni podaci o akumulaciji toksina IPD072Aa u prehrambenim mrežama, njegovoj rasprostranjenosti u okolišu, osobito putem otpadnih voda i stajskog gnoja u tlo i vodene ekosustave, ni o njegovim učincima na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini;

W.budući da mogućnost genske migracije u populaciju divljih srodnika kao što je teosint, zabilježene u Španjolskoj i Francuskoj, izaziva zabrinutosti zbog transgene otpornosti u okolišu i njezinih mogućih ekoloških posljedica Trtikova, M., Lohn, A., Binimelis, R., Chapela, I., Oehen, B., Zemp, N., Widmer, A., Hilbeck, A. (2017.), „Teosinte in Europe – Searching for the Origin of a Novel Weed” (Teosint u Europi – U potrazi za podrijetlom novog korova), Scientific Reports, 7:1560, https://doi.org/10.1038/s41598-017-01478-w.;

X.budući da se zahtjevi iz Provedbene uredbe (EU) br. 503/2013 koji se primjenjuju na praćenje nedovoljno provode, usto bez neovisne provjere podataka koje je dostavilo društvo Corteva Agriscience LLC;

Osiguravanje jednakih uvjeta na globalnoj razini i poštovanje međunarodnih obveza Unije

Y. budući da u Uniji nije dopušteno uzgajati genetski modificirani kukuruz; budući da se donošenjem Provedbene odluke (EU) 2025/1898 dopušta uvoz u Uniju koji nije u skladu sa standardima koje poštuju poljoprivrednici Unije, čime bi ih se stavilo u nepovoljan tržišni položaj;

Z.budući da se u zaključcima strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede u EU-u Strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede u EU-u – „A shared prospect for farming and food in Europe” (Zajednički izgledi za poljoprivredu i hranu u Europi), rujan 2024., https://agriculture.ec.europa.eu/document/download/171329ff-0f50-4fa5-946f-aea11032172e_en?filename=strategic-dialogue-report-2024_en.pdf. Komisija poziva da preispita svoj pristup u pogledu pristupa tržištu za uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s obzirom na problem različitih standarda Unije i njezinih trgovinskih partnera; budući da su pravedniji trgovinski odnosi na globalnoj razini, usklađeni s ciljevima u pogledu zdravog okoliša, bili jedan od glavnih zahtjeva poljoprivrednika tijekom prosvjeda održanih 2023. i 2024.;

AA.budući da se u izvješću posebne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda (UN) za pravo na hranu iz 2017. godine zaključuje da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke na zdravlje https://www.ohchr.org/en/documents/thematic-reports/ahrc3448-report-special-rapporteur-right-food.; budući da se u okviru cilja održivog razvoja UN-a br. 3.9. do 2030. želi u velikoj mjeri smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti prouzročenih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i kontaminacijom zraka, vode i tla Https://www.un.org/sustainabledevelopment/health/;

AB.budući da Globalni okvir za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala, dogovoren na konferenciji COP15 Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti (UN CBD) u prosincu 2022., uključuje globalni cilj smanjenja rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7834.;

AC.budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i ostale legitimne čimbenike relevantne za predmet koji se razmatra; budući da bi ti legitimni faktori trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;

Smanjenje ovisnosti o uvezenoj hrani za životinje

AD.budući da je jedna od pouka izvučenih iz krize prouzročene bolešću COVID-19 i rata u Ukrajini koji je još u tijeku to da Unija treba okončati ovisnost u pogledu određenih kritičnih materijala; budući da predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u mandatnom pismu od novoizabranog povjerenika Christophea Hansena traži da razmotri načine za smanjenje uvoza kritičnih vrsta robe https://commission.europa.eu/document/2c64e540-c07a-4376-a1da-368d289f4afe_en.;

Nedemokratsko donošenje odluka

AE.budući da je Parlament u svojem osmom sazivu donio ukupno 36 rezolucija u kojima se usprotivio stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament u svom devetom sazivu donio 38 rezolucija u kojima se usprotivio stavljanju genetski modificiranih organizama na tržište te još jedanaest rezolucija u kojima se usprotivio stavljanju GMO-a na tržište već u sadašnjem, desetom sazivu;

AF.budući da Komisija i dalje izdaje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

AG.budući da u slučajevima kad u žalbenom odboru davanje odobrenja nije podržala kvalificirana većina država članica nije potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi se Komisiji omogućilo da uskrati odobrenje za genetski modificirane organizme U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 Komisija „može”, ali ne „mora” dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.;

AH.budući da na glasovanju Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 13. lipnja 2025., nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje https://food.ec.europa.eu/document/download/ee1a5aed-5303-4c32-bb59-813143a1df47_en?filename=sc_modif-genet_20250613_sum.pdf.; budući da nakon glasovanja 15. srpnja 2025. žalbeni odbor ponovno nije donio mišljenje;