P10_TA(2025)0227Uloga jednostavnih poreznih pravila i porezne rascjepkanosti u europskoj konkurentnostiRezolucija Europskog parlamenta od 9. listopada 2025. o ulozi jednostavnih poreznih pravila i porezne rascjepkanosti u europskoj konkurentnosti (2024/2118(INI))Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 4. i članke od 63. do 66. o načelima unutarnjeg tržišta, slobodnog kretanja robe, usluga, kapitala i ljudi te njegove članke 113., 114. i 115.,

–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica SL L 157, 26.6.2003., str. 49., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/49/oj. (Direktiva o kamatama i licencijama),

–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica SL L 345, 29.12.2011., str. 8., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2011/96/oj. (Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima),

–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja (15 %) za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji SL L 328, 22.12.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2523/oj., što je odgovor Europske unije na međunarodno porezno usklađivanje,

–uzimajući u obzir aktualna kretanja u pogledu EU-ova rješenja s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva,

–uzimajući u obzir završna izvješća Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) iz listopada 2015. o projektu OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS),

–uzimajući u obzir izvješća o nacrtima prvog i drugog stupa koji su usvojeni 14. listopada 2020. u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20, kao i rezultate gospodarske analize i procjene učinka koje je proveo OECD 12. listopada 2020. pod nazivom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije – procjena gospodarskog učinka”,

–uzimajući u obzir izjavu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 o BEPS-u od 8. listopada 2021. o rješenju s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva,

–uzimajući u obzir ogledna pravila drugog stupa Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 o BEPS-u od 20. prosinca 2021. za domaću provedbu globalne minimalne razine oporezivanja od 15 %,

–uzimajući u obzir Javni zakon Sjedinjenih Američkih Država 117-169 od 16. kolovoza 2022., poznat kao Zakon o smanjenju inflacije,

–uzimajući u obzir izjavu čelnika zemalja skupine G-20 iz Rio de Janeira od 19. studenog 2024. i Ministarsku deklaraciju skupine G-20 iz Rio de Janeira o međunarodnoj poreznoj suradnji od 25. srpnja 2024.,

–uzimajući u obzir Rezoluciju 79/235 koju je Opća skupština UN-a donijela 24. prosinca 2024. o promicanju uključive i učinkovite međunarodne porezne suradnje u UN-u,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka” (COM(2020)0312),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. naslovljenu „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (COM(2021)0251),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 22. prosinca 2021. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za multinacionalne skupine u Uniji (COM(2021)0823), kao i stajalište Parlamenta od 19. svibnja 2022. o tom prijedlogu SL C 479, 16.12.2022., str. 89.,

–uzimajući u obzir studiju Komisije iz siječnja 2022. naslovljenu Tax compliance costs for SMEs: An update and a complement: final report (Troškovi ispunjavanja poreznih obveza za MSP-ove – ažurirano i dopunjeno izdanje – završno izvješće” Europska komisija: Izvršna agencija za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove, Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, KPMG, VVA, Di Legge, A. i dr., Tax compliance costs for SMEs – An update and a complement – Final report, Ured za publikacije Europske unije, 2022., https://data.europa.eu/doi/10.2873/180570.,

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 11. svibnja 2022. o utvrđivanju pravila o olakšici za povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava i o ograničavanju mogućnosti odbitka kamata za potrebe poreza na dobit (COM(2022)0216),

–uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 8. prosinca 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba(COM(2022)0701),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 8. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu dogovora o administrativnoj suradnji u području PDV-a potrebnih za digitalno doba (COM(2022)0703)

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 8. srpnja 2024. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu elektroničke potvrde o oslobođenju od plaćanja PDV-a (COM(2024)0278),

–uzimajući u obzir Sporazum Vijeća o PDV-u u digitalnom dobu od 5. studenoga 2024.,

–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2025/50 od 10. prosinca 2024. o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku SL L, 2025/50, 10.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2025/50/oj. (FASTER),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 12. rujna 2023. o poslovanju u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) (COM(2023)0532),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 12. rujna 2023. o uspostavi sustava oporezivanja sjedišta za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća te o izmjeni Direktive 2011/16/EU (COM(2023)0528),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 12. rujna 2023. o transfernim cijenama (COM(2023)0529),

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. travnja 2024. o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 24. svibnja 2024. o jedinstvenom tržištu u korist svih,

–uzimajući u obzir Izjavu Europskog vijeća iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti, koja je donesena 8. studenog 2024.,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. ožujka 2025. o programu uklanjanja suvišnih poreznih propisa i pojednostavnjenja kojim se doprinosi konkurentnosti EU-a,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. ožujka 2025. o konkurentnosti, s naglaskom na pojednostavnjenju i smanjenju regulatornog i administrativnog opterećenja,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2022. o provedbi Šeste direktive o PDV-u: što je potrebno kako bi se smanjio porezni jaz u Uniji SL C 342, 6.9.2022., str. 88.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o reformi politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju) SL C 132, 24.3.2022., str. 167.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2022. o učinku nacionalnih poreznih reformi na gospodarstvo EU-a SL C 342, 6.9.2022., str. 14.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2022. o europskom okviru za porez po odbitku SL C 347, 9.9.2022., str. 172., u kojoj se poziva na standardizirani okvir poreza po odbitku,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2022. o utjecaju novih tehnologija na oporezivanje: kriptotehnologija i lanac blokova SL C 132, 14.4.2023., str. 15.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2022. s preporukama Komisiji o pravednom i jednostavnijem oporezivanju kojim se podupire strategija oporavka (EP-ovo praćenje akcijskog plana Komisije iz srpnja i njegovih 25 inicijativa u području PDV-a, oporezivanja poslovanja i pojedinačnog oporezivanja) SL C 347, 9.9.2022., str. 211.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. svibnja 2022. o daljnjem postupanju nakon zaključaka Konferencije o budućnosti Europe SL C 465, 6.12.2022., str. 109.,

–uzimajući u obzir studiju Zajedničkog istraživačkog centra Komisije od 19. travnja 2022. o lokalnim porezima na gospodarsku aktivnost u općinama država članica EU-a,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2023. o poukama izvučenima iz Pandorinih dokumenata i drugih otkrića SL C, C/2024/492, 23.1.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/492/oj., u kojoj se također poziva na poboljšanje izvješćivanja i razmjene informacija,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2023. o daljnjoj reformi pravila o oporezivanju trgovačkih društava SL C, C/2024/4165, 2.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4165/oj.,

–uzimajući u obzir izvješće od 9. svibnja 2022. o konačnim rezultatima Konferencije o budućnosti Europe Vijeće Europske unije: Glavno tajništvo Vijeća, Konferencija o budućnosti Europe – Izvješće o konačnim rezultatima – svibanj 2022., Ured za publikacije Europske unije, 2022., https://data.europa.eu/doi/10.2860/637445.,

–uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette iz travnja 2024. naslovljeno „Much more than a market” (Mnogo više od tržišta) Letta, E., „Much more than a market: Speed, Security, Solidarity, Empowering the Single Market to deliver a sustainable future and prosperity for all EU Citizens”, (Mnogo više od tržišta: brzina, sigurnost, solidarnost, osnaživanje jedinstvenog tržišta za ostvarivanje održive budućnosti i blagostanja za sve građane EU-a), travanj 2024.,

–uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. naslovljeno „The future of European competitiveness ” (Budućnost europske konkurentnosti) Draghi, M., „The future of European competitiveness” (Budućnost europske konkurentnosti), 9. rujna 2024.,

–uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A10‑0155/2025),

A.budući da djelotvorne, pravedne i učinkovite porezne politike imaju ključnu ulogu u promicanju dugoročnog održivog rasta i uključivih društava;

B.budući da su države članice EU-a 2023. prikupile 6 712 milijardi EUR poreza (uključujući obvezne stvarne socijalne doprinose), što je 4,7 % više nego 2022. Europska komisija, Data on Taxation Trends (Podaci o poreznim trendovima), posljednji put ažurirano 10. ožujka 2025.;

C.budući da se EU suočava sa znatnim manjkom sredstava za investicije; budući da je uklanjanje tog nedostatka ključno za osiguravanje održivog gospodarskog rasta, jačanje konkurentnosti i postizanje ciljeva EU-a u pogledu zelene i digitalne tranzicije;

D.budući da je 2023. porezno opterećenje (tj. ukupni prihodi od poreza kao udio u BDP-u) u Europskoj uniji iznosilo 39,0 % BDP-a, što je neznatno smanjenje u odnosu na 2022. ibid., ali ipak poprilično velik postotak;

E.budući da procjene upućuju na to da globalni nenaplaćeni porezni prihodi iznose otprilike 500 milijardi EUR, od čega je oko 100 milijardi EUR nenaplaćeni prihod u području EU-a; budući da na dodatne prihode utječu slučajevi nepridržavanja poreznih obveza i strategije agresivnog poreznog planiranja; budući da ti gubici lišavaju države članice osnovnog javnog financiranja;

F.budući da je 2023. udio prihoda od PDV-a u BDP-u iznosio 7,1 % BDP-a EU-a i 18,3 % ukupnih državnih prihoda ibid.;

G.budući da je prema podacima Komisije Europska komisija: Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju, Centar za socijalna i gospodarska istraživanja (CASE), Oxford Economics, Syntesia, Bonch-Osmolovskiy, M. i dr., VAT gap in the EU – 2024 report (Manjak prihoda od PDV-a – Izvješće za 2024.), Poniatowski, G. (urednik), Ured za publikacije Europske unije, 2024., https://data.europa.eu/doi/10.2778/2476549. samo manjak prihoda od PDV-a 2022. iznosio 89,3 milijarde EUR, odnosno oko 7 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a; budući da je prema procjenama jedna četvrtina manjka prihoda od PDV-a izravno povezana s kaznenim prijevarama u vezi s PDV-om Europska komisija, „Pitanja i odgovori: Izvješće o manjku prihoda od PDV-a za 2022.”, internetske stranice Europske komisije, 8. prosinca 2022., https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/qanda_22_7519.;

H.budući da se države članice u različitoj mjeri oslanjaju na oporezivanje te da se razlikuju porezi koje naplaćuju radi prikupljanja tih prihoda i način na koji su tijekom proteklog desetljeća promijenile svoju strukturu poreza Europska komisija: Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju, Annual report on taxation 2024 – Review of taxation policies in the European Union (Godišnje izvješće o oporezivanju za 2024. – Pregled poreznih politika u Europskoj uniji), Ured za publikacije Europske unije, 2024. https://data.europa.eu/doi/10.2778/10846;

I.budući da troškovi ispunjavanja poreznih obveza poduzećima predstavljaju dodatno financijsko opterećenje povrh samih poreznih obveza i odvraćaju vrijeme i resurse od drugih mogućnosti ulaganja;

J.budući da se ukupni troškovi ispunjavanja poreznih obveza u 27 država članica EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini procjenjuju na 204 milijarde EUR, što odgovara 1,3 % njihova zajedničkog BDP-a; ističe da mikropoduzeća snose veliku većinu tih troškova (87 %), nakon čega slijede mala poduzeća (10 %), što znači da su manja poduzeća nerazmjerno izložena administrativnom opterećenju Europska komisija: Izvršna agencija za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove, Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, KPMG, VVA, Di Legge, A. i dr., Tax compliance costs for SMEs – An update and a complement – Final report (Troškovi ispunjavanja poreznih obveza za MSP-ove – ažurirano i dopunjeno završno izvješće, konačno izvješće), Ured za publikacije Europske unije, 2022., https://data.europa.eu/doi/10.2873/180570.;

K.budući da se države članice suočavaju s velikim izazovima koji bi mogli utjecati na njihove porezne prihode i strukturu poreza, kao što su značajne demografske promjene, klimatske promjene, digitalizacija i automatizacija;

L.budući da je prema Ugovorima oporezivanje prvenstveno u nacionalnoj nadležnosti država članica;

M.budući da je sve veća mobilnost kapitala, uz širenje globalizacije i digitalizacije u posljednjem desetljeću, imala nenamjerni učinak postupnog smanjenja sposobnosti pojedinačnih zemalja da osiguraju učinkovitost svojih poreznih politika;

N.budući da je u Komisijinoj studiji iz 2022. procijenjeno da su poduzeća u 28 država članica EU-a u prosjeku imala godišnji trošak ispunjavanja poreznih obveza koji odgovara 1,9 % njihova prometa; budući da poduzeća smatraju da od raznih poreza, PDV i porez na dobit predstavljaju najveće opterećenje u pogledu ispunjavanja poreznih obveza;

O.budući da se u Draghijevom sveobuhvatnom izvješću o gospodarskoj situaciji EU-a upozorava na pad produktivnosti i konkurentnosti EU-a te da se EU, bez odlučnog djelovanja, suočava sa „sporim i mučnim propadanjem” te se naglašava potreba za koordiniranim politikama, uključujući, npr., uklanjanje nepotrebnih prepreka i smanjenje birokratskih prepreka koje se odnose na oporezivanje;

P.budući da rascjepkanost porezne politike i pretjerano komplicirana struktura porezne politike stvaraju razne prepreke na jedinstvenom tržištu za poduzeća i građane, kao što su pravna nesigurnost, birokracija, rizik od dvostrukog oporezivanja i poteškoće u traženju povrata poreza; budući da takve prepreke obeshrabruju prekogranične gospodarske aktivnosti na jedinstvenom tržištu i stvaraju rizike za porezne vlasti, kao što su dvostruko neoporezivanje i mogućnosti za poreznu arbitražu; budući da se u Draghijevom sveobuhvatnom izvješću navodi i da je potrebno „ukloniti sve porezne prepreke prekograničnom ulaganju u EU” kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta kapitala te naglašava „da bi građani EU-a trebali moći ulagati u drugim državama članicama bez kompliciranih poreznih procedura koje zapravo rezultiraju dvostrukim oporezivanjem”;

Q.budući da se u Lettinom izvješću ističe da je porezna fragmentacija i dalje velika prepreka za poduzeća u EU-u, posebno za mala i srednja poduzeća, i da je bolje usklađivanje pomoću suradnje na poreznom okviru EU-a ključno za olakšavanje slobodnog kretanja radnika, robe i usluga te za podupiranje rasta i privatnih ulaganja Letta, E., Much More than a Market – Speed, Security, Solidarity – Empowering the Single Market to deliver a sustainable future and prosperity for all citizens (Mnogo više od tržišta – Brzina, sigurnost, solidarnost – Kako osposobiti jedinstveno tržište da svim građanima EU-a pruži održivu budućnost i prosperitet), travanj 2024., str. 91., 111.; budući da je snažno i pravedno oporezivanje ključan instrument za ostvarivanje prihoda potrebnih za ulaganje u usluge od općeg interesa i njihovo održavanje u svim regijama EU-a;

Oporezivanje i poslovno okruženje

1.naglašava da bi jednostavna i predvidljiva porezna pravila trebala poreznim obveznicima olakšati plaćanje poreza, a vladama olakšati upravljanje prihodima i njihovo prikupljanje; ističe da treba stvoriti okruženje u EU-u koje pogoduje poslovanju i kojim se olakšava usklađenost s pravilima, u kojem se proizvodni sektori mogu natjecati i napredovati, a radnici ostvarivati dobre prihode, uz istodobno podupiranje usporedne tranzicije; naglašava da bi pretjerano složena pravila oporezivanja mogla odvratiti od ulaganja, ali istodobno napominje da bi se strukturom porezne politike trebalo izbjegavati narušavanje postupka donošenja odluka koji provode gospodarski subjekti;

2.duboko je zabrinut zbog prijetnje poreznom suverenitetu EU-a koju je predsjednik SAD-a iznio u svojim izjavama od 2. travnja 2025. o PDV-u u državama članicama EU-a kao jednom od razloga za nametanje carina na američki uvoz iz EU-a; naglašava da trgovinski ratovi potkopavaju poduzeća i potiče Komisiju i države članice da obuzdaju povezana trgovinska previranja i da se savjetuju s europskim dionicima pri donošenju odluka kao odgovor na takve carine;

3.naglašava, kako je navedeno u Draghijevu izvješću, da su različita porezna pravila diljem EU-a znatna prepreka postizanju istinskog jedinstvenog tržišta; potvrđuje da se poreznim okvirom EU-a moraju strogo poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kao i suradnja, kako bi se smanjili troškovi usklađivanja za poduzeća; naglašava da države članice imaju pravo prilagoditi svoje porezne sustave svojim konkretnim nacionalnim potrebama, uz poštovanje zajedničkih standarda i koordinaciju napora za suzbijanje poreznih prijevara i utaje poreza, osiguravanje pravodobne razmjene informacija i promicanje jednakih uvjeta za sve; smatra da se ti rezultati mogu ostvariti konkretno postizanjem ravnoteže između poštovanja nacionalnih nadležnosti i osiguranja dosljednog tumačenja;

4.naglašava da se, osim usklađivanja, može postići znatan napredak u pojednostavnjenju poreznih obveza i uklanjanju administrativnih prepreka na unutarnjem tržištu pomoću zajedničkih alata za provedbu, na primjer, standardiziranim predlošcima za prikupljanje podataka i izvješćivanje, smjernicama Komisije i dijalogom i razmjenom primjera najbolje prakse među državama članicama;

5.napominje da su poduzeća EU-a, posebno mala i srednja poduzeća, ključni pokretači gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u cijeloj Europi; podsjeća da se MSP-ovi suočavaju sa znatnim fiskalnim izazovima zbog složenih poreznih propisa i fragmentiranih poreznih sustava, koji nameću velika administrativna opterećenja i troškove usklađivanja, pri čemu se procjenjuje da troškovi usklađivanja za MSP-ove iznose oko 30 % plaćenih poreza u usporedbi s oko 2 % za velika poduzeća, što otežava njihov rast i inovacije; potiče Komisiju da procijeni učinke sadašnjih i budućih prijedloga na MSP-ove te da istraži rješenja kojima se pojednostavnjuju porezni postupci i smanjuju troškovi usklađivanja, u bliskoj suradnji s nacionalnim poreznim tijelima; nadalje, poziva Komisiju da procijeni zašto predložena direktiva o uspostavi sustava oporezivanja sjedišta za MSP-ove nije prihvaćena u Vijeću te traži konkretan napredak i izvediva rješenja za napredak u tom pogledu; poziva na izradu sveobuhvatnog alata prilagođenog MSP-ovima i start-up poduzećima, koji bi sadržavao smjernice, predloške i automatizirane mogućnosti podnošenja poreznih prijava za PDV, porez na dobit, obračun plaća i druge obveze te koji bi bio besplatno dostupan i redovito ažuriran;

6.prima na znanje Draghijevo izvješće o sektorskim prijedlozima oporezivanja, posebno preporuke o smanjenju troškova potrošnje električne energije bez ugrožavanja konkurentnosti EU-a, odvraćanja od ulaganja, narušavanja otvaranja radnih mjesta ili slabljenja poslovnog povjerenja; u tom pogledu prima na znanje neformalna opažanja ministara financija EU-a iz siječnja 2025. o visokim cijenama energije i davanju prednosti tom problemu; prima na znanje aktualni rad na reviziji Direktive o oporezivanju energije Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/96/oj). i ističe važnost klimatskih ciljeva, trenutačnu gospodarsku stvarnost, visoke cijene energije i potrebe u pogledu povezivosti;

Konkurentnost i gospodarski rast

7.ističe da je konkurentnost širok pojam koji se odnosi na stopu produktivnosti koja može potaknuti održivi rast i, posljedično, generiranje prihoda i dobrobit za sve; naglašava da konkurentno gospodarstvo nije samo ono koje je pogodno za poslovanje, već i ono koje omogućuje visoku stopu zaposlenosti i socijalnu skrb, doprinosi inovativnosti, pruža odgovarajuće obrazovne mogućnosti i infrastrukturu te ima pouzdane institucije i standarde vladavine prava; priznaje da je učinkovito i djelotvorno oporezivanje, koje uključuje mjere za suzbijanje štetne porezne konkurencije i utrke prema dnu kad je riječ o poreznim stopama, ključno za stvaranje javnih resursa potrebnih za održiva javna i privatna ulaganja koja će doprinijeti konkurentnosti, socijalnoj i gospodarskoj koheziji i rastu EU-a;

8.pozdravlja zaključke Europskog vijeća o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti; u tom pogledu žali zbog izostavljanja područja oporezivanja za poboljšanje europske konkurentnosti; poziva na bolju poreznu suradnju unutar EU-a te smanjenje rascjepkanosti i složenosti uz istodobno poticanje veće suradnje i povjerenja među državama članicama jer je to nužno kako bi se povećala konkurentnost europskog gospodarstva;

9.poziva Komisiju i države članice da se dogovore o koordiniranom pristupu za jačanje transparentnosti državnih poreznih izdataka, kako bi se zajamčilo da u skladu sa zajedničkim ciljevima i prioritetima EU-a doprinosi ispunjavanju željenih političkih ciljeva na troškovno učinkovit način, nema neočekivane ili negativne učinke na unutarnje tržište i ne omogućuje utaju poreza i agresivno porezno planiranje;

10.pozdravlja zaključke Europskog vijeća o uklanjanju suvišnih poreznih propisa i pojednostavnjenjima; naglašava da bi se buduće inicijative EU-a u području oporezivanja trebale prioritetno usredotočiti na administrativno pojednostavnjenje, uklanjanje (prema potrebi) preklapanja poreznih pravila, povećanje jasnoće i racionalizaciju primjene poreznih pravila te rješavanje razlika ili nedostataka koji bi mogli utjecati na funkcioniranje jedinstvenog tržišta; naglašava da bi Komisija trebala olakšati i poticati čvršću suradnju između država članica i nacionalnih poreznih uprava kako bi se omogućilo dosljednije tumačenje zakonodavstva o izravnom i neizravnom oporezivanju;

11.prima na znanje istraživanje koje je 2022. proveo Zajednički istraživački centar Komisije i koje pokazuje da prihodi od poreza na lokalne gospodarske aktivnosti u lokalnim proračunima mogu služiti kao poticaj općinama da djeluju na lokalnoj razini i potaknu lokalne gospodarske aktivnosti; u tom pogledu poziva Komisiju da intenzivira istraživanje i uključi se u program uzajamnog učenja s državama članicama kako bi se potaklo općine da vode brigu o svojim poduzetnicima i na taj način oslobodio neiskorišteni potencijal za veći gospodarski rast diljem EU-a;

12.naglašava da dobro osmišljeni i opravdani porezni poticaji s ekonomskim sadržajem i društveno-gospodarskim koristima mogu poduprijeti gospodarske aktivnosti kojima se promiču javni ciljevi, uključujući periferna područja i područja u EU-u koja su inače u nepovoljnom geografskom položaju; napominje da porezni poticaji ne bi trebali biti samo u skladu s Ugovorima i ograničenjima povezanima s fiskalnim prostorom, već isto tako ne bi smjeli dovesti do fragmentacije unutarnjeg tržišta te poziva na uspostavu niza alata za jamčenje dijaloga, transparentnosti i koordinacije među državama članicama u pogledu poreznih poticaja; pozdravlja namjeru Komisije da izda neobvezujuće smjernice o poreznim poticajima i poziva na daljnju studiju o učinku provedbe pravila drugog stupa OECD-a na porezne poticaje i izdavanje preporuka kako bi se osigurala njihova učinkovitost u okviru drugog stupa; naglašava da je važno osigurati da porezni poticaji ostanu u skladu s okvirom EU-a za državne potpore; podsjeća na obveze EU-a u pogledu klimatskih promjena i kontinuiranu potporu Parlamenta tim ciljevima te potiče Komisiju i države članice da koordiniraju napore i razmotre moguće koristi poreznih poticaja za zelena ulaganja;

13.podsjeća da nekoliko zakonodavnih inicijativa u području oporezivanja ne napreduje; u tom pogledu naglašava potrebu za pružanjem pravne sigurnosti i predvidljivosti poduzećima EU-a; prima na znanje Komisijina pojašnjenja o tome koje inicijative u području oporezivanja treba povući;

Pojednostavnjenje i digitalizacija poreza

14.podsjeća na prioritet Komisije da kroz sve politike osigura pojednostavnjenje poslovanja, uključujući oporezivanje u okviru svoje nadležnosti, radi smanjenja zahtjeva za izvješćivanje za najmanje 25 % (a za MSP-ove za najmanje 35 %); u tom pogledu poziva Komisiju da u bliskom i kontinuiranom dijalogu s državama članicama sustavno provodi ex ante procjene učinka svih novih zakonodavnih prijedloga povezanih s porezom te provjeru konkurentnosti trenutačnih mjera kako bi se kvantificiralo očekivano smanjenje administrativnog opterećenja i osiguralo da su nova pravila usklađena s EU-ovim ciljevima gospodarskog rasta te zelene i digitalne tranzicije;

15.potiče Komisiju da utvrdi i ukloni sve slučajeve dvostrukog izvješćivanja i uspostavi sustav za učinkovitu razmjenu podataka među poreznim upravama, čime bi se porezni obveznici oslobodili obveza dvostrukog izvješćivanja; napominje da bi se u tom kontekstu mogla postići jednostavna dobit, kao što je izmjena Direktive (EU) 2021/2101 Direktiva (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (SL L 429, 1.12.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2021/2101/oj). o javnom izvješćivanju po zemljama kako bi se osigurala istovjetnost pravila EU-a sa standardom izvješćivanja o poreznim pitanjima br. 207. Globalne inicijative za izvješćivanje; poziva Komisiju da procijeni osnovanost takve istovjetnosti;

16.poziva Komisiju i države članice da pojednostave porezne obveze za obrambenu industriju proširenjem i pojednostavnjenjem izuzeća od PDV-a za javnu nabavu u kontekstu zajedničkih obrambenih inicijativa EU-a;

17.poziva na uspostavu centra EU-a za porezne podatke kako bi se poboljšala automatska razmjena poreznih informacija i smanjilo administrativno opterećenje; potiče Komisiju i države članice da nadograđuju postojeće alate, kao što su sustav razmjene informacija o PDV-u (VIES) i sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda (EMCS), te da istraže mogućnost proširenja njihove primjene primjerice u području izravnog oporezivanja; takav bi centar trebao omogućiti zajedničku analizu informacija relevantnih za kontrolu postupka oporezivanja s prekograničnom komponentom, spriječiti udvostručavanje i služiti kao jedinstvena pristupna točka za porezne uprave u EU-u;

18.ističe ključnu ulogu elektroničkog izdavanja računa u povećanju transparentnosti, smanjenju administrativnog opterećenja i omogućavanju praktične i učinkovite uporabe prijavljenih podataka;

19.podsjeća da bi u nedostatku pouzdanog izvješćivanja poreznim upravama nedostajale osnovne informacije potrebne za otkrivanje, istraživanje i sprečavanje štetnih poreznih praksi; naglašava da je pristup pravodobnim i potpunim poreznim podacima ključan za očuvanje pravednosti poreznih sustava i zaštitu javnih prihoda;

20.svjestan je da su za opravdanje troškova usklađivanja sa zahtjevima izvješćivanja potrebne učinkovite porezne uprave s dobrim resursima, adekvatno osposobljenim osobljem i modernom digitalnom infrastrukturom; naglašava potrebu za ulaganjem u kapacitete poreznih tijela kako bi se zajamčilo potpuno iskorištavanje postojećih obveza izvješćivanja;

21.podsjeća da su za konkurentno gospodarstvo ključna jednostavna, stabilna i predvidljiva porezna pravila koja će doprinijeti otvaranju radnih mjesta i gospodarskom rastu; poziva Komisiju da izda preporuke za pojednostavljen i konkurentan porezni sustav kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za poduzeća i građane, kada se to smatra prikladnim, primjerice pojednostavljenjem upotrebe poreznog identifikacijskog broja u svim državama članicama i u području poreznih poticaja; svjestan je da su porezna sigurnost, pojednostavnjenje postupaka povrata i odbitaka ključna rješenja za smanjenje administrativnog opterećenja, posebno za MSP-ove;

22.prima na znanje važnost sveobuhvatnog poreznog pojednostavnjenja; naglašava potrebu za povećanjem sudjelovanja malih ulagatelja na tržištima kapitala pojednostavnjenjem postupaka poreznih prijava za štedne i investicijske račune, posebno kada su ti računi popraćeni poreznim poticajima; nadalje prima na znanje pilot-projekte Komisije o kooperativnom usklađivanju za poduzeća, čiji je cilj smanjiti revizije i poboljšati rješavanje sporova za poduzeća koja ispunjavaju visoke standarde usklađenosti;

23.ističe potencijal digitalizacije, posebno umjetne inteligencije, kao alata za smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja za poduzeća, posebno za MSP-ove, te za potporu otkrivanju prijevara povezanih s PDV-om, uz istodobno zadržavanje ljudskog elementa za provjere kvalitete i osiguravanje zaštitnih mjera protiv rizika od diskriminacije; napominje da digitalizacija može ojačati i javnu poreznu upravu, pod uvjetom da su zajamčeni transparentnost i dovoljan nadzor nad automatiziranim odlučivanjem o oporezivanju; potiče Komisiju i države članice da unapređuju digitalizaciju i pojednostavnjenje porezne uprave te poboljšaju suradnju, koordinaciju i razmjenu primjera najbolje prakse i znanja među nacionalnim tijelima, pri čemu bi Komisija imala ulogu posrednika;

24.naglašava da bi države članice trebale dodijeliti odgovarajuće ljudske i financijske resurse za provedbu svakog novog poreznog zakonodavstva i modernizaciju poreznih uprava, posebno ulaganjem u osoblje, osposobljavanje i integrirane, interoperabilne informatičke sustave i savjetovanja s privatnim sektorom; poziva Komisiju da poveća potporu u okviru programa Fiscalis i da istraži mogućnost uspostave namjenskog programa financiranja EU-a za daljnju potporu takvim ulaganjima;

25.poziva Komisiju da, u granicama svoje nadležnosti te u bliskom i stalnom dijalogu s državama članicama, ocijeni i pojednostavi postojeći okvir PDV-a, smanji administrativno opterećenje, među ostalim za poduzeća i društvene organizacije, poveća konkurentnost te smanji jaz između očekivanih prihoda i stvarno naplaćenog iznosa (manjak prihoda od PDV-a); ponovno poziva na uvođenje pojednostavnjenog i moderniziranog sustava PDV-a s ograničenjima u pogledu oslobađanja od plaćanja i nestandardnih stopa kako bi se promicalo pravedno tržišno natjecanje, smanjili troškovi usklađivanja i poboljšala dobrovoljna usklađenost; prima na znanje paket PDV u digitalnom dobu (ViDA) i poziva Komisiju da izradi jasne i usklađene smjernice za potporu neometanoj provedbi Direktive (EU) 2025/516 Direktiva Vijeća (EU) 2025/516 od 11. ožujka 2025. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba (SL L, 2025/516, 25.3.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2025/516/oj)., posebno u vezi s uvođenjem zahtjeva EU-a za digitalno izvješćivanje; ističe da se manjak prihoda od PDV-a znatno razlikuje među državama članicama i pozdravlja paket o PDV-u u digitalnom dobu kao alat za povećanje transparentnosti i smanjenje prijevara; poziva na koordiniranu provedbu na nacionalnoj razini kako bi se osigurala usklađenost i kako bi model pružanja usluga na jednom mjestu za PDV bio učinkovit i prilagođen korisnicima, posebno malim i srednjim poduzećima; poziva na daljnje reforme kako bi se malim poduzećima olakšao elektronički upis u registar obveznika PDV-a i povećala digitalizacija naplate PDV-a; poziva Komisiju da nadograđuje i dalje razvija sustav za pružanje usluga na jednom mjestu za PDV za prekograničnu e-trgovinu između poduzeća i potrošača kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i troškovi usklađivanja s propisima;

26.napominje da je u posljednjem desetljeću došlo do velike promjene u ponašanju pri kupnji s porastom e-trgovine tijekom pandemije bolesti COVID-19 koja još uvijek traje; napominje da bi kupnje putem interneta trebale pridonijeti većoj usklađenosti s propisima o PDV-u zbog elektroničkog revizijskog traga; međutim, u izvješću Komisije o manjku prihoda od PDV-a za 2024. napominje se da korelacija nije tako jasna zbog složenosti internetske prodaje; potiče Komisiju da ocijeni je li pravna stečevina u području PDV-a primjerena svrsi s obzirom na sve veću popularnost e-trgovine;

27.poziva na poboljšanje Direktive Vijeća 2008/9/EZ Direktiva Vijeća 2008/9/EZ od 12. veljače 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost, predviđenih u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan u državi članici povrata, već u drugoj državi članici (SL L 44, 20.2.2008., str. 23., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/9/oj).; naglašava važnost istraživanja mogućnosti integracije prekograničnih povrata PDV-a u model pružanja usluga na jednom mjestu kako bi se dodatno pojednostavilo pridržavanje pravila o PDV-u za poduzeća koja se bave prekograničnom trgovinom i istodobno osigurala usklađenost s postojećim obvezama PDV-a u svim državama članicama;

28.poziva na dosljednu primjenu ključnih pojmova i pojednostavnjenje definicija za učinkovitiji sustav PDV-a, uključujući, na primjer, primjenu zajedničkih tumačenja za „ugrađenu i montiranu robu” kako je navedeno u članku 36. Direktive o PDV-u Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2006/112/oj). i dosljednu primjenu definicija stalnog i trajnog ili drugog poslovnog nastana;

29.ističe potrebu za održivijim i pravednijim sustavom PDV-a i dodatnim razmatranjem načina na koji se stope PDV-a mogu iskoristiti za postizanje ciljeva održivosti; predlaže Komisiji da ocijeni može li se ukinuti PDV na robu koja se isporučuje besplatno za društvenu i okolišnu korist;

30.napominje da, iako smanjene stope PDV-a imaju legitimnu svrhu u podupiranju općih socijalnih i gospodarskih ciljeva država članica, uključujući potporu ranjivim članovima društva i djeci, njihova šira primjena povećava pravnu nesigurnost i složenost poreznog sustava; ističe da snižene stope PDV-a mogu dovesti do smanjenja cijena za potrošače, no to isto tako ovisi o drugim čimbenicima; stoga smatra da će periodično preispitivanje i ocjenjivanje toga koje snižene stope PDV-a ostaju potrebne i učinkovite u postizanju predviđenih ciljeva politike država članica biti korisni za poduzimanje zadatka pojednostavljenja;

31.ponavlja stajalište Parlamenta o predloženom sustavu oporezivanja sjedišta za MSP-ove, predloženoj direktivi „Unshell” i predloženoj olakšici za povlašteni porezni tretman duga (DEBRA);

32.naglašava da složenost i razlike u međudjelovanju različitih nacionalnih poreznih sustava mogu stvoriti nejednake uvjete i negativno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta; ističe da se time mogu obeshrabriti prekogranična ulaganja, što može biti posebno nepovoljno za MSP-ove i isključivo nacionalna poduzeća koja nemaju resurse za složeno porezno planiranje i stoga se suočavaju s nepravednim konkurentskim okruženjem koje ne pogoduje proširenju;

33.prima na znanje rad na prijedlogu Poslovanje u Europi: Okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT); podsjeća na ciljeve Komisije, pri predlaganju BEFIT-a, da se smanje složenost poreznih pravila i troškovi usklađivanja za poduzeća iz EU-a koja posluju prekogranično; prima na znanje njegov potencijal za smanjenje fragmentacije i stvaranje jednakih uvjeta za poduzeća na unutarnjem tržištu; naglašava da svaka inicijativa EU-a mora pružiti dodanu vrijednost i u pravnom i ekonomskom smislu te poziva na učinkovit i uravnotežen pristup koji koristi svim državama članicama, poštuje načelo supsidijarnosti i dosljedno je usklađen s provedbom pravila drugog stupa OECD-a;

Prvi i drugi stup OECD-a i međunarodno oporezivanje

34.ponavlja snažnu predanost EU-a provedbi Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 koji se sastoji od dva stupa, uzimajući u obzir trenutačnu situaciju u pogledu pravila drugog stupa, uključujući nedavni izvršni nalog koji je predsjednik SAD-a izdao 20. siječnja 2025. u kojem se izjavljuje da globalni porezni sporazum OECD-a nema snagu i učinak u Sjedinjenim Američkim Državama; potiče Komisiju da prednost da radu na održavanju i zaštiti sporazuma kako bi se spriječio povratak štetnoj poreznoj konkurenciji na štetu javnih prihoda i interesa EU-a; potiče Komisiju da obavijesti Parlament o planovima za nepredvidive situacije te da poduzme hitne i ciljane mjere za zaštitu integriteta i učinkovitosti Direktive o drugom stupu Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328, 22.12.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2523/oj). te zaštitu interesa EU-a i sprečavanje mjera odmazde; prima na znanje mogućnost administrativnog pojednostavnjenja u provedbi Direktive o drugom stupu;

35.naglašava da bi se drugim stupom trebala osigurati globalna minimalna razina oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u EU-u; pozdravlja njegovo prenošenje u nacionalno pravo; poziva na pravnu jasnoću, uzimajući u obzir razlike između pravila drugog stupa OECD-a i njihove provedbe u državama članicama, posebno u brodarskim djelatnostima, kako bi se izbjegla uspostava proturječnih poreznih režima koji mogu dovesti do zabune; očekuje da će postupak pregovora i objavljivanja administrativnih smjernica uskoro biti finaliziran te da će se poduzećima obuhvaćenima područjem primjene drugog stupa pružiti potrebna sigurnost; očekuje daljnji razvoj u pogledu postojećih sigurnih luka kako bi se olakšala usklađenost, kao što je razvoj trajne sigurne luke;

36.ističe važnu ulogu koju su Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) imali u otkrivanju i istraživanju poreznih prijevara i utaje poreza te naglašava potrebu za učinkovitom suradnjom tih tijela i nacionalnih poreznih tijela;

37.prima na znanje da je OECD u listopadu 2023. objavio Multilateralnu konvenciju o utvrđivanju tehničkih pravila za provedbu iznosa A iz prvog stupa te o tekućim pregovorima; poziva Komisiju da procijeni moguće učinke poreza na digitalne usluge;

Porezne prepreke na jedinstvenom tržištu

38.prima na znanje Lettino izvješće i upućivanje na dobrovoljni 28. režim čiji je cilj privlačenje i zadržavanje inovativnih start-up poduzeća u EU-u; napominje da fragmentirano porezno okruženje EU-a stvara složenost, nesigurnost i visoke troškove usklađivanja za poduzeća iz EU-a, posebno za MSP-ove, i poziva Komisiju da razmotri i procijeni koristi i nedostatke opcije 28. režima; ističe da treba riješiti porezne prepreke prekograničnim ulaganjima i smanjiti pretjerano oslanjanje na zaduživanje te povećati vlasnički kapital u financiranju poduzeća; u tom pogledu podsjeća na Draghijevo izvješće, u kojem se ističe činjenica da bi građani EU-a trebali moći ulagati u druge države članice bez složenih postupaka oporezivanja, što bi zapravo značilo dvostruko oporezivanje; naglašava da je poštovanje tih načela ključno da bi EU postao konkurentno središte ulaganja vođeno inovacijama; naglašava da je važno istražiti načine za pojednostavnjenje i standardizaciju pravila o dokumentaciji o transfernim cijenama diljem EU-a, uključujući pažljivu i uravnoteženu procjenu postojećih pragova i kriterija značajnosti, istodobno uzimajući u obzir posebnosti država članica, radi smanjenja troškova usklađivanja za transakcije, bez ugrožavanja standarda transparentnosti i bez omogućavanja agresivnog poreznog planiranja i utaje poreza;

39.žali zbog toga što Komisijinu Kompasu konkurentnosti nedostaju konkretne smjernice o uklanjanju poreznih prepreka za prekogranična ulaganja; poziva Komisiju da provede ciljana istraživanja za procjenu učinaka te rascjepkanosti na gospodarstvo i konkurentnost, s fokusom na utvrđivanje najpogođenijih sektora i predlaganje konkretnih mjera za pojednostavnjenje poreznih sustava i jačanje uzajamnog povjerenja među državama članicama, posebno kako bi se pružila potpora MSP-ovima;

40.pozdravlja nedavno stupanje na snagu Direktive FASTER Direktiva Vijeća (EU) 2025/50 od 10. prosinca 2024. o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku (SL L, 2025/50, 10.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2025/50/oj). o porezu po odbitku kao važan prvi korak prema modernizaciji i pojednostavnjenju prekograničnih poreznih postupaka u EU-u; prima na znanje preporuke iz Draghijeva izvješća i podsjeća na preporuke Parlamenta iz njegove rezolucije o okviru za porez po odbitku Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. o europskom okviru za porez po odbitku (SL C 347, 9.9.2022., str. 172.)., čija je uspostava ključna za smanjenje složenosti, povećanje pravne sigurnosti za ulagače i zaustavljanje prakse neovlaštenog stjecanja ugovornih povlastica; ističe da bi se reformom porezne politike isto tako mogla olakšati daljnja integracija tržišta kapitala EU-a u kontekstu unije štednje i ulaganja;

41.poziva Komisiju da ispita postojeće prepreke integraciji jedinstvenog tržišta uzrokovane oporezivanjem i da predloži akcijski plan za njihovo uklanjanje;

42.poziva da se donesu vodeća načela o pravima poreznih obveznika radi utvrđivanja trajnih poreznih prepreka na jedinstvenom tržištu i preporuče najbolje prakse iz cijelog EU-a kako bi se poboljšala iskustva poreznih obveznika, osiguravajući pritom da se takvim vodećim načelima ne ograničava sposobnost država članica da uvedu mjere protiv zlouporabe kako bi osigurale pravilnu provedbu svojih poreznih zakona; priznaje nevoljkost Komisije da predstavi planiranu komunikaciju o pravima građana kao poreznih obveznika koja je najavljena u njezinu akcijskom planu za 2021.;

43.pozdravlja Komunikaciju Komisije o uniji štednje i ulaganja, a posebno spremnost da se uklone razlike u nacionalnim poreznim postupcima koje stvaraju administrativno opterećenje i prepreke prekograničnim ulaganjima te da se podrže mjere koje države članice poduzimaju u tu svrhu;

44.napominje da razlike u poreznom tretmanu dohotka od kapitala mogu stvoriti složenost i pravnu nesigurnost za prekogranične ulagače; ističe da se u Draghijevom sveobuhvatnom izvješću potvrđuje da je potrebno „ukloniti sve porezne prepreke prekograničnom ulaganju u EU kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta kapitala”; naglašava važnost uravnoteženije strukture poreza za gospodarsku otpornost te poziva Komisiju i države članice da procijene prednosti daljnje koordinacije i pojednostavnjenja u tom području kako bi se potaknula prekogranična ulaganja;

Borba protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja

45.podsjeća da je, s obzirom na to da se provode pravila drugog stupa, važno pratiti nove oblike štetne porezne konkurencije koji bi se mogli razviti;

46.predan je borbi protiv agresivnog poreznog planiranja poduzeća i pojedinaca za pravedno europsko gospodarstvo, pri čemu je potrebno voditi računa o specifičnoj situaciji i interesima MSP-ova te o kućanstvima s niskim i srednjim dohotkom; svjestan je znatnih posljedica agresivnog poreznog planiranja na prihode, što ugrožava jednake uvjete na tržištu za gospodarske aktere, može narušiti porezni moral i smanjuje poreznu osnovicu država članica; potiče Komisiju i države članice da poboljšaju suradnju među državama članicama u rješavanju problema agresivnog poreznog planiranja, posebno pojačanom razmjenom informacija, koordiniranim revizijama i boljom provedbom; podsjeća na svoje rezolucije o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2021. o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati (SL C 117, 11.3.2022., str. 120.)., o reformi EU-ova popisa poreznih oaza Rezolucija Europskog parlamenta od 21. siječnja 2021. o reformi EU-ova popisa poreznih oaza (SL C 456, 10.11.2021., str. 177.). i o reformi politike EU-a o štetnim poreznim praksama; ističe da povećanje složenosti poreznih režima može dovesti do neprimjerenih poticaja za agresivno porezno planiranje i utaju poreza, što može biti netransparentno; poziva države članice i Komisiju da u borbi protiv poreznih prijevara i agresivnog poreznog planiranja primjenjuju odgovarajući pristup koji se temelji na riziku;

47.naglašava važnost postojećih mehanizama u okviru Direktive o administrativnoj suradnji Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2011/16/oj)., Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1., ELI http://data.europa.eu/eli/dir/2016/1164/oj). i multilateralnog sporazuma nadležnih tijela, koji su uvelike poboljšali transparentnost i prekograničnu suradnju među poreznim tijelima, te omogućili učinkovitiji odgovor na prakse agresivnog poreznog planiranja; ističe sve veće administrativno opterećenje i troškove usklađivanja za porezne uprave i porezne obveznike u okviru Direktive o administrativnoj suradnji i Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza te pozdravlja njihovo preispitivanje i pojednostavnjenje, uz istodobno zadržavanje postojećih standarda;

48.ističe potrebu za rješavanjem nedosljednosti između Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza i pravila drugog stupa OECD-a kako bi se osigurala usklađenost i pravna sigurnost diljem EU-a, među ostalim razmatranjem racionalizacije mogućnosti i iznimaka odobrenih državama članicama; prima na znanje najavu Komisije da će Direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza ocijeniti u svjetlu drugog stupa i predstaviti sveobuhvatno izvješće o mjerama u trećem tromjesečju 2025. u skladu sa Sporazumom o drugom stupu; poziva Komisiju da državama članicama pruži smjernice o tumačenju općeg pravila o suzbijanju zlouporabe utvrđenog u Direktivi o suzbijanju izbjegavanja poreza i poziva na reviziju kako bi ta direktiva bila jednostavnija za provedbu i kako bi se povećala njezina učinkovitost;

49.prima na znanje ulogu Direktive o administrativnoj suradnji u smanjenju utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja i povećanju transparentnosti te istodobno naglašava složenost i administrativno opterećenje, posebno u okviru Šeste direktive o administrativnoj suradnji Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139, 5.6.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2018/822/oj).; naglašava potrebu za revizijom šeste Direktive o administrativnoj suradnji i poziva Komisiju da provede procjenu troškova usklađivanja u skladu s tom Direktivom, te da ojača smjernice, poboljša analizu rizika i iskoristi tehnologiju za bolje prikupljanje podataka kako bi se osigurala učinkovitost u promicanju porezne transparentnosti i spriječili nerazmjerni troškovi i administrativno opterećenje; navodi da bi se tom ponovnom procjenom trebala razmotriti zaštita MSP-ova od nepotrebnih obveza izvješćivanja i pružiti veća jasnoća u pogledu referentnih vrijednosti za prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje; predlaže da se u postupku preispitivanja Sedme direktive o administrativnoj suradnji Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L 104, 25.3.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2021/514/oj). razmotri može li se razmjena informacija smanjiti uvođenjem izvješćivanja u stvarnom vremenu u okviru paketa o PDV-u u digitalnom dobu;

50.posebno napominje da je potrebno iskoristiti prednosti postupka preispitivanja kako bi se riješio problem preklapanja postojećih pravila te pojednostavnila primjena zajedničkih pravila i koncepata; ističe da je za pojednostavnjenje usklađivanja ključna standardizacija pojmova i koncepata jer različita nacionalna tumačenja mogu dovesti do rascjepkanosti i složenosti;

51.poziva na pojačanu suradnju između Ureda europskog javnog tužitelja i Eurofisca kako bi se ojačala razmjena obavještajnih podataka, koordinirani provedbeni napori te prekogranične istrage u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om i drugih oblika utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; naglašava potrebu za pojednostavnjenom suradnjom između tih tijela kako bi se, zahvaljujući njihovim mandatima i stručnosti, osigurao učinkovitiji i jedinstveniji odgovor EU-a na prekogranične porezne prijevare; potiče Komisiju i države članice da olakšaju tu suradnju poboljšavanjem mehanizama razmjene podataka, osiguravanjem odgovarajućih resursa i poticanjem zajedničkih istražnih aktivnosti; naglašava da je potrebna daljnja porezna koordinacija među državama članicama u borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se olakšala prekogranična gospodarska aktivnost; prima na znanje da EU mora osigurati da svi uvezeni proizvodi podliježu odgovarajućim carinama;

Prekogranično oporezivanje i mobilnost radne snage

52.poziva Komisiju da predstavi studiju i po potrebi paket mjera o tome kako pojednostaviti porezna pravila i riješiti problem porezne rascjepkanosti za prekogranične radnike i samozaposlene osobe u cilju poticanja konkurentnosti produbljivanjem unutarnjeg tržišta te kako zaštititi porezne prihode stvaranjem jednakih uvjeta; napominje da različitosti nacionalnih poreznih sustava dovode do velikih prepreka, administrativnih opterećenja, pravne nesigurnosti i dvostrukog oporezivanja, što otežava mobilnost radne snage i prekogranično poduzetništvo;

53.napominje da se mobilnost pojedinaca preko granica povećava nezabilježenom brzinom i da tako visoka razina globalne mobilnosti uvelike utječe na porezne sustave; naglašava da se pri oblikovanju politika takva mobilnost i njezin utjecaj na porezne sustave moraju pažljivo razmotriti, a da se pritom ne obeshrabruju prilike za mobilnost i zapošljavanje u EU-u; u tom pogledu napominje da države članice koriste porezne poticaje za poticanje mobilnosti radne snage i prekograničnog poduzetništva; međutim, naglašava da države članice također moraju spriječiti štetne porezne prakse privlačenja pojedinačnih poreznih obveznika i narušavanje tržišnog natjecanja jasnim upozorenjima i zaštitnim mjerama;

54.prima na znanje sve veću prekograničnu mobilnost visokokvalificiranih radnika i drugih pojedinaca potaknutu slobodom kretanja i povlaštenim poreznim režimima u nekim državama članicama; naglašava da je važno osigurati da porezna politika na unutarnjem tržištu ostane pravedna, transparentna i kompatibilna s održivošću javnih financija u cijelom EU-u; ponovo poziva Vijeće da revidira mandat Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja;

55.podsjeća da posljedice oporezivanja proizlaze iz rizika poslovnog nastana u svrhu oporezivanja ili trajnog poslovnog nastana kada prekogranični radnici sudjeluju u aktivnostima poput poslovnih putovanja ili rada na daljinu; napominje da bi pravilo sigurne luke za rad na daljinu koordinirano među državama članicama moglo pružiti poreznu sigurnost za poslodavce i smanjiti administrativna opterećenja te pojednostavniti oporezivanje pojedinaca;

Oporezivanje i inovacije

56.ističe da su inovacije ključni pokretač gospodarskog rasta, globalne konkurentnosti i blagostanja te da su, prema OECD-u, porezni poticaji široko korišten i ekonomski važan instrument politike za potporu inovacijama; smatra da bi države trebale osigurati da programi poreznih poticaja za istraživanje i razvoj pružaju vrijednost za uloženi novac redovitim ocjenjivanjem i usvajanjem ciljanih poticaja kojima se potiču ulaganja i rast te jača konkurentnost EU-a na globalnoj razini, u skladu s prijedlozima iz Draghijeva izvješća;

57.poziva Komisiju da provede daljnje studije o troškovnoj učinkovitosti različitih vrsta poreznih poticaja za istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se povećala konkurentnost EU-a na globalnoj razini, u skladu s prijedlozima iz Draghijeva izvješća, pri čemu bi trebala osigurati da su ti poticaji dobro osmišljeni za postizanje postavljenih ciljeva politike, bez narušavanja poreznih prihoda i doprinosa riziku od izbjegavanja plaćanja poreza; poziva Komisiju da istraži različita rješenja i mehanizme za podupiranje istraživanja i razvoja za start-up poduzeća, uključujući, među ostalim, prenosive porezne kredite, u koordiniranom pristupu s državama članicama i na temelju zajedničkih kriterija, kako bi se poboljšala dostupnost i učinkovitost takvih mjera; poziva Komisiju da dodatno procijeni prekogranične učinke takvih poticaja u drugim državama članicama, uključujući rizike od izbjegavanja plaćanja poreza; naglašava potrebu za širom dostupnošću poreznih poticaja, kao što su porezne olakšice, krediti, ubrzana amortizacija i povećani odbici; u tom pogledu poziva Komisiju da donese preporuke i pravilno integrira porezne poticaje, po potrebi posebno one povezane s istraživanjem i razvojem, a da se pritom ne pogoršaju gospodarske asimetrije u EU-u; naglašava da bi bilo mudro uskladiti poticaje za inovacije, istraživanje i razvoj s prilagođenim poticajima za ulaganja; poziva na pojačanu suradnju i povjerenje među državama članicama te promicanje jednakih uvjeta za e-trgovinu, digitalne usluge i druge brzorastuće sektore;

58.naglašava da je važno osigurati da porezni poticaji ostanu potpuno u skladu s postojećim okvirom EU-a za državne potpore; ističe ulogu okvira EU-a za državne potpore u očuvanju poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu te osiguravanju pravne sigurnosti i jednakih uvjeta za sve države članice;

° °

59.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.