1.naglašava potrebu za modelom koji će biti otporan na promjene u budućnosti i u kojem će se zadržati temeljna načela novog zakonodavnog okvira, pri čemu će se istodobno integrirati novi prioriteti politika i zaključci evaluacije provedene 2022., posebno u pogledu održivosti, digitalizacije i poboljšanog nadzora tržišta; naglašava da bi revizija trebala koristiti i potrošačima i poduzećima;

2.ističe potrebu za novim zakonodavnim okvirom usklađenim s općim ciljevima povećanja pravne sigurnosti i transparentnosti, i za potrošače i za poduzeća, kao i za jačanjem konkurentnosti i izvršenja zakonodavstva EU-a racionalizacijom postupaka usklađivanja, bez snižavanja standarda sigurnosti ili kvalitete; naglašava da bi trebalo težiti pojednostavnjenju kako bi se smanjila nepotrebna administrativna opterećenja, bez ugrožavanja dogovorenih ciljeva politike ili slabljenja zaštite potrošača;

3.poziva na reviziju kako bi se osigurala dosljednost u cijelom zakonodavstvu EU-a o proizvodima, među ostalim s Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda, Direktivom o odgovornosti za proizvode, Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode, Aktom o umjetnoj inteligenciji Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) (SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj). i Aktom o digitalnim uslugama, te kako bi se osiguralo slobodno kretanje sigurnih i sukladnih proizvoda na unutarnjem tržištu; poziva Komisiju da revidira i po potrebi ažurira uloge i odgovornosti gospodarskih subjekata i njihove odgovarajuće obveze u skladu s Odlukom br. 768/2008/EZ, kako bi se povećala pravna sigurnost, ojačala zaštita potrošača i osiguralo da gospodarski subjekti iz EU-a mogu ravnopravno djelovati na unutarnjem tržištu i u odnosu na poduzeća izvan EU-a;

4.ističe da odgovornoj osobi u EU-u koja djeluje u ime trgovaca izvan EU-a za sukladnost proizvoda često nedostaju kapaciteti za pružanje pravne zaštite ili naknade potrošačima, posebno kada djeluje kao ovlašteni zastupnik; nadalje, prepoznaje nedostatak usklađenih zahtjeva kojima bi se osiguralo da ti akteri mogu ispuniti svoje obveze; potiče Komisiju da ubrza svoju detaljnu procjenu djelotvornosti odredbi o „odgovornoj osobi za proizvode koji se stavljaju na tržišta Unije”, oslanjajući se također na rezultate privremenog izvješća o članku 4. Uredbe o nadzoru tržišta; poziva Komisiju da razmotri uvođenje obveze za trgovce izvan EU-a da imenuju odgovornu osobu u EU-u s povećanom pravnom i financijskom odgovornošću kako bi se osiguralo da potrošači ne ostanu bez pravne zaštite i kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti za poduzeća iz EU-a i poduzeća izvan EU-a; nadalje, potiče Komisiju da uspostavi operativne zahtjeve za odgovorne osobe, koji mogu uključivati aspekte povezane s njihovom ekonomskom solventnošću ili sposobnošću učinkovitog obavljanja povjerenih im zadaća;

5.naglašava da se novi zakonodavni okvir mora razvijati kako bi se poduprla integracija zahtjeva u pogledu kružnog gospodarstva i digitalizacije, kako je istaknuto u provjeri primjerenosti i evaluaciji novog zakonodavnog okvira; napominje da to podrazumijeva i da se osigura da se ocjenjivanjem sukladnosti učinkovito rješavaju izazovi koje predstavljaju tehnologije koje brzo napreduju, kao što su ažuriranja softvera i hardvera, povezivost proizvoda i umjetna inteligencija, a koje mogu izmijeniti osnovne značajke proizvoda nakon njihova stavljanja na tržište, uz istodobno podupiranje konkurentnosti i pojednostavnjenih postupaka usklađivanja;

6.poziva Komisiju da osigura pravilnu primjenu novog zakonodavnog okvira, koji mora biti u skladu s postojećim zakonodavstvom Unije, što se odnosi i na odredbe kojima se jača zaštita potrošača u pogledu upotrebe umjetne inteligencije i automatiziranog donošenja odluka; u tom pogledu podsjeća na postojeće odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj). i Akta o umjetnoj inteligenciji prema kojima potrošači moraju biti jasno informirani kada se odluke donose s pomoću umjetne inteligencije ili automatizirane obrade, posebno kada je riječ o osobnim podacima, te bi u takvim slučajevima trebali imati mogućnost zatražiti ljudsku intervenciju;

7.naglašava važnost učinkovite i dosljedne provedbe Uredbe o nadzoru tržišta kao temelja novog zakonodavnog okvira; ističe ključnu ulogu nacionalnih tijela za nadzor tržišta u jamčenju sigurnosti i sukladnosti proizvoda koji se stavljaju na tržište EU-a, uključujući one koji se prodaju putem interneta; poziva na jačanje njihovih operativnih kapaciteta i koordinacije, i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, posebno boljim planiranjem koje se temelji na riziku i zajedničkim djelovanjima te poziva Komisiju da procijeni potrebu za tijelom EU-a za nadzor tržišta; ističe potrebu da se osiguraju odgovarajući resursi za tijela za nadzor tržišta, poboljšanu suradnju, poboljšanu razmjenu informacija i upotrebu digitalnih alata; potiče Komisiju i države članice da nastave podupirati mehanizme suradnje kao što je Mreža EU-a za sukladnost proizvoda te da osiguraju dosljedne prakse za izvršenje zakonodavstva u svim sektorima i preko granica, kako bi se osigurao dobro funkcionirajući sustav nadzora tržišta, što je ključno za zaštitu potrošača, pošteno tržišno natjecanje i povjerenje u jedinstveno tržište;

8.napominje da evaluacija Uredbe o nadzoru tržišta još nije dio revizije novog zakonodavnog okvira, ali bi ona trebala biti dovršena do prosinca 2026. zajedno s prijedlogom revizije; naglašava da Uredba o nadzoru tržišta ima ključnu ulogu u poboljšanju djelotvornosti nadzora tržišta diljem EU-a; predlaže zadržavanje primjene procjene rizika na temelju Uredbe o nadzoru tržišta kako bi se utvrdili visokorizični proizvodi i pratila povijest sukladnosti gospodarskih subjekata, posebno onih iz trećih zemalja; poziva Komisiju da procijeni izvedivost sustava uzbunjivanja koji se temelji na riziku, a koji bi se primjenjivao na subjekte koji su prošlosti imali loše rezultate u pogledu sukladnosti, s ciljem omogućivanja pojačanog praćenja nadzora tržišta; predlaže uvođenje proaktivnijeg i digitalno osposobljenog nadzornog mehanizma koji bi bio povjeren nacionalnim tijelima koja su imenovale države članice s ciljem osiguravanja djelotvornijeg i dosljednijeg nadzora; u tom kontekstu naglašava važnost ažuriranja Uredbe o nadzoru tržišta kako bi se racionaliziralo i standardiziralo djelovanje tijela za nadzor tržišta i razmjena informacija u EU-u; preporučuje izradu ključnih pokazatelja uspješnosti za sustavno i objektivno ocjenjivanje sukladnosti;

9.ističe prednosti horizontalne i interoperabilne digitalne putovnice za proizvode kao alata koji može pružiti pristup usklađenim informacijama o karakteristikama proizvoda, sukladnosti proizvoda, lancima opskrbe, energetskoj učinkovitosti, detaljnim podacima o rezultatima u pogledu održivosti te ključnim podacima o sastavu proizvoda, trajnosti, mogućnosti popravka, mogućnosti ponovne uporabe, mogućnosti recikliranja, troškovima održavanja te cijeni i dostupnosti rezervnih dijelova; napominje da se, kada je riječ o konkretnim informacijama koje treba uključiti u digitalnu putovnicu za proizvode, mora uzeti u obzir kategorija proizvoda s različitim pravima pristupa ovisno o uključenim akterima; smatra da bi digitalna putovnica za proizvode trebala postati glavna točka za potrošače, nadležna tijela i poduzeća duž cijelog lanca vrijednosti;

10.smatra da bi digitalna putovnica za proizvode trebala zamijeniti postojeće izjave o sukladnosti kako bi se racionalizirali zahtjevi u pogledu sukladnosti; u tom kontekstu pozdravlja predstojeću Uredbu o sigurnosti igračaka kojom će se gospodarskim subjektima omogućiti da se u potpunosti oslone na digitalnu putovnicu za proizvode umjesto sastavljanja izjava o sukladnosti;

11.naglašava vrijednost digitalne putovnice za proizvode u osnaživanju potrošača da donose informirane odluke, čime se jača povjerenje potrošača i olakšavaju kružni tokovi proizvoda; ističe njezin potencijal za podupiranje održive potrošnje u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima EU-a te za doprinos angažmanu potrošača radi promicanja održivog gospodarstva na jedinstvenom tržištu;

12.naglašava da bi horizontalna digitalna putovnica za proizvode znatno doprinijela poboljšanju rada tijela za nadzor tržišta i carinskih tijela jer bi se njome u okviru ocjenjivanja sukladnosti omogućila učinkovita provjera osnovnih informacija o sukladnosti proizvoda; naglašava da bi tijela za nadzor tržišta trebala osigurati da gospodarski subjekti uvijek pružaju potrebne podatke i da oni ostanu stalno dostupni potrošačima, javnim tijelima, subjektima koji obnavljaju proizvode i serviserima, u skladu s rokovima, pravima pristupa i drugim relevantnim odredbama utvrđenima u odgovarajućem zakonodavstvu; naglašava da bi Komisija, kako bi se olakšala provedba digitalne putovnice za proizvode, relevantnim gospodarskim subjektima, posebno MSP-ovima, trebala pružiti prilagođenu pomoć, jasne smjernice, pojednostavnjene postupke i alate za izgradnju kapaciteta;

13.poziva Komisiju da uspostavi ambicioznu strategiju za osiguravanje interoperabilnosti između digitalne putovnice za proizvode i postojećih baza podataka, uključujući sustav brzog uzbunjivanja EU-a (Safety Gate), informacijski i komunikacijski sustav za nadzor tržišta, Certex i budući centar EU-a za carinske podatke, kao i s mehanizmima razvijenima u okviru Uredbe o zaštiti potrošača; smatra da bi podaci sadržani u digitalnoj putovnici za proizvode trebali biti strojno čitljivi i lako prenosivi između tih sustava, kako bi se osiguralo da se proizvodi koje neko tijelo za nadzor tržišta ili carinsko tijelo utvrdi kao nesigurne ili nesukladne automatski označavaju u svim sustavima;

14.poziva Komisiju da procijeni izvedivost postupne integracije digitalne putovnice za proizvode u novi zakonodavni okvir kao horizontalnog zahtjeva za sve relevantne proizvode koji se stavljaju na raspolaganje na tržištu EU-a; napominje, međutim, da je digitalna putovnica za proizvode još uvijek u ranoj fazi razvoja i da zahtijeva postupan pristup kako bi se osiguralo da se gospodarski subjekti mogu prilagoditi primjenjivim zahtjevima, s ciljem postizanja potpune provedbe;

15.uviđa da razna poduzeća aktivno razvijaju rješenja za digitalnu putovnicu za proizvode prilagođena rabljenoj robi i da su tehnološki alati za praćenje životnog ciklusa takvih proizvoda već dostupni; poziva Komisiju da ocijeni te inicijative i razmotri bi li postupno uvođenje digitalne putovnice za proizvode za rabljene proizvode, nakon što se digitalna putovnica za nove proizvode u potpunosti provede, doprinijelo promicanju poslovnih modela kružnog gospodarstva, izgradnji povjerenja potrošača, podupiranju okolišnih ciljeva, uz istodobno poštovanje sigurnosnih standarda, na način da se tijelima za nadzor tržišta i potrošačima omogući da procjenjuju legitimnost, kvalitetu i učinkovitost rabljenih proizvoda; međutim, naglašava specifičnu situaciju u vezi s rabljenim proizvodima, pri čemu sposobnost prodavatelja, često potrošača, da ispravno ažurira digitalnu putovnicu za proizvode može biti ograničena; stoga napominje da bi gospodarskim subjektima kao što su subjekti koji obnavljaju proizvode, subjekti koji se bave ponovnom proizvodnjom i uvoznici rabljene robe moglo biti teško doći do izvornih informacija; poziva Komisiju da razmotri digitalnu putovnicu za proizvode i povezane zahtjeve u području kružnih proizvoda te da procijeni kako se njima može najbolje promicati kružno gospodarstvo;

16.smatra da bi se digitalna putovnica za proizvode trebala implementirati na način kojim se gospodarskim subjektima pruža potpora pojednostavnjenjem njihovih obveza u pogledu usklađenosti, omogućavanjem da se više obveznih informacija prenosi u digitalnom obliku, smanjenjem zahtjeva u pogledu informacija u papirnatom obliku i pružanjem jedinstvenog alata za sve zahtjeve u pogledu usklađenosti proizvoda i informacija; međutim, naglašava da bi se informacije koje su od ključne važnosti za jamčenje sigurnosti potrošača također trebale pružati u papirnatom obliku jer nemaju svi potrošači potrebnu digitalnu pismenost ili tehnička sredstva za pristup takvim informacijama;

17.potvrđuje da je oznaka CE korisna jer proizvođačima omogućuje da dokažu sukladnost proizvoda, koju zatim mogu ocijeniti tijela za nadzor tržišta; prepoznaje potrebu za poboljšanjem osviještenosti o oznaci CE i rizike krivog shvaćanja oznaka u smislu sigurnosti i kvalitete; ističe da bi, kako bi se izbjegle pogrešne predodžbe i pojednostavnio protok informacija putem digitalne putovnice za proizvode, Komisija trebala procijeniti izvedivost primjene oznake CE na načine koji su primjereni za različite kategorije proizvoda te procijeniti treba li oznaku CE staviti u fizičkom obliku na proizvod ili je samo izraziti putem digitalne putovnice za proizvode;

18.poziva Komisiju da razmotri pojednostavnjenje relevantnih informacija o oznaci CE putem digitalne putovnice za proizvode, kako bi se povećala transparentnost i pružile sveobuhvatne informacije o proizvodu; smatra da bi Komisija trebala pojačati napore kako bi osigurala da nosači podataka za digitalne putovnice za proizvode (kao što su QR kodovi, crtični kodovi ili RFID-ovi) uključe odgovarajuće i razmjerne tehničke sigurnosne mjere usmjerene na znatno smanjenje rizika od krivotvorenja specifičnih za svaku kategoriju proizvoda, kako bi se zajamčila autentičnost i cjelovitost podataka, spriječilo neovlašteno kopiranje i ojačali mehanizmi za nadzor tržišta, čime bi se doprinijelo većoj održivosti i boljoj zaštiti potrošača;

19.poziva Komisiju da ocijeni moguću upotrebu usklađenih metodologija u digitalnoj putovnici za proizvode za mjerenje utjecaja na okoliš, trajnosti i učinkovitosti, kako bi se podržala moguća uspostava pokazatelja održivosti na razini EU-a prilagođenih značajkama svakog proizvoda, uz uključivanje relevantnih parametara, kao što su sljedivost, mogućnost recikliranja i učinkovitost u pogledu kružnosti; naglašava da bi taj indeks trebao biti izravno i lako dostupan putem digitalne putovnice za proizvode preko nosača podataka, kao što je QR kod, stavljenog na proizvod, čime bi se potrošačima omogućio pristup jasnim, strukturiranim, standardiziranim i provjerljivim informacijama o proizvodu i time povećalo povjerenje i osviještenost potrošača; smatra da bi od toga imala koristi i poduzeća iz EU-a jer bi se primjenom usklađenih metodologija olakšao razvoj njihovih vlastitih indeksa održivosti i smanjili troškovi usklađivanja, dok bi im veća transparentnost omogućila da budu konkurentni na temelju kvalitete i održivosti, a ne cijene ili obujma;

20.naglašava potrebu za objedinjavanjem digitalne putovnice za proizvode s načelima hijerarhije otpada na način koji bi se mogao poduprijeti odgovarajućim pokazateljima te prednost tako dati ponovnoj uporabi u odnosu na recikliranje; ističe da se treba pobrinuti za to da proizvođači zadrže ključne podatke o proizvodu tijekom duljih razdoblja;

21.podupire usklađivanje novog zakonodavnog okvira sa širim inicijativama EU-a kojima se promiču održivost, mogućnost popravka i dizajn proizvoda s produljenim vijekom trajanja, kao što su one usmjerene na ekološki dizajn, pravo na popravak, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju, ali i Uredba o normizaciji i Okvirna direktiva o otpadu Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/98/oj)., čime se potrošače potiče na prelazak s neodrživih obrazaca potrošnje, istodobno osiguravajući da će se revizijom novog zakonodavnog okvira potaknuti digitalizacija i pojednostavnjeni postupci te povećati konkurentnost poduzeća iz EU-a;

22.poziva Komisiju da procijeni izvedivost integracije programa proširene odgovornosti proizvođača u novi zakonodavni okvir kako bi se usvojio usklađeni okvir koji bi mogao uključivati mjere kao što su financijski poticaji i vaučeri za popravak; smatra da bi Komisija trebala ocijeniti može li se jasnim definicijama i razgraničenjima odgovornosti unutar novog zakonodavnog okvira spriječiti preklapanja i osigurati da odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača jačaju i ne dupliciraju sektorsko zakonodavstvo i zakonodavstvo o otpadu, ali i potaknuti konkurentnost pojednostavljenjem zahtjeva za sukladnost, u prvom redu za lokalno proizvedenu robu s manjim okolišnim otiskom, te povećati transparentnost i zajamčiti pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu;

23.čvrsto vjeruje da je trajnost ključna za promicanje visokokvalitetnih i dugovječnih proizvoda te da bi, u skladu s Uredbom o ekološkom dizajnu održivih proizvoda, novi zakonodavni okvir trebao težiti tomu da proizvođači na raspolaganje stavljaju rezervne dijelove i usluge održavanja tijekom duljeg razdoblja ovisno o kategorijama proizvoda, čime bi osigurali da će proizvodi ostati funkcionalni i smanjili učestalost preuranjenog odlaganja;

24.nadalje, poziva Komisiju da u okviru novog zakonodavnog okvira uspostavi usklađene odredbe o recikliranju i pravilnom odlaganju proizvoda na kraju njihova životnog ciklusa, uzimajući pritom u obzir zahtjeve utvrđene u Uredbi o ekološkom dizajnu održivih proizvoda i Okvirnoj direktivi o otpadu; predlaže da to uključi i odredbe povezane s programima povrata i namjenskim mjerama potpore za promicanje obnove, ponovne uporabe i održivog upravljanja digitalnim uređajima i drugim proizvodima;

25.izražava zabrinutost zbog ekološkog, društvenog i gospodarskog utjecaja brze i ultrabrze mode te zbog njihovih stvarnih i potencijalnih posljedica za zaštitu potrošača; ističe da su takve prakse veliki izazov kada je riječ usklađenosti zakonodavstva Unije o proizvodima te da mogu otvoriti pitanja u pogledu poštenog tržišnog natjecanja; sa zabrinutošću napominje da mnogi proizvodi koji se stavljaju na tržište ne ispunjavaju zahtjeve EU-a u pogledu kemikalija i sigurnosti te da se pritom gospodarski subjekti često suočavaju s problemom ograničene odgovornosti; poziva Komisiju da procijeni izvedivost uvođenja jasnih i usklađenih definicija „brze mode” i „ultrabrze mode” kako bi se uklonili specifični rizici povezani s tim poslovnim modelima, osigurali jednaki uvjeti za sve sudionike na tržištu i spriječila regulatorna fragmentacija unutarnjeg tržišta; nadalje, poziva Komisiju da ocijeni odredbe kojima bi se osigurala dostupnost u potpunosti učinkovitih alata za reagiranje na izazove koje podrazumijeva širenje „ultrabrzih” proizvoda i proizvoda niske kvalitete, uključujući strože postupke ocjenjivanja sukladnosti i unaprjeđene alate za provedbu, te tako stvorilo unutarnje tržište koje jamči najvišu razinu zaštite potrošača i istodobno omogućuje razvoj inovativnih proizvoda i ideja te smanjuje svako nepotrebno administrativno opterećenje odgovornih poduzeća i sukladnih proizvoda;

26.u prvom redu ističe da treba uspostaviti usklađene definicije aktera kao što su „subjekt koji se bavi ponovnom proizvodnjom”, „subjekt koji obnavlja proizvode”, „serviser” ali i, po potrebi, drugih novih aktera u socijalnom, ekonomskom i kružnom gospodarstvu; napominje da se takvi akteri, u nedostatku zajedničkih definicija, mogu pogrešno klasificirati kao proizvođači ili uvoznici te se stoga mogu smatrati nesukladnima s obvezama koje se primjenjuju na dotične kategorije, zbog čega bi mogli biti podložni sankcijama; smatra da bi takve definicije trebale biti razmjerne i da će se njima uvesti veća pravna sigurnost i transparentnost u pogledu prava i obveza tih gospodarskih aktera; smatra da te definicije treba uskladiti s definicijama odgovarajućih aktivnosti iz Uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda, ako postoje, kako bi se osigurala ujednačena primjena zahtjeva održivosti;

27.ističe da bi se pri utvrđivanju zajedničkih definicija trebale uzeti u obzir specifične obveze koje svi gospodarski subjekti, uključujući subjekte koji obnavljaju proizvode i servisere, te drugi novi gospodarski subjekti razumno mogu ispuniti s obzirom na prirodu i ograničenja svojih poslovnih modela; smatra da bi veća pravna jasnoća mogla pomoći u poticanju razvoja tržišta rabljenih proizvoda i doprinijeti održivijem i otpornijem modelu potrošnje, s posebnim koristima za MSP-ove i lokalne gospodarske aktivnosti; u tom smislu naglašava važnost pravila utvrđenih u okviru prava na popravak za olakšavanje popravka i povećanje privlačnosti za potrošače;

28.prepoznaje važnost većeg povjerenja potrošača u rabljene proizvode i poziva na to se na razini EU-a uspostavi mehanizam certificiranja za subjekte koji obnavljaju proizvode i servisere; smatra da bi se takav mehanizam trebao temeljiti na zajedničkim metodologijama, koje bi trebalo razviti uzimajući u obzir lokalne posebnosti, s ciljem olakšavanja razvoja održivih i konkurentnih poslovnih modela kojima se također potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u EU-u;

29.uviđa da se novim zakonodavnim okvirom neovisnim subjektima koji obnavljaju proizvode ne omogućuje pristup tehničkoj dokumentaciji ili izjavama o sukladnosti; naglašava da taj nedostatak pristupa otežava zakonito i sigurno obnavljanje proizvoda, posebno kada je riječ o složenim proizvodima kao što su elektronika i strojevi, kada je takav pristup potreban za osiguravanje sukladnosti; smatra da bi se taj problem mogao riješiti digitalnom putovnicom za proizvode jer bi se akterima uključenima u zakonite aktivnosti servisa i obnove proizvoda omogućio pristup relevantnim informacijama o sukladnosti i sigurnosti potrebnima za zakonitu ponovnu uspostavu sukladnosti proizvoda; smatra da bi takav pristup trebao biti ograničen na ono što je nužno kako bi se zajamčila sigurnost i omogućilo pravilno obavljanje njihovih zadaća, uz istodobno uzimanje u obzir zaštite poslovno osjetljivih informacija;

30.naglašava potrebu za uvođenjem jasne i usklađene definicije „znatne izmjene” koja se može koristiti kao osnova za zakonodavstvo povezano s određenim proizvodom i koja omogućava razlikovanje od rutinskih popravaka ili rutinskih održavanja; smatra da bi se standardiziranim postupkom procjene za utvrđivanje znatnosti izmjene povećala pravna sigurnost i pružila potpora gospodarskim subjektima u sektoru rabljenih proizvoda; smatra da postoji hitna potreba za izradom smjernica koje podliježu redovitom preispitivanju zajedničkih postupaka obnove i popravka, posebno za elektroničke uređaje, kao što je zamjena zaslona, baterija ili kamera, uključujući navođenje kompatibilnih komponenti, kako bi se uvela pretpostavka sukladnosti s primjenjivim zakonodavstvom, a time potaknuo razvoj kružnih poslovnih modela i podupro rad relevantnih tijela i gospodarskih subjekata;

31.ističe velik gospodarski potencijal ponovne prodaje, koja uključuje subjekte koji obnavljaju proizvode, servisere i druge nove aktere, kao održivu alternativu neodrživim modelima potrošnje; poziva Komisiju i tijela za zaštitu potrošača da provode kampanje za podizanje razine osviještenosti o prednostima alternativa, tj. ponovne upotrebe i ponovne prodaje;

32.smatra da su usklađene norme ključan element jedinstvenog tržišta kojim se podupiru ciljevi od javnog interesa utvrđeni u pravu EU-a; ističe da je Komisija odgovorna za izdavanje zahtjeva za normizaciju radi zaštite interesa potrošača, zdravlja, sigurnosti, okoliša i sigurnosti podataka kao i radi poticanja socijalne uključenosti, podupiranja konkurentnosti, poticanja inovacija, smanjenja nepotrebnih administrativnih opterećenja i pojednostavnjenja postupaka usklađivanja; u tom kontekstu napominje da je na europskim organizacijama za normizaciju da odgovore na takve zahtjeve, s ciljem uzimanja u obzir općeg javnog interesa, kako je utvrđeno u pravnim aktima EU-a, te da doprinesu promicanju strateških prioriteta Unije, uključujući prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo, povećanje učinkovitosti resursa i razvoj modela kružnog gospodarstva;

33.pozdravlja činjenicu da se u strategiji jedinstvenog tržišta prepoznaje da se poduzeća i dalje suočavaju s izazovima zbog nepostojanja ili kasne dostupnosti pravodobnih i učinkovitih usklađenih normi, što dovodi do većih troškova, pravne nesigurnosti, smanjene konkurentnosti, oslabljenog nadzora tržišta i sporijeg usvajanja novih tehnologija; konstatira da je to slučaj i u sektorima koji se brzo razvijaju, kao što je umjetna inteligencija; izražava zabrinutost zbog toga što bi se, u nedostatku odgovarajućih i primjenjivih normi u trenutku primjene novog zakonodavstva, proizvođači i inovatori mogli suočiti s negativnim posljedicama, baš kao i potrošači, s obzirom na to da proizvođači mogu samocertificirati svoje proizvode u skladu s netočnim klasifikacijama rizika, čime se u pitanje dovodi ostvarivanje ciljeva prava Unije te ugrožava zaštita korisnika;

34.ističe da su kašnjenja u citiranju usklađenih normi u Službenom listu Europske unije i dalje velik problem za razne sudionike na tržištu i potrošače te da ograničavaju sposobnost tijela nadležnih za nadzor tržišta za ostvarivanje ciljeva sukladnosti; poziva Komisiju da utvrdi maksimalne rokove za zahtjeve za normizaciju i da pojednostavni postupak normizacije;

35.ističe važnost normizacije u promicanju slobodnog kretanja robe i smanjivanju prepreka na unutarnjem tržištu kao i u jačanju konkurentnosti europskih poduzeća olakšavanjem usklađenosti s pravom Unije; u tom kontekstu ističe koristi dugogodišnjeg javno-privatnog partnerstva između europskih institucija i europskih organizacija za normizaciju, koje se pokazalo kao ključno za razvoj sigurnijih proizvoda, bolje usklađenih s ciljevima digitalne i zelene tranzicije, te koje istodobno osigurava da su norme tržišno orijentirane i stoga razvijene kao odgovor na tržišne potrebe i inovacije, pri čemu nema ugrožavanja sigurnosti potrošača;

36.ističe važnost normizacije za međunarodnu konkurentnost europskih poduzeća; poziva Komisiju da uloži veće napore u koordinaciju zajedničkog europskog pristupa stajalištima na međunarodnim forumima za normizaciju za sve proizvode koji podliježu međunarodnim normama; smatra da bi zajednički europski pristup mogao biti od presudne važnosti za poboljšanje europske koordinacije i međunarodnog angažmana u području normizacije s globalnim partnerima sličnih stavova; naglašava da bi usvajanje međunarodnih normi trebalo olakšati ako su usklađene s političkim ciljevima i strateškim interesima EU-a kako bi se otvorila dodatna tržišta za europske proizvode, izbjeglo nepotrebno udvostručavanje, promicala dosljednost u globalnom regulatornom okruženju i olakšala međunarodna trgovina;

37.ističe da bi se revizijom novog zakonodavnog okvira trebalo doprinijeti većoj transparentnosti i učinkovitosti postupka normizacije, i u fazi razvoja i fazi provedbe, što uključuje dodjelu sredstava EU-a europskim organizacijama za normizaciju; podsjeća na to da je osiguravanje znatne, dugoročne i stabilne financijske potpore za organizacije civilnog društva i MSP-ove od presudne važnosti za olakšavanje njihova učinkovitog sudjelovanja u postupku normizacije; smatra da bi reviziju novog zakonodavnog okvira trebalo provesti usporedno s revizijom Uredbe o normizaciji;

38.ističe da je važno zadržati načelo prema kojemu postupci ocjenjivanja sukladnosti služe za provjeru sukladnosti proizvodâ s primjenjivim zahtjevima utvrđenima u zakonodavstvu EU-a o sukladnosti u okviru novog zakonodavnog okvira; smatra da su se takvi postupci pokazali kao uspješni u jamčenju sigurnosti, svojstava i pouzdanosti proizvoda te da su istodobno doprinijeli usklađivanju pravila unutarnjeg tržišta; naglašava, međutim, da je potrebno ocijeniti preispitivanje funkcioniranja i jasnoće postojećih modula za ocjenjivanje sukladnosti, s obzirom na trajnu pravnu nesigurnost, nedosljednu primjenu u različitim sektorima i nove rizike koji proizlaze iz tehnološkog razvoja, kao što su povezani proizvodi; smatra da bi se takvo preispitivanje trebalo provoditi u skladu s načelom da bi potreban postupak ocjenjivanja sukladnosti trebao biti određen na temelju razine rizika povezane s proizvodom; poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u rješavanje tih problema, među ostalim boljim nadzorom tržišta, ažuriranim normama i pojednostavljenim postupcima za gospodarske subjekte, posebno MSP-ove, čime bi se osigurao sustav otporan na buduće promjene;

39.naglašava da prijavljena tijela moraju djelovati na kompetentan, nepristran i neovisan način; izražava zabrinutost zbog znatnih razlika među državama članicama u načinu na koji se ocjenjuju njihove nadležnosti, što dovodi do trajne pravne nesigurnosti i različitih praksi; izražava žaljenje zbog toga što u nekim slučajevima prijavljena tijela izdaju potvrde o sukladnosti bez odgovarajuće provjere pune usklađenosti sa svim relevantnim odredbama primjenjivih sukladnih normi, što može ozbiljno ugroziti vjerodostojnost normizacijskog sustava i uvelike ometati učinkovit rad tijela za nadzor tržišta; predlaže da Komisija istraži mogućnost obvezne akreditacije prijavljenih tijela kako bi se zajamčila njihova stručnost, nepristranost i neovisnost u svim državama članicama; smatra da je to ključno kako bi se riješio problem različitih praksi, povećala pravna sigurnost i ojačalo povjerenje u sustav ocjenjivanja sukladnosti;

40.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.