P10_TA(2025)0262Okvir za postizanje klimatske neutralnostiAmandmani koje je donio Europski parlament 13. studenoga 2025. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1119 o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti (COM(2025)0524 – C10-0137/2025 – 2025/0524(COD)) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 60. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A10-0223/2025).(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)Tekst koji je predložila KomisijaIzmjenaAmandman 1Prijedlog uredbeUvodna izjava 2.

(2)Donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća5 Unija je u zakonodavstvo uključila obvezujući cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. kako bi se emisije do te godine smanjile na nultu neto stopu, kao i cilj postizanja negativnih emisija nakon toga, utvrdila je obvezujući prijelazni klimatski cilj Unije za 2030. i predvidjela utvrđivanje prijelaznog klimatskog cilja na razini Unije za 2040.

(2)Donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća5 Unija je u zakonodavstvo uključila obvezujući cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. kako bi se emisije stakleničkih plinova do te godine smanjile na nultu neto stopu, kao i cilj postizanja negativnih emisija nakon toga. Tom je uredbom također utvrđen obvezujući prijelazni klimatski cilj Unije za 2030. i zahtijeva se utvrđivanje prijelaznog klimatskog cilja na razini Unije za 2040.

__________________

5 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1119/oj).

Amandman 2Prijedlog uredbeUvodna izjava 3.

(3)Uzimajući u obzir znanstvene savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i na temelju detaljne procjene učinka, Komisija je za 2040. predstavila preporučeni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990. u svojoj Komunikaciji od 6. veljače 2024. naslovljenoj „Osiguravanje naše budućnosti: Klimatski cilj EU-a za 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. uz izgradnju održivog, pravednog i prosperitetnog društva6.

(3)Uzimajući u obzir znanstvene savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene („Savjetodavni odbor”) i na temelju detaljne procjene učinka, Komisija je za 2040. predstavila preporučeni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990. u svojoj komunikaciji od 6. veljače 2024. naslovljenoj „Osiguravanje naše budućnosti: Klimatski cilj EU-a za 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. uz izgradnju održivog, pravednog i prosperitetnog društva6.

__________________

6 COM(2024) 63 final.

Amandman 3Prijedlog uredbeUvodna izjava 4.

(4)Kako bi predložila klimatski cilj Unije za 2040., Komisija je razmotrila najbolje dostupne i najnovije znanstvene dokaze, uključujući najnovija izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Savjetodavnog odbora; društvene, gospodarske i okolišne učinke, uključujući troškove nedjelovanja; potreba da se osigura poštena i socijalno pravedna tranzicija za sve; troškovnu i ekonomsku učinkovitost; konkurentnost gospodarstva Unije, posebno malih i srednjih poduzeća i sektora koji su najviše izloženi izmještanju emisija ugljika; najbolje raspoložive, troškovno učinkovite, sigurne i skalabilne tehnologije; energetsku učinkovitost i načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, cjenovnu pristupačnost energije i sigurnost opskrbe; pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar njih; potreba da se osigura okolišna djelotvornost i napredak tijekom vremena; potrebu za dugoročnim održavanjem, upravljanjem i poboljšanjem prirodnih ponora, kao i za zaštitom i obnovom bioraznolikosti, među ostalim u morskom okolišu; potrebe za ulaganjima i prilike za ulaganja; međunarodna zbivanja i napore poduzete za ostvarenje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i konačnog cilja Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC); postojeće informacije o predviđenom okvirnom proračunu Unije za stakleničke plinove za razdoblje 2030. 2050.

(4)Kako bi predložila klimatski cilj Unije za 2040., Komisija je razmotrila najbolje dostupne i najnovije znanstvene dokaze, uključujući najnovija izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Savjetodavnog odbora; društvene, gospodarske i okolišne učinke, uključujući troškove nedjelovanja; potreba da se osigura poštena i socijalno pravedna tranzicija za sve; troškovnu i ekonomsku učinkovitost; konkurentnost gospodarstva Unije, posebno malih i srednjih poduzeća i sektora koji su najviše izloženi izmještanju emisija ugljika; najbolje raspoložive, troškovno učinkovite, sigurne i skalabilne tehnologije; energetsku učinkovitost, uključujući načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, cjenovnu pristupačnost energije i sigurnost opskrbe za sve države članice; pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar njih; potreba da se osigura okolišna djelotvornost i napredak tijekom vremena; potrebu za dugoročnim održavanjem, upravljanjem i poboljšanjem prirodnih ponora, kao i za zaštitom i obnovom bioraznolikosti, među ostalim u morskom okolišu; potrebe za ulaganjima i prilike za ulaganja; međunarodna zbivanja i napore poduzete za ostvarenje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i konačnog cilja Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC); postojeće informacije o predviđenom okvirnom proračunu Unije za stakleničke plinove za razdoblje 2030. 2050.

Amandman 4Prijedlog uredbeUvodna izjava 5.

(5)Za postizanje klimatskog cilja za 2040. nužno je, među ostalim, u potpunosti provesti dogovoreni okvir za 2030., osigurati i poduprijeti konkurentnost i otpornost europske industrije, osigurati tranzicijske putove koji se temelje na najboljim dostupnim, troškovno učinkovitim, sigurnim i skalabilnim tehnologijama, više se usmjeriti na pravednu tranziciju u kojoj nitko neće biti zapostavljen, osigurati pošteno tržišno natjecanje s međunarodnim partnerima, dekarbonizirati energetski sustav pomoću svih energetskih rješenja s nultim i niskim emisijama ugljika (uključujući obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju, energetsku učinkovitost, pohranu, hvatanje i skladištenje ugljika, hvatanje i upotrebu ugljika, uklanjanje ugljika, geotermalnu energiju i hidroenergiju te sve druge postojeće i buduće energetske tehnologije s nultom neto stopom emisija) i organizirati strateški dijalog o okviru za razdoblje nakon 2030. sa svim relevantnim sektorima. Planom za čistu industriju EU stvara uvjete za uspješnu tranziciju, s naglaskom na dekarbonizaciji i industrijskoj obnovi, uključujući mehanizme potpore za europsku industriju, bolji pristup javnom i privatnom financiranju, jednake uvjete na globalnoj razini i jasne poticajne uvjete za uvođenje i širenje čistih tehnologija radi jačanja industrijske konkurentnosti i inovacija u EU-u.

(5)Za postizanje klimatskog cilja za 2040. nužno je, među ostalim, u potpunosti provesti dogovoreni okvir politike za 2030., osigurati i pružiti potporu radi povećanja i podupiranja konkurentnosti i otpornosti europske industrije, osigurati održive prehrambene sustave, kao i otpornost ruralnih zajednica i sigurnost opskrbe hranom putem održivog i snažnog europskog poljoprivrednog sektora, osigurati tranzicijske putove koji se temelje na najboljim dostupnim, troškovno učinkovitim, sigurnim i skalabilnim tehnologijama i više se usmjeriti na pravednu tranziciju za pogođene regije, sektore i ranjiva kućanstva u kojoj nitko neće biti zapostavljen, primjerice putem potpore iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku tijekom prelaska na klimatsku neutralnost. Osim toga, ključno je osigurati pošteno tržišno natjecanje s međunarodnim partnerima i djelotvorno iskoristiti sve gospodarske instrumente EU-a kako bi se odvratile i suzbile nepoštene trgovinske prakse, dekarbonizirati energetski sustav s pomoću tehnološki neutralnog pristupa koji obuhvaća sva energetska rješenja s nultim i niskim emisijama ugljika (uključujući obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju, energetsku učinkovitost, pohranu, hvatanje i skladištenje ugljika, hvatanje i upotrebu ugljika, uklanjanje ugljika, geotermalnu energiju i hidroenergiju, održivu bioenergiju te sve druge postojeće i buduće energetske tehnologije s nultom neto stopom emisija), smanjiti ovisnosti o uvozu i diversificirati izvore kritičnih sirovina EU-a te organizirati strateški dijalog o okviru za razdoblje nakon 2030. sa svim relevantnim sektorima, što uključuje industriju i promet.

Amandman 5Prijedlog uredbeUvodna izjava 5.a (nova)

(5a)U svojim zaključcima od 23. listopada 2025. Europsko vijeće navelo je da su povećanje konkurentnosti Unije, jačanje njezine otpornosti i postizanje napretka u pogledu zelene tranzicije ciljevi koji se međusobno nadopunjuju i moraju se ostvarivati zajedno te je pozvalo na hitno intenziviranje napora kako bi se osigurala opskrba priuštivom i čistom energijom te izgradila istinska energetska unija do 2030., među ostalim putem nove radne skupine za energetsku uniju, kao i na ubrzavanje rada na snižavanju cijena energije i podupiranju održive proizvodnje energije unutar Unije. Kako bi se osigurao troškovno učinkovit, pošten i pravedan, pragmatičan i socijalno uravnotežen prelazak na klimatsku neutralnost, uzimajući u obzir različite nacionalne okolnosti, ulaganja privatnog i javnog sektora, među ostalim putem financiranja sredstvima Unije, bit će ključni pokretač prelaska na čistu energiju, primjerice podupiranjem i ubrzavanjem uvođenja i komercijalizacije inovativnih tehnologija u državama članicama, podupiranjem pristupa industrijskoj obnovi i dekarbonizaciji, proizvodnjom čistih tehnologija i modernizacijom energetskih sustava, kao i pružanjem cjenovno pristupačnih rješenja u cijelom gospodarstvu i za građane u cijeloj Uniji. Planom za čistu industriju stvaraju se uvjeti za uspješnu tranziciju, s naglaskom na dekarbonizaciji i industrijskoj obnovi, što će doprinijeti povećanju potražnje za oznakom „proizvedeno u Europi”, i mehanizmima potpore za europsku industriju, uključujući banku za dekarbonizaciju industrije i novi pojednostavnjeni okvir za državne potpore.

Amandman 6Prijedlog uredbeUvodna izjava 5.aa (nova)

(5aa)Nadalje, Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 23. listopada 2025. podsjetilo i na hitnu potrebu za jačanjem zajedničkih napora kako bi se osigurala obnova, modernizacija i dekarbonizacija europske industrije na tehnološki neutralan način. U tom kontekstu je naglasilo da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti tradicionalnim industrijama, posebno automobilskoj, brodarskoj i zrakoplovnoj industriji te energetski intenzivnim industrijama, kao što su industrija čelika i metala, kemikalija, cementa, stakla i keramike te celuloze i papira, kako bi ostale otporne i konkurentne na globalnom tržištu i u zahtjevnom geopolitičkom okruženju. U tom pogledu pozdravilo je nedavni prijedlog Komisije o zaštiti europskog sektora čelika od nepoštenih učinaka globalnog viška kapaciteta. Pozdravilo je i namjeru Komisije da nastavi s revizijom koja je predviđena na temelju Uredbe o standardnim vrijednostima emisija CO2 za automobile i kombije te je pozvalo na brzo predstavljanje tog prijedloga, uzimajući u obzir tehnološku neutralnost i europski sadržaj. U tom kontekstu Europsko vijeće pozdravilo je i nedavno pismo predsjednice Komisije o klimi i konkurentnosti.

Amandman 7Prijedlog uredbeUvodna izjava 5.b (nova)

(5b)Plan za čistu industriju ujedno je usmjeren na bolji pristup javnom i privatnom financiranju, integrirano i povezano energetsko tržište Unije kojim se jamči energetska sigurnost, promicanje kružnoga gospodarstva, jednake uvjete na globalnoj razini, među ostalim putem djelotvorne provedbe mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama i njegova proširenja na robu niže u lancu, uvođenja mjera za sprečavanje izbjegavanja propisa i mjera za suzbijanje izmještanja emisija ugljika pri izvozu, i putem jasnih poticajnih uvjeta kao što su pojednostavnjeno izdavanje dozvola te uvođenje i širenje čistih tehnologija kako bi se ojačale konkurentska prednost Unije i industrijska konkurentnost, kao i inovacije u EU-u, uzimajući u obzir zahtjevno geopolitičko okruženje.

Amandman 8Prijedlog uredbeUvodna izjava 7.

(7)Prednost bi trebalo dati smanjenju emisija stakleničkih plinova na razini EU-a i upotpuniti to povećanim uklanjanjem, među ostalim pomoću prirodnih i tehnoloških rješenja. Pri izradi paketa politika za razdoblje nakon 2030. posebnu pozornost trebalo bi posvetiti doprinosu smanjenja bruto emisija u odnosu na prirodna i tehnološka uklanjanja. Trebalo bi uzeti u obzir značajke prirodnih uklanjanja, kao što su dobna struktura šuma, udio organskih tala, prirodna varijabilnost i nesigurnosti povezane s učincima klimatskih promjena, prirodnim nepogodama i promjenama u metodologijama. Prirodna i industrijska uklanjanja imat će sve važniju ulogu u gospodarstvu Unije u narednim desetljećima s obzirom na to da će se emisije i uklanjanja stakleničkih plinova trebati uravnotežiti najkasnije do 2050., a negativne emisije nakon toga. U kontekstu preispitivanja Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća7 2026. uvest će se poticaji, pri čemu Komisija namjerava predvidjeti uključivanje trajnog domaćeg uklanjanja ugljika u sustav EU-a za trgovanje emisijama („ETS EU-a”) kako bi se nadoknadile preostale emisije koje je teško smanjiti. Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva ima središnju ulogu u održivom i kružnom biogospodarstvu te potencijal za pružanje dugoročnih koristi za klimu i okoliš kojima se doprinosi prelasku gospodarstva EU-a na čistu energiju i smanjenju ovisnosti zamjenom fosilnih materijala.

__________________

7 Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/87/oj).

Amandman 9Prijedlog uredbeUvodna izjava 7.a (nova)

(7a)Iako su neke poticajne politike već provedene i njihov je učinak već vidljiv, to još nije slučaj za sve. Komisija bi trebala nastaviti jačati inicijative povezane s poticajnim okvirom i nastojati ubrzati njihovo donošenje kako bi se osigurali uvjeti za potporu europskoj industriji i građanima tijekom tranzicije, uz puno poštovanje prava Unije.

Amandman 10Prijedlog uredbeUvodna izjava 8.

(8)Unija ima uspostavljen regulatorni okvir za postizanje klimatskog cilja za 2030. Zakonodavstvo kojim se nastoji ostvariti taj cilj među ostalim obuhvaća Direktivu 2003/87/EZ kojom se uspostavlja ETS EU-a, Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća8 kojom se uspostavljaju nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. te Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća9 kojom se utvrđuju ciljevi za neto uklanjanje ugljika u sektoru korištenja zemljišta. Komisija bi trebala procijeniti kako bi trebalo izmijeniti relevantno zakonodavstvo Unije za postizanje klimatskog cilja za 2040. Pri osmišljavanju buduće strukture Komisija bi trebala pripremiti detaljne procjene učinka, uključujući učinke na konkurentnost i na mala i srednja poduzeća, te razmotriti poduzimanje potrebnih mjera, uključujući, prema potrebi, zakonodavne prijedloge. Trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir niz elemenata za olakšavanje postizanja cilja za 2040., uključujući mogući ograničeni doprinos cilju za 2040. u pogledu visokokvalitetnih međunarodnih jedinica u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma u drugoj polovini desetljeća 2030. 2040., u skladu s pravilima za obračun iz Pariškog sporazuma; ulogu trajnog uklanjanja na razini EU-a (hvatanje biogenih emisija sa skladištenjem ugljika (BioCCS) i izravno hvatanje iz zraka sa skladištenjem ugljika (DACCS)) u ETS-u EU-a; veću fleksibilnost među sektorima. Kako bi se procijenili društveni, gospodarski i okolišni učinci, buduća struktura trebala bi se temeljiti na pouzdanim procjenama učinka. Uz to bi trebala poticati konvergenciju, uzimajući u obzir pravednost i posebnosti država članica, uključujući otoke i najudaljenije regije.

(8)Unija ima uspostavljen regulatorni okvir za postizanje klimatskog cilja za 2030. Zakonodavstvo kojim se nastoji ostvariti taj cilj među ostalim obuhvaća Direktivu 2003/87/EZ kojom se uspostavlja ETS EU-a, Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća8 kojom se uspostavljaju nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. te Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća9 kojom se utvrđuju ciljevi za neto uklanjanje ugljika u sektoru korištenja zemljišta. Kako bi se osigurao neometan prijelaz na sustav EU ETS2, primjenu članka 30. točke (k) podtočke 2. podtočaka od (a) do (e) Direktive 2003/87/EZ trebalo bi odgoditi za jednu godinu. Komisija bi trebala procijeniti kako bi trebalo izmijeniti relevantno zakonodavstvo Unije za postizanje klimatskog cilja za 2040., uzimajući u obzir i smanjenje kapaciteta prirodnih ponora. Pri osmišljavanju okvira za razdoblje nakon 2030. Komisija bi trebala pripremiti detaljne procjene učinka, uzimajući u obzir svoju analizu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, geopolitičko okruženje, uključujući potrebu za osiguravanjem kapaciteta Unije i njezinih država članica za brzo povećanje i jačanje njihovih obrambenih kapaciteta uklanjanjem mogućih opterećenja uz istodobno zadržavanje poticaja za dekarbonizaciju industrije, učinke na konkurentnost, na mala i srednja poduzeća i energetski intenzivne industrije te učinke na troškove energije i potrebe za ulaganjima u državama članicama, i razmotriti poduzimanje potrebnih mjera, uključujući, prema potrebi, zakonodavne prijedloge.

__________________

8 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/842/oj).

9 Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/841/oj).

Amandman 11Prijedlog uredbeUvodna izjava 8.a (nova)

(8a)Trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir niz elemenata za olakšavanje postizanja klimatskog cilja za 2040., uključujući odgovarajući doprinos klimatskom cilju visokokvalitetnih međunarodnih jedinica za 2040. u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma, u drugom dijelu desetljeća 2031. – 2040., na način koji je ambiciozan i troškovno učinkovit te u skladu s računovodstvenim pravilima Pariškog sporazuma, uključujući pilot-razdoblje za pokretanje visokokvalitetnog i integritetnog međunarodnog tržišta kredita za razdoblje 2031. – 2035.; ulogu trajnog domaćeg uklanjanja (kao što su hvatanje biogenih emisija sa skladištenjem ugljika (BioCCS) i hvatanje i skladištenje ugljika izravno iz zraka (DACCS)) u ETS-u EU-a, uz osiguravanje okolišnog integriteta ETS-a EU-a, uključujući mogućnost skladištenja CO2 izvan Unije, prema potrebi, podložno postojanju međunarodnih sporazuma i uz osiguravanje uvjeta jednakovrijednih onima utvrđenima u pravu Unije; te veću i pristupačnu fleksibilnost među sektorima i instrumentima te unutar sektora i instrumenata radi potpore troškovno učinkovitom pristupu, pri čemu postignuća država članica u jednom sektoru mogu biti protuteža nedostacima u drugima i to na troškovno učinkovit način i uz osiguravanje toga da svaki sektor doprinosi naporima i da mogući nedostaci u jednom sektoru ne budu na štetu drugih gospodarskih sektora, ne dovodeći u pitanje mogućnost svake države članice da iskoristi fleksibilne mogućnosti. Pri operacionalizaciji upotrebe međunarodnih jedinica Komisija bi trebala uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem jednakih uvjeta u svim državama članicama i priliku za podupiranje strateških partnerstava EU-a. Međunarodne jedinice ne bi trebale imati ulogu u ispunjavanju obveza u okviru ETS-a EU-a. Trenutačnu putanju u okviru ETS-a EU-a trebalo bi revidirati tijekom predstojećeg preispitivanja Direktive o ETS-u kako bi se uzeo u obzir dogovoreni cilj za 2040. na način kojim bi se omogućila ograničena količina emisija nakon 2039. Komisija bi trebala pravodobno razmotriti sporije postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica od 2028. nadalje kako bi se poduprla dekarbonizacija, ulaganja i zapošljavanje u Europi, među ostalim putem banke za industrijsku dekarbonizaciju i preispitivanja rezerve za stabilnost tržišta, uz istodobno smanjenje rizika od istjecanja ugljika na najmanju moguću mjeru. Kako bi se procijenili društveni, gospodarski i okolišni učinci, okvir za razdoblje nakon 2030. trebao bi se temeljiti na pouzdanim procjenama učinka. Okvirom za razdoblje nakon 2030. usto bi se trebala poticati konvergencija, uzimajući u obzir pravednost i nacionalne okolnosti i posebnosti država članica, među ostalim otoka, otočnih država članica i najudaljenijih regija.

Amandman 12Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 4. – podstavak 2.

Iako su neke poticajne politike već provedene i njihov je učinak već vidljiv, to još nije slučaj za sve. Komisija nastoji ubrzati i ojačati poticajni okvir kako bi se osigurali uvjeti za potporu europskoj industriji i građanima tijekom tranzicije, uz potpuno poštovanje prava EU-a.

Komisija nastavlja jačati inicijative povezane s poticajnim okvirom i nastoji ubrzati njihovo donošenje i provedbu kako bi se osigurali uvjeti da se pogođenim fizičkim i pravnim osobama, kao što su europska industrija i građani, pruži potpora tijekom tranzicije radi postizanja ciljeva utvrđenih u stavcima 1. i 3. ovog članka, cilja utvrđenog u članku 2. stavku 1. i klimatski neutralnoga gospodarstva.

Amandman 13Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – uvodni dio

Kako bi se olakšalo postizanje cilja utvrđenog u stavku 3. ovog članka, Komisija u okviru preispitivanja iz prvog podstavka osigurava da se u zakonodavnim prijedlozima na odgovarajući način uzmu u obzir sljedeći elementi:

Kako bi se olakšalo postizanje cilja utvrđenog u stavku 3. ovog članka, Komisija u okviru preispitivanja iz stavka 4. prvog podstavka osigurava da se u zakonodavnim prijedlozima na odgovarajući način uzmu u obzir sljedeći elementi:

Amandman 14Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka a

(a)od 2036. mogući ograničeni doprinos cilju za 2040. u pogledu visokokvalitetnih međunarodnih jedinica u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma od 3 % neto emisija EU-a iz 1990., čime se EU i treće zemlje podupiru u postizanju putanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C i da se porast temperature nastoji ograničiti na 1,5 °C iznad predindustrijske razine – podrijetlo, kriteriji kvalitete i drugi uvjeti koji se odnose na stjecanje i korištenje takvih jedinica reguliraju se pravom Unije;

(a)od 2036. adekvatan doprinos klimatskom cilju za 2040. u pogledu visokokvalitetnih međunarodnih jedinica u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma od najviše 5 % neto emisija EU-a iz 1990., što odgovara domaćem smanjenju neto emisija stakleničkih plinova 85 % u usporedbi s razinama iz 1990. do 2040., na način koji je i ambiciozan i troškovno učinkovit, čime se EU i treće zemlje podupiru u postizanju putanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C i da se porast temperature nastoji ograničiti na 1,5 °C iznad predindustrijske razine, osiguravajući okolišni integritet tih jedinica, uz promicanje tehnološkog vodstva EU-a; za razdoblje od 2031. do 2035. može se razmotriti probno razdoblje za pokretanje međunarodnog tržišta jedinica visoke kvalitete i integriteta; podrijetlo, kriteriji kvalitete i drugi uvjeti koji se odnose na stjecanje i korištenje takvih jedinica reguliraju se pravom Unije kako bi se osiguralo da se temelje na vjerodostojnim i transformativnim aktivnostima u partnerskim zemljama čiji su klimatski ciljevi i politike kompatibilni s ciljevima Pariškog sporazuma te da podliježu snažnim zaštitnim mjerama kojima se osigurava integritet, izbjegavanje dvostrukog računanja, dodatnost, trajnost, transparentno upravljanje, snažno praćenje, metodologije izvješćivanja i provjere, kao i gospodarske, socijalne i okolišne dodatne koristi i zaštitne mjere za ljudska prava, zaštitne mjere za sprečavanje financiranja projekata koji su u suprotnosti sa strateškim interesima Unije i visoke ambicije u pogledu udjela prihoda za prilagodbu, udjela koristi za ublažavanje klimatskih promjena s predmetnim zemljama i ukupnog ublažavanja globalnih emisija; pri utvrđivanju kriterija Komisija razmatra utvrđivanje strožih kriterija od onih utvrđenih u članku 6. stavku 4. Pariškog sporazuma;

Amandman 15Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka b

(b)uloga trajnog uklanjanja na razini EU-a u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije („ETS EU-a”) kako bi se nadoknadile preostale emisije iz sektora u kojima je teško smanjiti emisije;

Amandman 16Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka c

(c)veća fleksibilnost među sektorima kako bi se poduprlo postizanje ciljeva na troškovno učinkovit način;

(c)veća fleksibilnost unutar sektora i instrumenata te među sektorima i instrumentima kako bi se poduprlo postizanje ciljeva na jednostavan i troškovno učinkovit način;

Amandman 17Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka ca (nova)

(ca)realističan doprinos od uklanjanja ugljika sveukupnom radu na smanjenju emisija, uzimajući u obzir nesigurnost prirodnih uklanjanja i osiguravajući pritom da mogući nedostaci ne budu na štetu drugih gospodarskih sektora, ne dovodeći u pitanje mogućnost da države članice iskoriste višak prirodnih uklanjanja kako bi kompenzirale svoje emisije u drugim sektorima;

Amandman 18Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka cb (nova)

(cb)potreba za dugoročnim održavanjem, upravljanjem i poboljšanjem, prema potrebi, prirodnih ponora, za zaštitom i obnovom bioraznolikosti, za promicanjem održivog i kružnog biogospodarstva, kao i za uzimanjem u obzir učinaka razlika u dobnoj strukturi šuma, prirodne varijabilnosti i nesigurnosti, posebno onih povezanih s učincima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva;

Amandman 19Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka d

(d)ciljevi i trud država članica za razdoblje nakon 2030. trebali bi odražavati troškovnu učinkovitost i solidarnost s obzirom na nacionalne okolnosti;

(d)ciljevi i trud država članica za razdoblje nakon 2030. trebali bi odražavati troškovnu učinkovitost i solidarnost uzimajući u obzir različite nacionalne okolnosti i posebnosti, među ostalim otoka i najudaljenijih regija;

Amandman 20Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka f

(f)društveni, gospodarski i okolišni učinci;

(f)društveni, gospodarski i okolišni učinci u državama članicama, među ostalim u odnosu na ciljeve dekarbonizacije i konkurentnosti za europsku industriju;

Amandman 21Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka h

(h)potreba da se osigura poštena i socijalno pravedna tranzicija za sve;

(h)potreba da se osigura i podupre poštena i pravedna, pragmatična, troškovno učinkovita i socijalno uravnotežena tranzicija za sve, uzimajući u obzir različite nacionalne okolnosti i posvećujući posebnu pozornost učincima na potrošačke cijene te energetsko siromaštvo i siromaštvo u pogledu prijevoza i regijama i sektorima, malim i srednjim poduzećima, poljoprivrednicima te ranjivim kućanstvima pogođenima prelaskom na klimatsku neutralnost;

Amandman 22Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka i

(i)pojednostavnjenje, tehnološka neutralnost, troškovna i gospodarska učinkovitost te gospodarska sigurnost;

(i)pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja, tehnološka neutralnost, troškovna i gospodarska učinkovitost te gospodarska sigurnost;

Amandman 23Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka j

(j)djelovanje u području klime kao pokretač ulaganja i inovacija;

(j)djelovanje u području klime kao pokretač ulaganja, inovacija i povećane konkurentnosti;

Amandman 24Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka k

(k)potreba da se ojača globalna konkurentnost gospodarstva Unije, posebno malih i srednjih poduzeća i industrijskih sektora koji su najviše izloženi izmještanju emisija ugljika kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje;

(k)potreba da se ojačaju otpornost i globalna konkurentnost gospodarstva Unije i smanji rizik od izmještanja emisija ugljika, posebno za mala i srednja poduzeća i industrijske sektore koji su najviše izloženi izmještanju ugljika, među ostalim u odnosu na izvoz, kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje;

Amandman 25Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka m

(m)cjenovna pristupačnost energije, sigurnost opskrbe, energetska učinkovitost i načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”;

(m)dostupnost i cjenovna pristupačnost energije, sigurnost opskrbe, energetska sigurnost, energetska učinkovitost, uključujući načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, kao i jačanje elektroenergetskih mreža i međupovezanosti s ciljem izgradnje istinske energetske unije i promicanje domaće proizvodnje energije;

Amandman 26Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 4. – točka ma (nova)

(m a)uloga goriva s nultim i niskim emisijama ugljika i obnovljivih goriva u dekarbonizaciji prometa, uključujući cestovni promet nakon 2030., te konkretne mjere za pomoć proizvođačima teških vozila u postizanju njihovih ciljeva, uzimajući u obzir europski sadržaj;

Amandman 27Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka o

(o)potreba da se osigura okolišna djelotvornost i napredak tijekom vremena;

(o)potreba da se osigura okolišna djelotvornost i napredak tijekom vremena, uz istodobnu zaštitu socijalne kohezije, kao i jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i pravedne tranzicije;

Amandman 28Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka p

(p)potreba za dugoročnim održavanjem, upravljanjem i poboljšanjem prirodnih ponora, za zaštitom i obnovom bioraznolikosti, kao i za uzimanjem u obzir nesigurnosti, posebno onih povezanih s učincima klimatskih promjena u sektoru korištenja zemljišta;

Briše se.

Amandman 29Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka q

(q)potrebe za ulaganjima i prilike za ulaganja, uključujući pristup javnom i privatnom financiranju;

(q)potrebe za ulaganjima i prilike za ulaganja, uključujući pristup javnom i privatnom financiranju, kao i potporu za inovacije i pristup inovativnim tehnologijama u svim državama članicama, uzimajući u obzir geografsku ravnotežu;

Amandman 30Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 5. – točka r

(r)međunarodna zbivanja i napori poduzeti za ostvarenje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i konačnog cilja UNFCCC-a, kao i potpora Unije njezinim partnerima u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka..

(r)međunarodna zbivanja i napori poduzeti za ostvarenje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i konačnog cilja Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), kao i potpora Unije njezinim partnerima u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.

Amandman 31Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 4. – stavak 8. (novi)

(2a)u članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

„8. Počevši od godinu dana nakon donošenja ove Uredbe Komisija svake dvije godine ocjenjuje provedbu prijelaznih ciljeva i putanja dekarbonizacije utvrđenih u ovoj Uredbi i izvješćuje o tome, uzimajući u obzir najnovije znanstvene dokaze, tehnološki napredak i nove izazove i prilike za globalnu konkurentnost EU-a. Toj se ocjeni prema potrebi mogu priložiti zakonodavni prijedlozi.”;

Amandman 32Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 1. – točka c (nova)

(3)u članku 11. prvom stavku dodaju se sljedeće točke:

„(c) nove izazove i prilike za globalnu konkurentnost europskih industrija u državama članicama, posebno energetski intenzivnih industrija te malih i srednjih poduzeća;”;

Amandman 33Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 1. – točka ca (nova)

(ca)promjenu cijena energije i njezin utjecaj na europske industrije i kućanstva;

Amandman 34Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 1. – točka cb (nova)

(cb)socioekonomske učinke, uključujući učinke na zapošljavanje;

Amandman 35Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 1. – točka d (nova)

(d)tehnološki napredak i uvođenje inovativnih tehnologija u svim državama članicama i sektorima;

Amandman 36Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 1. – točka e (nova)

(e)procijenjenu razinu neto uklanjanja na razini Unije u odnosu na ciljeve ove Uredbe. Ako Komisija utvrdi da se procijenjena razina neto prirodnih uklanjanja za 2040. znatno razlikuje od onoga što bi bilo potrebno za postizanje prijelaznog cilja za 2040., među ostalim zbog prirodnih nepogoda, Komisija prema potrebi predlaže mjere na razini Unije, uključujući, ako je potrebno, prilagodbu prijelaznog cilja za 2040. koja odgovara potencijalnim nedostacima i unutar je granica tih nedostataka, i osigurava da mogući nedostaci ne budu na štetu drugih gospodarskih sektora;

Amandman 37Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 1. – točka f (nova)

(f)napredak u ostvarenju prijelaznih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi.

Amandman 38Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 1. – točka g (nova)

(g)fleksibilnost za države članice da upotrebljavaju visokokvalitetne međunarodne jedinice kako bi ispunile do 5 % svojih ciljeva za razdoblje nakon 2030. i napora u sektorima koji nisu regulirani ETS-om EU-a.

Amandman 39Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4. (nova)Uredba (EU) 2021/1119Članak 11. – stavak 2.

(4)u članku 11. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

Izvješće Komisije prema potrebi može biti popraćeno zakonodavnim prijedlozima za izmjenu ove Uredbe.

„Izvješću Komisije prema potrebi se prilažu zakonodavni prijedlozi za reviziju ove Uredbe, uključujući prijelazni cilj za 2040., i dodatne mjere za jačanje inicijativa povezanih s poticajnim okvirom kojima se podupire kontinuirana učinkovita provedba ove Uredbe, u skladu s člankom 4. stavkom 5., te osigurava konkurentnost, blagostanje i socijalna kohezija EU-a.”

Amandman 40Prijedlog uredbeČlanak 1.a (novi)

Članak 1.a

Odgoda provedbe trgovanja emisijama za sektore zgrada, cestovnog prometa i dodatne sektore

Provedba trgovanja emisijama za sektore zgrada, cestovnog prometa i dodatne sektore iz poglavlja IV.a Direktive 2003/87 odgađa se do 2028. Primjenjuju se pravila iz članka 30. točke (k) podtočke 2. točaka od (a) do (e) Direktive 2003/87. Odredbe članka 10.a stavka 8.b Direktive 2003/87 primjenjuju se i 2026.