1.izražava duboku solidarnost sa svim žrtvama, njihovim obiteljima i svim osobama pogođenima razornim poplavama u Velenciji u Španjolskoj i katastrofalnim cikonima na Mayotteu i Réunionu u Francuskoj, kao i s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima uključenima u napore za pružanje pomoći;

2.pozdravlja ovu odluku kao konkretan i vidljiv dokaz solidarnosti Unije s građanima i regijama u pogođenim područjima, ali napominje da ta solidarnost ne može zamijeniti izravnu odgovornost lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti u sprečavanju prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama i upravljanju njima;

3.ponavlja da je važno informirati javnost o vidljivim koristima koje proizlaze iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) te dodatno povećati svijest građana o instrumentima i programima Unije;

4.ističe sve veći broj ozbiljnih, razornih i smrtonosnih prirodnih katastrofa u Europi te poziva države članice i Komisiju da povećaju ulaganja u prevenciju, javnu infrastrukturu, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima, kao i hitne mjere pripravnosti kako bi se izbjegli ljudski i gospodarski gubici; poziva države članice da uzmu u obzir da klimatski rizici i druge prirodne katastrofe nerazmjerno utječu na ranjivo stanovništvo i mala i srednja poduzeća zbog socioekonomskih i demografskih čimbenika, kao i na ranjiva područja kao što su najudaljenije regije; smatra da je ključno osigurati visoku razinu demokratskog nadzora proračunskog tijela nad Fondom solidarnosti Europske unije (FSEU); podsjeća da FSEU ima ograničen proračun i da se ne može smatrati jedinim instrumentom za rješavanje velikih prirodnih katastrofa; stoga poziva na procjenu financijske sposobnosti proračuna Unije i na razmatranje mogućeg povećanja njegovih sredstava kako bi se građanima pružila pomoć razmjerna takvim katastrofama; napominje da bi se povećanjem te vrste pomoći državama članicama omogućilo da učinkovitije i brže odgovore na katastrofe, dok bi se drugi instrumenti, posebno kohezijski fondovi čija primarna svrha nije da budu odgovor na katastrofe, mogli sačuvati;

5.naglašava da je FSEU samo kurativni instrument te da bi Unija također trebala nastaviti rješavati pitanje prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja podupiranjem europskih i nacionalnih politika za sprečavanje prirodnih katastrofa, kao i podupiranjem načela „bolje ponovne izgradnje” u svim svojim djelovanjima; ističe da se u izvješću Europske agencije za okoliš br. 1/2024 „Europska procjena klimatskih rizika” upozorava da Unija nije pripremljena za učinke klimatskih promjena i naglašava potrebu za djelovanjem kako bi se izbjeglo da utvrđeni klimatski rizici dosegnu kritične razine; poziva države članice i Komisiju da poduzmu potrebne mjere kako bi Unija ispunila obveze preuzete Pariškim sporazumom; podsjeća da je potrebno stvoriti učinkovite sinergije s drugim politikama i programima Unije i naglašava da bi države članice trebale na najbolji način iskoristiti mogućnosti financiranja, posebno iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda + i programâ ruralnog razvoja; poziva Komisiju da hitno razmotri sve obrazložene zahtjeve država članica za preraspodjelu sredstava u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost za pomoć u slučaju prirodnih katastrofa, u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/241/oj)., posebno ako se uzme u obzir visok postotak nepotrošenih sredstava iz tog mehanizma; također naglašava potrebu za preventivnim mjerama, ne samo kako bi se ublažila buduća šteta, već i kako bi se spriječilo pogoršanje rizičnih uvjeta nakon katastrofalnih događaja, kao što su poplave, šumski požari, odroni tla ili isušivanje jezera i rijeka; nadalje naglašava rizike koje ekstremni vremenski uvjeti i prirodne katastrofe kao što su toplinski valovi predstavljaju za javno zdravlje diljem Europe te poziva Komisiju da taj aspekt razmotri u relevantnim politikama; potiče upotrebu inovativnih digitalnih alata, satelitskih podataka (npr. Copernicus) i sustava ranog upozoravanja kako bi se poboljšala pripravnost na katastrofe; naglašava da je važno osigurati odgovarajuću fleksibilnost među različitim programima; naglašava da pomoć koja se pruža u okviru FSEU-a ne bi smjela biti na štetu sredstava Unije koja države članice primaju u okviru drugih politika ili programa Unije; podsjeća da države članice mogu dodijeliti državne potpore, u skladu s primjenjivim pravilima Unije, prvenstveno poljoprivrednim poduzećima koja su pretrpjela štetu zbog prirodnih katastrofa;

6.podsjeća da RESTORE SL L, 2024/3236, 23.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3236/oj. i posebne mjere u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) SL L, 2024/3242, 23.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3242/oj. pružaju dodatnu pomoć državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama jer omogućuju dodatnu fleksibilnost u korištenju sredstava; naglašava da bi države članice trebale iskoristiti te mogućnosti;

7.žali što je za isplatu cjelokupnog iznosa bespovratnih sredstava iz FSEU-a korisniku u prosjeku potrebna jedna godina; podsjeća na važnost brze i pouzdane procjene štete kojom se uzimaju u obzir gospodarske posljedice i poziva na ulaganje većih operativnih napora kako bi se smanjilo prosječno vrijeme za isplatu predujmova, uz istodobno osiguravanje zaštite proračuna Unije; napominje da bi se metodologijom za izračun ukupnog iznosa potpore mogao bolje uzeti u obzir omjer između ukupne izravne štete i BND-a pogođenog područja, posebno kada su pogođene najudaljenije regije;

8.ističe hitnu potrebu za pružanjem neposredne financijske pomoći putem FSEU-a kako bi se osiguralo da potpora može pravodobno doprijeti do pogođenih regija radi pružanja potpore brzom i dugotrajnom oporavku; naglašava važnost skraćivanja vremena između podnošenja zahtjeva za pomoć iz EUSF-a i odluke o financiranju; poziva na ulaganje napora kako bi se osiguralo da pomoć FSEU-a brzo stigne do krajnjih primatelja, uključujući poduzeća, MSP-ove, obitelji i pogođene građane, kao i obnovu infrastrukture i popravak materijalne štete, uz odgovarajuću procjenu učinka i odgovarajuće mehanizme kontrole; ističe da je potrebno pojednostavniti i ubrzati unutarnje procedure bez ugrožavanja institucionalne ravnoteže, posebno prava Europskog parlamenta kao jedne od dviju grana proračunskog tijela; napominje da predloženo upravljanje nasljednikom Europskog fonda solidarnosti za razdoblje nakon 2027. nije u skladu sa stajalištem Europskog parlamenta izraženim u njegovoj Rezoluciji od 7. svibnja 2025. o revidiranom dugoročnom proračunu Unije u svijetu koji se mijenja Usvojeni tekstovi, P10_TA(2025)0090.;

9.odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

10.nalaže svojoj predsjednici da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

11.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.