–uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
–uzimajući u obzir članke 8., 10., 19., 79., 83., 151., 153. i 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
–uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 1., 21., 23. i 24.,
–uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, koji su Parlament, Vijeće i Komisija proglasili i potpisali 17. studenoga 2017., te komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),
–uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,
–uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena od 18. prosinca 1979. i sve njezine opće preporuke,
–uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, donesenu 12. prosinca 2006.,
–uzimajući u obzir zaključne napomene o objedinjenom drugom i trećem periodičnom izvješću Europske unije, koje je 21. ožujka 2025. donio Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom, te posebno njegove preporuke na temelju članka 6.,
–uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o iskorjenjivanju svih oblika rasne diskriminacije koju je usvojila Opća skupština UN-a 21. prosinca 1965.,
–uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju UN-a i platformu za djelovanje od 15. rujna 1995. te ishode njezinih revizijskih konferencija,
–uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) od 31. listopada 2000. o ženama, miru i sigurnosti,
–uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030. od 21. listopada 2015. i u njemu utvrđene ciljeve održivog razvoja, posebno cilj br. 5 „Postići rodnu ravnopravnost i poboljšati položaj svih žena i djevojčica” i cilj br. 3 „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit u svakoj životnoj dobi” (što uključuje žene i djevojčice) te povezane ciljeve i pokazatelje,
–uzimajući u obzir izvješće Eurostata iz lipnja 2024. naslovljeno „Održivi razvoj u Europskoj uniji: izvješće o praćenju napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a, izdanje 2024.”1 Eurostat, „Sustainable development in the European Union: Monitoring report on progress towards the SDGs in an EU context – 2024 edition” (Održivi razvoj u Europskoj uniji: izvješće o praćenju napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a, izdanje 2024.), 2024. https://ec.europa.eu/eurostat/documents/15234730/19397895/KS-05-24-071-EN-N.pdf/730c983a-fa93-6ce2-7905-2379de04f3e9?version=1.0&t=1718611411114.,
–uzimajući u obzir izvješće Komisije iz svibnja 2023. naslovljeno „Dobrovoljni pregled EU-a o provedbi Programa održivog razvoja do 2030.”2 Europska komisija: „EU Voluntary Review on the Implementation of the 2030 Agenda for Sustainable Development” (Dobrovoljni pregled EU-a o provedbi Programa održivog razvoja do 2030.), 2023., https://commission.europa.eu/system/files/2023-06/SDG-Report-WEB.pdf.,
–uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada o jednakosti plaća od 29. lipnja 1951. i Konvenciju Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju od 21. lipnja 2019.,
–uzimajući u obzir rezoluciju Međunarodne organizacije rada od 14. lipnja 2024. o dostojanstvenom radu i gospodarstvu skrbi,
–uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) od 11. svibnja 2011., koju je EU ratificirao u lipnju 2023., te izvješćâ Skupine stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) o praćenju njezine provedbe po državama,
–uzimajući u obzir izvješće Vijeća Europe iz travnja 2021. naslovljeno „Drugo opće izvješće o aktivnostima GREVIO-a”,
–uzimajući u obzir preporuke, izvješća i rezolucije povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava i tijela Vijeća Europe,
–uzimajući u obzir načela iz Yogyakarte, usvojena u studenom 2006., i načela iz Yogyakarte plus 10, usvojena u studenom 2017.,
–uzimajući u obzir stajališta koja je Odbor UN-a za ljudska prava usvojio 31. ožujka 2016. u Komunikaciji br. 2324/2013, Mellet protiv Irske, prethodna bilješka 6., stavak 7.7., i 29. ožujka 2011. u Komunikaciji br. 1608/2007, L.M.R. protiv Argentine, stavci 9.3. i 9.,
–uzimajući u obzir direktive EEZ-a i EU-a donesene počevši od 1975. godine o različitim aspektima jednakog postupanja prema ženama i muškarcima (Direktiva 79/7/EEZ3 Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti, SL L 6, 10.1.1979., str. 24., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1979/7/oj., Direktiva 86/613/EEZ4 Direktiva Vijeća 86/613/EEZ od 11. prosinca 1986. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji obavljaju samostalnu djelatnost, uključujući poljoprivredne djelatnosti, i zaštiti majčinstva, SL L 359, 19.12.1986., str. 56., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1986/613/oj., Direktiva 92/85/EEZ5 Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje, SL L 348, 28.11.1992., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1992/85/oj., Direktiva 2004/113/EZ6 Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, SL L 373, 21.12.2004., str. 37., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2004/113/oj., Direktiva 2006/54/EZ7 Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, SL L 204, 26.7.2006., str. 23., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2006/54/oj., Direktiva 2010/41/EU8 Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ, SL L 180, 15.7.2010., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2010/41/oj.),
–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo9 SL L 180, 19.7.2000., str. 22., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2000/43/oj. (Direktiva o rasnoj jednakosti) i komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. pod nazivom „Unija jednakosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0565),
–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća od 2. srpnja 2008. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (COM(2008)0426) (horizontalna direktiva o suzbijanju diskriminacije),
–uzimajući u obzir Direktivu 2011/99/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o europskom nalogu za zaštitu10 SL L 338, 21.12.2011., str. 2., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2011/99/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP11 SL L 315, 14.11.2012., str. 57., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2012/29/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga12 SL L 151, 7.6.2019., str. 70., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/882/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU13 SL L 188, 12.7.2019., str. 79., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1158/oj. („Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života”),
–uzimajući u obzir radni dokument Europske službe za vanjsko djelovanje od 4. srpnja 2019. naslovljen „Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost za razdoblje 2019. – 2024.”, koji je u studenome 2023. produljen do 2027.,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. listopada 2020. naslovljenu „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” (COM(2020)0620),
–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama)14 SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama15 SL L 315, 7.12.2022., str. 44., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2381/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama16 SL L 132, 17.5.2023., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/970/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2024/1385 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji17 SL L, 2024/1385, 24.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1385/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2024/1500 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada te o izmjeni direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU18 SL L, 2024/1500, 29.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1500/oj.,
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2024/1712 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava19 SL L, 2024/1712, 24.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1712/oj. (revidirana Direktiva o suzbijanju trgovanja ljudima),
–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 6. veljače 2024. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (COM(2024)0060),
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija jednakosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),
–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP III): ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2020)0017), čije je razdoblje primjene produljeno do 2027., i popratni zajednički radni dokument službi od 25. studenog 2020. naslovljen „Ciljevi i pokazatelji za uspostavu okvira provedbe Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost (GAP III) (2021. – 2025.)” (SWD(2020)0284),
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. lipnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.)” (COM(2020)0258),
–uzimajući u obzir Europski plan za borbu protiv raka (COM(2021)0044), misiju EU-a za borbu protiv raka i završno izvješće Posebnog odbora za borbu protiv raka,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. (COM(2021)0101),
–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi Programa djelovanja Unije u području zdravlja (program „EU za zdravlje”) za razdoblje 2021. – 2027. i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/201420 SL L 107, 26.3.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/522/oj.,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. rujna 2022. o europskoj strategiji za skrb (COM(2022)0440), čiji je cilj osiguravanje kvalitetnih, cjenovno pristupačnih i dostupnih usluga skrbi radi poboljšanja uvjeta za primatelje i (formalne i neformalne) pružatelje skrbi (koji su većinom žene),
–uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 8. prosinca 2022. o pristupu cjenovno pristupačnoj i visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi21 SL C 476, 15.12.2022., str. 1.,
–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji)22 SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj.,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. rujna 2024. naslovljenu „Provedba Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM(2024)0420),
–uzimajući u obzir političke smjernice Ursule von der Leyen od 18. srpnja 2024. naslovljene „Izbor za Europu: političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029.”,
–uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. ožujka 2025. naslovljenu „Plan za prava žena” (COM(2025)0097),
–uzimajući u obzir izvješće Komisije iz ožujka 2025. o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2025.,
–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 2. lipnja 2006. o zdravlju žena23 SL C 146, 22.6.2006., str. 4.,
–uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 14. prosinca 2021., V.М.А. protiv Stolična obština, rajon „Pančarevo”24 Presuda Suda od 14. prosinca 2021., V. M. A. protiv Stolična obština, rajon „Pančarevo”, C-490/20, ECLI:EU:C:2021:1008.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o ženama s invaliditetom25 SL C 468, 15.12.2016., str. 128.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o položaju žena s invaliditetom26 SL C 363, 28.10.2020., str. 164.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u27 SL C 449, 23.12.2020., str. 102.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja28 SL C 232, 16.6.2021., str. 48.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. siječnja 2020. o razlici u plaćama žena i muškaraca29 SL C 331, 17.8.2021., str. 5.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a30 SL C 404, 6.10.2021., str. 202.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost31 SL C 456, 10.11.2021., str. 208.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-1932 SL C 456, 10.11.2021., str. 191.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o premošćivanju digitalnog jaza između spolova: sudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu33 SL C 456, 10.11.2021., str. 232.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o budućim izazovima u području prava žena u Europi: više od 25 godina od donošenja Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje34 SL C 465, 17.11.2021., str. 160.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2021. o promicanju rodne ravnopravnosti u obrazovanju i karijerama u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM)35 SL C 67, 8.2.2022., str. 137.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2021. o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena36 SL C 81, 18.2.2022., str. 43.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. s preporukama Komisiji o utvrđivanju rodno uvjetovanog nasilja kao novog područja kriminaliteta u članku 83. stavku 1. UFEU-a37 SL C 117, 11.3.2022., str. 88.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2021. s preporukama Komisiji o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja: nasilje na internetu38 SL C 251, 30.6.2022., str. 2.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2021. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2018. – 2020.39 SL C 251, 30.6.2022., str. 23.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2022. o Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost III40 SL C 347, 9.9.2022., str. 150.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2022. o postizanju ekonomske neovisnosti žena s pomoću poduzetništva i samozapošljavanja41 SL C 465, 6.12.2022., str. 54.,
–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. srpnja 2022. naslovljenu „Prema zajedničkom europskom djelovanju u području skrbi”42 SL C 47, 7.2.2023., str. 30.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2022. o siromaštvu žena u Europi43 SL C 47, 7.2.2023., str. 2.,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2023. o seksualnom uznemiravanju u EU-u i evaluaciji MeToo pokreta44 SL C, C/2023/1224, 21.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/1224/oj.,
–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. rujna 2023. o reguliranju prostitucije u EU-u: prekogranične posljedice i utjecaj na rodnu ravnopravnost i prava žena45 SL C, C/2024/1767, 22.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1767/oj.,
–uzimajući u obzir Rezoluciju od 11. travnja 2024. o uključivanju prava na pobačaj u Povelju EU-a o temeljnim pravima46 SL C, C/2025/1279, 13.3.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1279/oj.,
–uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 19. prosinca 2024. o prioritetima EU-a za 69. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena47 SL C, C/2025/1971, 11.4.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1971/oj.,
–uzimajući u obzir mišljenje Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost od 9. travnja 2025. o obnovljenom dugoročnom proračunu Unije u svijetu koji se mijenja,
–uzimajući u obzir izvješće Agencije EU-a za temeljna prava (FRA), Eurostata i Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) od 25. studenoga 2024. naslovljeno „Istraživanje EU-a o rodno uvjetovanom nasilju: ključni rezultati”,
–uzimajući u obzir indeks rodne ravnopravnosti 2024. koji je EIGE objavio 10. prosinca 2024.,
–uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Politike za pružatelje dugotrajne skrbi” (Politike za pružatelje dugotrajne skrbi), koju je u studenom 2021. objavila Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja,
–uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,
–uzimajući u obzir mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,
–uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A10-0210/2025),
A.budući da su prava na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljna prava priznata u Ugovorima48 Članak 2. i članak 3. stavak 3. UEU-a, članci 8., 10., 19. i 157. UFEU-a te članci 21. i 23. Povelje EU-a o temeljnim pravima. i Povelji EU-a o temeljnim pravima te da su presudna za daljnji razvoj EU-a; budući da EU ima ključnu ulogu u uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti, kako je utvrđeno u UFEU-u49 „U svim svojim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena.” – članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
B.budući da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost EU-a, temeljno pravo i ključno načelo europskog stupa socijalnih prava te presudan uvjet za napredak i da je za njezino postizanje potrebno promicati jednake mogućnosti i rezultate od najranijih faza obrazovanja i uklanjati rodne stereotipe počevši od djetinjstva; budući da Parlament pozdravlja načela sadržana u deklaraciji priloženoj komunikaciji Komisije od 7. ožujka 2025. naslovljenoj „Plan za prava žena” kao minimalne standarde, naglašavajući potrebu za ambicioznijim pristupom;
C.budući da su prema indeksu rodne ravnopravnosti EU-a 2024. države članice u prosjeku imale 71,0 od 100 bodova, što je vrlo umjeren napredak od 0,8 bodova u usporedbi s prethodnim izdanjem indeksa; budući da dolazi do sve većeg otpora protiv napretka u rodnoj ravnopravnosti i pravima žena te da se tradicionalne rodne uloge pokušava vratiti kao norme, pri čemu se dovodi u pitanje napredak postignut u rodnoj ravnopravnosti i blokira daljnji napredak; budući da je više dionika, među ostalim Opća skupština UN-a, priznalo da postoji aktivan otpor koji otežava ostvarenja i napredak u području rodne ravnopravnosti te sve veće nazadovanje u pogledu prava žena; budući da pokreti protiv rodne ravnopravnosti i prava svakodnevno ugrožavaju temeljna prava žena i djevojčica te ostvarenje rodne ravnopravnosti te da su otpor protiv žena i nazadovanje u pogledu prava žena također izraženi na globalnom jugu, s obzirom na to da smanjenje razvojne pomoći uglavnom zahvaća žene u područjima u razvoju i da je pravilo globalnog blokiranja posebno usmjereno na organizacije za prava žena; budući da postoji jasna i hitna potreba za ponovnim potvrđivanjem, zaštitom i razvojem rodne ravnopravnosti i ljudskih prava žena i djevojčica50 Opća skupština UN-a, „Escalating backlash against gender equality and urgency of reaffirming substantive equality and the human rights of women and girls: Report of the Working Group on discrimination against women and girls” (Eskalacija nazadovanja u pogledu rodne ravnopravnosti i hitna potreba za uspostavom stvarne ravnopravnosti i ljudskih prava žena i djevojčica: Izvješće Radne skupine za diskriminaciju žena i djevojčica), 15. svibnja 2024., https://documents.un.org/doc/undoc/gen/g24/073/47/pdf/g2407347.pdf.;
D.budući da pokreti koji se protive politikama rodne ravnopravnosti, raznolikosti obitelji, istospolnim brakovima, spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima te rodno osviještenim politikama pokušavaju utjecati na donošenje nacionalnih i europskih politika; budući da stranke krajnje desnice i antidemokratske i fašističke ideologije, koje su sve uspješnije i popularnije, nastoje ugroziti utvrđena prava, ometati zakonodavni napredak i oslabiti institucionalne mehanizme za zaštitu žena, djevojčica i najmarginaliziranijih osoba u našem društvu; budući da se na taj način ugrožavaju postignuća u pogledu prava žena, rodne ravnopravnosti i vladavine prava, kao i temeljnih prava općenito, u EU-u i njegovim državama članicama, među ostalim putem koordiniranih kampanja dezinformiranja; budući da su mehanizmi kojima ti pokreti organiziraju, financiraju, mobiliziraju i vrše utjecaj preko nacionalnih granica i dalje u velikoj mjeri nedovoljno istraženi, ali je u izvješću51 Europski parlamentarni forum za seksualna i reproduktivna prava, „Tip of the Iceberg: Religious Extremist Funders against Human Rights for Sexuality & Reproductive Health in Europe” (Tek vrh sante leda – financijeri vjerskog ekstremizma protiv ljudskih prava u pogledu seksualnosti i reproduktivnog zdravlja u Europi), lipanj 2021., https://www.epfweb.org/node/837. iz 2021. vidljivo da je transnacionalna mreža donosila strateške financijske odluke preko međunarodnih granica; budući da se diljem svijeta može konstatirati porast tzv. „manosphere” („sfere muškaraca”) s utjecajnim muškarcima na društvenim mrežama koji promiču lažni diskurs o tome da su feminizam i rodna ravnopravnost nauštrb prava muškaraca, koristeći se ekstremnim jezikom, normalizirajući nasilje nad ženama i djevojčicama te sa sve većom povezanošću s radikalizacijom i ekstremističkim ideologijama52 UN Women, What is the Manosphere and why we we care? (Što je „manosphere” i zašto nas se tiče?), 2025., https://www.unwomen.org/en/articles/explainer/what-is-the-manosphere-and-why-should-we-care.; budući da bi Komisija, kao čuvarica Ugovora, također trebala biti predvodnik u zaštiti prava žena i rodne ravnopravnosti jer je takav razvoj događaja izravna prijetnja vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava sadržanima u članku 2. UEU-a; budući da bi određeni prijedlozi Komisije usmjereni na pojednostavnjenje propisa, primjerice početni nacrt programa rada Obzora Europa za 2025., mogli ugroziti rodnu ravnopravnost, kao što je bio slučaj s najavljenim planom povlačenja prijedloga horizontalne direktive o suzbijanju diskriminacije; budući da je rodna ravnopravnost preduvjet za jačanje konkurentnosti i postizanje održivog rasta;
E.budući da je rodno uvjetovano nasilje sustavni problem te da je i dalje raširena i endemska pojava na globalnoj razini, među ostalim i u EU-u, te da ima ozbiljne posljedice za žrtve i osobe koje su preživjele rodno nasilje, uključujući žene i djevojčice, i za društvo u cjelini, s obzirom na to da doprinosi rodnoj neravnopravnosti i dovodi do daljnje primjene štetnih struktura utemeljenih na rodnim stereotipima; budući da je donošenje Direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji 2024. bilo važna prekretnica na putu prema iskorjenjivanju rodno uvjetovanog nasilja i budući da će sada biti ključno osigurati njezinu potpunu i pravodobnu provedbu u državama članicama, istodobno prepoznajući da moramo dodatno razviti brze, inovativne i učinkovite odgovore, među ostalim upotrebom digitalnih alata i tehnologija umjetne inteligencije; budući da je otprilike trećina žena u EU-u koje su se suočile sa seksualnim uznemiravanjem doživjela to uznemiravanje na radnom mjestu53 Istraživanje Eurostata o rodno uvjetovanom nasilju, 2024., te da je ono imalo strašne posljedice za žrtve; budući da to pokazuje važnost uvođenja konkretnih zakonodavnih mjera za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja na radnom mjestu, uključujući potporu žrtvama, kao i snažne preventivne mjere; budući da su sve države članice potpisale Istanbulsku konvenciju, no njih pet još je uvijek treba ratificirati; budući da je EU pristupio Konvenciji 2023. u pogledu pitanja koja su obuhvaćena njegovom isključivom nadležnošću;
F.budući da je trgovina ljudima jedno od najočitijih kršenja temeljnih ljudskih prava i ljudskog dostojanstva te da je rastuća grana organiziranog kriminala i da se uglavnom odnosi na žene, maloljetnike i djecu, posebno u svrhu seksualnog iskorištavanja, da mahom cilja na ranjive žene nudeći im lažna obećanja, samo kako bi ih se zatim prisililo na seksualno iskorištavanje i podvrgnulo nehumanim životnim uvjetima; budući da je trgovina ljudima oblik modernog ropstva; budući da je potrebno efektivno riješiti potražnju koja stoji iza svih oblika iskorištavanja povezanih s trgovinom ljudima; budući da postoji čvrsta veza između trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja;
G.budući da države članice imaju različit pristup prostituciji, od kriminalizacije pružatelja ili korisnika do legalizacije; budući da se u prosjeku žene koje se bave prostitucijom suočavaju s ozbiljnijim kršenjima ljudskih prava, nasiljem i iskorištavanjem nego druge žene, uključujući visoke razine rodno uvjetovanog, psihološkog, fizičkog i seksualnog nasilja; budući da brojni čimbenici stoje iza ulaska i ostanka u prostituciji, uključujući siromaštvo koje proizlazi iz socijalne nepravde i isključenosti, nejednakosti, ograničeno zapošljavanje i intersekcijsku diskriminaciju; budući da bi trebalo provesti politike kojima se podupiru osobe koje žele napustiti prostituciju;
H.budući da su seksualna i reproduktivna prava zaštićena kao ljudska prava u međunarodnom i europskom pravu o ljudskim pravima kao što je Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Europska konvencija o ljudskim pravima, te su ona temeljni element pružanja sveobuhvatne zdravstvene skrbi; budući da je Parlament u svojoj rezoluciji od 11. travnja 2024. pozvao na uključivanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, uključujući pravo na pobačaj, u Povelju EU-a o temeljnim pravima; budući da su spolno i reproduktivno zdravlje i prava54 Prema definiciji Komisije Guttmacher-Lancet, „Accelerate Progress: Sexual and Reproductive Health and Rights for All — Executive Summary” (Ubrzati napredak: spolno i reproduktivno zdravlje i prava za sve – sažetak”, https://www.guttmacher.org/guttmacher-lancet-commission/accelerate-progress-executive-summary. temeljni za dobrobit i osnaživanje pojedinaca te da uključuju pristup kontracepcijskim sredstvima i informacijama, skrbi u pogledu sigurnog i legalnog pobačaja i pristup znanstveno utemeljenim i točnim informacijama, liječenju neplodnosti, sveobuhvatnom obrazovanju o seksualnosti i odnosima prilagođenom dobi, te kvalitetnoj porodničkoj i ginekološkoj skrbi; budući da su, unatoč određenom napretku, u nekim državama članicama te usluge i informacije u praksi često i dalje nedostupne i da se tradicionalno smatraju ženskim pitanjima, čime se ugrožava napredak i produljuje rodna neravnopravnost; budući da aktivan angažman muškaraca u području usluga i prava povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem može doprinijeti rušenju štetnih društvenih normi, promicanju zajedničke odgovornosti pri planiranju obitelji i podupiranju prava i dobrobiti žena;
I.budući da se prava pristupa zdravlju, posebno prava na spolno i reproduktivno zdravlje, ubrajaju u temeljna prava i da ih treba ojačati, a nikako ne umanjiti ili ukinuti; budući da povrede u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, uključujući uskraćivanje sigurnih i legalnih usluga pobačaja te svi oblici porodničarskog i ginekološkog nasilja, čine rodno uvjetovano nasilje i povredu temeljnih ljudskih prava, a više od 20 milijuna žena u EU-u i dalje nema pristup sigurnom i legalnom pobačaju te drugim uslugama i pravima povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem; budući da u određenim državama članicama i dalje postoje iznimno restriktivni zakoni kojima se zabranjuje pobačaj osim u strogo definiranim okolnostima ili postoje prepreke pristupu pobačaju u praksi, zbog čega su žene prisiljene obavljati ilegalne pobačaje, otputovati u drugu zemlju ili protiv svoje volje iznijeti trudnoću do kraja, što predstavlja kršenje ljudskih prava i oblik rodno uvjetovanog nasilja koji utječe na pravo žena i djevojčica na život, na njihovu tjelesnu i duševnu sigurnost i integritet, na ravnopravnost, nediskriminaciju i na njihovo zdravlje te ih izlaže pretjeranom financijskom i psihološkom opterećenju; budući da europska građanska inicijativa pod nazivom „My Voice, My Choice” (Moj glas, moj izbor), s više od 1,2 milijuna potpisa, poziva EU da svima osigura pristup sigurnom i zakonitom pobačaju, poštujući pritom podjelu nadležnosti u skladu s Ugovorima, te zahtijeva da EU donese zakonodavstvo kojim bi se stvorio financijski mehanizam za pomoć državama članicama koje se dobrovoljno pridruže toj politici kako bi se svima koji mu nemaju pristup osigurao siguran pobačaj; budući da je u okviru novih studija o porodničarskom nasilju utvrđeno da je između 21 % i 81 % ispitanih žena koje su rodile doživjelo jedan ili više oblika porodničarskog nasilja i nalazi pokazuju da su izostanak informiranog pristanka, skrb za koju nije dan pristanak, verbalno i fizičko zlostavljanje te nedostatak komunikacije trajni problemi u državama članicama55 Quattrocchi, P., „Obstetric violence in the European Union”(Porodničarsko nasilje u Europskoj uniji), Europska komisija, 2024., https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/74238fad-0b63-11ef-a251-01aa75ed71a1/language-en.; budući da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je kvalitetna primaljska skrb ključna za poboljšanje zdravstvenih ishoda majki i novorođenčadi, smanjenje intervencija i bolje iskustvo poroda za žene56 WHO, „Midwifery education and care” (Primaljsko obrazovanje i skrb), https://www.who.int/teams/maternal-newborn-child-adolescent-health-and-ageing/maternal-health/midwifery.;
J.budući da je prema najnovijem istraživanju provedenom diljem EU-a57 Istraživanje Eurostata od 25. studenoga 2024. „Every third woman in the EU experienced gender-based violence” (Svaka treća žena u EU-u doživjela je rodno uvjetovano nasilje): https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20241125-3. 31 % žena u dobi od 18 do 74 godine doživjelo fizičko (uključujući prijetnje) ili seksualno nasilje u odrasloj dobi, dok je 20 % žena doživjelo fizičko (uključujući prijetnje) ili seksualno nasilje od osobe koja im nije bila partner te da službena izvješća iz 17 država članica ukazuju na to da je 2022. godine 788 žena ubio intimni partner ili član obitelji58 Europski institut za ravnopravnost spolova „Gender Equality Index 2024: Tackling violence against women, tackling gender inequalities” (Indeks rodne ravnopravnosti za 2024.: Borba protiv nasilja nad ženama, borba protiv rodne neravnopravnosti), 2025., https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/gender-equality-index-2024-tackling-violence-against-women-tackling-gender-inequalities?language_content_entity=en.; budući da podaci pokazuju da je kod 57 % žrtava rodno uvjetovano nasilje dovelo do zdravstvenih posljedica, od tjelesnih ozljeda do dugoročne psihološke traume59 Europski institut za ravnopravnost spolova „Gender Equality Index 2024: Tackling violence against women, tackling gender inequalities” (Indeks rodne ravnopravnosti za 2024.: Borba protiv nasilja nad ženama, borba protiv rodne neravnopravnosti), 2025., https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/gender-equality-index-2024-tackling-violence-against-women-tackling-gender-inequalities?language_content_entity=en., dok se 31 % žrtava rodno uvjetovanog nasilja o tom nasilju nikome nije povjerilo; budući da su sustavi za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja u EU-u i dalje nedostatni te istraživanje pokazuje da samo sedam država članica osigurava dovoljan broj centara za savjetovanje za žene, dok su postojeća skloništa znatno ispod razine preporučene Istanbulskom konvencijom60 Europski institut za ravnopravnost spolova, „Introducing the latest Gender Equality Index thematic focus: a vital reminder to end violence against women” (Tematski fokus posljednjeg indeksa rodne ravnopravnosti: važan podsjetnik za okončanje nasilja nad ženama), 2025., https://eige.europa.eu/newsroom/news/introducing-latest-gender-equality-index-thematic-focus-vital-reminder-end-violence-against-women?language_content_entity=en.; budući da je drugo istraživanje provedeno diljem država članica pokazalo da je rodno uvjetovano nasilje u javnim prostorima i javnom prijevozu vrlo značajan problem, a sigurnosne mjere i potpora žrtvama i dalje su nedovoljni;
K.budući da se broj prijavljenih kaznenih djela povezanih sa seksualnim nasiljem i silovanjem između 2019. i 2022. povećao i da podaci pokazuju da je 2022. zabilježen porast od 25 % u broju prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja nad ženama u EU-u te da je broj prijavljenih slučajeva silovanja porastao za 40 % u odnosu na 2019.61 EIGE (2025.), Impact driver: marking milestones and opportunities for gender equality in the EU” (Pokretač utjecaja: obilježavanje ključnih etapa i mogućnosti za rodnu ravnopravnost u EU-u), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.; budući da je, prema Agenciji Europske unije za temeljna prava, do 55 % žena u Europskoj uniji doživjelo seksualno uznemiravanje u javnom prijevozu te da postoji mnoštvo izvješća o seksualnim napadima izvršenima u različitim vrstama prijevoza, koje su primjerice počinili vozači automobila s platformi za naručivanje prijevoza i vozači taksija; budući da svi ti podaci ukazuju na to da žene nisu sigurne kod kuće, na poslu ili u bilo kojoj javnoj sferi te da postoji hitna potreba za djelovanjem; budući da je prikupljanje ujednačenih i usporedivih podataka razvrstanih po spolu, kao što to pruža EIGE, ključno za izradu sveobuhvatnih politika rodne ravnopravnosti; budući da Direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ne sadržava usklađenu definiciju kaznenog djela silovanja koja se temelji na izostanku pristanka; budući da je, kako bi se pripremio put za zakonodavstvo koje bi sadržavalo takvu definiciju, važno proširiti popis područja kriminaliteta u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a na rodno uvjetovano nasilje jer ono odgovara kriterijima navedenima u tom članku;
L.budući da rodno uvjetovano nasilje nad ženama na internetu obuhvaća niz različitih oblika nasilja na temelju roda ili kombinacije roda i drugih čimbenika te da se provodi putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i širenja umjetne inteligencije; budući da određeni oblici nasilja na internetu nerazmjerno pogađaju žene i djevojčice, da poprimaju ozbiljnije oblike i imaju specifične i okrutne posljedice te da na žene i djevojčice češće djeluju tako da ih onesposobe, primjerice ušutkavanjem, cenzuriranjem i otuđenjem žena i djevojčica te mogu rezultirati time da one krenu izbjegavati javnu sferu; budući da sve veće i rašireno nasilje na internetu svakodnevno utječe na žene u EU-u i da su, prema Agenciji Europske unije za temeljna prava, žene i dalje glavna meta određenih oblika nasilja na internetu, kao što su zločini iz mržnje i govor mržnje na internetu62 EIGE, „Combating cyber violence against women and girls: Developing an EU measurement framework” (Borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama: razvoj okvira EU-a za mjerenje), 2025., https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/combating-cyber-violence-against-women-and-girls-developing-eu-measurement-framework., kao i rodno uvjetovanih dezinformacija, dok su političarke, novinarke, blogerice, umjetnice, aktivistice, borci za ljudska prava i druge žene s javnom prisutnošću, kao i pripadnici LGBTIQ+ zajednice, suočene s višim razinama nasilja i zlostavljanja u internetskom okruženju63 Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, „Cyberviolence against women in the EU” (Nasilje nad ženama u EU-u na internetu), Europski parlament, 2024., https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/EPRS_BRI(2024)767146., što znatno utječe na zastupanje i sudjelovanje žena u javnom životu te je prijetnja demokraciji; budući da seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece ima snažnu rodnu komponentu, odnosno nerazmjerno je više usmjereno na djevojčice na internetu, te se stoga smatra oblikom rodno uvjetovanog nasilja;
M.budući da svi u EU-u imaju pravo na pristup najvišim standardima fizičkog i mentalnog zdravlja i usluga potpore, pravo na pravodoban, cjenovno pristupačan i visokokvalitetan pristup preventivnoj i dijagnostičkoj zdravstvenoj skrbi te pravo na liječenje, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava; budući da EU ima obvezu osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi u svim politikama i aktivnostima Unije64 Povelja EU-a o temeljnim pravima, članak 35. bez diskriminacije na temelju spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja, spolnih obilježja ili na bilo kojoj drugoj osnovi;
N.budući da se LGBTIQ+ osobe diljem Europe i dalje suočavaju s diskriminacijom u pristupu zdravstvenim uslugama i da 16 % ispitanika smatra da su ih zdravstveni djelatnici ili zaposlenici socijalnih službi diskriminirali zbog njihova identiteta te da transrodne osobe prijavljuju posebno visoku razinu transfobnog ponašanja i nepoštovanja zdravstvenog osoblja prema njima; budući da svatko ima pravo na tjelesnu autonomiju i integritet te da ne bi trebao biti izložen, primjerice, prisilnoj sterilizaciji ili medicinskom liječenju, čime se krše standardi ljudskih prava; budući da se žene suočavaju s višestrukim izazovima koji negativno utječu na njihovu dobrobit, uključujući zakašnjele dijagnoze, predrasude u pogledu boli, razlike u istraživanju, prepreke i izazove u pristupu osnovnim uslugama ili općenito ograničen pristup tim uslugama, posebno žene s invaliditetom, žene u ruralnim područjima, migrantice65 EIGE (2025.), „Impact driver: marking milestones and opportunities for gender equality in the EU” (Pokretač utjecaja: obilježavanje ključnih etapa i mogućnosti za rodnu ravnopravnost u EU-u), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg. i druge žene suočene s intersekcijskom diskriminacijom i u ranjivom položaju; budući da je manja vjerojatnost da će muškarci potražiti liječničku pomoć jer su općenito manje svjesni simptoma ili ih umanjuju te često ne prijavljuju znakove bolesti66 EIGE, „Health” (Zdravlje), 2017., https://eige.europa.eu/gender-mainstreaming/policy-areas/health?language_content_entity=en.; budući da su države članice koje su stranke Konvencije CEDAW-a obvezne pridržavati se njezinih uvjeta, što uključuje pristup uslugama zdravstvene skrbi; budući da je osiguravanje pravednog pristupa uslugama zdravstvene skrbi ključno za zaštitu javnog zdravlja, promicanje socijalne uključivosti i smanjenje nejednakosti; budući da je potrebno hitno djelovati kako bi se unaprijedilo istraživanje i uklonile trajne rodno uvjetovane razlike u zdravstvu;
O.budući da je vjerojatnije da će žene u usporedbi s muškarcima doživjeti poremećaje mentalnog zdravlja, kao što su depresija, tjeskoba i usamljenost u starijoj dobi, što može doprinijeti problemima s mentalnim zdravljem; budući da je, primjerice, 2019. veći udio žena (8,7 %) nego muškaraca (5,5 %) u dobi od 15 i više godina u EU-u prijavio kroničnu depresiju67 Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja „Mental health in the EU” (Mentalno zdravlje u EU-u), 2023., https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2023/751416/EPRS_BRI(2023)751416_EN.pdf.; budući da su četiri od pet osoba kojima je dijagnosticirana autoimuna bolest žene; budući da su kardiovaskularne bolesti i dalje glavni uzrok smrti u svijetu, pri čemu je kod žena zabilježena veća stopa smrtnosti i lošiji ishodi uslijed akutnih događaja, te su uzrok 37 % svih smrti kod žena u usporedbi s 31 % kod muškaraca; budući da se kardiovaskularne bolesti kod žena nedovoljno dijagnosticiraju, liječe i istražuju u kliničkim ispitivanjima, što dovodi do daljnjih i dubljih nejednakosti u području javnog zdravlja;
P.budući da su žene, u svoj njihovoj raznolikosti, stalno u nepovoljnom položaju zbog strukturnih i kulturnih čimbenika te da su nerazmjerno pogođene različitim izazovima, primjerice posljedicama krize zbog visokih troškova života, s obzirom na to da su obično među najsiromašnijim dijelom stanovništva i da čine 70 % od 1,3 milijarde ljudi koji žive u uvjetima siromaštva, ili politikama štednje, koje su nerazmjerno utjecale na žene, posebno rasizirane žene i one s niskim prihodima; budući da siromaštvo u cijelom EU-u raste i da su osobe koje su plaćene manje od naknade dostatne za život većinom žene, zbog čega mnoge od njih ne mogu skrbiti za sebe i svoje obitelji, a to je posebno slučaj s transrodnim ženama, za koje je vjerojatnost da će biti nezaposlene gotovo tri puta veća od prosjeka; budući da gotovo svaka treća žena rođena izvan EU-a radi na nesigurnim radnim mjestima u EU-u; budući da je 18 % migrantica izloženo riziku od siromaštva; budući da su u većini zemalja EU-a dozvole za dugotrajni boravak i rad često dostupnije osobama koje se smatraju visokokvalificiranim i dobro plaćenim radnicima, dok oni koji su svrstani u sektore sa „srednjom i niskokvalificiranom” spremom mogu biti izloženi riziku od iskorištavanja i nesigurnog rada u tim podcijenjenim sektorima; budući da su zbog jedinstvenih izazova u određenim sektorima žene od početka u nepovoljnom položaju, primjerice poljoprivrednice koje se suočavaju s rodno specifičnim preprekama kao što su nedostatak pristupa zemljištu, poteškoće u financiranju osposobljavanja i obrazovanja u poljoprivredi te jednako postupanje; budući da siromaštvo i socijalna isključenost imaju strukturne uzroke koje je potrebno iskorijeniti i poništiti njihove učinke, posebno u okviru politika zapošljavanja, stanovanja, mobilnosti i pristupa javnim uslugama;
Q.budući da su razlike na tržištu rada, razlike u zaposlenosti žena i muškaraca u sektorima i regijama, uključujući najudaljenije regije, te nedostatak pravednih radnih uvjeta i sigurnosti za radnice i dalje prisutni diljem EU-a te da je postojeća razlika u plaćama između spolova u velikoj mjeri posljedica sustavnog podcjenjivanja rada koji se obavlja u sektorima u kojima prevladavaju žene i u kojima sudjeluje samo oko 20 % muškaraca, kao što su skrb, obrazovanje, zdravlje i socijalna skrb; budući da je stoga potrebno riješiti pitanje „jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti” kako bi se uklonila razlika u plaćama između spolova; budući da su obrazovanje, posebno tercijarno obrazovanje, osposobljavanje i socijalna zaštita, ključni za rodnu ravnopravnost, posebno za žene starije od 55 godina i žene koje žive u ruralnim, udaljenim ili rijetko naseljenim područjima koje se suočavaju sa specifičnim i složenim preprekama; budući da je obrazovanje također ključno kako bi se svima omogućilo da se mogu prilagoditi promjenama na tržištu rada i imati pristup kvalitetnim mogućnostima zapošljavanja;
R.budući da je 2023. razlika u plaći na temelju spola u Europskoj uniji iznosila 13 %70 EIGE (2025.), Impact driver: marking milestones and opportunities for gender equality in the EU” (Pokretač utjecaja: obilježavanje ključnih etapa i mogućnosti za rodnu ravnopravnost u EU-u), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg. i da žene u EU-u 2025. u prosjeku zarađuju 15 % manje po satu od muškaraca; budući da je situacija gora u određenim regijama, primjerice u ruralnim područjima, i u određenim sektorima, primjerice u zdravstvenom sektoru u kojem razlika iznosi 24 %71 WHO, „The gender pay gap in the health and care sector a global analysis in the time of COVID-19” (Rodna razlika u plaćama u sektoru zdravstva i skrbi: globalna analiza za vrijeme COVID-a 19), 2022., https://www.who.int/publications/i/item/9789240052895., što dovodi do velikih razlika u isplatama mirovina i doprinosi razlikama u prihodima u starijoj dobi, što dovodi do toga da žene u EU-u primaju mirovine koje su u prosjeku 26,1 % niže; budući da pravo na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti nije zajamčeno i da je potrebno riješiti temeljni uzrok te diskriminacije, bilo primjenom alata za bolje definiranje i usporedbu vrijednosti rada, zaštitom i jačanjem radničkih prava ili jačanjem kolektivnog pregovaranja, prema potrebi; budući da bi izgradnja uključivog gospodarstva i rješavanje rodnih razlika mogli znatno povećati BDP Unije po stanovniku sa 6,1 na 9,6 % do 2050.72 EIGE, „Economic Benefits of Gender Equality in the European Union: Overall economic impacts of gender equality” (Gospodarske koristi rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji: ukupni gospodarski učinci rodne ravnopravnosti), https://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/economic_benefits_of_gender_equality_in_the_european_union._overall_economic_impacts_of_gender_equality.pdf.;
S.budući da su žene i djevojčice i dalje nedovoljno zastupljene u području obrazovanja i zapošljavanja, a naročito u STEM-u (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), pri čemu žene čine tek jednu šestinu stručnjaka za IKT i jednu trećinu svih osoba s diplomom u području STEM-a73 EIGE, „Study and work in the EU: set apart by gender” (Učenje i rad u EU-u: razlike po rodu), 2018.; budući da muškarci čine više od 80 % stručnjaka u području STEM-a i IKT-a74 Europska komisija, „Izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2025.”, 2025. i da su žene zaposlene na samo 41 % radnih mjesta u području znanosti i inženjerstva u Uniji; budući da je, iako se broj mladih žena koje završavaju studij u području IKT-a i području STEM-a povećava, razlika među spolovima u zapošljavanju i plaćama u sektoru i dalje velika, posebno kada je riječ o start-up poduzećima; budući da su žene 2018. činile samo 22 % stručnjaka za umjetnu inteligenciju u svijetu, što je problem koji samo doprinosi stereotipima i predrasudama te ih produbljuje75 Komunikacija Komisije od 9. ožujka 2021. pod naslovom „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (COM(2021)0118).; budući da ta razlika ne predstavlja samo propuštenu priliku za tehnološki napredak, gospodarski rast, inovacije i otpornost EU-a, već i otežava sudjelovanje žena i njihove karijere na budućim tržištima rada; budući da sve veća potražnja za vještinama u području STEM-a u digitalnom, čistom i kružnom sektoru, kao i u zrakoplovno-svemirskoj, obrambenoj i tradicionalnim industrijama, zahtijeva osnaživanje kvalificiranih ženskih talenata; budući da se EU suočava s brojnim izazovima koji utječu na njegovu konkurentnost, što naglašava potrebu za većom gospodarskom aktivnošću koja je uključiva za sve; budući da je pristup žena, u svoj njihovoj raznolikosti, svim sektorima, uključujući sektor IKT-a i financijski sektor, ključan za konkurentnost europskog gospodarstva; budući da je rodna ravnopravnost pokretač gospodarskog rasta, inovacija i socijalne kohezije;
T.budući da digitalne tehnologije u nastajanju, uključujući umjetnu inteligenciju, prijevare generirane s pomoću umjetne inteligencije, izradu i širenje uvjerljivo krivotvorenog sadržaja (engl. „deepfake”) ili druge alate za izradu lažnih slika golotinje i zlostavljanje na internetu, postaju sve raširenije i da predstavljaju faktor rizika za rodnu ravnopravnost te bi mogle nastaviti i produbiti postojeće obrasce rodne nejednakosti, diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama; budući da su rodne pristranosti sadržane u tehnologiji, među ostalim u sustavima umjetne inteligencije, a postojeći poslovni modeli dominantnih internetskih platformi, koji se temelje na mikrociljanom oglašavanju, imaju svoju ulogu u širenju i jačanju govora mržnje i različitih oblika nasilja na internetu; budući da kanali na društvenim mrežama i činjenica da njihovi algoritmi sve više izazivaju ovisnost predstavljaju faktor rizika za psihičko zdravlje djevojčica i žena te da je taj problem potrebno riješiti iz rodne perspektive; budući da te tehnologije, ako se razvijaju etički i na rodno osjetljiv način te ako se upotrebljavaju na odgovarajući način, mogu predstavljati priliku za žene i djevojčice;
U.budući da u izvještavanju tijekom prenošenja vijesti u medijima često nedostaju rodna dimenzija i borba protiv rodnih stereotipa; budući da su žene nedovoljno zastupljene u zanimanjima u medijskom sektoru na svim razinama upravljačke strukture, među ostalim u proizvodnji informacija, u postupcima donošenja odluka i vlasništvu nad medijima; budući da je Vijeće Europe izjavilo da „žene predstavljaju tek oko četvrtinu osoba o kojima slušamo, čitamo ili koje viđamo u vijestima i rijetko su zastupljene u svojstvu stručnjaka”76 Vijeće Europe, „Women in Media and artificial intelligence”(Žene u medijima i umjetnoj inteligenciji), https://www.coe.int/en/web/genderequality/women-in-media-and-artificial-intelligence.; budući da podaci u okviru šestog izdanja Projekta globalnog praćenja medija pokazuju da su 2020. u samo 2 % vijesti u Europi77 Popis zemalja sudionica: Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Danska, Engleska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Grenland, Island, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Moldova, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Sjeverna Irska, Srbija, Škotska, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska i Wales. osporeni rodni stereotipi78 EIGE (2025.), Impact driver: marking milestones and opportunities for gender equality in the EU” (Pokretač utjecaja: obilježavanje ključnih etapa i mogućnosti za rodnu ravnopravnost u EU-u), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.;
V.budući da diljem EU-a žene i dalje nerazmjerno izvršavaju neformalne i formalne odgovornosti pružanja skrbi, čime se doprinosi strukturnim rodnim nejednakostima i povećavaju rodno uvjetovane razlike u skrbi ograničavanjem sposobnosti žena da sudjeluju na tržištu rada, što dovodi do nižih zarada i mirovina te otežava mogućnost žena da postignu ekonomsku neovisnost pod jednakim uvjetima kao i muškarci, a istodobno ih izlaže zdravstvenim rizicima povezanima sa stresom79 EIGE, „Gender Equality Index 2019: Work-life balance” (Indeks ravnopravnosti spolova za 2019.: Ravnoteža između poslovnog i privatnog života), https://eige.europa.eu/publications-resources/toolkits-guides/gender-equality-index-2019-report/informal-care-older-people-people-disabilities-and-long-term-care-services.; budući da se žene koje se vraćaju na tržište rada nakon rodiljnog dopusta ili produljenog pružanja skrbi često suočavaju s poteškoćama pri ponovnom zapošljavanju, koje uključuju zastarijevanje vještina, smanjenje potencijala zarade, smanjenje mogućnosti napredovanja u karijeri i diskriminaciju na radnom mjestu; budući da takve prepreke doprinose rodnim razlikama u zaposlenosti, plaćama i mirovinama te da negativno utječu na dobrobit djece i drugih uzdržavanih osoba te da ih je potrebno ukloniti ciljanim intervencijama politike i programima potpore;
W.budući da gotovo 30 % žena u EU-u radi na nepuno radno vrijeme; budući da je u Europskoj uniji mnogo vjerojatnije da će žene morati odustati od plaćenog posla kako bi skrbile o djeci i/ili drugim uzdržavanim osobama te da su nedostupnost, previsoki troškovi i nedostatak visokokvalitetne infrastrukture i usluga za skrb o djeci, posebno u javnoj sferi, i dalje znatna prepreka jednakom sudjelovanju žena u svim aspektima života, uključujući rad; budući da Međunarodna organizacija rada naglašava manjak javnih i privatnih ulaganja u skrb za djecu i druge usluge formalne skrbi te ističe da se zbog dugotrajnih nejednakih stavova prema aktivnostima skrbi gospodarski i socijalni troškovi pružanja skrbi uvelike prebacuju na žene; budući da zbog neplaćenih obveza skrbi oko 7,7 milijuna žena u Europskoj uniji ne može sudjelovati na tržištu rada te da postoji velik neiskorišteni potencijal za naša gospodarstva u pogledu uravnoteženja sektora skrbi, kako se navodi u procjenama EIGE-a prema kojima se predviđa da bi se stopa zaposlenosti mogla povećati na 80 % do 2050. ako se ostvare znatna poboljšanja u pogledu rodne ravnopravnosti80 https://commission.europa.eu/document/download/055fdbab-5786-425e-a072-652bf53d8fe4_en?filename=Gender%20Equality%20Report.pdffilename=Gender%20Equality%20Report.pdf; budući da je prema Eurofoundovu europskom istraživanju o kvaliteti života 42 % nezaposlenih pružatelja skrbi u kvartilu s najnižim prihodima (u usporedbi s 24 % osoba koje nisu pružatelji skrbi), da 59 % nezaposlenih pružatelja skrbi teško spaja kraj s krajem (u usporedbi s 46 % osoba koje nisu pružatelji skrbi) te da 80 % skrbi pružaju neformalni pružatelji skrbi, uglavnom žene u dobi od 45 do 75 godina, što doprinosi rodnoj nejednakosti u pogledu zapošljavanja i prihoda; budući da je približno svaki četvrti plaćeni pružatelj skrbi migrant, što je posebno relevantno s obzirom na to da su otprilike devet od deset plaćenih pružatelja skrbi žene;
X.budući da je 2024. odbor CEDAW objavio opću preporuku br. 40 o jednakoj i uključivoj zastupljenosti žena u sustavima donošenja odluka i u stupove te preporuke upisao jednak omjer (50:50) žena i muškaraca u svoj njihovoj raznolikosti u pogledu jednakog pristupa sustavima donošenja odluka i jednakih ovlasti u takvim sustavima; budući da se postotak zastupničkih mjesta žena u nacionalnim parlamentima povećao s 11,3 % 1995. na tek 27,2 % 2025.81 Međuparlamentarna unija, „Women in parliament 1995-2025” (Žene u parlamentu 1995. – 2025.), 2025.; budući da 2025. u Europskoj uniji žene zauzimaju tek oko trećinu zastupničkih mjesta82 EIGE, Indeks rodne ravnopravnosti, https://eige.europa.eu/gender-equality-index/2024/domain/power.; budući da su unatoč brojnim političkim i zakonodavnim inicijativama žene suočene sa strukturnim, kulturnim i institucionalnim preprekama, a istraživanja pokazuju da su nedovoljno zastupljene na svim razinama donošenja gospodarskih i političkih odluka diljem svijeta, uključujući na lokalnoj i regionalnoj razini, te da je postizanje rodnog pariteta i zastupljenosti u političkom životu te u poslovnom sektoru, posebno u upravnim odborima, daleki cilj za čije će postizanje biti potrebne ciljane mjere na svim razinama upravljanja;
Y.budući da su klimatska kriza i rodne nejednakosti međusobno povezane te da klimatska kriza perpetuira postojeće nejednakosti, uključujući pristup obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja, pristup zemljištu i prirodnim resursima i kontrolu nad njima te sudjelovanje u sferama donošenja odluka83 Ujedinjeni narodi, Klimatske promjene, „Closing the Gap, Boosting Ambition: Investing in Women is Key to Climate Action” (Smanjenje razlika, poticanje ambicioznosti: Ulaganje u žene ključno je za djelovanje u području klime), 2024., https://unfccc.int/news/closing-the-gap-boosting-ambition-investing-in-women-is-key-to-climate-action.; budući da štetne učinke klimatskih promjena i degradacije ekosustava nerazmjerno snose žene i djevojčice, posebno one koje se već nalaze u marginaliziranom položaju, uključujući autohtone zajednice i druge zajednice koje ovise o prirodnim resursima;
Z.budući da se Unija suočava s većim brojem kriza, među ostalim s klimatskim katastrofama, oružanim sukobima, pandemijama i populizmom, čiji su učinci rodno uvjetovani; budući da oružani sukobi nerazmjerno utječu na žene i djevojčice, među ostalim u vidu porasta rodno uvjetovanog nasilja kao oružja u ratu84 Prema izvješću UN-a slučajevi seksualnog nasilja povezanog sa sukobima koje je provjerio UN povećali su se 2023. za 50 % u odnosu na prethodnu godinu (UN Women, „Facts and figures: Women, peace, and security” (Činjenice i brojke: Žene, mir i sigurnost), 2025., https://www.unwomen.org/en/articles/facts-and-figures/facts-and-figures-women-peace-and-security)., te su doveli do općeg pogoršanja prava žena sa štetnim posljedicama za potpuno ostvarenje ljudskih prava žena i djevojčica u cijelom svijetu; budući da, unatoč tome što je Program o ženama, miru i sigurnosti ključan za suočavanje sa suvremenim globalnim izazovima u području mira i sigurnosti, sudjelovanje i vodstvo žena u vanjskoj politici, obrani, sigurnosti i izgradnji mira i dalje nije dostatno, a razmjeri su uvelike nepoznati zbog nedostatka prikupljenih podataka; budući da je radi prikupljanja sveobuhvatnih podataka razvijeno nekoliko projekata, kao što je indeks #SHEcurity, koji može poslužiti kao primjer dobre prakse i prikupljanja podataka na razini EU-a; budući da su žene stalno nedovoljno zastupljene na mirovnim pregovorima te su 2022. predstavljale tek 16 % pregovarača u aktivnim mirovnim procesima pod vodstvom ili suvodstvom Ujedinjenih naroda85 Vijeće za vanjske odnose, „Women’s Participation in Peace Processes” (Sudjelovanje žena u mirovnim procesima), https://www.cfr.org/womens-participation-in-peace-processes/.; budući da uključivanje rodne perspektive u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a podrazumijeva prepoznavanje i borbu protiv specifičnih rodnih dimenzija i učinaka globalnih fenomena poput klimatskih promjena, migracija, trgovine i sigurnosti te stavljanje naglaska na to da u središtu oblikovanja politika budu iskustva i potrebe žena i skupina koje su suočene s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije i marginalizacije; budući da je Akcijski plan za rodnu ravnopravnost ambiciozna strategija EU-a za doprinos ciljevima održivog razvoja, posebno cilju br. 5, te za ubrzavanje napretka u području rodne ravnopravnosti; budući da je osnaživanje žena prioritet svih vanjskih politika i djelovanja EU-a, a imalo aktivnu ulogu i u oblikovanju Programa održivog razvoja do 2030.; budući da je jedna od obveza u okviru vanjskih politika EU-a osigurati da 85 % svih novih programa doprinosi rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena; budući da u unutarnjim politikama EU-a, uključujući na razini država članica, takva obveza trenutačno ne postoji, što predstavlja rizik od nejednakog napretka prema rodnoj ravnopravnosti unutar Unije;
AA.budući da je zabranjena diskriminacija na temelju značajki navedenih u članku 21. Povelje EU-a o temeljnim pravima; budući da se s intersekcijskim nejednakostima i diskriminacijom u Europskoj uniji suočavaju brojne žene, djevojčice i ranjive skupine, uključujući osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnom socioekonomskom položaju, osobe koje su rasizirane, osobe etničkog, manjinskog ili migrantskog podrijetla, LGBTIQ+ osobe, posebno transrodne i interseksualne žene, Romi i osobe izložene diskriminaciji na temelju dobi (i mlađe i starije osobe) (dalje u tekstu „popis osnova za nediskriminaciju”); budući da žene i djevojčice s invaliditetom čine 29,2 % ženskog stanovništva u Europskoj uniji te da su često isključene i diskriminirane u svim područjima života i suočavaju se s visokom stopom rodno uvjetovanog nasilja; budući da su žene i LGBTIQ+ osobe, bez obzira na to jesu li u tranzitu ili borave u prihvatnim centrima, često izložene specifičnim rodno uvjetovanim rizicima, uključujući nasilje, nedostatan pristup zdravstvenoj skrbi i pravnu nesigurnost; budući da bi tom problemu trebalo posvetiti posebnu pozornost;
AB.budući da su rodne nejednakosti očitije u određenim sektorima, kao što su poljoprivreda, financijske i potrošačke usluge87 Svjetski gospodarski forum, „Global Gender Gap Report 2023” (Globalno izvješće o rodnom jazu za 2023.), https://www.weforum.org/publications/global-gender-gap-report-2023/., zdravstvo i skrb88 Svjetska zdravstvena organizacija, „Women in the health and care sector earn 24 percent less than men” (Žene u sektoru zdravstva i skrbi zarađuju 24 posto manje od muškaraca), 2022., https://www.who.int/news/item/13-07-2022-women-in-the-health-and-care-sector-earn-24-percent-less-than-men., STEM89 Evagorou, M., Puig, B., Bayram, D. i Janeckova, H. (2024.) „Addressing the gender gap in STEM education across educational levels – Analytical report” (Rješavanje rodnog jaza u obrazovanju u području STEM-a na svim razinama obrazovanja – analitičko izvješće), Ured za publikacije Europske unije, 2024., https://data.europa.eu/doi/10.2766/260477., te u određenim područjima, kao što su ruralne regije, otoci i najudaljenije regije; budući da se žene iz tih područja i sektora koje doživljavaju intersekcijsku diskriminaciju suočavaju sa specifičnim strukturnim preprekama koje im otežavaju sudjelovanje na tržištu rada i pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, stanovanju, digitalnoj povezanosti te osnovnim javnim uslugama i infrastrukturi, a u nekim su slučajevima one u potpunosti nedostupne; budući da u ruralnim područjima, među ostalim u najudaljenijim regijama, dolazi do depopulacije, pri čemu je veća vjerojatnost da će ih napustiti mladi, posebno djevojčice i žene90 Komunikacija Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljena „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja”., čime se ugrožava njihovo pravo na ostanak u tim područjima; budući da je potreban ciljani i intersekcijski pristup kako bi se smanjile postojane rodne razlike, posebno u prethodno navedenim sektorima i regijama, te kako bi se osiguralo da žene i djevojčice ne budu zapostavljene pri provedbi strategije za rodnu ravnopravnost;
AC.budući da su sve države članice obvezne djelovati u najboljem interesu djece te štititi njihovo pravo na obiteljski život i zabraniti diskriminaciju na temelju bračnog stanja i seksualne orijentacije njihovih roditelja ili metode začeća koju su izabrali; budući da bi oko dva milijuna djece i dalje moglo biti suočeno s pravnom nesigurnošću u slučajevima prekograničnog priznavanja obitelji; budući da je Komisija 2022. predložila uredbu Vijeća91 Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 7. prosinca 2022. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu (COM(2022)0695). o roditeljstvu i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu, o kojoj Vijeće tek treba donijeti odluku;
AD.budući da se u Planu za prava žena ponovno potvrđuje snažna predanost EU-a zaštiti i promicanju rodne ravnopravnosti i prava žena, uz navođenje načela i dugoročne vizije napretka na kojima će se temeljiti strategija za rodnu ravnopravnost nakon 2025.;