1.pozdravlja činjenicu da je u skladu sa svojim obvezujućim obvezama i nakon opetovanih poziva Parlamenta Komisija razvila pilot-metodologiju za praćenje i mjerenje rashoda povezanih s rodnom ravnopravnošću na programskoj razini u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. u cilju poboljšanja rodno osviještene politike u proračunskom postupku Komisije i poboljšanja načina na koji se oblikovanjem politika i dodjelom sredstava promiču ciljevi rodne ravnopravnosti;

2.napominje da u skladu s postojećom metodologijom Komisija dodjeljuje različite ocjene programima na temelju procjene njihova doprinosa rodnoj ravnopravnosti na najdetaljnijoj mogućoj razini intervencije, dajući ocjenu:(a)2 intervencijama čiji je glavni cilj poboljšati rodnu ravnopravnost;(b)1 intervencijama kojima je rodna ravnopravnost važan i namjeravan cilj, ali ne i glavni razlog intervencije;(c)0 neciljanim intervencijama, to jest intervencijama za koje se ne očekuje da će znatno utjecati na rodnu ravnopravnost;(d)0* intervencijama s vjerojatnim, ali još nejasnim pozitivnim učinkom na rodnu ravnopravnost;

3.napominje da se metodologija temelji na pokazatelju politike rodne ravnopravnosti koji je razvila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, kvalitativnog statističkog alata koji se koristi za praćenje i evidentiranje razvojnih aktivnosti usmjerenih na rodnu ravnopravnost kao cilj politike i koji Komisija primjenjuje na sve programe potrošnje proračuna EU-a u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja;

4.naglašava da se metodologija Komisije razlikuje od pokazatelja politike rodne ravnopravnosti koji je razvila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj jer ne uključuje ocjenu kojom bi se omogućilo praćenje mogućih negativnih učinaka potrošnje EU-a na ciljeve rodno osviještene politike i jer se njome uvodi kategorija 0* za intervencije s vjerojatnim, ali još uvijek nejasnim pozitivnim učinkom na rodnu ravnopravnost; ističe da bi u svakom slučaju trebalo izbjeći da metodologija Komisije dovede do neželjenih posljedica, kao što su odvraćanje ili odbijanje ulaganja u sektore koji su strateški, no u kojima tradicionalno dominira jedan spol, uključujući obrambeni sektor;

5.napominje da je metodologija prvi put upotrijebljena u postupku izrade procjena proračuna EU-a za financijsku godinu 2023., uz retroaktivnu primjenu na proračune za financijske godine 2021. i 2022.;

6.napominje da je za financijsku godinu 2021., u trenutku objave povezanog godišnjeg izvješća o uspješnosti upravljanja i od 352 milijarde EUR u obvezama, ocjenu 2 dobilo 1 % obveza, ocjenu 1 njih 3 %, ocjenu 0 njih 1 %, a ocjenu 0* dobilo je 95 % obveza;

7.napominje da je za financijsku godinu 2022., u trenutku objave povezanog godišnjeg izvješća o uspješnosti upravljanja i od 321 milijarde EUR u obvezama, ocjenu 2 dobilo 2 % obveza, ocjenu 1 njih 9 %, ocjenu 0 njih 16 %, a ocjenu 0* dobilo je 73 % obveza;

8.napominje da je za financijsku godinu 2023., u trenutku objave povezanog godišnjeg izvješća o uspješnosti upravljanja i od 427 milijardi EUR u obvezama, ocjenu 2 dobilo 2 % obveza, ocjenu 1 njih 9 %, ocjenu 0 njih 69 %, a ocjenu 0* dobilo je 20 % obveza;

9.napominje da je za financijsku godinu 2024., u trenutku objave povezanog godišnjeg izvješća o uspješnosti upravljanja i od 195 milijardi EUR u obvezama, ocjenu 2 dobilo 3 % obveza, ocjenu 1 njih 17 %, ocjenu 0 njih 65 %, a ocjenu 0* dobilo je 16 % obveza;

10.shvaća da je smanjenje udjela obveza s ocjenom 0* tijekom godina rezultat poboljšanja prikupljanja i dostupnosti podataka kao i Komisijine sposobnosti izvješćivanja, što je njezinim glavnim upravama omogućilo da detaljnije mjere doprinos svojih programa rodnoj ravnopravnosti;

11.nadalje razumije da usporedba brojki koje odražavaju godišnje rezultate između financijskih godina ili izvlačenje pouka iz takvih usporedbi nema veliku dodanu vrijednost zbog ograničene dostupnosti podataka i ograničenog kapaciteta izvješćivanja u prvim financijskim godinama za koje je ova metodologija korištena;

12.napominje da Komisija smatra da je za intervencije s dodijeljenom ocjenom 2 ili 1 moguće smatrati da se njima promiče rodna ravnopravnost i da se, s obzirom na to, intervencijama u vrijednosti od 37,99 milijardi EUR promicala rodna ravnopravnost 2024., dok je ta brojka 2021. iznosila 10,76 milijardi EUR, 2022. godine 37,83 milijarde EUR i 2023. godine 47,99 milijardi EUR;

13.napominje da je smanjenje apsolutne vrijednosti intervencija za promicanje rodne ravnopravnosti između 2023. i 2024. izravna posljedica smanjenja ukupnog iznosa obveza između te dvije financijske godine, što se u velikoj mjeri objašnjava postupnim ukidanjem obveza u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

14.napominje da je, uz rezultate dostavljene za svaku financijsku godinu, Komisija u Godišnjem izvješću o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju za 2024. objavila ponovnu procjenu svih prethodnih rezultata na temelju novijih i sveobuhvatnih procjena svojih programa, što je rezultiralo ukupnim trendovima koji upućuju na to da je za intervencije u razdoblju 2021. – 2024. njih 2 % dobilo ocjenu 2, njih 10 % ocjenu 1, njih 83 % ocjenu 0, dok je 5 % intervencija dobilo ocjenu 0*; nadalje napominje da je prema ponovnoj procjeni Komisije u financijskim godinama 2021. – 2024. 12 % proračunskih rashoda EU-a doprinijelo promicanju rodne ravnopravnosti (s ocjenama 1 i 2), što iznosi 158,4 milijarde EUR;

15.naglašava da svi proračunski programi EU-a ne ostvaruju jednake rezultate u pogledu integracije roda kao horizontalnog prioriteta, pri čemu neki programi ostvaruju mnogo bolje rezultate zbog svojeg oblikovanja politika, kao što su programi u okviru naslova 6. „Susjedstvo i svijet”, u kojem je rodna ravnopravnost utvrđena kao međusektorski prioritet s jasnim ciljevima i kriterijima, te posebni programi u okviru drugih naslova kao što je Obzor Europa, kojima se, zahvaljujući zahtjevu da se pri izradi proračuna kojim se uzima u obzir rodna perspektiva, potiče rodna ravnopravnost, ali i pozitivno utječe na prakse država članica unakrsnom kontaminacijom tijekom faze provedbe na nacionalnoj razini;

16.žali zbog toga što korištena metodologija, koja je alat za praćenje posebno osmišljen za operativne proračune, ne omogućuje pravilnu procjenu administrativnih proračuna institucija i tijela EU-a;

17.konstatira da je područje primjene metodologije ograničeno jer na adekvatan način ne obuhvaća sekundarne ili neizravne učinke programa na rodnu ravnopravnost, potencijalne negativne učinke ili intersekcijske dimenzije potrebne za sveobuhvatnu procjenu učinaka politike;

18.nadalje konstatira da se potencijalni negativni učinci programa na rodnu ravnopravnost nedovoljno uzimaju u obzir, posebno u sektorima kao što su konkurentnost, obrana i pripravnost; ističe da promicanje rodne ravnopravnosti ne bi smjelo dovesti do ograničenja ili smanjenja ulaganja u ključne sektore; poziva Komisiju da predloži konkretne mjere za poboljšanje rodne ravnopravnosti, osiguravajući pritom da se negativno ne utječe na odluke o ulaganjima;

19.žali zbog toga što zbog ex post prirode metodologije nije moguće strukturno utjecati na izradu politika u ex ante fazi ili na prikupljanje i dodjelu financijskih sredstava, što je ključno za pravilno uključivanje rodne ravnopravnosti u programe EU-a;

20.napominje da, osim metodologije rodno osviještene politike koja se primjenjuje na proračun EU-a, određeni programi EU-a imaju uključenu rodnu ravnopravnost u svoje pravne osnove, dok drugi to ne čine;

21.napominje da je dvojni pristup Komisije rodno osviještenoj politici, podijeljen na praćenje proračuna EU-a i postavljanje ciljeva utvrđenih u pravnim osnovama programa, koristan okvir, ali je taj pristup rascjepkan i ne utječe na sve programe u jednakoj mjeri, čime se smanjuje usklađenost pristupa EU-a rodnoj ravnopravnosti;

22.prima na znanje procjenu Komisije o provedbi rodno osviještene politike u proračunu EU-a Izvješće o procjeni učinka priloženo Komisijinu Prijedlogu uredbe o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost te drugih horizontalnih pravila za programe i aktivnosti Unije (COM(2025)0545). i dijeli mišljenje da bi u preostalim godinama VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. prioritet trebao biti nastavak evaluacije programa kako bi se bolje procijenio njihov doprinos rodnoj ravnopravnosti i izvukle pouke o njihovoj provedbi, uz dobru upotrebu poboljšanog izvješćivanja o podacima razvrstanima po spolu koje se primjenjuje od 2023.; naglašava potrebu za pojačanom suradnjom sa svim državama članicama kako bi se uskladile metodologije i izbjegla bilo kakva fragmentacija u njihovim pristupima, kao i za poboljšanjem prikupljanja i objedinjavanja podataka te izvješćivanja o njima;

23.potvrđuje da, iako je metodologija koju je razvila Komisija koristan alat za procjenu doprinosa proračuna EU-a rodnoj ravnopravnosti, ona sadržava ograničenja koja predstavljaju prepreku njezinoj sposobnosti za transformativan učinak; naglašava važnost osiguravanja dostupnosti podataka i upotrebe konkretnih, mjerljivih, ostvarivih, relevantnih i vremenski ograničenih pokazatelja uspješnosti u tom pogledu;

24.naglašava da je, s obzirom na to da na proračun EU-a utječu višestruke krize i promjene u političkim prioritetima, ključno da se rodno osviještena izrada proračuna proporcionalno uključi u središte proračunskog ciklusa programa ex ante, među ostalim u novim prioritetnim područjima kao što su konkurentnost, obrana i pripravnost;

25.poziva Komisiju da razvije cjelovit i sveobuhvatan pristup izradi rodno osjetljivog proračuna te posebnu i sveobuhvatnu metodologiju za proračun EU-a, koja će biti u potpunosti operativna od početka sljedećeg programskog razdoblja, s mogućnošću uvođenja promjena koje omogućuje njezina sposobnost utjecaja na cijeli proračunski ciklus, te da riješi probleme utvrđene u ovoj rezoluciji, kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje sredstvima EU-a;

26.ističe da bi, uz VFO, svaki instrument usvojen u skladu s člankom 122. UFEU-a također trebao primjenjivati odredbe o rodno osviještenoj politici i izradi proračuna, prema potrebi, bez mijenjanja ciljeva programa, kriterija prihvatljivosti ili kriterija za dodjelu koji su već utvrđeni u sektorskom zakonodavstvu, kako bi se na sveobuhvatan i dosljedan način pratio doprinos EU-a promicanju rodne ravnopravnosti u svim instrumentima financiranja;

27.poziva Komisiju da provede sustavne ex ante procjene učinka u kojima se analiziraju i konkretni učinci politika i mjera fiskalne politike EU-a, uključujući porezne programe i programe državnih potpora, na rodnu ravnopravnost, u skladu sa smjernicama za bolju regulativu, u cilju utvrđivanja i ublažavanja rodnih razlika; naglašava da bi također trebalo pažljivo razmotriti socijalne i gospodarske učinke poboljšane rodne ravnopravnosti, uzimajući pritom u obzir administrativne troškove za mala i srednja poduzeća;

28.podsjeća da svi zakonodavni prijedlozi EU-a moraju biti u skladu s primarnim pravom EU-a, uključujući načelo rodne ravnopravnosti; poziva Komisiju da prilikom pripreme zakonodavnih prijedloga ojača svoje ex ante procjene učinka kako bi se pažljivo razmotrili i sveli na najmanju moguću mjeru svi mogući negativni učinci na rodnu ravnopravnost u EU-u;

29.potiče Komisiju da uspostavi „mehanizam za zaštitu rodne ravnopravnosti” kao standardni dio zakonodavnih postupaka EU-a, koji bi zahtijevao reviziju svakog prijedloga za koji se analizom Revizorskog suda pokaže da ugrožava strategiju i ciljeve EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti;

30.žali zbog neravnoteže rodne zastupljenosti među dužnosnicima i političkim predstavnicima i na razini EU-a i na razini država članica, čime se ugrožava načelo rodne ravnopravnosti u zastupljenosti;

31.poziva Komisiju da procijeni izvedivost uvođenja daljnjih mjera za rodnu ravnopravnost na upravljačkoj razini kako bi se osiguralo da svi rodovi budu dovoljno uključeni u oblikovanje politika putem ciljanih programa potpore;

32.poziva Komisiju da osigura da se minimalni udio proračuna EU-a namijeni rodnoj ravnopravnosti kao glavnom cilju (što odgovara ocjeni 2 u trenutačnoj metodologiji);

33.poziva Komisiju da analizira mogućnost postavljanja kvantitativnog cilja u sljedeće programsko razdoblje za dio proračuna EU-a kojim se doprinosi promicanju rodne ravnopravnosti (što odgovara ocjeni 2 ili 1 u trenutačnoj metodologiji), imajući na umu da su se takvi ciljevi pokazali korisnima za unapređivanje ciljeva EU-a u području klime i biološke raznolikosti;

34.poziva Komisiju i Vijeće da poštuju odredbe utvrđene u revidiranoj Financijskoj uredbi tijekom pregovora o sljedećoj generaciji programa, odnosno da se programi i aktivnosti, ako je to izvedivo i primjereno, provode u skladu s relevantnim sektorskim pravilima, uzimajući u obzir načelo rodne ravnopravnosti i u skladu s odgovarajućom metodologijom rodno osviještene politike;

35.smatra da je vrlo važno, u skladu s revidiranom Financijskom uredbom, osigurati da sljedeća generacija programa uključuje ciljeve koji omogućuju, prema potrebi, prikupljanje podataka raščlanjenih po spolu i objedinjavanje takvih podataka u svim relevantnim programima; poziva Komisiju na daljnji razvoj i poboljšanje svoje metodologije praćenja doprinosa proračuna EU-a rodnoj ravnopravnosti, među ostalim s pomoću sustavne upotrebe digitalnih alata, kao što je umjetna inteligencija, kako bi se poboljšalo prikupljanje i objedinjavanje podataka i njihova međuprogramska analiza;

36.poziva sve relevantne aktere, uključujući Vijeće, Komisiju, organizacije civilnog društva i druge relevantne partnere, da nastoje ostvariti rodno osviještenu izradu proračuna u sljedećem programskom razdoblju;

37.poziva Komisiju da povećani dio proračuna svih vanjskih djelovanja EU-a dodijeli intervencijama kojima se doprinosi rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena te da 25 % instrumenata EU-a za vanjsko financiranje u predstojećem VFO-u dodatno namijeni promicanju rodne ravnopravnosti kao glavnog cilja; nadalje poziva Komisiju da uspostavi namjenski fond za promicanje rodne ravnopravnosti na globalnoj razini i da osigura da se mjere koje ona podupire usredotoče na pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, povećanje sudjelovanja žena u donošenju odluka, podupiranje lokalnih nevladinih organizacija pod vodstvom žena i pomoć lokalnim borkinjama za ljudska prava;

38.poziva Komisiju da postavi jasne ciljeve za sljedeći VFO u pogledu doprinosa smanjenju razlika u plaćama i mirovinama između spolova te rješavanja pitanja siromaštva žena, među ostalim poboljšanim uslugama skrbi o djeci;

39.poziva Komisiju da zajamči da se programima koje financira EU štite i promiču prava žena, s posebnim naglaskom na pristupu javnoj zdravstvenoj skrbi, skrbi o djeci te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima;

40.poziva institucije EU-a da u skladu s načelima Direktive o transparentnosti plaća Direktiva (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja (SL L 132, 17.5.2023., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/970/oj). analiziraju svoje moguće razlike u plaćama između spolova i izvješćuju o njima te da po potrebi poduzmu odgovarajuće mjere; ponavlja svoj poziv institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a da poboljšaju rodnu ravnotežu, osobito na razini višeg rukovodstva; poziva institucije, tijela, urede i agencije EU-a da provedu analizu kako bi se utvrdila područja unutar ciklusa ljudskih resursa, od zapošljavanja do pristupa promaknućima, u kojima su takva poboljšanja najpotrebnija te da istraže mogućnost provedbe daljnjih mjera kako bi se što prije postigla rodna ravnoteža;

41.prepoznaje da rodne razlike i dalje postoje u nekoliko sektora u kojima tradicionalno prevladava jedan spol; poziva Komisiju da primjenjuje rodno osviještenu izradu proračuna i time osigura i nadzire nediskriminirajuće uvjete za pristup potrebnim programima razvoja vještina i obrazovanja za svaki spol kako bi se osigurala poboljšana rodna ravnopravnost u tim konkretnim sektorima u cilju jačanja konkurentnosti industrije; poziva na to da se posebna pozornost posveti poduzetnicama, naročito u malim i srednjim te novoosnovanim poduzećima, uključujući kroz posebno praćenje u programima kao što su InvestEU i Obzor Europa; poziva na snažnije mehanizme praćenja i izvješćivanja kako bi se osiguralo da dodijeljena sredstva uistinu koriste ženama i marginaliziranim skupinama;

42.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.