1.smatra da je stvaranje povoljnih tržišnih uvjeta u kojima se europska trgovačka društva mogu posvetiti inovacijama, pokretanju, stvaranju, rastu i širenju u Europi presudno kako bi se oslobodio puni potencijal našeg tržišta i našim gospodarstvima pomoglo da postanu konkurentnija; svjestan je da je regulatorna fragmentacija jedna od prepreka koje sprečavaju scale-up poduzeća da ostvare puni potencijal jedinstvenog tržišta; uviđa da se MSP-ovi suočavaju s nejednakim uvjetima i zahtjevima financiranja u državama članicama i regijama zbog čimbenika svojstvenih svakom poduzeću, zemljopisnog položaja, kao što je lokacija u udaljenim, najudaljenijim i otočnim područjima, i gospodarskog okruženja te su im stoga potrebna rješenja prilagođena takvim posebnostima i potrebama manjih gospodarstava;

2.pozdravlja činjenicu da je nakon Dragijevog i Lettinog izvješća prepoznata potreba za konkurentnijim, manje fragmentiranim i manje birokratskim jedinstvenim tržištem; poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke iz tih izvješća, u kojima se navodi da je potrebno hitno i odlučno djelovanje i na regulatornoj i na političkoj razini; u tom pogledu žali zbog prekomjernih opterećenja s kojima su se MSP-ovi suočili zbog provedbe raznih obveza iz europskog zelenog plana; uvjeren je da bi se zasebnim definicijama start-up i scale-up poduzeća povećale mogućnosti za potporu zahvaljujući mjerama prilagođenima njihovim posebnim potrebama;

3.svjestan je da je za MSP-ove u Uniji bankovno kreditiranje i dalje primarni izvor vanjskog financiranja; naglašava važnost koju imaju tradicionalni modeli bankarstva, uključujući male regionalne banke, štedionice, zadružne banke i javne institucije;

4.naglašava da bi EU trebao nastojati pojednostaviti poslovno okružje i dodatno ga učiniti privlačnim za mobilizaciju i europskog i međunarodnog kapitala i ulaganja; naglašava da je potrebno poticati ekosustav scale-up poduzeća koji se prvenstveno oslanja na privatna ulaganja i javno-privatna partnerstva, što bi pomoglo u mobilizaciji kapitala i olakšavanju pristupa financiranju za poduzeća; naglašava važnu i dobro razvijenu ulogu koju imaju banke sa specifičnim regionalnim i lokalnim znanjem u financiranju MSP-ova zbog njihovih dugoročnih odnosa s tim poduzećima;

5.skreće pozornost na posebne izazove s kojima se suočavaju europska scale-up poduzeća pri dobivanju financijskih sredstava za rast u kasnoj fazi; primjećuje da mnoga trgovačka društva iz EU-a s velikim potencijalom i dalje ovise o stranom poduzetničkom kapitalu i ulagateljima, pri čemu velik udio kasnijih faza financiranja vode neeuropski ulagatelji; ističe da unutar Unije treba stvoriti privlačnije uvjete za ulaganja; naglašava da za pristup financiranju trebaju biti ispunjeni kriteriji gospodarske učinkovitosti, isplativosti i skalabilnosti, neovisno o podrijetlu kapitala, te podsjeća na to da otvoreno tržišno natjecanje na globalnoj razini u svrhu privlačenja ulaganja ide u prilog i poduzećima i inovacijama; u tom pogledu ističe nedavno donošenje EU-ova Akta o uvrštenju Akt o uvrštenju sastoji se od Uredbe (EU) 2024/2809 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o izmjeni uredaba (EU) 2017/1129, (EU) br. 596/2014 i (EU) br. 600/2014 radi povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala u Uniji za poduzeća i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća (SL L, 2024/2809, 14.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2809/oj), Direktive (EU) 2024/2810 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (SL L, 2024/2810, 14.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/2810/oj) i Direktive (EU) 2024/2811 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o izmjeni Direktive 2014/65/EU radi povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala u Uniji za društva i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/34/EZ (SL L, 2024/2811, 14.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/2811/oj)., zahvaljujući kojem je uvrštavanje na europske burze jednostavnije za poduzeća svih veličina, uključujući MSP-ove;

6.prima na znanje da je Komisija objavila europsku strategiju za start-up i scale-up poduzeća, kojom bi trebalo promicati inovacije i odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju pojedinačni inovatori, osnivači te start-up i scale-up poduzeća u Uniji; naglašava da, iako je analiza iz strategije u nekoj mjeri točna, predložene mjere moraju biti ambicioznije, odnosno naglasak treba staviti na stavljanje izvan snage svih europskih propisa kojima se uvode nepotrebna birokratska opterećenja koja otežavaju osnivanje i širenje poduzeća; traži od Komisije da poljoprivredu uključi među prioritetne sektore navedene u strategiji;

7.smatra da će olakšavanje pristupa financiranju za MSP-ove i scale-up poduzeća ovisiti o i. znatnom i trajnom smanjenju birokratskog i regulatornog opterećenja, uključujući dugotrajne postupke izdavanja dozvola, skupe zahtjeve za izvješćivanje te složenost i nepredvidivost regulatornog okruženja, ii. povećanom kapacitetu za poticanje privatnih ulaganja i štednje, iii. premošćivanju manjka financijskih sredstava za scale-up poduzeća i iv. jačanju konkurentnog ekosustava tržišta kapitala unutar EU-a; naglašava da u tu svrhu konačni cilj Komisije mora biti dovršetak unije za štednju i ulaganja koja poštuje nadležnosti država članica i načelo supsidijarnosti;

8.podsjeća da se brojna perspektivna europska start-up i scale-up poduzeća premještaju u zemlje izvan EU-a zbog opterećujućeg, sporog, fragmentiranog i nepredvidivog europskog regulatornog okružja; naglašava da će Europa, ako se taj trend ne preokrene znatnim pojednostavljenjem, nastaviti gubiti trgovačka društva u njihovoj strateški najvažnijoj fazi rasta, što će voditi do otvaranja manje radnih mjesta i sporijega gospodarskog rasta; žali zbog činjenice da porezni i regulatorni pragovi otežavaju rast poduzeća uvođenjem većeg opterećenja nakon što se premaši određena veličina ili promet;

9.poziva na dodatno pojednostavljenje i potiče Komisiju da iznese naknadne prijedloge koji prelaze razmjere paketa Komisije za skupno pojednostavljenje i kojima se donose propisi i okviri koji pogoduju start-up poduzećima te kojima se olakšava rast, prilagodljivost i prekogranično poslovanje start-up i scale-up poduzeća i istovremeno jamči zaštita potrošača, privatnost podataka i pošteno tržišno natjecanje; podsjeća na Komisijinu predanost smanjenju birokracije horizontalnim pristupom u svim područjima te poziva na sustavnu provjeru pravne stečevine EU-a kako bi se utvrdile i uklonile regulatorne prepreke za MSP-ove;

10.naglašava da je nakon donošenja drugog skupnog paketa Komisije potrebno pojednostaviti postupke u provedbi programa InvestEU kako bi se osiguralo da MSP‑ovi, uključujući one najmanje, mogu lakše pristupiti financijskoj potpori koja im je potrebna za rast i inovacije; naglašava da je važno osigurati da regulatorni okviri i instrumenti koje financira EU budu razmjerni veličini i administrativnom kapacitetu MSP-ova te da se na odgovarajući način prilagode MSP-ovima umjesto da se preslikavaju zahtjevi za veća poduzeća;

11.napominje da nametanje višestrukih regulatornih zahtjeva za banke može negativno utjecati na kreditiranje MSP-ova; naglašava da je važno izbjegavati dvostruke zahtjeve i višestruke kanale za izvješćivanje, kojima se nameću nepotrebna administrativna opterećenja, posebno za manje banke; poziva Komisiju da uz pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i jedinstvenog nadzornog mehanizma procijeni učinke postojećih regulatornih pravila na kreditiranje MSP-ova; naglašava da u bankarskoj regulaciji treba primjenjivati načelo proporcionalnosti;

12.potiče Komisiju da ocijeni postojeće regulatorne obveze koje opterećuju trgovačka društva, kao što je okvir za održivo financiranje, koji je loše prilagođen europskim MSP-ovima, i druge obveze koje proizlaze iz europskog zelenog plana te da odredi pragove proporcionalnosti kako bi se MSP-ovi izuzeli iz prekomjernih obveza; pozdravlja predloženu novu provjeru konkurentnosti MSP-ova; poziva Komisiju da osigura da svi standardi izvješćivanja o održivosti budu jednostavni i dobrovoljni te da preispita zahtjeve za objavljivanje bankovnih podataka u okviru trećeg stupa kojima bi se klijentima koji su MSP-ovi mogli neizravno nametnuti nerazmjerni zahtjevi u pogledu podataka;

13.naglašava da pristup „jedan za jedan”, koji se u praksi ne provodi u dovoljnoj mjeri, nije dostatan te poziva Komisiju da predloži ambiciozniju strategiju pojednostavljenja kojom bi se osigurala pravna sigurnost i predvidljivost te ujedno preispitalo zakonodavstvo 2. i 3. razine; ističe da cilj Komisije u pogledu smanjenja obveza izvješćivanja od 35 % mora biti mjerljiv i da se rezultati moraju moći pratiti, s jasnim vremenskim okvirom, ključnim pokazateljima uspješnosti i svrsishodnom metodologijom praćenja;

14.napominje da je cilj Komisije provedba unije za štednju i ulaganja, koja mora uključivati djelovanje na razini EU-a, ali i razvoj alata, rješenja i najboljih praksi kojima se poštuju i podupiru mjere država članica na nacionalnoj razini te potiče prekogranična dosljednost i postupno smanjenje ključnih razlika;

15.poziva Komisiju da poboljša pristup ulagatelja informacijama i zaštiti te da pritom iskoristi potencijal pojednostavljenih maloprodajnih proizvoda kako bi pomogla u usmjeravanju štednje kućanstava na tržišta kapitala te podsjeća na važnu ulogu mirovinskih fondova i osiguravajućih društava kao posrednika u tom usmjeravanju; prima na znanje uvođenje oznake „Financiranje Europe”, čime će se štedišama koji svoju štednju žele uložiti u europska poduzeća omogućiti da izravno doprinose financiranju gospodarstva Unije; naglašava da ta oznaka ne bi smjela dovesti do dodatnog administrativnog opterećenja za poduzeća;

16.žali zbog činjenice da je Uredba o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (EuVECA) Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/345/oj). imala slab pozitivan učinak na lokalna tržišta poduzetničkog kapitala; pozdravlja usredotočenost na poduzetnički kapital za mlade, inovativne MSP-ove u komunikaciji Komisije o uniji za štednju i ulaganja, no žali zbog činjenice da je prijedlog Komisije o EuVECA-i odgođen do trećeg tromjesečja 2026.; poziva Komisiju da razmotri ukidanje minimalnog praga ulaganja od 100 000 EUR kako bi se privatnim štedišama omogućilo ulaganje u alternativne fondove; potiče Komisiju da države članice potakne da osiguraju privlačne i stabilne porezne i regulatorne okvire za fondove poduzetničkog kapitala koji ulažu u MSP-ove;

17.snažno ističe potrebu za poboljšanjem financijske pismenosti građana i poduzetnika EU‑a te za promicanjem boljih uvjeta štednje i ulaganja kojima se omogućuje informiran i samostalan prijelaz sa štednje na ulaganja; poziva Komisiju da u područje primjene nove strategije financijske pismenosti i u skup alata za države članice uključi poduzetništvo kako bi se poboljšala koordinacija u tom pogledu;

18.poziva na to da se javno financiranje ne koristi kao subvencije, već kao pokretač za mobilizaciju privatnih ulaganja i stavljanje većeg broja privatnih sredstava na raspolaganje MMSP-ovima; podsjeća da većina tih ulaganja mora biti privatna te naglašava da se to mora poticati atraktivnim i stabilnim poreznim i regulatornim okvirima koji su privlačni i profesionalnim i malim ulagateljima; podsjeća na trenutačnu strukturnu pristranost zajmovima i smatra da treba raspraviti o tome jesu li potrebni porezni poticaji za vlasnički kapital te da treba poticati poduzetnički kapital kao dio poslovnog modela tradicionalnog bankarstva, a da se pritom ne ugrozi financijska stabilnost;

19.ističe da javni sektor može imati ključnu ulogu u mobilizaciji privatnog kapitala, posebno u informacijsko-asimetričnim sektorima ili regijama s nedovoljno razvijenim financijskim tržištima; traži da se javni instrumenti osmisle na učinkovit način, uz neutralnost u pogledu tržišnog natjecanja i usmjerenost na učinak, pri čemu bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao učinak privlačenja privatnih ulaganja; u tu svrhu naglašava da se za privlačenje privatnih ulaganja mora u potpunosti iskoristiti potencijal Grupe Europske investicijske banke (EIB) te da ona mora izdvojiti više sredstava za inovacijske projekte MSP-ova, start-up i scale-up poduzeća; nadalje, ističe ulogu Fonda za regionalni razvoj, posebno u regijama s ograničenom dostupnošću kredita i s obzirom na činjenicu da se troškovi zajmova razlikuju diljem EU-a, što MSP-ove u nekim državama članicama dovodi u nepovoljan položaj;

20.prima na znanje objavu revizije sekuritizacijskog okvira i poziva Komisiju da ga učini fleksibilnijim kako bi se kreditnim institucijama omogućilo daljnje financiranje poduzeća, uključujući MSP-ove, te podržao njihov rast bez narušavanja transparentnosti i kvalitete kredita; u tu svrhu naglašava da se otpornost okvira za prijenos značajnog rizika mora poboljšati uvođenjem veće osjetljivosti na rizik i poboljšanjem supervizijskog nadzora, što bi doprinijelo pojednostavljenju;

21.prima na znanje namjeru Komisije da izradi plan investicijskog štednog računa EU-a, koji bi trebao uključivati i. pojednostavnjeni postupak porezne prijave, ii. popratne porezne poticaje te iii. ne uključivati ograničenja u pogledu geografskog položaja ulaganja, sektora, ograničenja depozita ili minimalnih razdoblja držanja;

22.uviđa središnju ulogu privatnog sektora u gospodarskom rastu i prosperitetu EU-a; ističe da se svaki napredak prema integraciji tržišta kapitala treba temeljiti na načelima slobode poduzetništva, tržišnog natjecanja i pravne sigurnosti;

23.ističe da bi europsko tržište za izravne sekundarne transakcije, koje bi omogućilo trgovanje dionicama start-up poduzeća u kasnijoj fazi i prije inicijalne javne ponude, poboljšalo Unijin ekosustav financiranja dok god osigurava jednake uvjete u državama članicama, sprečava koncentraciju financijskih aktivnosti u samo nekoliko jurisdikcija i u potpunosti poštuje nacionalne nadležnosti;

24.napominje da se preinakom Direktive o tržištu financijskih instrumenata Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/65/oj). (MiFID II) predviđa posebna kategorija rastućih tržišta MSP-ova koja bi trebala zadovoljiti posebne potrebe manjih poduzeća; poziva Komisiju da dodatno razvije taj instrument osiguravanjem fleksibilnijeg regulatornog režima koji odgovara potrebama malih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

25.žali što zbog manjka atraktivnih mogućnosti financiranja za scale-up poduzeća na našem tržištu i konkurentnog regulatornog okruženja mnoga europska poduzeća u konačnici koriste ulagatelje poduzetničkog kapitala sa sjedištem u zemljama izvan EU-a i djeluju na tržištima zemalja izvan EU-a kako bi proširila svoje poslovanje; izražava zabrinutost zbog sve većeg broja neuspješnih MSP-ova u Uniji Katsinis, A., Lagüera-González, J., Di Bella, L., Odenthal, L., Hell, M. i dr., „Annual Report on European SMEs 2023/2024” (Godišnje izvješće o europskim MSP-ovima za 2023. i 2024.), Ured za publikacije Europske unije, 2024., https://single-market-economy.ec.europa.eu/document/download/2bef0eda-2f75-497d-982e-c0d1cea57c0e_en?filename=Annual%20Report%20on%20European%20SMEs%202024.pdf.; smatra da je prioritet riješiti temeljne uzroke, kao što su nedostatak dugoročnog kapitala, porezni pritisak tijekom rasta i nerazmjerno administrativno opterećenje;

26.shvaća da je mobilizacija europskih institucionalnih ulagatelja, posebno osiguravajućih društava, banaka i mirovinskih fondova, presudna za smanjenje manjka sredstava za scale-up poduzeća; napominje da je potrebno povećati udio fondova poduzetničkog kapitala u Europi kako bi se osiguralo više sredstava za scale-up poduzeća, za što je potreban povoljniji okvir za financiranje poduzetničkog kapitala i sigurna izravna strana ulaganja u Europskoj uniji; poziva Komisiju da države članice s nedovoljno razvijenim mirovinskim sustavima potakne da razviju dopunske mirovinske sektore (drugi stup), što bi moglo pomoći u izgradnji tržišta poduzetničkog kapitala, te da stvori regulatorno okruženje kojim se promiču vlasnička ulaganja institucionalnih ulagatelja; podsjeća na obvezu Komisije u pogledu rada na mjerama za apsorbiranje rizika kako bi se privuklo privatno financiranje komercijalnih banaka, ulagatelja i poduzetničkog kapitala;

27.potiče Komisiju da ojača platforme za zajednička ulaganja, uključujući regionalne instrumente i mreže poslovnih anđela, kako bi se privukao privatni kapital i uklonio trajni manjak sredstava u ranoj fazi financiranja za inovativne MSP-ove s velikim rastom; poziva na odgovarajuću kapitalizaciju predstojeće Inicijative za europske tehnološke predvodnike 2.0 i na namjenske programe financiranja EU-a kojima se podupire prikupljanje sredstava i uvrštavanje start-up i scale-up tehnoloških poduzeća; ističe mandat Grupe EIB-a da podupire MSP-ove i potiče je da usvoji fleksibilniji okvir za procjenu rizika i pojednostavljenjem postupaka osigura široku dostupnost nove platforme TechEU u svim državama članicama; slaže se s komunikacijom o uniji za štednju i ulaganja po pitanju važnosti javnih financija na razini EU-a te se stoga zalaže za preusmjeravanje sredstava EU-a prema manjem broju fleksibilnijih programa koji tijekom vremena mogu preusmjeravati sredstva među prioritetima;

28.ističe da je važno stvoriti prave uvjete kako bi se štednja građana usmjeravala u produktivne investicijske instrumente koji mogu koristiti MSP-ovima i scale-up poduzećima; potiče Komisiju da ukloni regulatorne mjere koje odvraćaju od investicijskih proizvoda za male ulagatelje te da osigura odgovarajuću zaštitu malih ulagatelja pri donošenju odluka o ulaganju; svjestan je da skupno financiranje i tehnologije kao što su pametni ugovori i decentralizirano financiranje mogu proširiti pristup MSP-ova izravnom financiranju te potiče Komisiju da preispita svoj regulatorni okvir pristupom usmjerenim na inovacije s razmjernim rizikom;

29.naglašava da je za poticanje širenja poduzeća presudan bolje integriran inovacijski ekosustav, s mrežama sveučilišta, start-up poduzeća, velikih poduzeća i ulagatelja poduzetničkog kapitala, koji se temelji na pristupu objektima za testiranje i tehnološkoj infrastrukturi; ističe pozitivnu ulogu koju forumi poduzetnika, privatni akceleratori i mreže mentora mogu imati u podupiranju rasta start-up poduzeća te poziva Komisiju i države članice da se nadovežu na inicijative kao što je mreža pouzdanih ulagatelja, čiji je cilj mobilizacija privatnog kapitala za potporu europskim inovacijskim ambicijama;

30.smatra da se konkurentan ekosustav u Uniji mora sastojati i od snažnih nacionalnih tržišta i od snažnog unutarnjeg tržišta te da ih zdravo tržišno natjecanje među državama članicama, posebno u pogledu gospodarskih i regulatornih pristupa, potiče da održe dinamičnost i privlačnost svojih gospodarstava, no podsjeća da države članice ne smiju stvarati prepreke učinkovitoj prekograničnoj raspodjeli kapitala niti određivati prioritete isključivo na temelju zemljopisnog podrijetla financiranja; poziva na to da se inicijativama Komisije poštuju i nadograđuju najbolje prakse koje su već uspješne u državama članicama;

31.potiče Komisiju da se usredotoči na poticajne uvjete za tržišta, relevantne zajedničke nazivnike za države članice te dobrovoljne i komplementarne okvire usmjerene na postupno smanjenja tržišne fragmentacije;

32.poziva Komisiju da pojasni od čega bi se sastojao 28. pravni sustav te podsjeća da bi u slučaju njegova uvođenja on trebao biti dobrovoljan, u potpunosti poštovati sustave država članica i biti razvijen u bliskoj suradnji s privatnim sektorom kako bi se ponudio pojednostavljen okvir koji bi privlačio privatne ulagatelje u europska start-up i scale-up poduzeća i MSP-ove te kako bi se europskim start-up poduzećima pomoglo da postanu globalni tehnološki predvodnici;

33.poziva Komisiju da uz potporu tijela država članica razvije pojednostavljene smjernice i jedinstvene kontaktne točke za MSP-ove i scale-up poduzeća kako bi im se pomoglo da se snađu u različitim pravnim sustavima diljem EU-a u pogledu pitanja kao što su pravo trgovačkih društava, radno pravo, stečajno pravo, porezno pravo, prava intelektualnog vlasništva i nacionalne mogućnosti financiranja; nadalje, poziva Komisiju da poboljša alate za praćenje pristupa MSP-ova financiranju, uključujući razvoj pokazatelja i prikaza na razini EU-a koji im mogu pomoći u identifikaciji mogućnosti u državama članicama bez stvaranja novih obveza izvješćivanja ili povećanja administrativnog opterećenja;

34.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.