(1)U Uniji se sve više provode aktivnosti zastupanja interesa, a posebno na prekograničnoj razini. Kad se provode uz potrebnu razinu transparentnosti, takve aktivnosti omogućuju razmjenu iskustava i stajališta o problemima i rješenjima, čime se javnim donositeljima odluka olakšava razumijevanje mogućnosti i donošenje kompromisnih rješenja u različitim pristupima.

(2)Zastupanje interesa ne provodi se samo u ime domaćih dionika nego sve više i u ime trećih zemalja. Ideje iz trećih zemalja mogu doprinijeti javnoj raspravi i dobrodošao su način međunarodne suradnje. Međutim, javnim dužnosnicima ili pojedincima nije uvijek lako prepoznati jesu li u aktivnosti zastupanja interesa u kontekstu njihova procesa donošenja odluka uključene treće zemlje ili razumjeti koji su razmjeri takvih aktivnosti, koji akteri stoje iza njih i koja su kretanja u njihovoj podlozi. Treće zemlje trebalo bi tumačiti kao zemlje koje nisu članice Unije ili Europskoga gospodarskog prostora.

(3)Zastupanje interesa, uključujući zastupanje interesa u ime trećih zemalja, s obzirom na to da se obično obavlja uz naknadu, čini uslugu u smislu članka 57. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”). Tržište zastupanja interesa uključuje i aktivnosti zastupanja interesa koje provode sami subjekti iz trećih zemalja na način usporediv s uslugama i koje su povezane s aktivnostima gospodarske prirode ili ih zamjenjuju. Prema takvim aktivnostima trebalo bi postupati na isti način kao i prema uslugama zastupanja interesa.

(5)Mjere država članica kojima se regulira transparentnost aktivnosti zastupanja interesa međusobno se znatno razlikuju, posebno u pogledu zahtjeva za vođenje evidencije i upis u registar primjenjivih na subjekte koji provode aktivnosti zastupanja interesa. Neke države članice uspostavile su obvezne registre, kojima se prije svega nastoji osigurati transparentnost. Druge države članice uspostavile su dobrovoljne registre, a neke države članice nemaju registre za pružatelje usluga zastupanja interesa. Znatne razlike postoje i u pogledu granularnosti informacija koje se dostavljaju u svrhu transparentnosti, uključujući vrstu informacija koje se moraju dostavljati, primjerice o interesima koji se zastupaju ili o klijentu. U nekim državama članicama informacije o zastupanju interesa moraju se ažurirati redovito, a u drugim državama članicama moraju se ažurirati nakon svake izmjene opsega dotične aktivnosti zastupanja interesa.

(6)Zbog tih se razlika subjekti koji namjeravaju u više država članica provoditi aktivnosti zastupanja interesa suočavaju s nejednakim uvjetima i povećanim troškovima ispunjavanja zahtjeva, što može otežati razvoj i pružanje novih aktivnosti zastupanja interesa na unutarnjem tržištu. Treće zemlje obično žele da se njihovi interesi zastupaju u više država članica kako bi politike na razini cijele Unije za njih bile što povoljnije. Takvi uvjeti negativno utječu na gospodarske subjekte i prepreka su prekograničnom zastupanju interesa na unutarnjem tržištu. Isto tako, zbog nejednakih uvjeta prekogranične aktivnosti zastupanja interesa usmjerene su na države članice u kojima su manje regulirane ili one u kojima je regulatorna provedba ograničena. Takva regulatorna arbitraža ujedno akterima iz trećih zemalja olakšava izbjegavanje zahtjeva u pogledu transparentnosti.

(7)Države članice sve su svjesnije da određene treće zemlje pokušavaju utjecati na demokratske procese u Uniji, pa je vjerojatno da će neke od njih uvesti nove propise kako bi zajamčile transparentnost inozemnog utjecaja koji se ostvaruje u okviru zastupanja interesa. Stoga je vjerojatno da će se prepreke pružanju takvih usluga u više od jedne države članice koje nastaju zbog rascjepkanosti unutarnjeg tržišta za aktivnosti zastupanja interesa u ime trećih zemalja povećati.

(8)Zbog postojećih nacionalnih razlika u mjerama kojima se regulira transparentnost zastupanja interesa, koje posebno utječu na zastupanje interesa koje se provodi u ime trećih zemalja, i u kontekstu pojačanog opreza u vezi s rizicima od inozemnog upletanja u demokratske procese, potrebno je djelovanje na razini Unije kojim bi se u cijeloj Uniji reguliralo pružanje usluga zastupanja interesa u ime trećih zemalja i sudjelovanje u takvim aktivnostima i istodobno osigurala visoka razina transparentnosti takvih aktivnosti.

(9)Kako bi se izbjeglo da države članice pokušavaju jednostrano riješiti pitanje transparentnosti inozemnog utjecaja koji se vrši u okviru aktivnosti zastupanja interesa i spriječile dodatne prepreke aktivnostima prekograničnog zastupanja interesa u ime trećih zemalja koje proizlaze iz različitog i neusklađenog oblikovanja nacionalnih zakona, potrebno je predvidjeti usklađene mjere na razini Unije.

(10)Propisivanjem usklađenih zahtjeva u pogledu transparentnosti koji će se primjenjivati na cijelom unutarnjem tržištu ovom se Direktivom nastoji uspostaviti usklađen i sustavan okvir za osiguravanje transparentnosti aktivnosti zastupanja interesa koje se provode u ime trećih zemalja, a cilj im je utjecati na razvoj, oblikovanje ili provedbu politika ili propisa ili procesa javnog donošenja odluka u Uniji.

(11)Isto tako, zajedničkim standardima transparentnosti i odgovornosti te zajedničkim standardima izvješćivanja podupire se demokratska odgovornost i općenita upoznatost s aktivnostima zastupanja interesa čiji je cilj utjecati na razvoj, oblikovanje ili provedbu politika ili propisa ili procesa javnog donošenja odluka u Uniji, a osim toga odgovara se na potrebu za pouzdanim i dosljednim podacima. S obzirom na načela otvorenosti i transparentnosti, koja su temelj demokratskog života Unije u skladu s člankom 1. drugim stavkom i člankom 10. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”), i u skladu s vrijednostima koje dijele Unija i njezine države članice na temelju članka 2. UEU-a potreba za osiguravanjem transparentnosti aktivnosti zastupanja interesa koje se provode u ime trećih zemalja legitiman je javni cilj, kojim se ujedno podupire ostvarivanje prava koja proizlaze iz građanstva EU-a.

(12)Prikrivene aktivnosti zastupanja interesa koje se provode u ime trećih zemalja mogu utjecati na razvoj, oblikovanje ili provedbu unutarnjih i vanjskih politika Unije, među ostalim u pogledu njezinih gospodarskih i sigurnosnih interesa. To općenito utječe na demokraciju, koja je zajednička vrijednost Unije i čija je zaštita od temeljne važnosti za Uniju i njezine države članice. Osiguravanje usklađene razine transparentnosti takvih aktivnosti u cijeloj Uniji trebalo bi doprinijeti povjerenju javnosti u procese donošenja odluka Unije i država članica.

(13)Iako u određenim trećim zemljama postoje propisi o otvorenosti i transparentnosti aktivnosti zastupanja interesa, oni ne obuhvaćaju aktivnosti kojima se nastoji utjecati na razvoj, oblikovanje ili provedbu politike ili zakonodavstva ili procesa javnog donošenja odluka u Uniji. Stoga ti propisi nisu primjereni za osiguravanje transparentnosti zastupanja interesa kojim se nastoji utjecati na donošenje odluka u Uniji.

(14)Mjere utvrđene u ovoj Direktivi proporcionalne su i ograničene na ono što je potrebno kako bi se osigurala transparentnost određenog skupa aktivnosti, odnosno aktivnosti zastupanja interesa koje se provode u ime trećih zemalja. Tim se mjerama uvode zahtjevi koji se odnose na te aktivnosti, a subjektima se ne nameću zahtjevi samo zato što primaju financijska sredstva iz inozemstva. Ova je Direktiva usmjerena na osiguravanje veće transparentnosti u slučajevima u kojima subjekti provode aktivnosti zastupanja interesa u ime trećih zemalja na unutarnjem tržištu. Konkretnije, ovom se Direktivom uvode obveze kojima se osigurava da se podaci koji se objavljuju prikazuju činjenično i neutralno i da nadležna nacionalna tijela postupaju tako da iz same činjenice da je subjekt upisan u registar u skladu s odredbama ove Direktive ne proizlaze za njega nepovoljne posljedice, kao što je stigmatizacija. Njome se predviđa sveobuhvatan sustav zaštitnih mjera, uključujući djelotvorno sudsko preispitivanje kako bi se osigurala proporcionalnost usklađenih mjera. Mjere utvrđene u ovoj Direktivi u potpunosti su u skladu s temeljnim pravima i načelima koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), uključujući slobodu izražavanja i informiranja, slobodu okupljanja i udruživanja, slobodu znanstvenog istraživanja, uključujući akademsku slobodu, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na djelotvoran pravni lijek i slobodu poduzetništva. Mjerama utvrđenima u ovoj Direktivi, odnosno postizanjem usklađene razine transparentnosti zastupanja interesa koje se provodi u ime treće zemlje, jačaju se demokratska prava građana utvrđena u Povelji.

(15)Usklađeni zahtjevi u pogledu transparentnosti iz ove Direktive ne bi trebali utjecati na nacionalne propise o aktivnostima zastupanja interesa za subjekte koji nisu subjekti iz trećih zemalja niti bi trebali utjecati na materijalni sadržaj takvih aktivnosti ili materijalna pravila primjenjiva na javne dužnosnike kad su u kontaktu sa subjektima koji provode aktivnosti zastupanja interesa. Oni ne bi trebali utjecati na propise koji se primjenjuju na kriminalne aktivnosti i otkrivanje, istragu, kazneni progon, nadzor i sankcioniranje takvih aktivnosti kako je utvrđeno nacionalnim pravom ili pravom Unije, kao što su propisi koji se odnose na korupciju.

(16)Kako bi se zahtjevi u pogledu transparentnosti uskladili, potrebno je utvrditi zajedničku definiciju zastupanja interesa. Kako bi se osigurala pravilna primjena usklađenih zahtjeva u pogledu transparentnosti, koncept aktivnosti zastupanja interesa trebao bi imati široko značenje. Trebao bi obuhvaćati aktivnosti koje se provode radi utjecaja na razvoj, oblikovanje ili provedbu politika ili propisa ili procesa javnog donošenja odluka, uključujući utjecaj na javno mnijenje, u Uniji i njezinim državama članicama, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini.

(17)Trebala bi postojati jasna i značajna veza između aktivnosti i vjerojatnosti da će ona utjecati na razvoj, oblikovanje ili provedbu politika ili propisa ili procesa javnog donošenja odluka u Uniji. Kako bi se utvrdilo postojanje takve veze, trebalo bi uzeti u obzir sve relevantne elemente, kao što su sadržaj aktivnosti, kontekst u kojem se provodi, njezin cilj i način na koji se provodi ili je li ta aktivnost dio sustavne ili trajne kampanje. Obuhvaćene aktivnosti ne bi trebale biti ograničene na aktivnosti kojima se nastoje poticati promjene u određenoj politici ili određenom propisu ili procesu javnog donošenja odluka, nego bi trebale obuhvaćati i aktivnosti kojima se nastoji zadržati postojeće stanje.

(18)Zastupanje interesa prije svega se može provoditi u okviru aktivnosti kao što su organiziranje sastanaka, konferencija ili događanja ili sudjelovanje u njima, doprinos ili sudjelovanje u savjetovanjima, parlamentarnim saslušanjima ili sličnim inicijativama, organiziranje komunikacijskih ili oglašivačkih kampanja, među ostalim putem medija, platformi, influencera na društvenim mrežama, mreža i lokalnih inicijativa, te sastavljanja dokumenata o politikama i stajalištima, zakonodavnih amandmana, ispitivanja javnog mnijenja i anketa, otvorenih pisama i drugih komunikacijskih i informativnih materijala.

(19)Zastupanje interesa moglo bi obuhvaćati i aktivnosti koje se provode u ime subjekta iz treće zemlje u kontekstu istraživanja i obrazovanja, kao što je širenje dokumenata koje provodi skupina za strateško promišljanje u kojima se preporučuje ili potiče donošenje određene javne politike. U skladu s načelom akademske slobode i načelom slobode znanstvenog istraživanja, utvrđenima u članku 13. Povelje, zastupanje interesa ne bi trebalo obuhvaćati istraživanja koja provode istraživači koji su sami odabrali predmet istraživanja, širenje rezultata tih istraživanja ili aktivnosti poučavanja i obrazovanja koje se provode u skladu s načelom akademske slobode i institucionalne autonomije, osim ako je jasna svrha tih aktivnosti utjecati na razvoj, oblikovanje ili provedbu politika ili propisa ili procesa javnog donošenja odluka u Uniji i ako se one provode u ime subjekta iz treće zemlje. Ako to nije slučaj, obavljanje takvih aktivnosti ne bi trebalo podlijegati obvezi upisa u registar u skladu s ovom Direktivom.

(20)Aktivnosti koje obavljaju dužnosnici vlada trećih zemalja koje su povezane s izvršavanjem službenih ovlasti, uključujući aktivnosti u okviru diplomatskih odnosa između država ili međunarodnih organizacija, trebale bi biti izuzete iz područja primjene ove Direktive. Isto tako, ova Direktiva ne bi trebala obuhvaćati aktivnosti koje obavljaju odvjetnici, a sastoje se od pružanja pravnog savjeta ili zastupanja subjekata iz trećih zemalja u pravnim postupcima i postupcima mirenja ili posredovanja i zaštite njihovih temeljnih prava, kao što su pravo na saslušanje, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu. Područjem primjene ove Direktive ne bi trebali biti obuhvaćeni ni stručni savjeti koji nisu pravni savjeti, na primjer naručivanje stručne studije koja će služiti kao dokaz u prilog argumentima na sudu, dobivanje tehničkih ili znanstvenih savjeta o usklađenosti s tehničkim zakonodavstvom ili korištenje usluga izmiritelja koji nisu nužno ovlašteni odvjetnici. Pomoćne aktivnosti kao što su priprema i dostava hrane, stavljanje na raspolaganje mjesta održavanja, tiskanje brošura ili dokumenata o politikama ili pružanje usluga internetskog posredovanja u smislu Uredbe (EU) 2022/20653, kao što su usluge internetskih platformi, ne bi trebale biti obuhvaćene ovom Direktivom.

__________________

3 Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj).

(21)Kako bi se zahtjevi u pogledu transparentnosti uskladili, potrebno je utvrditi zajedničku definiciju pružatelja usluga zastupanja interesa. Pružatelji usluga zastupanja interesa mogli bi biti pravne osobe uređene privatnim pravom, fizičke osobe koje se samostalno bave profesionalnom djelatnošću lobiranja te druge fizičke ili pravne osobe čija je glavna ili povremena djelatnost utjecanje na proces javnog donošenja odluka, uključujući društva za lobiranje i odnose s javnošću, skupine za strateško promišljanje, organizacije civilnog društva, privatne istraživačke institute, javne istraživačke institute koji nude istraživačke usluge, pojedinačne istraživače i konzultante.

(23)Iza odluke nekog subjekta da zatraži zastupanje interesa mogu stajati vlada ili tijela treće zemlje. To može biti posljedica kontrole koju vlada ili javna tijela treće zemlje imaju nad subjektom, posebno ako imaju odlučujući utjecaj na njega putem gospodarskih prava, ugovornih aranžmana ili na bilo koji drugi način. To može biti i posljedica situacija u kojima su vlada ili tijela treće zemlje utjecala na odluku subjekta, posebno davanjem uputa ili smjernica. Kako bi se obuhvatili takvi slučajevi, pojam „subjekti iz trećih zemalja” trebalo bi tumačiti tako da se ne odnosi samo na središnju vladu i javna tijela trećih zemalja nego i na javne ili privatne subjekte, uključujući građane Unije i pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji čije se djelovanje u konačnici može pripisati toj trećoj zemlji. Treba li djelovanja javnog ili privatnog subjekta pripisati vladi ili tijelu treće zemlje trebalo bi utvrditi na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir elemente kao što su obilježja relevantnog subjekta te pravno i gospodarsko okruženje koje prevladava u trećoj zemlji u kojoj subjekt djeluje, uključujući ulogu vlade u gospodarstvu te zemlje.

(24)Aktivnost zastupanja interesa trebala bi biti obuhvaćena područjem primjene ove Direktive ako se provodi u ime subjekta iz treće zemlje. To znači da bi takva aktivnost trebala obuhvaćati usluge zastupanja interesa koje se pružaju subjektima iz trećih zemalja. Nadalje, budući da se vlada treće zemlje može oslanjati na subjekte čije se djelovanje može pripisati toj vladi za provedbu aktivnosti zastupanja interesa gospodarske prirode, koje su stoga usporedive s uslugom zastupanja interesa, Direktivom bi se trebale obuhvatiti i takve aktivnosti. Stoga ona može obuhvaćati i interno zastupanje interesa koje provode subjekti iz trećih zemalja. Ova Direktiva trebala bi obuhvaćati aktivnosti zastupanja interesa koje se provode u ime subjekata iz trećih zemalja i usmjerene su na fizičke ili pravne osobe ili koje se provode ili su dio javnog prostora u jednoj ili više država članica.

(25)Ova Direktiva ne bi trebala obuhvaćati aktivnosti kojima se podupiru interesi treće zemlje ili koje su s njima usklađene, ali nisu povezane s tom trećom zemljom. To uključuje aktivnosti koje su izraz slobode izražavanja i slobode širenja i primanja informacija i ideja ili ostvarivanje akademske slobode, kao što su aktivnosti koje provode fizičke osobe po osobnom nahođenju ili novinari koji rade za medije iz trećih zemalja čije se djelovanje ne može pripisati trećoj zemlji ili se ne smatra zastupanjem interesa kako je definirano ovom Direktivom. Pružanje medijskih usluga kako su definirane člankom 2. Uredbe (EU) XXXX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća4 i pružanje audiovizualnih medijskih usluga kako su definirane člankom 1. Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća5 neće biti obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive. Međutim, obuhvaćene će biti aktivnosti zastupanja interesa koje u ime subjekata iz trećih zemalja u smislu ove Direktive provode pružatelji medijskih usluga.

__________________

4 Uredba (EU) XXXX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća od XXXX o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (SL L XX, XX.XX.XXXX, str. XX, ELI: XXX).

5 Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2010/13/oj).

(26)Za potrebe usluga zastupanja interesa koje se pružaju subjektu iz treće zemlje svaka naknada primljena u zamjenu za predmetnu uslugu zastupanja interesa trebala bi se smatrati naknadom za potrebe ove Direktive. To može uključivati financijske doprinose, kao što su zajmovi, dokapitalizacija, oprost duga, fiskalni poticaji ili oslobođenje od poreza, primljene u zamjenu za aktivnost zastupanja interesa. Naknada bi mogla uključivati i naknade u naravi, kao što su pružanje, izgradnja i održavanje uredskog prostora u zamjenu za uslugu zastupanja interesa. U takvim bi situacijama pružatelj usluga zastupanja interesa bio odgovoran za procjenu vrijednosti primljene naknade, primjerice na temelju tržišne stope.

(27)Sud je presudio da je bitna značajka naknade to što je naknada ekonomska protučinidba za predmetne usluge. Doprinosi temeljnom financiranju organizacije ili slična financijska potpora, primjerice u sklopu programa u čijem okviru donator iz treće zemlje dodjeljuje bespovratna sredstva, ne bi se trebali smatrati naknadom za uslugu zastupanja interesa ako nisu povezani s aktivnošću zastupanja interesa, odnosno ako bi subjekt primio takvo financiranje bez obzira na to provodi li određene aktivnosti zastupanja interesa.

(28)Kako bi se osigurao sveobuhvatan i transparentan pregled iznosa iskorištenih za aktivnost zastupanja interesa u cjelini, godišnji iznosi trebali bi, za potrebe ove Direktive, uključivati ukupnu godišnju naknadu primljenu od subjekta iz treće zemlje za pružanje usluge zastupanja interesa, a ako nije primljena naknada, procjenu godišnjih troškova povezanih s provedenom aktivnošću zastupanja interesa. Zbog istih razloga ti bi iznosi trebali uključivati troškove podugovaratelja i pomoćnih aktivnosti.

(29)Podugovaratelji se mogu smatrati subjektom koji zastupa interese u ime subjekata iz trećih zemalja i stoga su obuhvaćeni područjem primjene obveza utvrđenih u ovoj Direktivi. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i izbjeglo dvostruko računanje naknada te kako bi se osigurale informacije u cijelom lancu ugovora, subjekti koji provode aktivnosti zastupanja interesa trebali bi osigurati da njihovi ugovorni aranžmani s podugovarateljima sadržavaju informacije o tome da se aktivnost zastupanja interesa provodi u ime subjekta iz treće zemlje, kao i obvezu prosljeđivanja tih informacija u slučaju daljnjeg podugovaranja. Na temelju tog podugovaratelji bi trebali biti izuzeti od obveza upisa u registar i vođenja evidencije te, ako je primjenjivo, imenovanja pravnog zastupnika utvrđenih u ovoj Direktivi.

(30)Kako bi se olakšalo usklađivanje sa zahtjevima za upis u registar iz ove Direktive, pružatelji usluga zastupanja interesa trebali bi imati pravo zatražiti od subjekta u čije se ime usluga pruža da izjavi je li subjekt iz treće zemlje. Pružatelji usluga zastupanja interesa trebali bi na najbolji način iskoristiti to pravo kako bi donijeli utemeljenu odluku koja bi im omogućila da pri obavljanju svojih aktivnosti u potpunosti ispune zahtjeve utvrđene u ovoj Direktivi.

(31)Kako bi se poduprla odgovornost i stvarala svijest o interesima trećih zemalja koji se zastupaju, od subjekata koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime subjekta iz treće zemlje trebalo bi zahtijevati da vode određenu evidenciju. Ta bi evidencija trebala uključivati opis svrhe aktivnosti zastupanja interesa, posebno procesa donošenja odluka na koji se nastoji utjecati i rezultata koji se nastoje postići. Evidencija bi trebala uključivati i identitet subjekta iz treće zemlje, što bi se, u slučajevima u kojima je subjekt fizička osoba, trebalo tumačiti kao puno ime fizičke osobe. Trebala bi uključivati i preslike ugovora i ključnih razmjena informacija koji su bitni za razumijevanje prirode i svrhe aktivnosti zastupanja interesa te uključenih financijskih aranžmana, kao i informacije ili materijale koji su ključna sastavnica aktivnosti, kao što su dokumenti o stajalištu koji se dijele s javnim dužnosnicima.

(32)Od subjekata koji zastupaju interese u ime trećih zemalja ne bi trebalo zahtijevati da osobne podatke sadržane u toj evidenciji čuvaju dulje nego što je potrebno kako bi se osiguralo da nadzorna tijela mogu obavljati svoje nadzorne i provedbene zadaće. Svaka takva evidencija trebala bi se čuvati dovoljno dugo kako bi se nadzornim tijelima omogućilo da u opravdanim slučajevima ostvare uvid u evidenciju koja se vodi o subjektu iz treće zemlje i aktivnosti zastupanja interesa te u godišnju agregiranu evidenciju.

(33)Kako bi se omogućio djelotvoran nadzor, od subjekata koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime subjekta iz treće zemlje koji nemaju poslovni nastan u Uniji trebalo bi zahtijevati da imenuju pravnog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji i osiguraju da njihov imenovani pravni zastupnik ima potrebne ovlasti i resurse za suradnju s relevantnim tijelima.

(34)Kako bi se osigurali usklađeni zahtjevi u pogledu transparentnosti na cijelom unutarnjem tržištu, subjekti koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime subjekta iz treće zemlje trebali bi imati obvezu upisati se u nacionalni registar države članice u kojoj imaju poslovni nastan. Naknadna ažuriranja postojećih upisa trebala bi se također vršiti u tom nacionalnom registru. Te bi registre trebale uspostaviti, voditi i održavati države članice. Za potrebe ove Direktive države članice mogu se koristiti svojim postojećim nacionalnim registrima, pod uvjetom da oni ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive. Kako bi se poštovale nacionalne podjele nadležnosti, države članice trebale bi imati pravo uspostaviti više takvih registara. U takvim bi slučajevima države članice trebale utvrditi propise o tome u koji se nacionalni registar subjekti koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime trećih zemalja trebaju upisati. Evidencija o aktivnostima obrade osobnih podataka u nacionalnim registrima ne bi se trebala čuvati dulje nego što je potrebno za praćenje zakonitosti pristupa osobnim podacima istoga bi trebala biti ograničena na razdoblje od godinu dana.

(35)U skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća6 informacije o obvezama i formalnostima upisa u registar utvrđenima ovom Direktivom moraju biti dostupne putem jedinstvenog digitalnog pristupnika kojim se putem internetskog portala Your Europe uspostavlja jedinstvena kontaktna točka na kojoj se poduzećima i građanima pružaju informacije o pravilima i postupcima na jedinstvenom tržištu na svim razinama vlasti te izravan, centraliziran i vođen pristup uslugama podrške i rješavanja problema, kao i nizu raznih potpuno digitaliziranih administrativnih postupaka. Osim toga, upis u registar obavlja se u potpunosti na internetu te je organiziran u skladu s načelom „samo jednom” kako bi se olakšala ponovna uporaba podataka.

__________________

6 Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1724/oj)

(36)Ako subjekt koji obavlja aktivnosti zastupanja interesa u ime subjekta iz treće zemlje ima poslovni nastan u više država članica, trebao bi se upisati samo u registar države članice u kojoj ima glavni poslovni nastan. Glavnim poslovnim nastanom subjekta smatra se mjesto u kojem subjekt ima glavno sjedište ili registrirani ured u kojem se obavljaju glavne gospodarske djelatnosti i operativna kontrola.

(37)Informacije koje za potrebe ove Direktive treba uključiti u upis u registar trebale bi biti ograničene na ono što je potrebno kako bi se osigurala transparentnost aktivnosti zastupanja interesa koje se obavljaju u ime trećih zemalja i djelotvorna provedba ove Direktive. Te informacije trebale bi uključivati podatke o subjektu koji obavlja aktivnost zastupanja interesa, trećoj zemlji u čije se ime aktivnost obavlja, identitetu podugovaratelja, kako su definirani u ovoj Direktivi, koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa te informacije o konkretnoj aktivnosti zastupanja interesa koja se provodi. Ako je primjenjivo, te bi informacije trebale uključivati i upućivanje na pružatelje medijskih usluga ili internetske platforme na kojima se objavljuju oglasi u okviru aktivnosti zastupanja interesa. Upis u registar ne bi trebao sadržavati informacije o iznosima ili podrijetlu primljene financijske potpore koja nije povezana s aktivnošću zastupanja interesa.

(38)Kako bi se osiguralo da informacije koje se dostavljaju za potrebe upisa u registar i dalje tijelima odgovornima za nacionalne registre omogućuju da točno i precizno utvrde treće zemlje u čije se ime provodi zastupanje interesa i koliko se troši na te aktivnosti, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi prilagodbe standardnog skupa informacija.

(39)Subjekti koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime trećih zemalja, a koji su upisani u nacionalni registar trebali bi barem jednom godišnje ažurirati informacije u nacionalnom registru. Međutim, s obzirom na važnost točnosti informacija koje se čuvaju u takvim nacionalnim registrima za primjenu i nadzor Direktive sve izmjene ili dopune podataka za kontakt subjekta upisanog u registar trebalo bi izvršiti što brže, a u svakom slučaju u razumnom roku.

(41)Subjekti koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime trećih zemalja trebali bi moći dokazati da ispunjavaju zahtjeve za upis u registar. Nakon upisa u registar subjektu bi trebalo dostaviti presliku informacija iz nacionalnog registra i jedinstveni europski broj u registru zastupanja interesa („EIRN”). EIRN bi trebao služiti kao sredstvo za olakšavanje identifikacije subjekata upisanih u registar u skladu s ovom Direktivom u cijeloj Uniji. Stoga bi format EIRN-a trebao omogućiti utvrđivanje države članice upisa u registar i određenog nacionalnog registra u kojem je izvršen upis. Odabir oznake za identifikaciju nacionalnog registra upisa trebao bi biti logičan osobama koje su upoznate s organizacijom predmetnom države članice.

(42)Nakon što se upišu u registar države članice u kojoj imaju poslovni nastan, od subjekata upisanih u registar ne bi trebalo zahtijevati da se upišu u registre drugih država članica, među ostalim i ako u njima namjeravaju obavljati aktivnost zastupanja interesa. Međutim, kako bi se javnim dužnosnicima olakšao pristup informacijama o subjektima koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa s kojima bi mogli biti u kontaktu, druge države članice u kojima će se takve aktivnosti provoditi trebale bi u svoje nacionalne registre uključiti imena predmetnih subjekata upisanih u registar, njihov EIRN i poveznicu na informacije sadržane u nacionalnom registru upisa koje su javno dostupne.

(43)Kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevom za upis u registar, nadzorna tijela trebala bi, ako raspolažu pouzdanim informacijama da se subjekt nije upisao u registar, primjerice na temelju prijave zviždača, moći zatražiti od tog subjekta da dostavi informacije koje su strogo potrebne kako bi se utvrdilo je li obuhvaćen područjem primjene ove Direktive. Takve informacije obično ne bi trebale nadilaziti informacije kojima se može izravno dokazati je li subjekt obuhvaćen područjem primjene ove Direktive. Mogu se sastojati od informacija koje su obuhvaćene obvezom vođenja evidencije, uključujući sve izjave o tome je li subjekt u čije se ime pruža usluga zastupanja interesa subjekt iz treće zemlje. Ako je to moguće, zahtjev bi trebao biti ograničen na informacije koje bi subjekt trebao posjedovati. Osim toga, nadzorna tijela trebala bi, ako raspolažu pouzdanim informacijama o mogućoj neusklađenosti s obvezama koje proizlaze iz upisa u registar, moći zatražiti od subjekta da dostavi informacije potrebne za istragu takve moguće neusklađenosti. Takve bi informacije obično trebale obuhvaćati samo informacije kojima se izravno može dokazati potpunost ili točnost informacija dostavljenih u okviru zahtjeva za upis u registar i ažuriranje. Ako je moguće, takav bi zahtjev trebao biti ograničen na informacije koje bi subjekt upisan u registar trebao posjedovati. Svi takvi zahtjevi trebali bi sadržavati obrazloženje, tražene informacije i razloge za njihovu relevantnost te informacije o dostupnim postupcima sudskog preispitivanja. Takvim zahtjevima ne bi se trebale dovoditi u pitanje ovlasti nacionalnih tijela da istraže svako postupanje koje bi se moglo smatrati kaznenim djelom kako je predviđeno nacionalnim pravom i pravom Unije.

(44)Demokratska odgovornost jedan je od temelja demokracija koje dobro funkcioniraju. Time što se građanima daje pristup informacijama o subjektima koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime trećih zemalja aktivnih na unutarnjem tržištu ovom se Direktivom građanima i drugim zainteresiranim dionicima omogućuje da ostvaruju svoja demokratska prava i izvršavaju svoje demokratske odgovornosti, uključujući izvršavanje demokratskog nadzora na temelju potpune informiranosti o tome čiji se interesi kojima oni ili njihovi izabrani predstavnici mogu biti izloženi zastupaju aktivnostima zastupanja interesa. Javnim nadzorom nad pitanjima koja utječu na demokratsku sferu građani i zainteresirani dionici podupiru demokratski sustav provjere i ravnoteže. Demokratskom odgovornošću podupire se i osnaživanje građana, čime im se omogućuje da donose i izvršavaju svoje demokratske odluke, među ostalim kad glasuju. Kao birači, građani su sami po sebi važni donositelji odluka i kao takvi mogu biti meta određenih usluga zastupanja interesa.

(45)Kako bi se osigurala proporcionalnost, osobni podaci koji se objavljuju trebali bi biti ograničeni na ono što je nužno kako bi građani, njihovi predstavnici i druge zainteresirane strane bili informirani o aktivnostima zastupanja interesa koje se obavljaju u ime trećih zemalja. Osim toga, informacije o prijavljenim godišnjim iznosima trebale bi se objavljivati tako da se navode širi rasponi od onih koji se upotrebljavaju za podnošenje informacija za upis u nacionalne registre kako bi se osigurala razina detaljnosti potrebna za informiranje građana, njihovih predstavnika i drugih zainteresiranih strana. Informacije koje su relevantne samo za nadzorna tijela, kao što su podaci za kontakt osoba odgovornih za subjekt upisan u registar, ne bi trebale biti javno dostupne.

(47)Kako bi se osigurala zaštita pojedinaca koje bi se objavljivanjem određenih informacija moglo izložiti kršenju njihovih temeljnih prava, kao što su odmazde protiv zaposlenika subjekta upisanog u registar koji djeluje u trećoj zemlji, države članice trebale bi osigurati da nadzorna tijela mogu, na zahtjev, ograničiti objavu svih ili dijela informacija upisanih u nacionalni registar. Uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti pojedinih slučajeva, subjekt upisan u registar trebao bi dokazati da bi objavljivanje trebalo ograničiti zbog legitimnih interesa kao što su ozbiljan rizik da bi to objavljivanje pojedinca izložilo kršenju njegovih temeljnih prava, posebno onih zaštićenih člancima 1. (pravo na ljudsko dostojanstvo), 2. (pravo na život), 3. (pravo na integritet osobe), 4. (zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja) ili 6. (pravo na slobodu i sigurnost) Povelje, otmica, ucjena, iznuda, uznemiravanje, nasilje ili zastrašivanje te poslovne tajne. U analizi bi trebalo uzeti u obzir rizike za fizički integritet zaposlenika ili bilo kojih pojedinaca koji rade za subjekt upisan u registar ili su s njim povezani. Legitimni interesi trebali bi obuhvaćati i rizike za pojedince koji imaju koristi od aktivnosti subjekta upisanog u registar. Svaka odluka nadzornog tijela trebala bi se donijeti uzimajući u obzir ciljeve ove Direktive i trebala bi podlijegati postupcima sudskog preispitivanja u državi članici upisa u registar. Odluke nadzornog tijela i, ako je primjenjivo, sudskog nadležnog tijela trebalo bi donositi bez odgode. Kako bi se javnosti omogućilo da zna da je subjekt upisan u registar ispunio zahtjev za upis u registar utvrđen ovom Direktivom ako je odobreno ograničenje objave, podatkovno polje u nacionalnom registru trebalo bi zamijeniti navodom da je objava ograničena na temelju legitimnog interesa.

(50)Kako bi se spriječila stigmatizacija subjekta upisanog u registar, javno dostupni podaci trebali bi biti prikazani na činjeničan i neutralan način. Osim toga, nadležna nacionalna tijela trebala bi pri obavljanju zadaća koje su im dodijeljene na temelju ove Direktive osigurati da iz same činjenice da je subjekt upisan u registar ne proizlaze nikakve nepovoljne posljedice. Točnije, objavljene informacije ne bi trebale uključivati niti biti prikazane uz izjave ili odredbe koje bi mogle stvoriti ozračje nepovjerenja prema subjektima upisanima u registar ili odvratiti fizičke ili pravne osobe iz država članica ili trećih zemalja od suradnje s tim subjektima ili pružanja financijske potpore tim subjektima. Primjeri takvih stigmatizirajućih radnji uključuju davanje negativnog predznaka subjektima upisanima u registar ili negativne izjave kojima se nastoji narušiti vjerodostojnost i legitimnost subjekata upisanih u registar impliciranjem da nastoje nezakonito utjecati na demokratske procese.

(51)Ako određena treća zemlja troši vrlo velike iznose na zastupanje interesa ili ako neki subjekt prima vrlo velike iznose naknade od jednog ili više subjekata iz trećih zemalja, veća je vjerojatnost da će provedene aktivnosti zastupanja interesa uspješno utjecati na političke odluke države članice ili Unije u cjelini. U takvim bi slučajevima nadzorna tijela trebala moći zatražiti dodatne informacije od subjekata koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa koje se provode u ime tih trećih zemalja kako bi provela detaljniju kontrolu.

(52)Kako bi se osigurao proporcionalan nadzor ove Direktive, nadzorna tijela trebala bi moći zatražiti od subjekta koji obavlja aktivnosti zastupanja interesa u ime subjekata iz trećih zemalja da dostavi evidenciju potrebnu za istragu moguće neusklađenosti sa zahtjevom za upis u registar utvrđenim u ovoj Direktivi. U tu bi svrhu nadzorna tijela trebala moći djelovati po službenoj dužnosti ili na temelju prijave zviždača ili nadzornog tijela druge države članice.

(53)Nadzorna tijela trebala bi surađivati i na nacionalnoj razini i na razini Unije. Takva suradnja trebala bi omogućivati brzu i sigurnu razmjenu informacija. Kako bi mogla obavljati svoje nadzorne zadaće, nadzorna tijela trebala bi od nadzornog tijela u državi članici upisa u registar moći zatražiti informacije dostavljene pri upisu u registar, uključujući one koje nisu javne, te u posebnim slučajevima evidenciju koju vodi subjekt, kao i provedene analize. Nadzorna tijela i Komisija trebali bi surađivati kako bi se osigurala provedba Direktive. Radi boljeg razumijevanja razmjera i raspodjele ukupnih aktivnosti zastupanja interesa koje se obavljaju u ime trećih zemalja u Uniji, Komisija bi od nadzornih tijela trebala moći zatražiti agregirane podatke utemeljene na informacijama koje su za potrebe upisa u registar dostavili subjekti koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime subjekata iz trećih zemalja. Kako bi se sveobuhvatno pratili načini provedbe i obilježja aktivnosti zastupanja interesa koje se obavljaju u ime trećih zemalja u Uniji, takvi agregirani podaci mogu uključivati informacije koje nisu javno dostupne u registrima, uključujući osobne podatke u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguravanje djelotvornog praćenja.

(54)Kako bi se dodatno ograničilo administrativno opterećenje, administrativna suradnja i razmjena informacija između nacionalnih tijela te između nadzornih tijela i Komisije odvijat će se putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („sustav IMI”) uspostavljenog Uredbom (EU) 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća7 za administrativnu suradnju nadležnih tijela država članica u područjima politike povezanima s jedinstvenim tržištem. Trebalo bi osigurati interoperabilnost sustava IMI i nacionalnih registara u skladu s Europskim okvirom za interoperabilnost.

__________________

7 Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) (SL L 316, 14.11.2012., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2012/1024/oj).

(55)Kako bi se Komisiji pomoglo u obavljanju zadaće osiguravanja djelotvorne suradnje među nadležnim nacionalnim tijelima te potpune i djelotvorne provedbe ove Direktive, trebalo bi osnovati savjetodavnu skupinu. Ta savjetodavna skupina trebala bi uključivati predstavnike nadzornih tijela svake države članice. Savjetodavna skupina trebala bi pružati savjete o provedbi Direktive, među ostalim o zahtjevu da se izbjegnu nepovoljne posljedice koje bi proizišle iz same činjenice da je subjekt upisan u registar u skladu sa zahtjevima utvrđenima ovom Direktivom. Ona bi trebala donositi mišljenja, preporuke ili izvješća koja bi nadležna nacionalna tijela koja su odredile države članice trebala objavljivati. Kako bi se subjektima koji bi mogli biti obuhvaćeni područjem primjene Direktive zajamčila pravna sigurnost, savjetodavna skupina trebala bi prije svega savjetovati Komisiju u vezi s mogućim smjernicama o području primjene Direktive, pojmu „subjekt iz treće zemlje” i aktivnostima čiji je cilj ili učinak zaobilaženje obveza iz ove Direktive. Prema potrebi bi trebalo osigurati suradnju s mrežom EU-a za borbu protiv korupcije.

(58)Trebalo bi zabraniti svjesno i namjerno sudjelovanje u aktivnostima čiji je cilj ili učinak zaobilaženje obveza iz ove Direktive, posebno zahtjeva za upis u registar. Takve djelatnosti uključuju prikriveno davanje naknada za uslugu zastupanja, osnivanje trgovačkih društava radi prikrivanja veza s vladama trećih zemalja ili umjetnu raspodjelu djelatnosti na više subjekata kako se ne bi premašili pragovi utvrđeni ovom Direktivom.

(59)Kako bi se spriječilo nepoštovanje zahtjeva iz ove Direktive i kako bi se takvo nepoštovanje sankcioniralo, države članice trebale bi osigurati da svaka povreda obveza utvrđenih u ovoj Direktivi bude sankcionirana djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim upravnim novčanim kaznama. Sankcije ne bi trebale biti kaznene prirode. Sankcije bi trebalo utvrditi uzimajući u obzir prirodu, ponavljanje i trajanje povrede s obzirom na javni interes, opseg i vrstu aktivnosti koje se provode te gospodarsku sposobnost subjekta koji obavlja aktivnosti zastupanja interesa. Sankcije bi u svakom pojedinačnom slučaju trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, pri čemu se moraju poštovati temeljna prava, uključujući slobodu izražavanja, slobodu udruživanja, akademsku slobodu i slobodu znanstvenog istraživanja, zaštitne mjere i pravo na pristup djelotvornom pravnom lijeku, uključujući pravo na saslušanje. Prije izricanja sankcije nadzorno tijelo trebalo bi izdati prethodno rano upozorenje, osim ako je riječ o kršenju zabrane zaobilaženja obveza.

(60)Kako bi se izmijenili pragovi za zahtjeve za dodatne informacije te popis informacija koje se moraju dostaviti pri podnošenju zahtjeva za upis u registar i popis informacija koje se moraju uključiti u izvješća koja objavljuju države članice, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.9 Konkretno, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

__________________

9 SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj

(63)Točnije, sustavom na razini Unije nadležna nacionalna tijela podupire se u njihovim nadzornim funkcijama, a druge dionike podupire se u izvršavanju njihove uloge u demokratskom procesu te se povećava opća otpornost demokracija u Uniji na upletanje trećih zemalja. Rješavanje pitanja transparentnosti aktivnosti zastupanja interesa koje se obavljaju u ime trećih zemalja kako bi se ostvario utjecaj na razini Unije ima dodanu vrijednost jer je za vjerojatno prekograničnu prirodu takvih aktivnosti nužan koordiniran pristup na više razina i u više sektora. Zahvaljujući suradnji i razmjeni informacija države članice mogu bolje razumjeti opseg te pojave, što pomaže u sprječavanju mogućnosti da treće zemlje iskorištavaju regulatorne razlike ili nedostatke u zakonu.

(64)Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi nastojati smanjiti administrativno opterećenje predmetnih subjekata, a posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u smislu članka 3. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća10.

__________________

10 Direktiva (EU) 2013/34 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2013/34/oj).

(65)Uredbe (EU) 2016/67911 i (EU) 2018/172512 Europskog parlamenta i Vijeća primjenjuju se na obradu osobnih podataka koja se provodi u kontekstu ove Direktive, uključujući obradu osobnih podataka radi održavanja nacionalnog registra ili registara subjekata koji obavljaju aktivnosti zastupanja interesa u ime subjekata iz trećih zemalja, pristupa osobnim podacima u takvim nacionalnim registrima ili registrima i razmjene osobnih podataka u kontekstu administrativne suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama na temelju ove Direktive, uključujući upotrebu sustava IMI i vođenje evidencije u skladu s obvezama vođenja evidencije iz ove Direktive. Svaka obrada osobnih podataka u takve svrhe trebala bi, među ostalim, biti u skladu s načelima smanjenja količine podataka, točnosti podataka i ograničenja pohrane podataka te ispunjavati zahtjeve u pogledu cjelovitosti i povjerljivosti podataka. Države članice trebale bi uspostaviti mjere kojima se osigurava zakonita i sigurna obrada osobnih podataka sadržanih u njihovu nacionalnom registru ili registrima, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka.

__________________

11 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj).

12 Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima( i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).

(69)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje XXXX15,

__________________

Predmet i svrha

Ovom Direktivom utvrđuju se usklađeni zahtjevi u vezi s gospodarskim aktivnostima zastupanja interesa koje se obavljaju u ime subjekta iz treće zemlje kako bi se postigla usklađena razina transparentnosti u cijeloj Uniji i time poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Svrha je ove Direktive postići tu transparentnost na način kojim će se spriječiti stvaranje ozračja nepovjerenja koje bi fizičke ili pravne osobe iz država članica ili trećih zemalja moglo odvratiti od suradnje sa subjektima koji zastupaju interese u ime subjekta iz treće zemlje ili pružanja financijske potpore tim subjektima.

(1)„aktivnost zastupanja interesa” znači aktivnost koja se obavlja radi utjecaja na razvoj, oblikovanje ili provedbu politika ili propisa ili procesa javnog donošenja odluka u Uniji, koja posebno može biti u obliku organiziranja sastanaka, konferencija ili događanja ili sudjelovanja u njima, doprinosa ili sudjelovanja u savjetovanjima ili parlamentarnim saslušanjima, organiziranja komunikacijskih ili oglašivačkih kampanja, organiziranja mreža i lokalnih inicijativa, sastavljanja dokumenata o politikama i stajalištima, zakonodavnih amandmana, anketa ili otvorenih pisama ili aktivnosti u kontekstu istraživanja i obrazovanja, ako se takva aktivnost obavlja upravo s tim ciljem;

(2)„usluga zastupanja interesa” znači aktivnost zastupanja interesa koja se obično obavlja uz naknadu, kako je navedeno u članku 57. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

(4)„subjekt iz treće zemlje” znači:

(b)javni ili privatni subjekt čija se djelovanja mogu pripisati subjektu iz točke (a), uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti;

(a)ukupna godišnja naknada primljena od subjekta iz treće zemlje za pružanje usluge zastupanja interesa, koja se, ako naknada nije novčana, utvrđuje na temelju procijenjene vrijednosti usluge; ili

(9)„tijelo odgovorno za nacionalni registar” znači javno tijelo ili tijelo odgovorno za održavanje nacionalnog registra iz članka 9. i obradu upisa u registar podnesenih u skladu s ovom Direktivom;

(a)pružanje usluge zastupanja interesa subjektu iz treće zemlje;

(b)aktivnost zastupanja interesa koju obavlja subjekt iz treće zemlje iz članka 2. stavka 4. točke (b), a koja je povezana s aktivnostima gospodarske prirode ili zamjenjuje takve aktivnosti i stoga je usporediva s uslugom zastupanja interesa iz točke (a) ovog stavka.

(a)aktivnosti koje izravno obavlja subjekt iz treće zemlje iz članka 2. stavka 4. točke (a) koje su povezane s izvršavanjem službenih ovlasti, uključujući aktivnosti povezane s diplomatskim ili konzularnim odnosima između država ili međunarodnih organizacija;

i.pružanje savjetovanja subjektu iz treće zemlje kako bi mu se pomoglo da uskladi svoje aktivnosti s postojećim pravnim zahtjevima;

ii.zastupanje subjekata iz trećih zemalja u kontekstu postupka mirenja ili posredovanja čiji je cilj prevenirati pokretanje spora pred sudskim ili upravnim tijelom ili odlučivanje takvog tijela o tom sporu;

iii.zastupanje subjekata iz trećih zemalja u sudskim postupcima;

Države članice za aktivnosti zastupanja interesa obuhvaćene područjem primjene ove Direktive ne zadržavaju niti ne uvode odredbe koje odstupaju od onih utvrđenih ovom Direktivom, uključujući strože ili manje stroge odredbe kojima se omogućuje drukčija razina transparentnosti tih aktivnosti.

Države članice osiguravaju da pružatelji usluga zastupanja interesa mogu zahtijevati od subjekta u čije se ime usluga pruža da izjavi je li subjekt iz treće zemlje.

1.Države članice osiguravaju da subjekti iz članka 3. stavka 1. u svoje ugovorne aranžmane s podugovarateljima uključe informacije o tome da je aktivnost zastupanja interesa obuhvaćena područjem primjene članka 3. stavka 1. i obvezu prosljeđivanja tih informacija svim daljnjim podugovarateljima. Podugovaratelji koji su o tome obaviješteni ne podliježu obvezi ispunjavanja zahtjeva iz članaka 7., 8., 10. i 11. u pogledu aktivnosti zastupanja interesa koja se obavlja na temelju ugovora koji sadržava te informacije.

2.Države članice osiguravaju da, ako podugovaratelj dalje podugovori uslugu zastupanja interesa, obavijesti glavnog ugovaratelja ili, ako je to primjenjivo, podugovaratelja od kojeg je primio ugovor za obavljanje aktivnosti zastupanja interesa o tome da je aktivnost zastupanja interesa podugovorena s drugim podugovarateljem i osigura da ugovorni aranžmani uključuju informacije o tome da je aktivnost zastupanja interesa obuhvaćena područjem primjene članka 3. stavka 1.

3.Države članice osiguravaju da podugovaratelj glavnom ugovaratelju ili, ako je to primjenjivo, podugovaratelju pruži informacije potrebne za ispunjavanje zahtjeva iz članka 10.

Članak 7.

Vođenje evidencije

3.Države članice osiguravaju da zastupani subjekt može pravnog zastupnika smatrati odgovornim za neusklađenost s obvezama iz ove Direktive, ne dovodeći u pitanje odgovornost i pravne postupke koji bi se mogli pokrenuti protiv tog subjekta. Države članice osiguravaju da subjekti iz članka 3. stavka 1. svojem pravnom zastupniku daju potrebne ovlasti i osiguraju dostatna sredstva kako bi se zajamčila učinkovita i pravodobna suradnja s nadležnim tijelima država članica i osiguralo poštovanje njihovih odluka.

2.Nacionalni registar ili nacionalne registre, kako je primjenjivo, održavaju tijela odgovorna za nacionalne registre. Za potrebe obrade osobnih podataka takva tijela djeluju kao voditelji obrade u smislu članka 4. točke 7. Uredbe (EU) 2016/679.

Države članice osiguravaju da se subjekt iz članka 3. stavka 1. s poslovnim nastanom na njihovu državnom području upiše u nacionalni registar najkasnije u trenutku početka aktivnosti zastupanja interesa.

3.Ako subjekt iz članka 3. stavka 1. nema poslovni nastan u Uniji, dužan se upisati u registar države članice u kojoj njegov pravni zastupnik određen u skladu s člankom 8. ima poslovni nastan ili, ako nema mjesto poslovnog nastana, stalnu adresu ili uobičajeno boravište.

4.Države članice osiguravaju da je za potrebe upisa u registar subjekt dužan dostaviti samo informacije navedene u Prilogu I.

(a)izmjene ili dopune podataka dostavljenih u skladu s Prilogom I. točkom 1. podtočkama (a) i (b) i podtočkom (f) podpodtočkama i. i ii., u razumnom roku;

To tijelo obrađuje zahtjev u roku od pet radnih dana i briše subjekt upisan u registar iz nacionalnog registra ako ocijeni da se subjekt više ne može smatrati subjektom iz članka 3. stavka 1. ili, ovisno o slučaju, da subjekt više ne bi trebao biti upisan u registar za koji je to tijelo odgovorno. Odluka tijela odgovornog za relevantni nacionalni registar podliježe upravnoj i sudskoj zaštiti u državi članici upisa u registar.

8.Države članice osiguravaju da se upis u registar i ažuriranja mogu obaviti, a zahtjevi za brisanje iz registra i zahtjevi u skladu s člankom 12. stavkom 3. podnijeti elektroničkim putem i besplatno.

2.Ako su informacije dostavljene za potrebe upisa u registar nepotpune ili sadržavaju očite pogreške, tijelo odgovorno za nacionalni registar traži od subjekta da ih dopuni ili ispravi. Tijelo odgovorno za nacionalni registar u roku od pet radnih dana od primitka odgovora od predmetnog subjekta unosi odgovarajuće informacije u svoj nacionalni registar ili odbija izvršiti takav upis i obavješćuje predmetni subjekt o tome na koji način dostavljene informacije i dalje nisu potpune ili i dalje sadržavaju očito netočne podatke.

3.Nakon odgovarajućeg upisa u nacionalni registar subjekt upisan u registar odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od tijela odgovornog za nacionalni registar dobiva potvrdu o upisu u registar te mu se izdaje jedinstveni EIRN i digitalni primjerak informacija upisanih u nacionalni registar. EIRN mora biti u formatu utvrđenom u Prilogu II.

4.Države članice osiguravaju da tijelo odgovorno za nacionalni registar države članice upisa u registar odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od upisa u nacionalni registar obavijesti nacionalna tijela država članica navedenih u upisu u registar u skladu s Prilogom I. točkom 2. podtočkom (e) koja su određena u skladu s člankom 15. stavkom 1. o svakom novom upisu. Takva se obavijest dostavlja i ako, u skladu s člankom 10. stavkom 6., subjekt upisan u registar dostavi informacije kojima se izmjenjuju ili dopunjuju informacije iz Priloga I. točke 2. podtočke (e). Ta obavijest sadržava ime subjekta upisanog u registar, njegov EIRN i poveznicu na nacionalne registre u koje je upisan.

5.Države članice osiguravaju da tijela odgovorna za održavanje nacionalnih registara u državi članici koja prima obavijest iz stavka 4. odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana uključe informacije utvrđene u toj obavijesti u relevantni registar. Informacije o subjektu upisanom u registar ne objavljuju se ako u relevantnom nacionalnom registru države članice upisa u registar te informacije podliježu izuzeću od objave u skladu s člankom 12. stavkom 3.

9.Ako nadzorno tijelo raspolaže pouzdanim informacijama o mogućoj neusklađenosti subjekta upisanog u registar za koji ima nadležnost u skladu s člankom 15. stavkom 3. s obvezama predviđenima u nacionalnim odredbama donesenima u skladu s člankom 10., kao što je pružanje netočnih informacija pri upisu u registar, može od tog subjekta zatražiti da dostavi informacije iz članka 7. u mjeri u kojoj je to potrebno za istragu moguće neusklađenosti.

(c)informacije o dostupnim postupcima sudskog preispitivanja.

11.Subjekt kojem je upućen zahtjev u roku od 10 radnih dana dostavlja potpune i točne informacije koje se moraju dostaviti u skladu sa stavcima 8. i 9.

12.Zahtjevi iz stavaka 8. i 9. podliježu postupcima sudskog preispitivanja u državi članici nadzornog tijela koje podnosi zahtjev.

(a)informacije koje je dostavio subjekt upisan u registar u skladu s Prilogom I. točkom 1. podtočkama (a) i (e), podtočkom (f) podpodtočkama i. i ii., podtočkama (h), (i), (j) i (k) te točkom 2. podtočkom (a) podpodtočkom i. i točkama od (b) do (h);

3.Države članice osiguravaju da subjekti iz članka 3. stavka 1. mogu zahtijevati izuzeće od obveze objave iz stavka 1. na temelju propisnog obrazloženog zahtjeva. Nadzorno tijelo donosi odluku o djelomičnom ili potpunom ograničavanju javnog pristupa ako subjekt koji je podnio zahtjev dokaže, uzimajući u obzir okolnosti pojedinačnog slučaja, da je to opravdano na temelju legitimnog interesa, uključujući ozbiljan rizik da bi objava pojedinca izložila kršenju njegovih temeljnih prava, posebno onih zaštićenih člankom 1., člankom 2., člankom 3., člankom 4. ili člankom 6. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U protivnom nadzorno tijelo donosi odluku o odbijanju zahtjeva.

4.Svaka odluka donesena u skladu sa stavkom 3. podliježe sudskoj zaštiti u državi članici upisa u registar. Države članice osiguravaju da se svi postupci preispitivanja, uključujući sudsku zaštitu, provedu u razumnom roku i da se konačna odluka donese bez odgode.

6.Države članice osiguravaju da, ako odluka iz stavka 3. postane konačna, upis u nacionalni registar na koji se ta odluka odnosi uključuje naznaku da je javni pristup, ovisno o slučaju, djelomično ili u potpunosti ograničen.

1.Počevši od 31. ožujka [godina nakon isteka roka za prenošenje], a do 31. ožujka svake sljedeće godine svaka država članica objavljuje i dostavlja Komisiji izvješće na temelju informacija koje su dostavili subjekti upisani u njezin nacionalni registar. To izvješće sadržava samo:

(a)agregirane podatke o godišnjim iznosima po trećoj zemlji u prethodnoj financijskoj godini. Ti agregirani podaci trebali bi se temeljiti na informacijama dostavljenima u skladu s Prilogom I. točkom 2. podtočkama (b) i (c);

(b)agregirane podatke o godišnjim iznosima po kategoriji organizacije za svaku treću zemlju u prethodnoj financijskoj godini. Ti agregirani podaci trebali bi se temeljiti na informacijama dostavljenima u skladu s Prilogom I. točkom 1. podtočkom (h) i točkom 2. podtočkama (b) i (c);

(c)ukupni broj subjekata iz trećih zemalja koji se mogu pripisati određenoj trećoj zemlji. Ti agregirani podaci trebali bi se temeljiti na informacijama dostavljenima u skladu s Prilogom I. točkom 2. podtočkom (b);

5.Ako određena država članica odredi više nadzornih tijela, osigurava da sva tijela imaju jasno utvrđene zadaće i da blisko i djelotvorno surađuju pri obavljanju svojih zadaća. Države članice određuju nadzorno tijelo kojem se može uputiti komunikacija koju treba prenijeti odgovarajućem tijelu unutar te države članice.

6.Države članice osiguravaju da je nadzorno tijelo neovisno u obavljanju svojih funkcija. Države članice posebno osiguravaju da osoblje nadzornih tijela pri izvršavanju svojih ovlasti u skladu s ovom Direktivom:

(a)može obavljati svoje dužnosti neovisno, bez političkog i drugog vanjskog utjecaja, i ne traži niti prima upute od vlade ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog subjekta;

7.Države članice osiguravaju da nacionalna tijela određena u skladu sa stavkom 1. imaju sva potrebna sredstva za izvršavanje zadaća koje su im dodijeljene na temelju ove Direktive, uključujući dovoljne tehničke, financijske i ljudske resurse.

8.Države članice osiguravaju da nacionalna tijela određena u skladu sa stavkom 1. pri obavljanju zadaća koje su im dodijeljene na temelju ove Direktive osiguravaju da iz same činjenice da je subjekt upisan u registar ili da je predmet zahtjeva u skladu s člankom 16. stavkom 3. ne proizlaze nepovoljne posljedice, kao što je stigmatizacija.

3.Osim u slučajevima iz članka 11. stavaka 8. i 9., zahtjev se može podnijeti samo u sljedećim slučajevima i mora biti ograničen na evidenciju koja se vodi u skladu s člankom 7.:

(a)subjekt upisan u registar primio je u prethodnoj financijskoj godini godišnji iznos veći od 1 000 000 EUR za jedan subjekt iz treće zemlje;

djelovanja subjekta iz treće zemlje u čije ime subjekt upisan u registar djeluje mogu se pripisati trećoj zemlji koja je u jednoj od pet prethodnih financijskih godina, uzimajući u obzir sve subjekte iz trećih zemalja čija se djelovanja mogu pripisati toj trećoj zemlji, potrošila ukupni godišnji iznos koji premašuje bilo koje od sljedećeg:

(c)informacije o dostupnim postupcima sudskog preispitivanja.

5.Ako nadzorno tijelo koje nije nadzorno tijelo države članice upisa u registar smatra da je ispunjen bilo koji od uvjeta iz stavka 3., može zatražiti od nadzornog tijela države članice upisa u registar da od subjekta upisanog u registar zatraži evidenciju koja se vodi u skladu s člankom 7.

Nakon primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 5. i ako smatra da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3., nadzorno tijelo države članice upisa u registar podnosi zahtjev u skladu sa stavkom 3. i prosljeđuje primljene informacije nadzornom tijelu koje je podnijelo zahtjev. Ako je nadzorno tijelo države članice upisa u registar u prethodnih 12 mjeseci podnijelo zahtjev u skladu sa stavkom 3. koji obuhvaća iste informacije istog subjekta upisanog u registar, te informacije prosljeđuje nadzornom tijelu koje je podnijelo zahtjev bez podnošenja novog zahtjeva.

8.Zahtjevi iz stavka 3. podliježu postupcima sudskog preispitivanja u državi članici nadzornog tijela koje podnosi zahtjev.

1.Države članice osiguravaju da njihova nadzorna tijela prema potrebi surađuju s nadzornim tijelima svih drugih država članica.

(b)opis relevantnih činjenica, relevantne odredbe ove Direktive i razloge zbog kojih tijelo koje je poslalo obavijest sumnja na povredu ove Direktive.

5.Ako nadzorno tijelo nadležno za glavni poslovni nastan nema dovoljno informacija kako bi poduzelo određene radnje na temelju obavijesti iz stavka 2., može zatražiti dodatne informacije od nadležnog tijela koje je poslalo obavijest.

6.Administrativna suradnja i razmjena informacija između nacionalnih tijela određenih u skladu s člankom 15. stavkom 1. te između nadzornih tijela i Komisije, u skladu sa stavcima 2., 4. i 5., člankom 11. stavkom 4., člankom 16. stavcima 5. i 6. te člankom 18. ove Direktive, provodi se putem sustava IMI uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012.

Članak 18.

Prekogranična razmjena informacija između nadzornih tijela

(b)olakšava razmjene i dijeljenje informacija i primjera najbolje prakse u pogledu posebnih potreba mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u smislu članka 3. Direktive 2013/34/EU;

(d)izvješćuje Komisiju o svim razlikama u primjeni ove Direktive;

4.Predstavnici Europskog parlamenta ili država Europskog udruženja slobodne trgovine koje su ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru17 mogu biti pozvani na sudjelovanje na sastancima savjetodavne skupine kao promatrači.

__________________

17 Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3.1.1994., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/1994/1/oj).

Države članice utvrđuju propise o sankcijama, ograničenima na upravne novčane kazne, za povrede nacionalnih odredaba donesenih radi prenošenja članaka 6., 7., 8., 10., 11., 14., 16. i 20. koje su počinili subjekti iz članka 3. stavka 1. ili, ako je primjenjivo, koje je počinio njihov pravni zastupnik. Ti propisi moraju biti u skladu sa stavcima od 2. do 6.

2.Najviši iznos financijske sankcije iz stavka 1. koji se može izreći iznosi 1 % godišnjeg prometa na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini za poduzeća, 1 % godišnjeg proračuna subjekta u skladu s posljednjom zaključenom financijskom godinom za ostale pravne subjekte i 1 000 EUR za fizičke osobe.

3.Sankcije u svakom pojedinačnom slučaju moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće, posebno uzimajući u obzir prirodu, ponavljanje i trajanje povrede na koju se te mjere odnose te, prema potrebi, ekonomsku, tehničku i operativnu sposobnost subjekta iz članka 3. stavka 1. koji je počinio povredu.

4. Prije izricanja sankcija nadzorno tijelo predmetnom subjektu izdaje upozorenje ili ukor zbog povrede ili mogućnosti povrede odredbe ove Direktive, osim ako je riječ o povredi iz članka 20.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 9., članka 13. stavka 3. i članka 16. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datum stupanja na snagu Direktive].

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stavka 9., članka 13. stavka 3. i članka 16. stavka 9. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1.u članku 2. stavku 1. točki (a) dodaje se sljedeća nova podtočka xi.:

2.u dijelu I. Priloga dodaje se sljedeća nova točka (K):

Tom se evaluacijom ocjenjuju djelotvornost i proporcionalnost Direktive. Njome se, među ostalim, ocjenjuju potreba za izmjenama područja primjene i djelotvornost zaštitnih mjera predviđenih Direktivom. Prema potrebi joj se mogu priložiti relevantni zakonodavni prijedlozi.

Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije [18 mjeseci nakon njezina stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kad države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

(a)sljedeće informacije o svakom subjektu iz treće zemlje u čije ime subjekt obavlja aktivnost zastupanja interesa:

ii.adresa na kojoj subjekt iz treće zemlje obavlja poslovnu djelatnost ili, za fizičke osobe, adresa na kojoj uobičajeno boravi;

iii. opis glavnih ciljeva, zadaća i područja interesa subjekta;

iv.ako je dostupno, broj upisa subjekta iz treće zemlje u poslovni registar ili usporediva identifikacijska oznaka;

(b)treća zemlja u čije ime subjekt iz treće zemlje djeluje;