A.budući da je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/684 Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/684 оd 24. travnja 2015. o odobravanju stavljanja na tržište genetski modificiranog kukuruza NK603 (MON-ØØ6Ø3-6) i obnovi odobrenja postojećih proizvoda kukuruza NK603 (MON-ØØ6Ø3-6) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 112, 30.4.2015., str. 6.). http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2015/684/oj). odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz NK603 („genetski modificirani kukuruz”), sastoji se ili je proizvedena od njega; Tim je odobrenjem obuhvaćeno i stavljanje na tržište proizvoda, osim hrane i hrane za životinje, koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 ili se od njega sastoje, za iste namjene kao i druge vrste kukuruza, osim za uzgoj.

B.budući da je Društvo Bayer Agriculture B.V., sa sjedištem u Belgiji, 11. ožujka 2024. Komisiji podnijelo zahtjev za produljenje tog odobrenja u ime društva Bayer CropScience LP, sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003.;

C.budući da je EFSA 20. lipnja 2025. donijela pozitivno znanstveno mišljenje o genetski modificiranom kukuruzu u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u kojem je zaključila da u pogledu zahtjeva za produljenje nisu utvrđene nikakve nove opasnosti ili izmijenjena izloženost ni nove znanstvene dvojbe zbog kojih bi se promijenili zaključci prvobitne ocjene rizika za genetski modificirani kukuruz koje je EFSA donijela 2009. godine Povjerenstvo EFSA-e za GMO, 2009., Scientific Opinion of the Panel on Genetically Modified Organisms on applications (EFSA-GMO-NL-2005-22 and EFSA-GMO-RX-NK603) for the placing on the market of the genetically modified glyphosate tolerant maize NK603 for cultivation, food and feed uses and import and processing, and for renewal of the authorisation of maize NK603 as existing product (Znanstveno mišljenje Povjerenstva za genetski modificirane organizme o zahtjevima (EFSA-GMO-NL-2005 – 22 i EFSA-GMO-RX-NK603) za stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza NK603 otpornog na glifosat za uzgoj, uporabu u hrani i hrani za životinje te uvoz i preradu i za produljenje odobrenja kukuruza NK603 kao postojećeg proizvoda) EFSA Journal, 7(6), 1137, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2009.1137.; budući da se u tom mišljenju nije razmotrilo nekoliko širih ekoloških, socioekonomskih i kumulativnih učinaka, za koje EFSA smatra da nisu u njezinu djelokrugu;

D.budući da je genetski modificirani kukuruz razvijen kako bi se omogućila tolerancija na glifosat;

E.budući da procjena rizika koju je provela EFSA nije obuhvaćala dugoročne toksikološke studije ili detaljnu analizu kumulativnih i kombinatornih učinaka, uključujući moguće interakcije s ostacima pesticida koji se obično upotrebljavaju u uzgoju kukuruza;

F.budući da je velika većina genetski modificiranih usjeva, uključujući genetski modificirani kukuruz, genetski modificirana kako bi bila otporna na jedan ili više „komplementarnih” herbicida koji se mogu upotrebljavati tijekom cijelog uzgoja genetski modificirane kulture, a da pritom ne dođe do odumiranja usjeva, što bi bio slučaj s usjevom koji nije otporan na herbicide; budući da se u brojnim studijama navodi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebna veća upotreba komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide Vidjeti, primjerice Bonny, S., Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact (Genetski modificirani usjevi otporni na herbicide, korovi i herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016.;57(1), str. 31.-48., https://doi.org/10.1007/s00267-015-0589-7 i Benbrook, C.M., Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. - the first sixteen years (Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina), Environmental Sciences Europe; 28. rujna 2012., sv. 24(1), https://doi.org/10.1186/2190-4715-24-24.;

G.budući da genetski modificirani usjevi otporni na herbicide poljoprivrednike uvlače u sustav upravljanja korovom koji u velikoj mjeri ili u potpunosti ovisi o herbicidima i to naplatom dodatka na cijenu za genetski modificirano sjeme, koji se može opravdati samo ako poljoprivrednici koji kupuju takvo sjeme koriste i komplementarne herbicide; budući da će se povećanim oslanjanjem na komplementarne herbicide na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima je posađen genetski modificirani kukuruz ubrzati pojava i širenje korova otpornih na te herbicide, što će dovesti do potrebe za još većom uporabom herbicida i pojave pod nazivom „začarani krug herbicida”; budući da će se zbog toga povećati negativni učinci koji proizlaze iz prekomjernog oslanjanja na herbicide na zdravlje tla i kvalitetu vode te na biološku raznolikost iznad i ispod zemlje te će to dovesti do povećane izloženosti ljudi i životinja tim negativnim učincima, potencijalno i preko povećanja ostataka herbicida u hrani i hrani za životinje Vidjeti, primjerice:https://doi.org/10.1002/ps.8105,https://doi.org/10.1016/j.geoforum.2009.03.009.;

H.budući da i dalje nisu riješene bitne dvojbe u pogledu karcinogenosti glifosata; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija za istraživanje raka, specijalizirana agencija Svjetske zdravstvene organizacije, 2015. kategorizirala glifosat kao tvar vjerojatno karcinogenu za čovjeka; budući da se u nizu najnovijih znanstvenih stručno recenziranih studija potvrđuje moguća karcinogenost glifosata Vidjeti, primjerice:https://doi.org/10.1016/j.mrrev.2019.02.001,https://doi.org/10.1093/ije/dyz017,https://doi.org/10.1371/journal.pone.0219610 ihttps://doi.org/10.1186/s13045-019-0767-9.;

I.budući da rizik od genskog toka iz kukuruza u populaciju divljih srodnika kao što je teosint, koja je prijavljena u Španjolskoj i Francuskoj, izaziva zabrinutost zbog transgene otpornosti i utjecaja na okoliš;

J.budući da su neovisno praćenje i nadzor mogućih štetnih učinaka na biološku raznolikost, zdravlje tla, oprašivače i neciljane organizme i dalje nedostatno zajamčeni;

K.budući da bi se u slučajevima znanstvene nesigurnosti trebalo primjenjivati načelo predostrožnosti iz članka 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

L.budući da se Uredbom (EZ) br. 1829/2003 propisuje da genetski modificirana hrana i hrana za životinje ne smiju negativno utjecati na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš;

M.budući da obnova odobrenja Unije za genetski modificirani kukuruz ne bi bilo u skladu s međunarodnim obvezama u pogledu smanjenja pesticida U prosincu 2022. na konferenciji COP15 Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti dogovoren je globalni okvir za biološku raznolikost, koji obuhvaća globalni cilj smanjenja rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030. (vidjeti: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7834)., s obzirom na povećanu izloženost ljudi, životinja i okoliša glifosatu, dikambi i amonijevu glufosinatu u zemljama koje uzgajaju taj genetski modificiran usjev otporan na herbicide, kao i s obzirom na potencijalno teške zdravstvene posljedice;

N.budući da bi se Provedbenom odlukom Komisije nastavio dopuštati uvoz u Uniju koji nije u skladu sa standardima koje poštuju poljoprivrednici Unije, čime bi ih se stavilo u nepovoljan tržišni položaj;

O.budući da se u zaključcima strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede u EU-u https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal/agriculture-and-green-deal/strategic-dialogue-future-eu-agriculture_hr. Komisija poziva da preispita svoj pristup u pogledu pristupa tržištu za uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s obzirom na problem različitih standarda Unije i njezinih trgovinskih partnera; budući da su pravedniji trgovinski odnosi na globalnoj razini, usklađeni s ciljevima u pogledu zdravog okoliša, bili jedan od glavnih zahtjeva poljoprivrednika tijekom prosvjeda održanih 2023. i 2024.;

P.budući da je Parlament u više navrata naglasio da Komisija ne bi trebala odobriti genetski modificirane organizme u slučajevima u kojima države članice ne postignu kvalificiranu većinu u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje ili žalbenom odboru kako bi se odgovorilo na trajni demokratski deficit;

Q.budući da Komisija i dalje izdaje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

R.budući da se pristupom „Jedno zdravlje” zahtijeva da se pri procjeni dugoročne održivosti i sigurnosti genetski modificiranih organizama uzme u obzir međuovisnost zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša;