–uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 24. siječnja 2024. o preispitivanju makrobonitetnog okvira za kreditne institucije, sistemskim rizicima povezanima s nebankovnim financijskim posrednicima (NBFI-ji) i njihovoj povezanosti s kreditnim institucijama, na temelju članka 513. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (COM(2024)0021),
–uzimajući u obzir Izvješće Europske središnje banke o financijskoj stabilnosti iz studenoga 2024.,
–uzimajući u obzir Izvješće Europske središnje banke o financijskoj stabilnosti iz svibnja 2025.,
–uzimajući u obzir tromjesečni pregled Banke za međunarodne namire (BIS) iz ožujka 2025. o kretanjima u međunarodnom bankarstvu i na financijskim tržištima,
–uzimajući u obzir pismo predsjednika Odbora za financijsku stabilnost (FSB) ministrima financija i guvernerima središnjih banaka skupine G20 od 21. veljače 2025.,
–uzimajući u obzir izvješće FSB-a o stanju od 22. listopada 2024. naslovljeno „Plan provedbe politike za kriptoimovinu skupine G20”,
–uzimajući u obzir izvješće FSB-a iz listopada 2021. naslovljeno „Prijedlozi politike za jačanje otpornosti novčanih fondova: Završno izvješće”,
–uzimajući u obzir odgovor Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) iz studenoga 2024. na postupak savjetovanja Komisije o procjeni primjerenosti makrobonitetnih politika za nebankarsko financijsko posredovanje, naslovljen „Sistemski pristup makrobonitetnoj politici”,
–uzimajući u obzir izvješće ESRB-a o usklađenosti iz veljače 2025. o preporuci ESRB-a od 2. prosinca 2021. o reformi novčanih fondova (ESRB/2021/9),
–uzimajući u obzir ažurirano izvješće Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela od 31. ožujka 2025. o rizicima i ranjivosti financijskog sustava EU-a za proljeće 2025. godine,
–uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) od 14. veljače 2022. o preispitivanju Uredbe o novčanim fondovima,
–uzimajući u obzir Izvješće o globalnoj financijskoj stabilnosti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 22. travnja 2025.,
–uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. naslovljeno „Budućnost europske konkurentnosti” (Draghijevo izvješće),
–uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette od 17. travnja 2024. naslovljeno „Više od tržišta” (Lettino izvješće),
–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2011. o financijskoj, ekonomskoj i socijalnoj krizi: preporuke o mjerama i inicijativama koje treba poduzeti1 SL C 33 E, 5.2.2013., str. 140.,
–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 26. ožujka 2025. o godišnjem izvješću za 2024. godinu,
–uzimajući u obzir saslušanje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 19. ožujka 2025. o procjeni primjerenosti makrobonitetnog okvira za nebankarske financijske institucije u EU-u,
–uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,
–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A10-0232/2025),
A.budući da je financijska stabilnost i dalje temelj gospodarske otpornosti i rasta, što zahtijeva oprez s obzirom na znatne gospodarske nesigurnosti, vanjske šokove i sistemske rizike;
B.budući da je globalna financijska kriza ukazala na rizike koje za napredna gospodarstva predstavljaju financijske nestabilnosti koje preuzimaju globalne razmjere;
C.budući da su kontinuirana ruska agresija na Ukrajinu i njezine gospodarske posljedice dovele do inflacijskih pritisaka, nestabilnosti na energetskim tržištima i financijske nesigurnosti;
D.budući da uvođenje carina doprinosi fragmentaciji globalne trgovine, pogoršava poremećaje u lancu opskrbe i stvara dodatne rizike za financijska tržišta i šire gospodarstvo;
E.budući da je dobro integrirana unija tržišta kapitala ključna za apsorpciju šokova, poticanje ulaganja unutar EU-a i daljnju integraciju jedinstvenog tržišta;
F.budući da će stabilnost nebankovnih financijskih posrednika (NBFI) biti još važnija ako Europska unija u većoj mjeri preusmjeri svoje financiranje na tržišta kapitala;
G.budući da NBFI-ji posluju u vrlo različitim sektorima;
H.budući da zaostajanje u gospodarskom rastu, pogoršano trgovinskim napetostima, ima negativne učinke na subjekte s financijskom polugom i povećat će kreditni rizik za financijske institucije;
I.budući da visoke vrijednosti imovine na tržištima vlasničkog kapitala i korporativnog duga izazivaju zabrinutost zbog mogućnosti korekcije tržišta sa sustavnim posljedicama;
J.budući da sektor stambenih nekretnina, koji je profitirao od niskih kamata, ima ključnu ulogu u financijskoj stabilnosti zbog svojeg središnjeg položaja u gospodarstvu, znatnog udjela bogatstva kućanstava koncentriranog u nekretninama, bitnog uključivanja financijskog sektora u financiranje ulaganja u nekretnine i ključne funkcije nekretnina kao kolaterala na kreditnim tržištima;
K.budući da su složenost i međusobna povezanost financijskih sektora postale sve važnije, pri čemu su NBFI neto zajmodavci bankama i širem gospodarstvu;
L.budući da se povećao otisak NBFI-ja na strateškim financijskim tržištima, kao što su tržišta državnih obveznica, što je vidljivo iz toga da su fondovi za ograničavanje rizika na rizničkom tržištu SAD-a tijekom carinske krize u travnju 2025. postupno prestajali trgovati gotovinskim budućnosnicama;
M.budući da bi ciljane reforme mogle povećati otpornost novčanih fondova EU-a u skladu s međunarodnim standardima;
N.budući da je financijski sektor i dalje osjetljiv na kibernetičke prijetnje, taktike hibridnog ratovanja i skriveni utjecaj koji bi mogli destabilizirati kritičnu financijsku infrastrukturu;