1.podsjeća da bi put prema europeizaciji nacionalnih izbornih pravila o izborima za Europski parlament trebalo dodatno ojačati, posebno u pogledu pristupačnosti za skupine u nepovoljnom položaju, zajedničkih rokova za finalizaciju izbornih lista, sprečavanja dvostrukog glasovanja i povećanja vidljivosti i uloge europskih političkih stranaka u izbornim procesima; podsjeća, međutim, da su mnoge postojeće odredbe trenutačnog Europskog izbornog akta provedene u svim državama članicama, i to sustav proporcionalne zastupljenosti, maksimalni izborni prag od 5 % i zabrana za zastupnike u Europskom parlamentu da imaju dvostruki mandat u nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu; međutim, smatra da stvaranje europskog „demosa” nije ni približno dovršeno i da je potrebno pojačati političke napore kako bi EU postao manje birokratski i više demokratski;

2.ponavlja da se europski izbori i dalje uglavnom provode u okviru nacionalnih pravnih i institucionalnih okvira koji su osmišljeni u znatno različitoj fazi europske integracije; naglašava da ta pravila više ne odgovaraju pojačanoj ulozi i zakonodavnim ovlastima Europskog parlamenta, posebno od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona;

3.podsjeća da Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 sadrži niz odredbi koje su države članice ili obvezne ili pozvane provesti; ističe da neke države članice nisu provele neobvezne mjere i da su neke obvezne mjere države članice različito provele, primjerice one koje se odnose na sprečavanje dvostrukog glasovanja; napominje da je većina odredbi utvrđenih u Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 i dalje neobvezna; smatra da ograničeno prenošenje tih neobvezujućih odredbi pokazuje nedostatak političke volje da se prevlada nacionalni otpor i obveže na demokratski proces kojim se bolje odražava europska dimenzija;

4.podsjeća da se rokovi za konačno formiranje izbornih lista prije održavanja europskih izbora znatno razlikuju među državama članicama te se trenutno kreću između 21 i 90 dana, čime se kandidati i glasači diljem EU-a dovode u neravnopravan položaj kada je riječ o vremenu koje imaju za kampanju tj. za razmišljanje kome će dati svoj glas na izborima;

5.ističe da je stvaranje europske javne sfere i političke rasprave koja nadilazi nacionalne granice, posebno u kontekstu europskih izbora, ključno za jačanje demokracije EU-a; ističe da su europske političke stranke ključan instrument za poticanje takve rasprave; smatra da bi svi glasački listići morali sadržavati imena kandidata i logotip europske političke stranke s kojom je nacionalna stranka povezana te da bi kandidati trebali imati odgovarajuću vidljivost na internetu, televizijskim i radijskim kampanjama, plakatima i drugim materijalima koji se koriste u kampanjama za europske izbore; smatra da su te mjere minimalni zahtjev za informiranje glasača o europskoj dimenziji njihova glasa i omogućivanje europskim političkim strankama da ispune svoju ulogu u skladu s člankom 10. stavkom 4. UEU-a; smatra da bi te mjere učinile europske izbore transparentnijima, spriječile svako narušavanje prava glasača da budu obaviješteni o postojanju koalicijskih sporazuma između političkih stranaka za izbore za Europski parlament i omogućile građanima da svjesno glasuju za političku stranku koja pripada njihovom preferiranom klubu zastupnika u Europskom parlamentu; žali zbog činjenice da se radi samo o neobveznoj mjeri u skladu s Odlukom Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 i da dosad nije prenesena ni u jedno nacionalno zakonodavstvo;

6.podsjeća na potrebu za daljnjim napretkom u povećanju uključivosti izbornog postupka kako bi se osiguralo da svi građani, bez obzira na njihove okolnosti, imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u demokratskom procesu; ističe da u nekim državama članicama nacionalna pravila ne dopuštaju biračima s invaliditetom da promijene dodijeljeno biračko mjesto na drugo koje bolje odgovara njihovim potrebama ili da pristupe izbornim informacijama u pristupačnim formatima; naglašava da su sve prepreke aktivnom i pasivnom biračkom pravu za osobe s invaliditetom nespojive s obvezama koje proizlaze iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom te bi ih trebalo ukloniti kako bi se svima zajamčila pristupačnost tijekom cijelog izbornog postupka;

7.napominje da su glasovanje poštom i njegova komplementarna sredstva predstavljeni u Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 kao neobvezna mjera usmjerena na olakšavanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom; ističe da, iako je taj cilj ključan, glasovanje poštom ima i širu ulogu u povećanju fleksibilnosti i uključivosti sudjelovanja u izborima; naglašava da bi ponuda glasovanja poštom kao zajamčena opcija u svim državama članicama koristila ne samo osobama s invaliditetom nego i građanima koji zbog izvanrednih okolnosti ne mogu osobno glasovati; smatra da bi se osiguravanjem šireg pristupa glasanju poštom povećalo sudjelovanje, posebno među mobilnim građanima EU-a i mlađim biračima, te bi se doprinijelo povećanju ukupnog odaziva birača;

8.podsjeća da situacija građana EU-a s dvojnim državljanstvom još nije riješena jer je moguće da je građanin EU-a s dvojnim državljanstvom automatski uključen u popis birača više od jedne države članice automatski, bez dostupnih načina za odjavu; napominje da se za građanina EU-a s dvojnim državljanstvom koji je automatski registriran na više biračkih popisa, ali koji glasuje samo u jednoj državi članici, kako se zahtijeva, može ipak smatrati da nije glasovao u drugoj državi članici te bi zbog toga mogao biti sankcioniran;

9.pozdravlja inicijativu Parlamenta da se izmjenom Europskog izbornog akta uvede sustav glasovanja preko opunomoćenika za slučajeve rodiljnog dopusta kao uravnoteženo i praktično rješenje za potporu zastupnicima u Europskom parlamentu uz istodobno osiguravanje kontinuiteta zastupljenosti;

10.naglašava da Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 još nije na snazi jer je postupak ratifikacije u jednoj preostaloj državi članici još u tijeku; primjećuje da, iako je Njemačka ratificirala Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2018/994, njemački izborni zakon o europskim izborima nije izmijenjen jer se, sve dok prag od 2 % nije obvezan prema pravu EU-a, ne može uvesti u njemačko pravo;

11.prima na znanje ulogu Komisije kao posrednika u institucijskim pregovorima između Parlamenta i Vijeća o novom prijedlogu reforme Europskog izbornog akta; smatra da je ključno sudjelovati u konstruktivnom dijalogu s Vijećem kako bi se ocijenio prijedlog Parlamenta iz 2022. i ostvario napredak; ističe da nedostatak napretka nije posljedica tehničkih ili pravnih prepreka, već nedostatka političke volje među državama članicama da odgovore na prijedloge Parlamenta; uvjeren je da bi se ovim izvješćem bez odgode trebao dati novi poticaj pokretanju međuinstitucijskih pregovora o prijedlogu iz 2022. te potiče predstojeća predsjedništva Vijeća da ispune svoje obveze u skladu s načelom uzajamne i iskrene suradnje;

12.smatra da su transparentnost izbornog postupka i pristup pouzdanim informacijama ključni čimbenici za podizanje europske političke svijesti i osiguravanje odaziva na izbore koji je dovoljno visok da bi predstavljao mandat od biračkog tijela; ističe da bi kandidati trebali imati iste prilike za vođenje kampanja te da bi se građani trebali dovoljno unaprijed informirati o kandidatima koji se kandidiraju na europskim izborima; stoga naglašava važnost usklađivanja rokova za podnošenje izbornih lista u svim državama članicama, kao što je Parlament zatražio u nekoliko navrata;

13.naglašava da je ključno olakšati pristup glasovanju na europskim izborima i zajamčiti da svi koji imaju pravo glasa mogu ostvariti to pravo glasovanjem poštom ili drugim dodatnim sredstvima; poziva države članice da svim građanima osiguraju jednak pristup informacijama i izbornom procesu, uključujući osobe s invaliditetom, posebno ako javne strukture nisu u potpunosti pristupačne; nadalje, poziva države članice da zajamče aktivno i pasivno biračko pravo za osobe s invaliditetom utvrđivanjem odredbi kojima se usklađuje pristupačnost glasačkih objekata, biračkih mjesta, izbornih postupaka i izbornog materijala za osobe s invaliditetom te kojima im se omogućuje neovisno i tajno glasovanje; napominje da je odgovornost za reguliranje pristupačnosti i dalje u potpunosti na državama članicama i poziva ih da surađuju s organizacijama osoba s invaliditetom kako bi procijenile i uklonile pravne i praktične prepreke koje ih sprečavaju da sudjeluju na izborima, i kao glasači i kao kandidati;

14.poziva sve države članice da provedu sve neobvezne mjere iz Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2018/994, a posebno da povećaju vidljivost izbornih saveza na izborima za Europski parlament i pripadnost svake nacionalne političke formacije europskim političkim strankama, europskim udruženjima birača i drugim europskim izbornim subjektima putem medijskih kampanja te da osiguraju distribuciju jedinstvenih glasačkih listića koji jasno odražavaju europske saveze u svakoj državi članici i u svim preostalim izbornim materijalima; smatra da bi nacionalne stranke i udruženja birača trebali navesti, ako je primjenjivo, svoju pripadnost europskim političkim strankama ili drugim europskim izbornim subjektima tijekom izborne kampanje i na glasačkim listićima;

15.poziva sve države članice da poduzmu konkretne korake za usklađivanje uvjeta za kandidaturu kako bi se svim političkim akterima osigurao pravedan i jednak pristup izbornom postupku, u skladu s načelima poštenog tržišnog natjecanja i demokratskog pluralizma;

16.ističe da je ratifikacija Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 u svim državama članicama i dalje obvezna kako bi mogla stupiti na snagu; stoga poziva preostalu državu članicu da započne postupak ratifikacije;

17.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.