1.ponovno potvrđuje svoja stajališta o univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i zaštiti dostojanstva svojstvenog svim ljudima koja je iznio u svojem godišnjem izvješću za 2024., usvojenom 2. travnja 2025., i to na temelju vrijednosti i načela EU-a kojima se usmjerava djelovanje Unije na međunarodnoj sceni u skladu s člankom 21. UEU-a; posebno ponavlja svoje zaključke o pravima žena, djece, migranata i izbjeglica, vjerskih i etničkih manjina te svih onih koji su i dalje pogođeni kršenjima ljudskih prava na posebno podmukle načine zbog svoje rase, etničke pripadnosti, vjere, kaste, roda, seksualnosti, invaliditeta ili socioekonomskog statusa, kao i zabrinutost zbog kršenja slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, izražavanja, slobode medija, prava na informiranje i javnog sudjelovanja; ponavlja svoje nepokolebljivo protivljenje smrtnoj kazni;

2.ustraje u tome da stvarno poštovanje i zaštita ljudskih prava i sloboda moraju biti kamen temeljac vanjske politike EU-a; poziva EU da nastavi s razvojem sveobuhvatnog paketa instrumenata za jačanje ljudskih prava i demokracije na globalnoj razini; poziva EU i njegove države članice da u skladu sa svojim vrijednostima i dalje budu primjer drugima i da promiču i strogo poštuju ljudska prava i međunarodno pravosuđe;

3.osuđuje pogoršanje stanja ljudskih prava u svijetu te jasne i sve izraženije trendove kršenja i zlouporabe ljudskih prava te nazadovanje demokracije diljem svijeta, u što se ubrajaju prakse kršenja prava žena, pogubljenja, izvansudska pogubljenja, proizvoljna uhićenja i pritvaranja, mučenje i zlostavljanje, rodno uvjetovano nasilje, ali i pritisci na civilno društvo, političke protivnike, marginalizirane i ranjive skupine, uključujući djecu i starije osobe, migrante, izbjeglice i tražitelje azila te etničke i vjerske manjine;

4.ističe da EU mora biti potpuno spreman boriti se protiv rasta autoritarizma, totalitarizma i populizma kao i sve češćih povreda načela univerzalnosti ljudskih prava, demokracije i međunarodnog humanitarnog prava; napominje da je pravo na sudjelovanje u slobodnim i poštenim izborima pod napadom autoritarnih, totalitarnih i neliberalnih režima; nadalje, izražava žaljenje zbog toga što su prepreke punom ostvarivanju takvih prava sve prisutnije u nizu zrelih demokracija; ističe da navedeni režimi provode lažne izbore kako bi legitimizirali svoju moć jer ne postoje stvarni uvjeti za osporavanje, legitimnost i pluralizam;

5.ističe važnost pružanja kvalitetnog obrazovanja djevojčicama i osiguravanja jednakih mogućnosti jer su to ključni uvjeti za osnaživanje žena i puno ostvarivanje njihovih prava; naglašava da se ulaganjem u obrazovanje djevojčica na globalnoj razini ostvaruju pozitivni rezultati za društva budućih generacija; ponovno ističe potrebu za sveobuhvatnim i dobno primjerenim spolnim odgojem i obrazovanjem o odnosima koji se temelje na dokazima te za iskorjenjivanjem rodnih stereotipa i štetnih društvenih normi, koji pokreću nejednakosti, i unutar i izvan EU-a;

6.naglašava da je od presudne važnosti zaštititi prava trudnica jamčenjem sveobuhvatne potpore za njihovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo;

7.ističe važnost borbe protiv svih oblika seksualnog iskorištavanja žena, uključujući trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja; ističe da je potrebno spriječiti i suzbiti legalizaciju i normalizaciju prostitucije, što bi moglo dovesti do jačanja iskorištavanja, zlostavljanja i organiziranog kriminala; poziva na donošenje učinkovitih politika usmjerenih na prevenciju, zaštitu žrtava i potporu njima te na kazneni progon onih koji ostvaruju korist od seksualnog iskorištavanja;

8.ponavlja da je silovanje i dalje jedno od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava i podsjeća na to da silovanje, koje se definira na temelju izostanka pristanka, treba kriminalizirati u skladu s pravom EU-a na temelju postojeće pravne osnove; najoštrije osuđuje upotrebu silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja kao ratnog oružja koje se koristi za teroriziranje civilnog stanovništva, suzbijanje otpora i uništavanje zajednica; podsjeća da se takva djela mogu smatrati ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti ili djelima koja doprinose genocidu u skladu s međunarodnim pravom;

9.poziva EU i globalne aktere da osude prakse kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni i maloljetnički brakovi, nasilje „iz časti” i ubojstva; poziva na odlučno djelovanje u cijelom EU-u i svijetu kako bi se spriječila trgovina ženama i djevojčicama te pružila potpora žrtvama seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja;

10.ističe da kibernetički napadi, dezinformacije i pogrešne informacije, koji se često upotrebljavaju kao alati vanjskog uplitanja, među ostalim tijekom izbornih razdoblja, doprinose tom trendu nazadovanja demokracije; naglašava ključnu važnost pouzdanih, neovisnih i raznolikih izvora informacija i kvalitetnog novinarstva ne samo za transparentnost i odgovornost već i za otpornost demokratskih institucija i informirano sudjelovanje građana u javnom životu; stoga izražava duboku zabrinutost uslijed sve prisutnijih i višedimenzionalnih izazova s kojima se suočavaju neovisni mediji, uključujući sve učestalije napade na novinare i smanjenje raspoloživih sredstava; ponavlja da je sloboda govora ljudsko pravo ključno za razvoj pluralističkog i demokratskog društva; osuđuje porast cenzure, ušutkavanja i uznemiravanja novinara, boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva u njihovu radu primjenom zakona o takozvanim stranim agentima kao i drugih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera koje donose autoritarni i neliberalni režimi; konstatira da to ponašanje uključuje mjere koje obuhvaćaju strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, restriktivne vladine politike, transnacionalnu represiju, klevetničke kampanje, diskriminaciju, zastrašivanje, proizvoljno pritvaranje i nasilje, što ostavlja dugotrajne posljedice na karijere i sigurnost pogođenih; u tom pogledu ističe ulogu provjeravatelja činjenica u medijskom okružju, koji se brinu za to da javnost može imati povjerenja u informacije koje prima;

11.ističe ključnu ulogu civilnog društva u funkcionalnoj demokraciji; izražava iznimnu zabrinutost zbog kontinuiranih ograničavanja prostora u građanskom društvu, rastućih prijetnji usmjerenih protiv rada boraca za ljudska prava te članova organizacija civilnog društva, njihovih obitelji, zajednica i odvjetnika; posebno zabrinjavajućim smatra to što se za njihov progon upotrebljavaju sve sofisticiranija sredstva; oštro osuđuje njihova proizvoljna pritvaranja i ubojstva; izražava žaljenje zbog mjera koje su vlade diljem svijeta poduzele kako bi smanjile prostor za građansko djelovanje, kao što su uvođenje prilagođenog zakonodavstva čiji je cilj ograničavanje financiranja nevladinih organizacija, uključujući financiranje iz stranih izvora, donošenje zakona o takozvanim stranim agentima i zlouporaba zakona za suzbijanje terorizma ili korupcije kako bi se ograničila sloboda okupljanja i potisnulo djelovanje boraca za ljudska prava; osuđuje represiju nad mirnim prosvjednicima te prosvjedima i organizacijama mladih i studenata u svijetu, uz slučajeve mučenja i zlostavljanja koji su završili smrću i drugim teškim povredama;

12.osuđuje sprječavanje sudjelovanja neovisnog civilnog društva u multilateralnim forumima, primjerice instrumentalizacijom provladinih nevladinih organizacija, zastrašivanjem i odmazdom;

13.ističe ključan rad boraca za ljudska prava u promicanju ljudskih prava; međutim, žali zbog sve češćih napada na borce za ljudska prava; osuđuje nekažnjavanje počinitelja koji krše prava boraca za ljudska prava, i u javnoj i privatnoj sferi; naglašava da se borkinje za ljudska prava suočavaju sa specifičnim prijetnjama i da postoji nedostatak odgovornosti za takva djela; prima na znanje da su metode koje se upotrebljavaju za njihov progon unutar i izvan njihovih zemalja sve sofisticiranije, uključujući razne oblike transnacionalne represije i prijetnji, među ostalim koristeći financijske alate, nadzor, zastrašivanje, digitalno uznemiravanje i politički motivirana pritvaranja disidenata i aktivista u inozemstvu;

14.ističe činjenicu da autokratski i neliberalni režimi sve više nezakonito iskorištavaju međunarodno financijsko zakonodavstvo i zakonodavstvo o kibernetičkoj sigurnosti, kao što su zakoni o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma ili standardi Stručne skupine za financijsko djelovanje, kako bi ciljali neistomišljenike i došli u posjed podataka o njihovom ponašanju, pa i na teritoriju EU-a;

15.podsjeća da je zajednica LGBTIQ+ posebno osjetljiva u ratnim situacijama i situacijama prisilnog raseljavanja te da se suočava s progonom i nasiljem; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da osiguraju da vanjska pomoć EU-a uključuje zaštitne mjere u tim situacijama;

16.naglašava da u situacijama sukoba i prisilnog raseljavanja teret skrbi nerazmjerno snose žene i djevojčice, što ograničava njihov pristup obrazovanju, zapošljavanju i političkom sudjelovanju; poziva na to da se u humanitarnu pomoć EU-a uključe mjere za potporu osobama koje pružaju njegu;

17.smatra da, iako upotreba novih tehnologija i tehnologija u nastajanju, kao što je umjetna inteligencija, može znatno poboljšati dobrobit ljudi, njihova neograničena ili neselektivna primjena također predstavlja ozbiljne prijetnje demokraciji i ljudskim pravima, te da valja imati na umu da se pri oblikovanju te transformacije mogu koristiti pristrani podaci i algoritmi kojima se često pojačava diskriminacija; osuđuje činjenicu da autoritarni režimi sve više zloupotrebljavaju i zlonamjerno koriste tehnologije prepoznavanja lica, masovnog digitalnog nadzora, uvjerljivih krivotvorenih sadržaja i kampanja dezinformiranja, cenzuru internetskog sadržaja, suzbijanje informacija, kibernetičke napade, povrede podataka i operacije utjecaja na internetu koje financira država i sve veći broj slučajeva blokade interneta kao snažnih instrumenata prisile; ističe da autoritarni režimi često blokiraju internet kako bi ušutkali političke neistomišljenike i ograničili političku slobodu; napominje da u nedostatku strogih minimalnih mjera za zaštitu ljudskih prava postoji rizik da će se relevantne tehnologije izvoziti u autokratske sustave, što će omogućiti kršenja ljudskih prava i u drugim zemljama;

18.osuđuje val otpora u različitim dijelovima svijeta rodnoj ravnopravnosti te pravima žena i LGBTIQ+ osoba; naglašava da ti trendovi predstavljaju prijetnju temeljnim načelima sadržanima u Ugovoru o Europskoj uniji;

19.najoštrije osuđuje sve češće napade na spolno i reproduktivno zdravlje i prava diljem svijeta; ponavlja da je uskraćivanje kvalitetnih i sveobuhvatnih usluga u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući siguran i zakonit pobačaj, oblik rodno uvjetovanog nasilja;

20.ponovno izražava zabrinutost zbog kršenja prava na slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja te zbog globalnog porasta netolerancije prema lokalnim vjerskim akterima i vjerskim zajednicama; žali zbog političke instrumentalizacije vjerskih identiteta i isključivanja vjerskih manjina, među ostalim iz političkog sudjelovanja, kao i zbog napada na kulturne i povijesne lokalitete; naglašava da je sloboda izbora vjeroispovijesti ili uvjerenja ljudsko pravo koje se ne može kažnjavati; stoga osuđuje postojanje i provedbu takozvanih zakona o apostaziji i zakona o bogohuljenju koji dovode do strogih kazni, ponižavajućeg postupanja, a u nekim slučajevima i do smrtnih kazni;

21.osuđuje praksu zamjenskog majčinstva u komercijalne svrhe, koje može uključivati reproduktivno iskorištavanje i upotrebu tijela žene za financijsku ili drugu korist, posebno kada je riječ o ženama koje se nalaze u izrazito ranjivom položaju u zemljama izvan EU-a; poziva Komisiju da poduzme mjere za borbu protiv prakse zamjenskog majčinstva u komercijalne svrhe;

22.izražava duboku zabrinutost zbog trajne međunarodne krize odgovornosti i ističe aktualne poteškoće u tome da se stane na kraj nekažnjavanju kršenja temeljnih međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava u sukobima diljem svijeta; ponovno potvrđuje neophodno neutralni karakter i ključnu ulogu humanitarne pomoći u svim sukobima i kriznim situacijama; ističe ozbiljne posljedice diskreditiranja i napada na multilateralne organizacije, kao što je UN, koji mogu potaknuti kulturu nekažnjavanja i potkopati povjerenje u sustav UN-a i njegovo funkcioniranje; poziva EU da brani međunarodni pravni okvir i da uvede snažne mjere kako bi se osiguralo poštovanje tih zakona; duboko je zabrinut zbog činjenice da se rad multilateralnih institucija u području ljudskih prava i multilateralni poredak utemeljen na pravilima suočavaju s dosad nezabilježenim prijetnjama i napadima; duboko žali zbog odluke nekih zemalja da se povuku iz Vijeća UN-a za ljudska prava i njihovih najava da neće sudjelovati u univerzalnom periodičnom pregledu; osuđuje stalne pokušaje podrivanja i diskreditiranja UN-a, njegova glavnog tajnika, posebnih izvjestitelja i njegovih agencija, uključujući one koje pružaju humanitarnu pomoć, kao i napade na mirovne misije;

23.ponovno ističe da EU i njegove države članice trebaju nastupati jedinstveno u UN-u i drugim multilateralnim forumima kako bi učinkovito rješavali globalne izazove u pogledu ljudskih prava i demokracije na tim forumima te podržavati odlučnost u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava; naglašava da trenutačni multilateralni poredak mora u svoju strukturu u potpunosti uključiti globalne aktere usmjerene na demokraciju i ljudska prava kao što je EU; stoga poziva EU i njegove države članice da zajedničkim snagama zajamče stalno člansko mjesto Unije u multilateralnim forumima, a posebno u Vijeću sigurnosti UN-a, uz postojeća članska mjesta država članica;

24.izražava duboku zabrinutost zbog sve snažnijih napada autoritarnih, totalitarnih i neliberalnih režima na međunarodni poredak utemeljen na pravilima, posebno putem ničim izazvane neopravdane agresije na miroljubive susjedne zemlje te potkopavanjem učinkovitog funkcioniranja tijela UN-a, što uključuje zloupotrebu prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a;

25.poziva države članice i partnere istomišljenike da razviju čvrstu strategiju i pojačaju napore kako bi se suzbila ta zabrinjavajuća eskalacija i poslala ujedinjena i snažna poruka potpore tim organizacijama kada ih se napada ili im se prijeti; smatra da je UN-u, njegovim tijelima i drugim multilateralnim organizacijama potrebna reforma kako bi učinkovito odgovorili na te rastuće izazove i prijetnje;

26.napominje da to odstupanje od multilateralnog pristupa globalnom poretku ne predstavlja samo prijetnju učinkovitom rješavanju trenutačnih kriza nego i povećava vjerojatnost izbijanja novih kriza; ističe da je multilateralni sustav, u čijoj su srži UN i drugi multilateralni forumi, i dalje najučinkovitiji način da se nastave ulagati napori u pogledu postizanja mira i sigurnosti, poštovanja ljudskih prava te rješavanja globalnih izazova na pravedan, održiv i principijelan način; pohvaljuje ulogu UN-a u promicanju ljudskih prava, rješavanju sukoba i globalnom upravljanju, posebno u područjima sukoba;

27.ističe da sve veće nepoštovanje međunarodnog prava i politizacija rasprava o međunarodnim pravosudnim institucijama, kao što su Međunarodni sud i Međunarodni kazneni sud, predstavljaju egzistencijalnu prijetnju globalnom poretku utemeljenom na pravilima; izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg nepoštovanja i polarizacije u pogledu međunarodnog humanitarnog prava i prava u području ljudskih prava; žali zbog dosad nezabilježenih prijetnji s kojima se suočava Međunarodni kazneni sud, posebno zbog uvođenja sankcija protiv njegovih sudaca i osoblja; podsjeća da su međunarodno pravo i nadležna neovisna pravna tijela ključni za poštovanje međunarodne pravde, jamčenje odgovornosti i borbu protiv nekažnjavanja, što su nužni preduvjeti za svaki proces pomirenja i trajni mir;

28.ističe da su sve države članice EU-a, kao stranke Rimskog statuta, pravno obvezne izvršavati uhidbene naloge Međunarodnog kaznenog suda; budući da se svakom odlukom kojom se zanemaruju te obveze ili povlači iz Međunarodnog kaznenog suda krši pravna stečevina EU-a i potkopava međunarodni poredak utemeljen na pravilima;

29.ponavlja snažnu potporu EU-a Europskom sudu za ljudska prava; urgira sve države potpisnice Europske konvencije o ljudskim pravima da se u potpunosti pridržavaju presuda tog suda;

30.sa zabrinutošću napominje da su neke zemlje u više navrata pokušale uključiti terminologije i koncepte u Vijeće za ljudska prava koji u konačnici dovode do relativizacije odgovornosti; traži od EU-a i njegovih država članica da sustavno odbijaju takve formulacije;

31.izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stanja ljudskih prava na nezakonito okupiranim područjima, među ostalim na području EU-a, te u slučajevima dugotrajnih i višestrukih zamrznutih i nevidljivih sukoba, te traži učinkovite mjere za sprečavanje teških kršenja ljudskih prava na terenu;

32.uviđa da je vremenski okvir Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju sada usklađen s proračunskim ciklusom EU-a, što bi trebalo pomoći u osiguravanju financiranja prioriteta Akcijskog plana; podsjeća, međutim, da preispitivanje u sredini programskog razdoblja nije imalo jasna mjerila za ocjenu te stoga nije pružilo jasne smjernice za rješavanje nedostataka; smatra da se potpuna revizija Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju ne bi smjela dodatno odgađati te da bi se odmah trebali početi utvrđivati parametri za poboljšanje tog plana;

33.inzistira na tome da Parlament mora aktivno sudjelovati u pripremi novog akcijskog plana;

34.naglašava ulogu javne, parlamentarne i kulturne diplomacije EU-a te njegovih međunarodnih kulturnih odnosa u promicanju ljudskih prava i demokracije te poziva Odjel ESVD-a za stratešku komunikaciju i predviđanja da uloži veće napore u tom pogledu, za što bi trebao dobiti odgovarajuće resurse;

35.pozdravlja ciljeve povezane s ljudskim pravima i demokracijom u svim stupovima predloženog instrumenta Globalna Europa kao i predloženo povećanje financijskih sredstava EU-a za vanjsko djelovanje, posebno s obzirom na drastične rezove od strane drugih velikih globalnih donatora, koji izravno utječu na najranjivije stanovništvo; naglašava da EU ne može sam premostiti taj jaz;

36.međutim, duboko žali zbog brisanja tematskog programa o ljudskim pravima i demokraciji kao vodećeg instrumenta EU-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava i demokracije diljem svijeta, ističući kako je potrebno u instrumente EU-a za vanjsko djelovanje dosljedno integrirati pristup koji se temelji na poštovanju ljudskih prava kako bi se osigurala usklađenost te žali zbog nedostatka posebnog proračuna i namjenskih sredstava; ističe ulogu Parlamenta u postupku programiranja tog instrumenta te poziva Komisiju i ESVD da pravodobno dijele sve relevantne informacije kako bi se Parlamentu omogućilo da u skladu s time ispuni svoju ulogu;

37.ističe potrebu za jasnim ciljevima izraženim u postocima, namjenskim proračunskim linijama i transparentnim praćenjem kako bi se osiguralo da se sredstvima učinkovito rješavaju globalni izazovi i podupire ranjivo stanovništvo; ponavlja zabranu dodjele sredstava EU-a aktivnostima koje su u suprotnosti s temeljnim vrijednostima Europske unije, kao što su terorizam ili ekstremizam;

38.žali zbog toga što u okviru suradnje sa zemljama koje nisu članice EU-a ne postoji transparentna i izvršiva uvjetovanost u pogledu ljudskih prava i demokracije, što bi bilo učinkovito sredstvo kojim bi se postigao konkretan učinak predanosti EU-a promicanju ljudskih prava diljem svijeta;

39.i dalje smatra da je PPEU za ljudska prava jedan od ključnih glasova vanjske politike EU-a u području ljudskih prava koji u bliskoj suradnji i koordinaciji sa svim tijelima EU-a doprinosi njezinoj vidljivosti i usklađenosti;

40.prima na znanje činjenicu da već više od godinu dana nitko nije imenovan na mjesto posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a; ističe da je potrebno osigurati blisku suradnju s PPEU-om za ljudska prava i Radnom skupinom Vijeća za ljudska prava;

41.naglašava ključnu ulogu međunarodnih sporazuma, uključujući sporazume o pridruživanju i trgovini, te instrumenata kao što su opći sustav povlastica (OSP) i OSP+ za stavljanje ljudskih prava i demokratskih standarda u središte odnosa EU-a sa zemljama koje nisu članice EU-a, poticanje i praćenje poštovanja tih standarda te provedbu uvjeta u pogledu ljudskih prava u vanjskoj politici EU-a; ponovno poziva na to da se u relevantne sporazume između EU-a i zemalja izvan EU-a uključe procjene ljudskih prava i čvrste klauzule o ljudskim pravima; naglašava važnost rješavanja problema rodne neravnopravnosti i promicanja prava žena putem tih sporazuma, među ostalim podupiranjem sudjelovanja žena u gospodarstvu i njihovom zaštitom od diskriminacije i iskorištavanja;

42.ustraje u tome da se prava autohtonih naroda, kako je navedeno u Deklaraciji UN-a o pravima autohtonih naroda, moraju dosljedno poštovati u sporazumima EU-a, razvojnim projektima i korporativnim aktivnostima koje utječu na njihova zemljišta ili resurse; naglašava da je poštovanje prava autohtonih naroda važno za održivi razvoj, djelovanje u području klime i očuvanje biološke raznolikosti;

43.podsjeća da poduzeća imaju odgovornost osigurati da njihovo poslovanje i lanci opskrbe nisu uključeni u kršenja ljudskih prava; naglašava potrebu za uklanjanjem zakonskih i regulatornih rupa koje bi poduzeća mogla iskoristiti nauštrb ljudskih prava i okoliša; ponavlja svoju snažnu potporu otvorenoj međuvladinoj radnoj skupini UN-a za transnacionalne korporacije i druga poduzeća u pogledu ljudskih prava u vezi s pravno obvezujućim instrumentom za poslovanje i ljudska prava;

44.napominje da je 2024. organizirano 35 dijaloga i savjetovanja o ljudskim pravima; smatra da ti dijalozi i dalje predstavljaju važan instrument za promicanje ljudskih prava i demokracije, ali žali zbog toga što se često percipiraju kao izolirani instrument, a ne ključni element trajnog angažmana u području ljudskih prava u odnosima sa zemljama i regijama izvan EU-a; poziva na intenzivnije i svrhovito sudjelovanje civilnog društva u dijalozima; naglašava da se istinskim organizacijama civilnog društva ne smije onemogućavati sudjelovanje u dijalozima o ljudskim pravima te da moraju biti uključene u sve dijaloge bez ikakvih ograničenja; smatra da ima prostora za sustavnije jačanje uloge Parlamenta u procesu dijaloga; ponavlja da je potrebno pokrenuti raspravu o pojedinačnim slučajevima, posebno onima koje je Parlament istaknuo u svojim rezolucijama, i osigurati odgovarajuće daljnje postupanje; konstatira činjenicu da se nekoliko dijaloga o ljudskim pravima i dalje ne održava u sjedištu EU-a;

45.ponavlja svoju potporu povećanju upotrebe globalnog režima sankcija u području ljudskih prava, zajedno s drugim ad hoc okvirima sankcija, kao ključnog političkog instrumenta politike EU-a za promicanje vladavine prava, demokracije i ljudskih prava, kojim se dopunjuju drugi pravosudni instrumenti; traži od EU-a i njegovih država članica da prošire područje primjene globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) i da u njega uključe djela korupcije, kao što je Parlament već nekoliko puta zatražio, te da sustavno uvrštavaju na popis počinitelje transnacionalne represije, uključujući one koji su usmjereni na zajednice dijaspore; podsjeća, međutim, na ograničenja i sporost trenutačnog sustava donošenja odluka o aktivaciji tih instrumenata te na rupe u provedbenim mehanizmima kojima se omogućuje njihovo zaobilaženje; ponavlja svoj poziv na uvođenje glasovanja kvalificiranom većinom za odluke o globalnom režimu sankcija u području ljudskih prava; poziva na jednaku, principijelnu i potpunu provedbu sankcija te na rješavanje problema zaobilaženja mjera;

46.pozdravlja činjenicu da je 2024. Mehanizmom za borce za ljudska prava, koji se financira u okviru tematskog programa za ljudska prava i demokraciju u sklopu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, pružena potpora 10 050 boraca za ljudska prava za koje se smatralo da su izloženi visokom riziku, od kojih su 51 % bile žene, te da je u istom razdoblju pružena potpora više od 700 ugroženih novinara u 60 zemalja;

47.žali zbog toga što neki mehanizmi za zaštitu boraca za ljudska prava, kao što je ProtectDefenders, nemaju dovoljno sredstava u odnosu na potrebe te traži od EU-a i država članica da ojačaju proračunsku potporu, osiguravajući fleksibilno, dostupno i dugoročno financiranje kako bi se borcima za ljudska prava omogućilo da nastave sa svojim ključnim radom u kontekstu sve veće represije;

48.naglašava ključnu ulogu delegacija EU-a i predstavništava država članica u promatranju suđenja, provođenju posjeta u pritvoru i potpori obiteljima i odvjetnicima progonjenih boraca za ljudska prava;

49.pozdravlja ažuriranje Priručnika o Zakoniku EU-a o vizama iz 2024., čiji je cilj državama članicama pojasniti mogućnosti fleksibilnog postupanja sa slučajevima boraca za ljudska prava kako bi se ubrzala obrada zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak za osobe koje su u opasnosti;

50.ističe važnu ulogu zajednice Nagrade Saharov, među ostalim putem programa stipendija Saharov, u doprinosu boljem razumijevanju fenomena represije nad borcima za ljudska prava, njezinih različitih posljedica i mogućih načina za njezino sprječavanje, među ostalim na transnacionalnoj razini; traži dodatno jačanje zajednice Nagrade Saharov kao platforme za stjecanje izravnog iskustva u praćenju kršenja, podizanju razine osviještenosti i mobiliziranju međunarodnih mreža;

51.pozdravlja napore EU-a u pogledu sponzoriranja ili podupiranja rezolucija Vijeća UN-a za ljudska prava i Opće skupštine UN-a; zabrinut je zbog toga što nedavne odluke zemalja koje nisu članice EU-a o smanjenju sredstava za Vijeće za ljudska prava i sustav UN-a u cjelini već imaju konkretne posljedice na njihovu sposobnost izvršavanja svoje misije;

52.pozdravlja činjenicu da je Vijeće Europe predvodilo rješavanje problema i unapređenje utvrđivanja globalnih normi i standarda u nekoliko područja povezanih s ljudskim pravima, kao što su rodno uvjetovano nasilje, akademska sloboda, zaštita odvjetnika i novinara, umjetna inteligencija i ljudska prava;

53.duboko je zabrinut zbog toga što se Međunarodni kazneni sud, njegovi dužnosnici i partneri s kojima surađuje suočavaju s prijetnjama ili napadima; potvrđuje svoju snažnu potporu Međunarodnom sudu i Međunarodnom kaznenom sudu kao neophodnim, neovisnim i nepristranim pravosudnim tijelima; pozdravlja kontinuiranu financijsku potporu EU-a Međunarodnom kaznenom sudu u posebno izazovnom razdoblju za međunarodnu pravdu; žali zbog kontinuiranog neuspjeha u aktiviranju Statuta EU-a o blokiranju kako bi se Međunarodni kazneni sud zaštitio od izvanteritorijalnih učinaka sankcija;

54.prepoznaje vrijednost usklađivanja pristupa sa zaštitom i promicanjem ljudskih prava u svim institucijama, tijelima i predstavništvima država članica koji su uključeni u vanjsko djelovanje, prije svega u veleposlanstvima država članica i delegacijama EU-a u trećim zemljama, ali i iskorištavanja punog potencijala Parlamenta; naglašava da bi fleksibilni i koordinirani pristupi trebali ostati uključivi kako bi se omogućilo potpuno funkcioniranje institucionalnog sustava provjere i ravnoteže EU-a; naglašava da Parlament ima snažnu ulogu u očuvanju vrijednosti EU-a i ljudskih prava, primjerice pomoću parlamentarne diplomacije, međuparlamentarnih dijaloga i rezolucija, promicanja posredovanja i poticanja kulture dijaloga i kompromisa, posebno među mladim političkim vođama, te osnaživanja zastupnica u parlamentu, boraca za ljudska prava i predstavnika civilnog društva i neovisnih medija; ponavlja svoj poziv Komisiji da nastavi i proširi svoje aktivnosti u tim područjima povećanjem potpore tijelima EU-a; prima na znanje tekući rad inicijative Tim Europa za demokraciju u nekoliko zemalja; smatra da bi pojačana suradnja između Skupine Parlamenta za podršku demokraciji i koordinaciju izbora, relevantnih glavnih uprava Komisije i ESVD-a znatno doprinijela aktivnostima potpore demokraciji u zemljama izvan EU-a;

55.poziva EU da iskoristi raspoložive alate radi suzbijanja rastućih izazova za multilateralizam kako bi se zajamčilo da se rad međunarodnih institucija i dalje poštuje; poziva EU i njegove države članice da pojačaju svoju potporu radu UN-a i svih njegovih agencija, i politički i financijski, među ostalim u okviru njegove reforme, kako bi se osigurala njegova svrsishodnost, kako bi se odvratilo od utjecaja autoritarnih i totalitarnih režima te kako bi se osigurao nastavak multilateralizma kao temelja globalnog upravljanja; traži od EU-a da proširi svoju potporu i financiranja kao protutežu politički motiviranom pritisku i kao zaštitnu mjeru za neovisne postupke; ponovno ističe da je potrebno da EU i njegove države članice na multilateralnim forumima iznose jedinstven stav; traži od izaslanstva EU-a da preuzmu snažniju ulogu u multilateralnim forumima, za što im je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva;

56.poziva na to da se PPEU podrži povećanjem resursa i boljom koordinacijom s delegacijama EU-a u svijetu, naglašavajući da ograničena transparentnost i vidljivost, kao što bi bio izostanak javnog izvješćivanja o službenim posjetima zemljama, programima rada i prioritetima ili nepostojanje posebne internetske stranice, mogu ometati javni nadzor i dovesti u pitanje odgovornost; žali zbog isključenosti Parlamenta iz postupka izbora PPEU-a, unatoč stalnim pozivima na njegovo uključenje, te traži da se ta praksa preispita;

57.poziva Komisiju da osigura pravodobno imenovanje posebnog izaslanika EU-a za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; naglašava da je važno posebnom izaslaniku osigurati odgovarajući kontinuitet, resurse i vidljivost u cilju učinkovitog promicanja slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja diljem svijeta; naglašava da bi redovito izvješćivanje Europskog parlamenta dodatno ojačalo transparentnost i suradnju u tom području;

58.poziva na ukidanje zakona o apostaziji i zakona o bogohuljenju; traži od EU-a i njegovih država članica da pojačaju napore za zaštitu slobode mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, da to pitanje postave na forumima UN-a i konsolidiraju izvješća delegacija EU-a o tom pitanju; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD i Komisiju da sustavno raspravljaju o slučaju progona vjerskih manjina u političkim dijalozima i dijalozima o ljudskim pravima te da zajamče potpuno poštovanje slobode mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja; poziva Vijeće da iskoristi globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za teška kršenja slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja; traži od ESVD-a da utvrdi prioritetne zemlje za djelovanje EU-a u pogledu slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja te da svake godine izvješćuje Parlament o napretku;

59.potiče sve države članice EU-a, kao države stranke Povelje UN-a, Rimskog statuta i Europske konvencije o ljudskim pravima, da se u potpunosti pridržavaju presuda nadležnih međunarodnih sudova, uključujući ESLJP-a; poziva EU da potakne zemlje izvan EU-a, uključujući svoje glavne partnere te zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, da postanu države stranke Rimskog statuta; poziva EU i njegove države članice da nastave pružati potporu Međunarodnom kaznenom sudu potrebnim sredstvima, uključujući resurse i političku potporu te da tu potporu povećaju; potiče sve države članice da poštuju i podupiru djelovanja i odluke svih tijela Međunarodnog kaznenog suda, među ostalim izvršenjem uhidbenih naloga Međunarodnog kaznenog suda; zahtijeva da se Međunarodni kazneni sud, njegovi dužnosnici i osobe koje s njim surađuju zaštite od prijetnji i napada te u tom smislu ponavlja svoj poziv Komisiji da hitno aktivira Statut o blokiranju kako bi se Međunarodni kazneni sud zaštitio od posljedica sankcija te kako bi mu se omogućilo da nastavi djelovati potpuno neovisno; poziva države članice da primjenjuju univerzalnu nadležnost u borbi protiv nekažnjavanja;

60.poziva Komisiju i ESVD da donesu novi Akcijski plan za rodnu ravnopravnost za razdoblje nakon 2027. kojim će se riješiti pitanje potrebe za dodatnom potporom rodnoj ravnopravnosti i pravima žena te koji će se posebno baviti rodno uvjetovanim nasiljem te potrebom za rodno osjetljivim pristupom humanitarnoj pomoći;

61.traži od EU-a i njegovih država članica da predlože da „rodni apartheid” bude klasificiran kao zločin protiv čovječnosti kako bi se svi odgovorni za takve zločine suočili s odgovornošću; poziva na snažnu potporu definiciji rodnog apartheida kako ju je predložila radna skupina UN-a za diskriminaciju žena i djevojčica;

62.poziva na zaštitu civila u svako doba u oružanim sukobima i na stvaranje humanitarnih koridora, kad god je to potrebno, kako bi se civilima omogućilo da pobjegnu od sukoba te oštro osuđuje sve napade na civile; poziva na učinkovitiju zaštitu novinara i boraca za ljudska prava u oružanim sukobima jer su oni posebno na meti zbog svojeg rada na dokumentiranju kršenja ljudskih prava; naglašava da su majke i djeca izloženi povećanom riziku od gladi i pothranjenosti;

63.poziva na sudjelovanje žena i muškaraca s invaliditetom u osmišljavanju sigurne i pristupačne infrastrukture u procesu obnove nakon oružanih sukoba ili prirodnih katastrofa;

64.poziva Komisiju i ESVD da u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje nakon 2027. uspostave jasne pokazatelje i rokove za mjerenje uspješnosti, ojačaju usklađenost između unutarnjeg i vanjskog djelovanja EU-a te jasnije definiraju povezanost prioriteta, kako su navedeni u Akcijskom planu, i specifičnijih mjerila;

65.poziva Komisiju i ESVD da u razvoj i provedbu svoje vanjske politike o ljudskim pravima u većoj mjeri uključe civilno društvo te da više vode računa o rezultatima savjetovanja, uključujući savjetovanja s lokalnim dionicima koji su što bliži provedbenoj razini;

66.traži jasno namijenjen proračun za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava u budućem VFO-u s jasnim ciljevima rodne ravnopravnosti koji imaju odgovarajuću financijsku potporu za razvoj demokratskih struktura i rast slobodnih medija, među ostalim i u susjednim zemljama; naglašava da proračun EU-a treba zaštititi i u njegovoj vanjskoj dimenziji jer pruža ključan utjecaj za postizanje veće usklađenosti partnerskih zemalja s ljudskim pravima i demokratskim standardima; stoga traži da se u novi instrument Globalna Europa za financiranje partnerskih zemalja izvan EU-a uvedu provedive klauzule o ljudskim pravima i snažnoj demokraciji; poziva na uspostavu operativnog okvira uvjetovanosti koji se, među ostalim, primjenjuje na makrofinancijsku pomoć, trgovinske povlastice i pojednostavnjenje viznog režima, s jasnim mjerilima i provedivim pravnim mehanizmima kako bi se osigurala usklađenost, među ostalim klauzule o suspenziji u slučajevima stalnih kršenja;

67.ustraje u tome da zemlje izvan EU-a koje primaju potporu EU-a u području ljudskih prava, vladavine prava ili razvoja civilnog društva obvezno uspostave neovisne nacionalne institucije za ljudska prava, kao što su uredi pravobranitelja, u skladu s Pariškim načelima; naglašava da bi postojanje takvih institucija trebalo biti preduvjet za financiranje;

68.poziva svoje institucijske partnere EU-a da istraže nove načine za poboljšanje procesa donošenja odluka, uključujući glasovanje kvalificiranom većinom, te da, kada se primjenjuju fleksibilniji pristupi kao što je pristup Tima Europa, osiguraju dostatna jamstva u pogledu poštovanja ljudskih prava;

69.poziva na jačanje dijaloga o ljudskim pravima putem jasnih mjerila i rezultata kako bi se napredak mogao jasno razgraničiti i ocijeniti tijekom svakog pojedinog kruga dijaloga; poziva na sustavno i svrhovito sudjelovanje aktera civilnog društva u dijalozima u području ljudskih prava te na daljnje postupanje;

70.traži povećanje vidljivosti tih dijaloga i njihovih ishoda, među ostalim objavljivanje zajedničkih izjava za medije, te da ti dijalozi budu usmjereni na rezultate ili da se temelje na jasnim mjerilima kojima se omogućuje učinkovito praćenje, među ostalim ex ante i ex post savjetovanja s istinskim organizacijama civilnog društva;

71.traži pojačanu suradnju s Parlamentom u raspravama koje prethode dijalozima; osim toga, naglašava potrebu da EU nastavi vršiti pritisak kako bi se dijalozi održavali u sjedištima EU-a; smatra da bi civilno društvo i nacionalne institucije za ljudska prava trebali imati posebnu ulogu u praćenju napretka u provedbi tih ciljeva;

72.poziva EU da nastavi raditi na uspostavi europskih i međunarodnih instrumenata kako bi se zajamčio pristup pravosuđu i djelotvornim pravnim lijekovima za osobe pogođene korporativnim kršenjima ljudskih prava; poziva na djelotvornu i temeljitu provedbu postojećih pravila EU-a o odgovornom korporativnom ponašanju u pogledu ljudskih, radničkih i okolišnih prava, kao što je zakonodavstvo EU-a o dužnoj pažnji; ističe potrebu za uspostavom politika i mehanizama EU-a kojima se mogu učinkovito uskladiti zahtjevi održive tranzicije s poštovanjem životnih uvjeta lokalnih zajednica; traži od EU-a da u okviru svoje vanjske politike promiče i štiti prava lokalnih zajednica i autohtonih naroda;

73.traži od EU-a da se čvrsto obveže na provedbu Pariškog sporazuma i da poboljša međunarodnu suradnju u području klime; naglašava važnost rješavanja posljedica klimatskih promjena za mir i sigurnost na najvišoj razini;

74.poziva EU da procijeni učinkovitost paketa instrumenata za borbu protiv kampanja dezinformiranja protiv EU-a, posebno u zemljama koje primaju znatnu humanitarnu i razvojnu pomoć EU-a te u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u; hitno poziva EU da podrži pouzdane medije i informacijske centre koji promiču odgovornost vlasti i podupiru demokratske tranzicije, ističući pritom potrebu za održavanjem načela pluralizma, transparentnosti i neovisnosti;

75.pozdravlja direktivu osmišljenu kako bi se novinari i borci za ljudska prava zaštitili od zloupotrebe pravnih postupaka i strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja; potiče zakonodavce u zemljama izvan EU-a da izrade zakonodavstvo s istim ciljem u okviru širih napora za promicanje i zaštitu slobode i pluralizma medija; traži da EU pri praćenju usklađenosti međunarodnih sporazuma uzima u obzir napade na slobodu medija, kao i trajno i sustavno narušavanje prava na informacije;

76.ističe važnost suzbijanja rodno uvjetovanih dezinformacija i uznemiravanja na internetu usmjerenih na žene u politici, novinarstvu i civilnom društvu, čiji je cilj ušutkati neslaganje, ugroziti demokratsko sudjelovanje i širiti diskurse protiv EU-a; naglašava da bi taj instrument trebao uključivati obveze za sprečavanje, ublažavanje i ispravljanje rodno specifičnih učinaka na ljudska prava; poziva na razmjerne i učinkovite protumjere te na poboljšane alate za praćenje kako bi se spriječile i razotkrile takve pojave te odgovorilo na njih, uz istodobnu zaštitu temeljnih prava i slobode izražavanja; poziva na posebne mjere podrške i zaštite kako bi se osigurala sigurnost novinarki, aktivistica i političarki na internetu i izvan njega;

77.poziva na promicanje akademske slobode kao ključne sastavnice otvorenih i demokratskih društava;

78.poziva Komisiju i države članice da priznaju transnacionalnu represiju kao posebnu prijetnju za ljudska prava, uspostave sustave za praćenje, dokumentiranje i iskorjenjivanje te represije, pruže osposobljavanje i resurse za tijela kaznenog progona te osiguraju da počinitelji odgovaraju, uključujući dužnosnike i agente iz trećih zemalja te lokalne pomagače; naglašava da bi u okviru odgovora EU-a te trendove trebalo uključiti u smjernice o ljudskim pravima i međunarodnu suradnju;

79.traži od EU-a i njegovih država članica da nastave i povećaju svoju potporu borcima za ljudska prava te da usvoje odgovarajuće regulatorne zaštitne mjere u EU-u za borbu protiv transnacionalne represije;

80.podsjeća da je vodstvo EU-a u pogledu umjetne inteligencije i digitalne diplomacije ključno za promicanje modela kojima se osiguravaju visoki standardi ljudskih prava, kao i za njihovu relevantnost i otpornost; u tom pogledu traži od EU-a da proširi svoju digitalnu diplomaciju i diplomaciju u vezi s umjetnom inteligencijom, da provodi Akt o digitalnim uslugama Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj). i osigura da tehnološka poduzeća i platforme društvenih medija poštuju obveze u pogledu ljudskih prava i rješavaju pitanje transnacionalne represije, među ostalim nad borcima za ljudska prava; traži od EU-a i njegovih država članica da zajamče da akteri koji omogućuju digitalnu transnacionalnu represiju, posebno u tehnološkom sektoru, snose odgovornost;

81.ponovno ističe važnost misija EU-a za promatranje izbora za neovisnu i nepristranu evaluaciju izbornih procesa koje prate s obzirom na sve veće uplitanje nekih država u izbore drugih zemalja s pomoću hibridnih taktika koje uključuju umjetnu inteligenciju; poziva ESVD i Komisiju da analiziraju svoje inicijative za rješavanje problema koje umjetna inteligencija predstavlja u izbornim procesima i da o njima izvješćuju Parlament; poziva na zaštitu međunarodnih izbornih promatrača; poziva na praćenje donošenja i provedbe preporuka tih misija za promatranje izbora u trećim zemljama i na njihovo uključivanje kao ključnog elementa u okvir za odnose između Europske unije i relevantne treće zemlje; ističe doprinos Parlamenta tim misijama kao ključnoj dimenziji njegova vanjskog djelovanja, kao i razvoju i poboljšanju njihove metodologije; napominje da zemlje sve češće odbijaju pozvati EU da promatra njihove izbore pa poziva ESVD da riješi tu situaciju; pozdravlja rad Europske zaklade za demokraciju te ponavlja da je potrebno nastaviti jačati njezin rad i resurse; poziva na daljnju financijsku potporu EU-a organizaciji misija za praćenje izbora;

82.traži ulaganje većeg truda kako bi se zajamčilo javno sudjelovanje manjina, kao i povećanje zastupljenosti žena i mladih u izbornim procesima;

83.ponavlja da osuđuje sve oblike rasizma, netolerancije, antisemitizma, islamofobije, progona kršćana, ksenofobije i diskriminacije na temelju rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, društvene klase, invaliditeta, kaste, vjere, uvjerenja, dobi, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta; poziva na donošenje ili jačanje mehanizama za prijavljivanje diskriminatornog ponašanja i pristup djelotvornim pravnim lijekovima kako bi se okončalo nekažnjavanje tih počinitelja;

84.izražava žaljenje zbog toga što, iako je kršćanstvo i dalje najprogonjenija religija na svijetu i pogađa više od 380 milijuna ljudi, ne postoji europski koordinator odgovoran za borbu protiv kršćanofobije, iako je imenovan koordinator za borbu protiv islamofobije;

85.ponovno upućuje poziv Vijeću da usvoji ambiciozan mandat za sudjelovanje EU-a u tekućim pregovorima o pravno obvezujućem instrumentu UN-a na temelju kojeg bi poduzeća u najkraćem mogućem roku odgovarala u slučaju da prekrše ljudska prava; traži od EU-a da osigura usklađenost zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva s međunarodnim standardima u području ljudskih prava te da ojača suradnju s ostalim regijama i globalnim organizacijama;

86.poziva na sustavnu provedbu ex ante i ex post procjena učinka na ljudska prava te na to da se u sporazume između EU-a i zemalja izvan EU-a uvrste provedive snažne klauzule o ljudskim pravima, koje će biti popraćene jasnim skupom mjerila i postupaka u skladu s kojima će se postupati u slučaju kršenja; poziva Komisiju i ESVD da osiguraju aktivno praćenje i djelotvornu provedbu, uključujući putem suspenzije, klauzula o ljudskim pravima u aktualnim međunarodnim sporazumima te da poboljšaju svoju komunikaciju s Parlamentom u pogledu razmatranja i odluka u vezi s tom provedbom; ponavlja da bi, u slučaju ustrajnih kršenja klauzula o ljudskim pravima od strane partnerskih zemalja, uključujući one koje sudjeluju u sustavu OSP+, EU trebao reagirati brzo i odlučno, među ostalim i suspenzijom predmetnih sporazuma ako se druge mogućnosti pokažu neučinkovitima;

87.poziva na uspostavu portala za rješavanje pritužbi u okviru trgovinskih i financijskih instrumenata EU-a, primjerice prilagodbom Komisijine jedinstvene ulazne točke kako bi se omogućilo podnošenje pritužbi za nepoštovanja klauzula o ljudskim pravima; naglašava da bi taj portal trebao biti pristupačan, prilagođen građanima i transparentan te otvoren građanima trećih zemalja;

88.potiče pomno praćenje i procjenu kapaciteta delegacija EU-a kako bi se osiguralo da sve imaju imenovanu kontaktnu točku za slučajeve kršenja ljudskih prava s dostatnim sredstvima za učinkovit i pravodoban odgovor; također preporučuje da se osoblje delegacija EU-a redovito osposobljava o postojećim smjernicama EU-a koja se odnose na posebna pitanja u području ljudskih prava; zahtijeva da veleposlanstva država članica na odlučniji način sudjeluju u obrani i promicanju ljudskih prava u trećim zemljama, aktivno podupirući ulogu delegacija EU-a;

89.ističe da su mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u mnogim dijelovima svijeta često pokretačka snaga lokalnih gospodarstava te da njima sve više upravljaju žene; ističe da takva poduzeća u svijetu čine 90 % poduzeća, kao i da se u njima nudi od 60 % do 70 % radnih mjesta i da čine 50 % bruto domaćeg proizvoda; ističe važnost MMSP-ova u njihovu doprinosu Programu održivog razvoja do 2030. i postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno onih koji se odnose na iskorjenjivanje siromaštva i dostojanstvene uvjete rada za sve;

90.ponovno poziva na davanje prednosti borbi protiv korupcije jer je riječ o čimbeniku koji omogućuje napade na ljudska prava i demokraciju; potiče Vijeće da konačno usvoji režim sankcija za borbu protiv korupcije, što je jedan od dugogodišnjih prioriteta Parlamenta;

91.traži od EU-a da pojača diplomatsku suradnju sa zemljama koje i dalje primjenjuju smrtnu kaznu koja je nespojiva s pravom na život i zabranom mučenja, i to poticanjem dijaloga i suradnje u pitanjima ljudskih prava i podržavanjem razvoja pravosudnih reformi koje bi mogle dovesti do njihova ukidanja;

92.poziva EU da ažurira područje primjene Uredbe protiv mučenja Uredba (EU) 2019/125 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (SL L 30, 31.1.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/125/oj). kako bi se uzele u obzir promjene na međunarodnom tržištu sigurnosne opreme, promjene u upotrebi i zloupotrebi opreme za kazneni progon, kao i novi izazovi, posebno mučenje izvan zatvorskog okružja i zlostavljanje tijekom suzbijanja mirnih prosvjeda; traži od EU-a da promiče poštovanje Ženevske konvencije o ratnim zarobljenicima;

93.poziva na jačanje inicijativa EU-a za borbu protiv trgovine ljudima usmjerenih na ranu identifikaciju, zaštitu usmjerenu na žrtve (uključujući djecu) i financijski poremećaj mreža;

94.ističe da je, kako bi se iskoristio puni potencijal smjernica EU-a o borcima za ljudska prava, potrebna detaljna provedba i sveobuhvatna revizija radi suočavanja s rastućom razinom sofisticiranosti progona i uznemiravanja boraca za ljudska prava, uključujući digitalne prijetnje i transnacionalnu represiju;

95.poziva na proširenu primjenu globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) u svrhu sankcioniranja pojedinaca koji progone ili uznemiravaju borce za ljudska prava, uključujući borce za zaštitu okoliša i prava na zemljište;

96.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnoj predstavnici Europske unije za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, predsjedniku 80. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, predsjedniku Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava te voditeljima delegacija Europske unije.