1.ponovno ističe svoju potporu globalnom režimu sankcija EU-a u području ljudskih prava kao nezaobilaznom alatu vanjske politike za ljudska prava u svijetu i za jačanje instrumentarija EU-a za ljudska prava, posebno s obzirom na njegovu sposobnost da doprinese promjeni ponašanja ciljanih osoba i subjekata te naporima da se izravni počinitelji, pomagači, poticatelji i neizravni podupiratelji teških kršenja ljudskih prava suoče s odgovornošću kao i oni koji izravno ili neizravno imaju koristi od takvih kršenja, uključujući članove njihove uže obitelji; naglašava da je instrument osmišljen na način da ne utječe na ostvarivanje ljudskih prava među stanovništvom;

2.ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu predanost borbi protiv nekažnjavanja teških kršenja i povreda ljudskih prava diljem svijeta učinkovitom upotrebom postojećih instrumenata i alata EU-a u području sankcija, uključujući globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki); ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu predanost međunarodnom pravosudnom sustavu, koji se suočava s dosad nezabilježenim izazovima, uključujući neutemeljene sankcije protiv sudaca i osoblja Međunarodnog kaznenog suda, od kojih su neki državljani EU-a; u tom pogledu potiče EU da aktivira svoj Statut o blokiranju Uredba Vijeća (EZ) br. 2271/96 od 22. studenoga 1996. o zaštiti od učinaka izvanteritorijalne primjene zakonodavstva koje donese treća zemlja i djelovanja koja se temelje na tom zakonodavstvu ili iz njega proizlaze (SL L 309, 29.11.1996., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1996/2271/oj). kako bi se ograničio učinak tih sankcija;

3.poziva na sveobuhvatnu procjenu učinka globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) i njegove interakcije sa sankcijama EU-a za pojedine zemlje i drugim horizontalnim mjerama ograničavanja EU-a, kako bi se ocijenila njegova suvislost, razmjernost i djelotvornost, među ostalim u smislu promjene ponašanja osoba koje su uvrštene na popis, kako bi se utvrdili operativni nedostaci i osigurala dosljedna i strateška primjena u svijetu te poziva na preispitivanje globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) na temelju nalaza te procjene učinka;

4.poziva na to da se popisi sastavljeni na temelju globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) trajno i sustavno preispituju najmanje jednom svakih 12 mjeseci kako bi se osigurala njihova dosljednost, razmjernost i usklađenost s najnovijim informacijama i sudskim odlukama;

5.smatra da bi trebalo staviti na raspolaganje više informacija o kriterijima za uklanjanje s popisa kako bi se poboljšala pravna jasnoća, pravično postupanje, transparentnost i odgovornost;

6.ponavlja da je važno da globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) bude u skladu s mjerama ograničavanja za pojedine zemlje i horizontalnim mjerama ograničavanja te sektorskim mjerama i embargom na oružje, kao i postojećim međunarodnim okvirima sankcija i dopunjuje ih;

7.potiče Vijeće da popise u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) nastoji uskladiti s popisima sankcija partnera sličnih nazora, posebno skupine zemalja G7, i Vijeća sigurnosti UN-a, ako je to politički i pravno izvedivo, kako bi se povećala globalna legitimnost i djelotvornost;

8.poziva Komisiju i države članice da poboljšaju sinergije između globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) i međunarodnih mehanizama za utvrđivanje odgovornosti kao što su UN, Međunarodni kazneni sud i regionalni sudovi za ljudska prava, kako bi se poboljšala učinkovitost djelovanja EU-a protiv teških kršenja ljudskih prava;

9.naglašava da je važno da se zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i potencijalne zemlje kandidatkinje usklade s globalnim režimom sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki), kao dio šireg usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a;

10.u potpunosti podupire nametanje ciljanih antikorupcijskih sankcija u okviru EU-a , što je dugogodišnji prioritet Parlamenta, bilo njihovim uključivanjem u globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki), bilo u okviru nekog drugog režima; preporučuje da se područje primjene režima proširi na slučajeve korupcije velikih razmjera i zloupotrebe ugovora o javnoj nabavi kojima se izravno podupiru autoritarni režimi, čime se kršenja ljudskih prava povezuju s kleptokratskim praksama; naglašava, nadalje, da bi u okviru antikorupcijskih sankcija trebalo uzeti u obzir širi sustavni kontekst i da bi one trebale biti usko povezane sa sveobuhvatnim strategijama prema odgovarajućim akterima; pozdravlja činjenicu da je Komisija iznijela prijedlog za režim antikorupcijskih sankcija; žali zbog toga što su neke države članice blokirale taj predmet u Vijeću;

11.naglašava da bi se u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) također trebalo baviti kršenjem ljudskih prava koje se omogućuje digitalnim nadzorom, izvozom špijunskog softvera i ostalim tehnologijama koje se upotrebljavaju za represiju te namjernim uništavanjem okoliša s jasnom svrhom da se naudi civilnom stanovništvu; poziva na izričito uvrštavanje na popis pojedinaca uključenih u takve zlouporabe;

12.pozdravlja nedavnu primjenu globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) protiv aktera odgovornih za transnacionalnu represiju nad disidentima i borcima za ljudska prava te poziva na više uvrštenja na popis koja će odražavati taj rastući globalni trend i na sustavno procjenjivanje transnacionalne represije, uključujući digitalni nadzor, uznemiravanje prognanika i prekogranično zastrašivanje, dezinformacije i zlouporabu prava; poziva Vijeće da donese radnu definiciju transnacionalne represije kako bi se osiguralo dosljedno sankcioniranje, među ostalim nedržavnih posrednika kao što su privatna zaštitarska poduzeća i organizacije dijaspore; poziva EU da pojača primjenu sankcija protiv pojedinaca i subjekata za koje postoji vjerodostojna dokumentacija da su odgovorni za transnacionalne represije nad borcima za ljudska prava, uključujući uznemiravanje rodbine, digitalne napade i zastrašivanje u inozemstvu;

13.potiče države članice da se suzdrže od bilateralnih političkih ili diplomatskih djelovanja koja podrivaju njihovu predanost mehanizmima međunarodnog kaznenog pravosuđa, uključujući Rimski statut, kao i borbi za ljudska prava, ili koja proturječe ujedinjenom stavu EU-a o sankcijama; nalaže potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da, ako se ta preporuka ne uzme u obzir, pozove dotične države članice da usklade svoje djelovanje i održe jedinstvo EU-a; poziva države članice da poboljšaju koordinaciju i iskoriste vlastite instrumente, kao što su univerzalna nadležnost i nacionalne sankcije, pod uvjetom da se primjenjuju koordinirano, radi podupiranja zajedničkih ciljeva EU-a, kako bi se dovelo do znatnih promjena i pomoglo u postizanju ciljeva sankcija EU-a;

14.osuđuje činjenicu da neke države članice nisu poštovale sankcije EU-a i da su dopustile sankcioniranim pojedincima da uđu na teritorij EU-a, što je naštetilo vjerodostojnosti i djelotvornosti sankcija; potiče sve države članice EU-a da u potpunosti i bezuvjetno poštuju sankcije EU-a; poziva Komisiju, kao čuvaricu Ugovora, da osigura da države članice EU-a poštuju sankcije i da strogo i nediskriminatorno odgovori na sve slučajeve nepoštovanja od strane država članica;

15.naglašava da restriktivne mjere EU-a mogu biti u cijelosti djelotvorne samo ako se tumače, izvršavaju i provode dosljedno, brzo i ujednačeno u svim državama članicama; prima na znanje razlike među državama članicama u pogledu pravnih okvira, upravnih struktura i operativnih resursa za provedbu sankcija; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenija i koordiniranija primjena, uključujući jačanjem kapaciteta za zamrzavanje imovine, poboljšanjem razmjene informacija i razvojem zajedničkih mehanizama za praćenje i izvršenje na razini EU-a;

16.potiče ESVD da definira zakonite načine mobilizacije kamata akumuliranih od blokirane imovine pojedinaca sankcioniranih u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) kako bi koristile žrtvama teških kršenja ljudskih prava za koja su odgovorni sankcionirani pojedinci; nadalje, potiče EU da istraži mogućnost uspostave posebnog postupka u pogledu nezakonito stečene koristi;

17.snažno pozdravlja činjenicu da je Vijeće donijelo pakete tematskih sankcija u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki); potiče Vijeće da sustavno i proaktivno donosi slične ciljane mjere za rješavanje problema ostalih konkretnih i teških kršenja ljudskih prava, uključujući mučenje, prisilne nestanke, proizvoljno pritvaranje i represiju nad civilnim društvom i borcima za ljudska prava;

18.ponovno poziva Vijeće da postupno prijeđe na glasanje kvalificiranom većinom kad je riječ o odlukama u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike koje nemaju vojne ili obrambene implikacije, poput sankcija;

19.poziva na to da režim sankcija EU-a bude usklađen i komplementaran s međunarodnim kaznenim pravom, međunarodnim humanitarnim pravom i politikama EU-a povezanima s vladavinom prava i temeljnim slobodama, radi jačanja borbe protiv nekažnjavanja diljem svijeta;

20.potiče EU da popise u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) strateški uskladi s nacionalnim i međunarodnim naporima u području kaznenog pravosuđa, među ostalim uvrštavanjem na popis pojedinaca protiv kojih su podignute optužnice pred međunarodnim sudovima kao što je Međunarodni kazneni sud i počinitelja najtežih međunarodnih kaznenih djela te drugih aktera koji opstruiraju takve postupke utvrđivanja odgovornosti;

21.ističe da bi sankcije također trebale služiti tome da se osigura da počinitelji teških kršenja ljudskih prava i korupcije ne ostanu anonimni, čime bi se razotkrile odgovorne osobe;

22.urgira Vijeće da osigura da se sa svim regijama svijeta postupa jednako pomno i s jednakom predanošću te da ispravi trenutačne geografske i tematske neravnoteže na popisima u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) na način da uvrštenja na popis ne budu geografski koncentrirana kao što je to trenutačno slučaj nego da obuhvaćaju sve osobe i subjekte odgovorne za teška kršenja ljudskih prava, neovisno o njihovoj zemlji podrijetla;

23.potiče Vijeće da obrati posebnu pozornost na kršenja kao što su seksualno i rodno uvjetovano nasilje, diskriminirajuće politike te progon žena vođa, novinarki i aktivistica kako bi te kategorije bile na odgovarajući način zastupljene u budućim popisima;

24.primjećuje da je dosad znatan udio pojedinaca sankcioniranih u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) bio uključen u represivni aparat države, ali da nije donosio odluke, dok je samo manjina tih uvrštenih na popis na čelnim političkim ili vojnim položajima; urgira Vijeće da popise ne ograničava nižerangiranim uvrštenjima te da uvrsti političke i vojne čelnike i sankcionira one koji su odgovorni za donošenje odluka koje su dovele do teških kršenja ljudskih prava;

25.poziva na veću i bolju komunikaciju o nametnutim sankcijama kako bi se ponovno istaknulo globalno stajalište EU-a o ljudskim pravima i borbi protiv nekažnjavanja, s obzirom na to da se u nekim slučajevima u nacionalnoj propagandi sankcionirani pojedinci prikazuju kao heroji, a represivni režimi ih čak i nagrađuju; primjećuje da je odvraćajući element globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) najdjelotvorniji protiv pojedinaca i subjekata koji imaju imovinu u EU-u ili sredstva za putovanje u EU;

26.osuđuje sve protusankcije koje su EU-u ili njegovim institucijama, državama članicama, tijelima ili građanima nametnute samo zbog promicanja i poštovanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava primjenom globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki);

27.preporučuje veću transparentnost i jasne smjernice u postupku sankcija, uz istodobno poštovanje prava pojedinaca uvrštenih na popis na djelotvornu sudsku kontrolu zakonitosti;

28.preporučuje da se kontinuirana, dokaziva, stvarna i postojana promjena ponašanja pojedinaca i subjekata uvrštenih na popis, primjerice u smislu stalne suradnje s međunarodnim pravosudnim mehanizmima, službeno prizna kao kriterij za uklanjanje s popisa, kako bi se potaknuli odgovornost i usklađenost;

29.predlaže uspostavu strukturiranog i transparentnog mehanizma savjetovanja za izvještavanje i sudjelovanje civilnog društva u postupku donošenja sankcija, uz zaštitne mjere za zviždače, uključujući uspostavu posebne kontaktne točke unutar ESVD-a; preporučuje uvođenje proračunskog okvira za jačanje kapaciteta ESVD-a za sustavnu procjenu, istragu, reagiranje na informacije i njihovu obradu i prijedloge civilnog društva;

30.poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predvide komplementarnu ulogu Parlamenta u prikupljanju i predlaganju slučajeva teških kršenja ljudskih prava za razmatranje u okviru režima sankcija te da Parlamentu dostavljaju godišnja izvješća o odlukama o sankcijama na temelju globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) i o zaobilaženju sankcija; poziva na to da Vijeće temeljito razmotri preporuke za uvrštavanje na popis sadržane u rezolucijama Parlamenta;

31.poziva na reviziju globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) kako bi se zaobilaženje sankcija spriječilo izdavanjem izričitih i ažuriranih smjernica o zabrani pružanja ekonomskih resursa te tehničke i materijalne potpore pojedincima i subjektima uvrštenima na popis, s pojašnjenjem da zabrana pružanja tehničke i materijalne potpore uključuje nefinancijsku pomoć kao što su infrastruktura IKT-a, softver, pravna potpora i represivni kibernetički alati; ističe potrebu za jačanjem režima sankcija EU-a proširenjem i diversifikacijom primjene sekundarnih sankcija kako bi se obuhvatilo vladine dužnosnike, subjekte, poduzeća i pojedince koji potpomažu kršenja ili zaobilaženje sankcija, što autoritarnim režimima omogućuje da nastave teško kršiti ljudska prava;

32.poziva Komisiju da poboljša suradnju s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Tijelom za sprečavanje pranja novca i nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama kako bi se sustavno utvrdilo upotrebljavaju li se netransparentni financijski proizvodi, kriptoimovina i offshore strukture za izbjegavanje sankcija;

33.potiče, prema potrebi, povezivanje popisa uvrštenih subjekata globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) s geografskim režimima sankcija;

34.poziva Vijeće da preispita klauzule o izuzeću kako bi se osiguralo da od ugovora sklopljenih prije uvrštenja neke osobe na popis korist ne ostvaruju članovi njihovih obitelji ili suradnici niti subjekti koje kontrolira sankcionirana osoba;

35.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.