1.podsjeća da je potrebno osigurati da se proračunom EU-a ostvaruju politički prioriteti EU-a, uključujući poticanje konkurentnosti, poticanje održivog i uključivog blagostanja te osiguravanje suvereniteta i neovisnosti EU-a kao geopolitičkog aktera; naglašava da su regulatorne promjene jednako važne kao i mjere financiranja za postizanje tih ciljeva; naglašava da bi se potrošnjom EU-a trebali postići konkretni rezultati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te da bi se ona trebala ulagati u područja u kojima zajedničko djelovanje EU-a ima veći učinak i dodanu vrijednost od nacionalnih ili podnacionalnih mjera politike;

2.naglašava da mjere za povećanje konkurentnosti mogu doprinijeti široj društvenoj koristi, pod uvjetom da te mjere ostanu usmjerene na produktivnost, rast i otvaranje radnih mjesta; ustraje u tome da bi svaki sveobuhvatni okvir uspješnosti za proračun EU-a prvenstveno trebao pružiti gospodarske rezultate i mjerljive rezultate politika, uzimajući u obzir, prema potrebi, šire društvene učinke, a da se pritom ne ugrožavaju načela učinkovitosti i djelotvornosti;

3.smatra da je nužno da se proračun EU-a više usmjeri na rezultate i da se svakim potrošenim eurom ostvari mjerljiva vrijednost za građane i poduzeća; ponovno potvrđuje potrebu za utvrđivanjem i upotrebom konkretnih, mjerljivih, ostvarivih, relevantnih i vremenski ograničenih (SMART) pokazatelja uspješnosti kako bi se pratio i ocijenio napredak u postizanju ciljeva politike EU-a i osiguralo učinkovito, djelotvorno i održivo trošenje sredstava EU-a; smatra da su sve vrste pokazatelja ključne za procjenu uspješnosti programa te bi stoga trebalo težiti ravnoteži između pokazatelja uloženih sredstava, ostvarenja, rezultata i učinka; ističe da pokazatelji uspješnosti moraju biti izričito izvedeni iz ciljeva svakog programa; naglašava da bi pri odabiru odgovarajućih pokazatelja također trebalo uzeti u obzir povezano administrativno opterećenje, trošak prikupljanja podataka te usporedivost i agregativnost;

4.sa zabrinutošću napominje da je Revizorski sud u svojim revizijama u više navrata utvrdio da su većina pokazatelja uspješnosti koji se upotrebljavaju za programe financiranja EU-a pokazatelji uloženih sredstava i ostvarenja koji ne pružaju relevantne informacije o napretku u postizanju ciljeva mjera koje financira EU; žali zbog toga što je u mnogim slučajevima utvrđeno da nedostaju referentni podaci za pokazatelje te da temeljni podaci koji se upotrebljavaju za pokazatelje nisu bili ni sljedivi ni pouzdani; zabrinut je zbog toga što se definicije pokazatelja uspješnosti razlikuju među programima financiranja; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da pokazatelji koji se upotrebljavaju za projekte koje financira EU budu mjerljivi, provjerljivi i utemeljeni na pouzdanim izvorima podataka kojima se osigurava sljedivost temeljnih podataka sve do razine ugovora i razine krajnjih korisnika, s jasnim polaznim vrijednostima i definicijama kako bi se spriječila različita tumačenja;

5.žali zbog činjenice da je okvir uspješnosti proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i dalje pretjerano složen i rascjepkan; sa žaljenjem prima na znanje procjenu Izvješće o procjeni učinka (SWD(2025)0590) priloženo Komisijinu Prijedlogu uredbe o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost (COM(2025)0545). Komisije da se u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. upotrebljava više od 5 000 heterogenih, neobjedinjenih pokazatelja uspješnosti, što otežava sveobuhvatnu evaluaciju učinkovitosti potrošnje EU-a u svim instrumentima financiranja, te da je u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost utvrđeno oko 7 000 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti kojima se rješavaju različite potrebe, kao što su procjena uspješnosti u kontekstu nacrta proračuna te praćenje i evaluacija programa, planova država članica i isplata sredstava;

6.posebno naglašava da se strukturom Mehanizma za oporavak i otpornost ne osigurava dostatna sljedivost, transparentnost i mogućnost revizije upotrebe sredstava EU-a ili usporedivost rezultata s rezultatima drugih instrumenata potrošnje EU-a; poziva Komisiju da uspostavi sveobuhvatniji, usklađeniji, transparentniji i provjerljiviji okvir pokazatelja uspješnosti za buduće instrumente kako bi se osiguralo da Parlament i Revizorski sud mogu u potpunosti izvršavati svoje nadzorne odgovornosti; poziva Komisiju da analizira provedbu instrumenata koji se temelje na uspješnosti u drugim zemljama i regionalnim kontekstima te da utvrdi stečena iskustva;

7.prima na znanje prijedlog Komisije da se VFO za razdoblje 2028. – 2034., uključujući Europski fond za konkurentnost, prati standardiziranim skupom pokazatelja uspješnosti koji se primjenjuju na sve proračunske programe EU-a, kako je utvrđeno u njezinu prijedlogu uredbe o uspješnosti COM(2025)0545.; napominje da je predložena pojednostavljena primjena okvira uspješnosti za proračunska jamstva i financijske instrumente u okviru Europskog fonda za konkurentnost;

8.smatra da bi okvir uspješnosti za proračun EU-a trebalo pojednostavniti kako bi se osigurao usklađen i proporcionalan pristup točnom mjerenju učinaka potrošnje EU-a u državama članicama, racionalizirali ukupno administrativno opterećenje i obveze izvješćivanja, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i lokalne vlasti, te povećala transparentnost smanjenjem preopterećenosti informacijama, istodobno omogućujući da se učinci financiranja EU-a obuhvate u potpunosti, uključujući dodanu vrijednost intervencija EU-a koje države članice ne bi mogle ostvariti samostalnim djelovanjem; poziva Komisiju da racionalizira pokazatelje, pojednostavi predloške, izbjegne dvostruke zahtjeve za podatke i primijeni načelo „samo jednom”;

9.smatra da se učinak najbolje može procijeniti evaluacijama; naglašava da Europski fond za konkurentnost i svi budući instrumenti moraju uključivati evaluacije Komisije u sredini programskog razdoblja; poziva Komisiju da osigura da se korektivne mjere, uključujući one koje je Europski revizorski sud preporučio nakon svojih revizija, uvedu bez odgode ako rezultati ne ispunjavaju ciljeve;

10.naglašava da pojednostavnjenje ne bi trebalo biti nauštrb transparentnosti, odgovornosti i mogućnosti revizije, već bi trebalo pomoći u racionalizaciji izvješćivanja i učiniti informacije o uspješnosti financiranja EU-a dostupnijima i korisnijima; nadalje ističe da bi smanjenje broja pokazatelja trebalo biti popraćeno analizom troškova i koristi te rizika; ističe potrebu za jasnijim poveznicama između potrošnje i mjerljivih rezultata politika;

11.podsjeća da se pristupi prikupljanju podataka razlikuju među državama članicama i unutar njih, zbog čega je teško objediniti i usporediti podatke o uspješnosti na razini EU-a; ponavlja svoj poziv Komisiji da razvije sigurnu i interoperabilnu informatičku infrastrukturu i istodobno iskoristi kapacitete umjetne inteligencije, strojnog učenja i rudarenja podataka kako bi se poboljšala provedba politika i olakšalo praćenje, izvješćivanje i nadzor; naglašava da upotreba umjetne inteligencije u praćenju i obradi podataka mora biti popraćena snažnim ljudskim nadzorom i uređena etičkim načelima kako bi se spriječila zlouporaba i algoritamska diskriminacija ili pristranost te osigurala transparentnost i odgovornost, uz istodobno jamčenje zaštite podataka i potpunog poštovanja temeljnih prava;

12.ustraje u tome da podaci o pokazateljima i metodologije budu javno dostupni u stvarnom vremenu putem interoperabilnog sustava praćenja, izvješćivanja i revizije, čime bi se povećala transparentnost i osigurala sljedivost do razine projekta i razine krajnjih korisnika; podsjeća na važnost „transparentnosti krajnjih korisnika” za sredstva EU-a; naglašava da financiranje EU-a, uključujući ono u okviru neizravnog upravljanja, mora biti transparentno i trebalo bi omogućiti učinkovitu reviziju i sprečavanje dvostrukog financiranja; nadalje ustraje u tome da bi ti podaci trebali uključivati sveobuhvatne informacije o financiranim projektima;

13.poziva Komisiju da poboljša svoje izvješćivanje o uspješnosti integriranjem financijskih informacija i informacija o uspješnosti povezanih sa sredstvima EU-a te da objavi jasne i korisnicima prilagođene sažetke o uspješnosti i potrošnji, uključujući preglede od jedne stranice i interaktivne kontrolne ploče sa strojno čitljivim skupovima podataka, u skladu s preporukama OECD-a OECD (2025.), „Strengthening performance reporting practices” (Jačanje praksi izvješćivanja o uspješnosti), OECD Papers on Budgeting,, br. 2025/07, OECD Publishing, Pariz.;

14.smatra da je ključno provjeriti i zajamčiti pouzdanost podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje pokazatelja uspješnosti; sa zabrinutošću napominje da zbog uvođenja i sve veće upotrebe modela provedbe, kao što je Mehanizam za oporavak i otpornost, koji se temelje na financiranju koje nije povezano s troškovima, pri čemu se isplate izvršavaju u suprotnosti s postizanjem prethodno utvrđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, nedostaci u pouzdanosti podataka otežavaju zaštitu financijskih interesa EU-a; stoga ustraje u obveznoj ex ante i ex post provjeri ključnih etapa i ciljeva, sustavnom upućivanju sumnji na prijevaru ili ozbiljne nepravilnosti Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Uredu europskog javnog tužitelja te mogućnosti obustave plaćanja;

15.poziva Komisiju da u svoje izvješće o uspješnosti uključi sadržajne informacije o mjerama osiguranja kvalitete koje se upotrebljavaju za pokazatelje uspješnosti; ističe da je redovito i transparentno preispitivanje relevantnosti i pouzdanosti pokazatelja ključno za osiguravanje vjerodostojnosti i povjerenja javnosti u potrošnju EU-a; zahtijeva da podaci o uspješnosti o kojima izvješćuju države članice podliježu neovisnoj provjeri, među ostalim od strane nacionalnih revizijskih tijela i Europskog revizorskog suda, te da se rezultati stave na raspolaganje Parlamentu; nadalje traži da se izvješća o provjeri i skupovi podataka stave na raspolaganje nadležnim nadzornim tijelima u formatu koji je pristupačan, usporediv i provjerljiv, čime bi se osiguralo da građani imaju pristup ishodu nadzora upotrebe sredstava EU-a, uz istodobno osiguravanje poštovanja pravila o zaštiti podataka i povjerljivosti;

16.naglašava da učinkovito upravljanje uspješnošću podrazumijeva poštovanje vladavine prava i zaštitu financijskih interesa EU-a; podsjeća da se, ako i dalje postoje ozbiljni nedostaci u sustavima kontrole, plaćanja moraju obustaviti i primijeniti financijski ispravci;

17.smatra da je vladavina prava ključan preduvjet za jačanje konkurentnosti EU-a; ističe da izazovi za vladavinu prava negativno utječu na povjerenje ulagača, povjerenje potrošača i integritet jedinstvenog tržišta, kako je navedeno u Izvješću Komisije o vladavini prava za 2025.; stoga smatra da bi okvir uspješnosti proračuna EU-a trebao uključivati i pokazatelje povezane s vladavinom prava, kao što su funkcioniranje pravosudnog sustava, borba protiv korupcije i učinkovit sustav provjere i ravnoteže, koji doprinose pravnoj sigurnosti i predvidljivom okruženju za poslovanje poduzeća;

18.podsjeća da se u Draghijevom izvješće EU potiče da nastavi s temeljitim reformama za poticanje konkurentnosti, s naglaskom na inovacijama, dekarbonizaciji i obrani, te poziva na golema ulaganja u strateške sektore kao što su zelena energija, digitalna infrastruktura i napredna proizvodnja, uz potporu regulatornog pojednostavnjenja i snažnije koordinacije na razini EU-a; u tom pogledu smatra da su čvrst okvir uspješnosti i sustav pokazatelja ključni za praćenje napretka i mjerenje učinka na konkurentnost, gospodarsku snagu, održivost i otpornost EU-a, uz istodobno izravno povezivanje uspješnosti s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

19.naglašava da bi se u potrošnji usmjerenoj na konkurentnost prednost trebala dati učinkovitosti i dugoročnom povećanju produktivnosti, a ne kratkoročnoj preraspodjeli; naglašava da bi sredstva EU-a trebala biti usmjerena na ispravljanje neučinkovitosti tržišta, poticanje privatnih ulaganja i podupiranje projekata s mjerljivim gospodarskim učinkom i jasnom dodanom vrijednošću;

20.ističe da bi provedbu preporuka iz Draghijeva izvješća trebalo pratiti s pomoću relevantnih, pouzdanih i transparentnih pokazatelja uspješnosti koji prikazuju napredak EU-a u poticanju njegove konkurentnosti i gospodarskog rasta inovacijama, tehnološkim vodstvom i industrijskom otpornošću, uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti; naglašava da se pokazatelji moraju pažljivo osmisliti i da bi trebali obuhvaćati ne samo ostvarenja (npr. broj financiranih projekata), već i rezultate i učinke (npr. rast produktivnosti, smanjene emisije, otvaranje održivih i sigurnih radnih mjesta, poboljšanja socijalne i teritorijalne kohezije, promjene trgovinske bilance, povećanje diversifikacije izvoza, učinak poluge programa EU-a, posebno u pogledu mobilizacije privatnih ulaganja, i ojačanu stratešku autonomiju) kako bi se izmjerila učinkovitost i djelotvornost potrošnje EU-a; podsjeća da su reforme ključne za postizanje ciljeva konkurentnosti i da se moraju odražavati u okvirima za mjerenje uspješnosti;

21.podsjeća da pokazatelji apsorpcije sredstava ili stope izvršenja proračuna pružaju informacije o administrativnom napretku, a ne o stvarnom gospodarskom ili društvenom učinku potrošnje EU-a; ističe da takvi pokazatelji mogu stvoriti obmanjujuću predodžbu o uspjehu kada se sredstva u potpunosti potroše, ali se njima ne uspijevaju ostvariti mjerljiva poboljšanja u inovacijama, ulaganjima ili zapošljavanju; podsjeća da je Revizorski sud u više navrata kritizirao prekomjerno oslanjanje na stope potrošnje i ključne etape plaćanja u okviru uspješnosti za programe EU-a; poziva na pomak prema pokazateljima rezultata i pokazateljima učinka kojima se bilježe stvarni učinci potrošnje EU-a na konkurentnost;

22.naglašava da konkurentnost ovisi o usklađenom skupu uvjeta koji omogućuju provedbu, uključujući kvalificiranu i zdravu radnu snagu, učinkovitu stratešku infrastrukturu, snažan financijski sektor koji može pružiti prilagođeno financiranje za inovacije te institucije i tržišta koji dobro funkcioniraju i kojima se nagrađuju uspješnost i poduzetništvo; poziva Komisiju da razvije posebne pokazatelje uspješnosti koji odražavaju te strukturne čimbenike i njihov doprinos produktivnosti i rastu;

23.podsjeća da se u Draghijevu izvješću naglašava da je izvrsnost u istraživanju i inovacijama ključna za konkurentnost EU-a te da bi trebao postojati samo jedan kriterij odabira, odnosno izvrsnost, u okviru sustava EU-a za istraživanje i inovacije, uključujući program Obzor Europa; u tom pogledu ponavlja svoje stajalište da bi financiranje istraživanja i inovacija trebalo i dalje biti vođeno načelom izvrsnosti i temeljiti se na zaslugama;

24.naglašava da bi podaci na razini projekata trebali biti osnova za poboljšano izvješćivanje o uspješnosti za financijske instrumente koji se provode u okviru neizravnog upravljanja, kao što je InvestEU; međutim, napominje da bi one trebale biti u standardiziranom formatu i ograničene na ključne informacije potrebne za mjerenje uspješnosti programa, kao što je mobilizacija javnih i privatnih ulaganja koja se bez programa ne bi mogla provesti; uviđa da, zbog tržišne prirode financijskih instrumenata i njihove usmjerenosti na potražnju, uspješnost takvih programa ovisi o njihovoj primjeni na tržištu, što ograničava sposobnost Komisije da utvrdi unaprijed definirane ključne etape i ciljeve;

25.naglašava da poticanje konkurentnosti EU-a zahtijeva prelazak s kratkoročnog upravljanja krizama na dugoročnu strategiju koja se temelji na inovacijama, učinkovitosti, održivosti, strateškoj autonomiji i globalnoj otvorenosti; poziva na obnovljenu predanost jačanju jedinstvenog tržišta, smanjenju regulatorne rascjepkanosti i osiguravanju da se programima EU-a podupire realno gospodarstvo; ističe da uspjeh europskih projekata konkurentnosti ovisi o mobilizaciji javnog i privatnog kapitala; poziva Komisiju da uvede posebne pokazatelje za mjerenje učinka poluge sredstava EU-a u mobilizaciji javnih i privatnih ulaganja, omjera javno-privatnog financiranja i ostvarenog povrata ulaganja;

26.smatra da je potrebno uspostaviti sveobuhvatan okvir za ex ante procjenu rizika, posebno za projekte s visokim profilom rizika i dobiti, kako bi se osigurala uravnotežena procjena njihove dodane vrijednosti, troškova i koristi; ističe da je za postizanje ciljeva politike EU-a u pogledu konkurentnosti potreban pouzdan sustav revizije i kontrole koji se temelji na dosljednoj metodologiji procjene rizika; naglašava da bi takva metodologija trebala omogućiti razmjerne razine rizika ključne za poticanje inovacija, uz istodobno osiguravanje odgovarajućih zaštitnih mjera za zaštitu proračuna EU-a, posebno od prijevara i nefinancijskih rizika;

27.predlaže da se, kako bi se bolje ocijenio učinak financiranja EU-a na konkurentnost, primijeni temeljitije makroekonomsko modeliranje kojim bi se integrirao najnoviji napredak u ekonomskom istraživanju; napominje da modeli koji obuhvaćaju heterogenost kućanstava i poduzeća te distribucijske učinke omogućuju sveobuhvatniju ex ante procjenu učinka financiranja EU-a na produktivnost, ulagačko ponašanje i regionalnu konkurentnost; predlaže da se taj pristup dopuni upotrebom mikropodataka i regionalnih pokazatelja uspješnosti kako bi se poboljšala baza dokaza za oblikovanje politika i usmjeravanje sredstava;

28.poziva Komisiju i države članice da u cjelokupnom sljedećem VFO-u uspostave i dosljedno upotrebljavaju usklađeni skup ključnih pokazatelja, kao što su oni koji se već upotrebljavaju u okviru Europske ljestvice uspjeha u inoviranju, i čiji je cilj poticanje konkurentnosti u svim državama članicama kako bi se omogućila usporedivost, ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima i objedinjavanje podataka na razini EU-a, istodobno omogućujući, prema potrebi, upotrebu pokazatelja prilagođenih nacionalnim ili regionalnim potrebama; naglašava da bi se pri utvrđivanju i preispitivanju pokazatelja trebalo savjetovati sa svim relevantnim dionicima kako bi se osiguralo da odražavaju stvarne potrebe u pogledu konkurentnosti, uz istodobno poštovanje visokih radnih i socijalnih standarda;

29.smatra da bi se u slučaju projekata kojima se potiču inovacije i podupiru strateške tehnologije mogli koristiti sljedeći pokazatelji ostvarenja: količina mobiliziranih financijskih sredstava EU-a i privatnog sektora, broj financiranih projekata po sektoru (tj. umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, biotehnologija) i broj „jednoroga”, start-up i scale-up poduzeća osnovanih ili proširenih u EU-u koji su primili financijska sredstva EU-a, pri čemu se prema potrebi mjeri i postotak start-up poduzeća kojima upravljaju žene; smatra da bi pokazatelji rezultata mogli uključivati broj patenata prijavljenih u okviru projekata koje financira EU, povrat ulaganja EU-a po sektorima, promjenu stope zaposlenosti, stopu opstanka poduzeća koja financira EU nakon tri godine, povećanje broja europskih inicijalnih javnih ponuda, povećanje broja izvoznih poduzeća i broj poduzeća koja postižu visok digitalni intenzitet; smatra da je potrebno pratiti pokazatelje učinka i izvješćivati o njima, kao što su povećanje kapaciteta (godišnja proizvodnja) u proizvodnji dubokih i digitalnih tehnologija (npr. posebne vrste opreme), povećanje obujma poduzetničkog kapitala uloženog u EU-u, povećanje tržišne kapitalizacije poduzeća iz EU-a te prihvaćanje na tržištu i rast prihoda koji se mogu pripisati inovacijama koje financira EU;

30.smatra da bi trebalo poduprijeti premještanje industrije i samodostatnost u pogledu kritičnih sirovina kako bi se smanjile strateške ovisnosti EU-a; predlaže da se napredak mjeri pokazateljima ostvarenja kao što su broj projekata i MSP-ova koji su se preselili u EU, broj start-up i scale-up poduzeća koja su osnovana ili proširena, a prema potrebi i postotak start-up i scale-up poduzeća kojima upravljaju žene, te razina otvaranja radnih mjesta u industriji u ciljanim regijama; smatra da bi pokazatelji rezultata mogli uključivati povećanje udjela kritičnih sirovina uvezenih od novih strateških partnera ili nabavljenih iz EU-a te povećanje količine (u tonama) recikliranih kritičnih sirovina, veću produktivnost i bruto dodanu vrijednost u ciljanim lancima vrijednosti, veću otpornost opskrbe i poboljšane trgovinske rezultate;

31.naglašava potrebu za ulaganjem u pametne mreže, skladištenje energije i koridore za vodik kako bi se olakšao otporan i konkurentan energetski sustav; naglašava da su te mjere ključne za smanjenje nestabilnosti cijena energije, jačanje industrijske konkurentnosti i osiguravanje prijelaza Europe na održivo i niskougljično gospodarstvo;

32.smatra da bi trebalo težiti zajedničkoj industrijskoj kupnji energije i dekarbonizaciji industrije kako bi se smanjili troškovi energije i povećala sigurnost opskrbe, istodobno osiguravajući da mjere koje iz toga proizlaze nemaju nepotreban učinak na energetsku sigurnost nijedne države članice; predlaže da se napredak mjeri pokazateljima ostvarenja kao što su broj poduzeća koja sudjeluju, količina kupljene energije i udio obnovljive energije u zajedničkim ugovorima; smatra da bi se mogli koristiti pokazatelji rezultata poput dodatnog energetskog kapaciteta instaliranog u proizvodnji električne energije (MW); nadalje smatra da bi pokazatelji učinka mogli uključivati promjene prosječnih cijena energije u ciljanim industrijama, smanjenje prekida opskrbe, povećanje upotrebe čiste energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova (npr. u tCO2e);

33.smatra da bi EU trebao ulagati u talente u strateškim i ključnim sektorima kako bi povećao svoju dugoročnu konkurentnost s pomoću sposobne radne snage, među ostalim podupiranjem sudjelovanja u strukovnom osposobljavanju, cjeloživotnom učenju i razvoju vještina; predlaže da bi se napredak mogao mjeriti pokazateljima ostvarenja kao što su broj osoba koje se svake godine osposobljavaju (s posebnim naglaskom na rodnoj ravnoteži i socijalnoj uključenosti), broj osoba koje su diplomirale znanost, tehnologiju, inženjerstvo ili matematiku (STEM) ili koje su pohađale strukovno obrazovanje i osposobljavanje s naglaskom na STEM-u, stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja te stopa zadovoljstva partnerskih poduzeća i socijalnih partnera; smatra da bi pokazatelji rezultata mogli uključivati promjene u stopi zaposlenosti, stopi prelaska s osposobljavanja ili privremenog zapošljavanja na stalno zaposlenje, stopi popunjenosti radnih mjesta, stopi rasta plaća i stopi zadržavanja u ciljanim sektorima;

34.sa zabrinutošću napominje da prekomjerno regulatorno i administrativno opterećenje i dalje ugrožava konkurentnost poduzeća EU-a u usporedbi s drugim globalnim ekonomskim blokovima; naglašava da takva opterećenja povećavaju operativne troškove, smanjuju sektorsku produktivnost i stvaraju prepreke ulasku novih poduzeća na tržište, čime se obeshrabruju tržišno natjecanje i inovacije; nadalje napominje da te neučinkovitosti mogu dovesti i do viših cijena za potrošače;

35.smatra da bi, kako bi se ubrzala zelena i digitalna tranzicija, posebnu pozornost trebalo posvetiti inovativnim MSP-ovima za koje je pojednostavnjenje ključno; naglašava da bi pojednostavnjenje trebalo biti usmjereno na smanjenje nepotrebne birokracije i administrativnih troškova za MSP-ove; naglašava da se pojednostavnjenje mora provesti uz istodobno osiguravanje proporcionalnog i učinkovitog regulatornog okvira kojim se jamči regulatorna sigurnost i odgovarajuća procjena učinka; predlaže da se napredak u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja mjeri pokazateljima kao što su broj projekata odobrenih i zaključenih na godišnjoj razini s MSP-ovima, smanjenje stope žalbi ili sporova povezanih s postupcima podnošenja zahtjeva i smanjenje vremena potrebnog za pristup financijskim sredstvima EU-a, od zahtjeva do isplate;

36.poziva Komisiju da dodatno pojača napore za smanjenje regulatornog opterećenja i da osigura da je zakonodavstvo EU-a razmjerno, utemeljeno na dokazima i da pruža jasnu dodanu vrijednost za građane i poduzeća; smatra da je trenutačni pristup „jedan za jedan” u tom pogledu nedostatan; stoga poziva na primjenu načela „jedan za dva”, prema kojem se uvođenje bilo kakvih novih troškova s pomoću regulatornih obveza nadoknađuje smanjenjem regulatornih troškova koji proizlaze iz drugog zakonodavstva EU-a za barem dvostruko veći iznos od ekvivalentnog kako bi se postiglo neto smanjenje regulatornog opterećenja, pri čemu se opterećenje za poduzeća i javnu upravu tretira zasebno;

37.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.