1.naglašava da je europski suverenitet sposobnost izgradnje kapaciteta, otpornosti i sigurnosti smanjenjem strateških ovisnosti, sprečavanjem oslanjanja na strane aktere i pojedinačne pružatelje usluga te zaštitom kritičnih tehnologija i infrastrukture; poziva na razvoj sveobuhvatnog okvira za procjenu rizika kako bi se pratile ovisnosti u cijelom digitalnom vrijednosnom lancu te kako bi se reagiralo na njih; ističe da bi takav okvir trebao služiti kao temelj za osiguravanje pripravnosti i otpornosti EU-a jačanjem europske industrijske politike i povećanjem domaćih kapaciteta za istraživanje i razvoj te proizvodnju u području strateških tehnologija;

2.smatra da je tehnološka suverenost sposobnost osmišljavanja, razvoja i poboljšanja digitalnih tehnologija potrebnih za konkurentnost našeg gospodarstva, dobrobit naših građana i otvorenu stratešku autonomiju EU-a u globaliziranom svijetu; smatra da to uključuje osiguravanje sposobnosti EU-a za donošenje autonomnih odluka, suradnju s pouzdanim trećim zemljama i subjektima, diversifikaciju i jačanje lanaca opskrbe te promicanje koncepta otvorenosti i interoperabilnosti kako bi se osiguralo da Europa ostane privlačan centar za ulaganja;

3.prepoznaje sve veću koncentraciju moći u poduzećima izvan EU-a, što ograničava sposobnost Europe za uvođenje inovacija, natjecanje i održavanje kontrole nad europskim digitalnim gospodarstvom, društvom i demokracijom; izražava zabrinutost zbog prekomjerne ovisnosti o akterima izvan EU-a u ključnim područjima kao što su infrastruktura u oblaku, poluvodiči, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost, u kojima koncentracija tržišta i strana kontrola ugrožavaju konkurentnost, demokratsku otpornost i sigurnost Europe;

4.ponovno potvrđuje da EU mora ostati suveren u provedbi svojih zakona, posebno u digitalnom području; oštro osuđuje i poziva na ukidanje zabrana putovanja koje su Sjedinjene Američke Države nametnule čelnicima civilnog društva Imranu Ahmedu, Clare Melford, Anni-Leni von Hodenberg i Josephine Ballon, čiji rad doprinosi sigurnijem digitalnom okruženju za sve i poziva na odgovornost digitalne platforme, kao i zabrane putovanja koju su Sjedinjene Američke Države nametnule bivšem povjereniku EU-a Thierryju Bretonu, koji je imao ključnu ulogu u uspostavi digitalnih pravila EU-a; poziva Komisiju i države članice da odlučno odgovore na te dosad nezabilježene napade; prima na znanje nedavne provedbene mjere poduzete u skladu s Aktom o digitalnim uslugama Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj). za kršenja obveza transparentnosti i smanjenja rizika, kao što je novčana kazna od 120 milijuna EUR protiv X-a; podsjeća da je cilj provedbe digitalnog zakonodavstva EU-a osigurati usklađenost s pravom EU-a i zaštitu temeljnih prava, a ne regulirati politička mišljenja; naglašava da uvođenje novih funkcija vrlo velikih internetskih platformi, uključujući one koje se temelje na generativnoj umjetnoj inteligenciji, mora biti popraćeno odgovarajućim zaštitnim mjerama i mjerama za smanjenje rizika kako bi se osigurala potpuna usklađenost s pravom EU-a, posebno u pogledu sprečavanja širenja nezakonitog ili manipuliranog sadržaja; osuđuje potporu koju pružaju određene političke stranke, kao što su AfD, Reconquête, Fidesz ili Konfederacja, koje ponavljaju diskurse koji potječu izvan EU-a i oslabljuju digitalno zakonodavstvo i demokratske vrijednosti EU-a;

5.smatra da bi ambicije EU-a u području industrijske tehnologije trebale biti usredotočene na ključne strateške tehnologije budućnosti, kao što su poluvodičke tehnologije ili kvantna tehnologija, koje doprinose otvorenoj strateškoj autonomiji EU-a te su od presudne važnosti za našu zelenu, digitalnu i obrambenu tranziciju;

6.prepoznaje promjenu geopolitičkog krajolika i priliku koja iz toga proizlazi za tržišnu potražnju za europskim proizvodima i uslugama; smatra da je to prilika za pozicioniranje Europe kao globalnog predvodnika u pouzdanim i sigurnim digitalnim rješenjima;

7.ističe potrebu za poticajnim regulatornim okruženjem kojim se potiču inovacije, ulaganja i razvoj najsuvremenijih tehnologija u Europi, uz istodobnu zaštitu krajnjih korisnika iz EU-a od posljedica izvanteritorijalnosti;

8.prepoznaje potrebu za sveobuhvatnom europskom industrijskom politikom za digitalni ekosustav, kojom bi se integrirala sva relevantna područja politike kao što su pristup tržištu, standardizacija, istraživanje i razvoj, ulaganja, trgovina i međunarodna suradnja; poziva Komisiju da razvije tu sveobuhvatnu politiku u cilju smanjenja štetnih strateških ovisnosti, jačanja domaćih lanaca vrijednosti te osiguravanja sigurnog i pouzdanog digitalnog ekosustava utemeljenog na inovacijama i usklađenog s europskim vrijednostima;

9.podsjeća na to da visokotehnološka tržišta proizvoda i digitalnih usluga uvelike ovise o vanjskim lancima opskrbe, što predstavlja rizik za suverenitet i otpornost; ističe važnost jačanja industrijskih kapaciteta i tehnološkog stručnog znanja u području novih i disruptivnih tehnologija kako bi se poduprla otvorena strateška autonomija EU-a;

10.naglašava da jačanje tehnološke suverenosti Europe u doba brzog tehnološkog razvoja zahtijeva jačanje inovacija i komercijalizacije kako bi se izgradili potrebni kapaciteti; ističe da se Europa mora preobraziti u globalno privlačno i prilagodljivo poslovno okruženje na temelju smanjenja birokracije, povećanja regulatorne predvidljivosti te poticanja poduzetništva i preuzimanja rizika;

11.uviđa da otvorena strateška autonomija i demokratska otpornost moraju biti u središtu programa Komisije te da sveobuhvatan pristup mora uključivati javnu nabavu, financiranje i dugoročne institucionalne okvire za uspostavu i održavanje suverenih digitalnih infrastruktura u ključnim područjima;

12.poziva Komisiju da analizira kritične ovisnosti u području digitalne infrastrukture i tehnologija te da sastavi sveobuhvatan popis tih ovisnosti i razmotri, barem, usluge pohrane, sustave identifikacije i plaćanja, komunikacijske platforme, ali i softver, protokole i standarde koji ih podržavaju, te da predloži mjere za potporu pristupu tržištu proizvoda i usluga sa snažnim pozitivnim utjecajem na tehnološki suverenitet, otpornost i održivost EU-a; u tom pogledu smatra da se primjena posebnih kriterija za dodjelu u javnoj nabavi može promicati u područjima u kojima postoje takve kritične ovisnosti; smatra da takvi kriteriji mogu pomoći u poticanju tržišnog natjecanja i jačanju europske tehnološke suverenosti olakšavanjem nabave europskih digitalnih proizvoda i usluga, gdje je to moguće;

13.čvrsto vjeruje da je digitalna infrastruktura okosnica našeg gospodarstva i da bi stoga trebao postojati osnovni sloj digitalne javne infrastrukture, koji bi osiguravao suverenost i tržišno okruženje pogodno za tržišno natjecanje; primjećuje da tržište u brojnim važnim područjima nije razvilo taj osnovni sloj, što je dovelo do monopola i oslanjanja na strane aktere; naglašava da bi, kako bi se popunila ta praznina, EU trebao preuzeti vodeću ulogu u stvaranju čvrstih temelja za digitalnu javnu infrastrukturu stvaranjem slojeva digitalnih tehnologija koje se sastoje od poluvodiča, rješenja za povezivost, infrastrukture u oblaku, softvera, podataka i umjetne inteligencije; smatra da bi se europska digitalna javna infrastruktura trebala temeljiti na pravednim i konkurentnim gospodarskim modelima te da bi se trebala koristiti modelima upravljanja u kojima ni privatna poduzeća ni vlade ne zadržavaju centraliziranu kontrolu; smatra da bi se ta infrastruktura trebala temeljiti na zajedničkim i otvorenim standardima, uključivati interoperabilnost i međusobnu povezanost, kako bi se spriječila ovisnost korisnika o određenom pružatelju usluga te kako bi se potaknule inovacije olakšavanjem ulaska novih sudionika na tržište, kao i da bi se njome trebala osigurati privatnost i sigurnost kao standard;

14.smatra da bi uvođenje digitalne javne infrastrukture trebalo biti usmjereno na područja u kojima su prisutne kritične ovisnosti, kako je utvrđeno na sveobuhvatnom popisu Komisije; poziva Komisiju da pripremi detaljan i sveobuhvatan plan za uspostavu europske digitalne javne infrastrukture utvrđivanjem tehnologija koje su najprikladnije za europsko djelovanje te potiče Komisiju i države članice da namijene odgovarajuća sredstva za uvođenje digitalne javne infrastrukture;

15.ističe da bi europsku digitalnu javnu infrastrukturu trebalo poticati koordiniranim djelovanjem na razini EU-a kako bi se osigurala prisutnost i konkurentnost europskih pružatelja te konkurentno tržišno okruženje; ističe da za ostvarivanje tih ciljeva neće biti dovoljna samo regulacija već da će trebati i velika javna ulaganja; uviđa da bi predstojeći višegodišnji financijski okvir (VFO) stoga trebao uključivati dodatna sredstva namijenjena za tu svrhu, s naglaskom na dodanoj vrijednosti EU-a i financiranju osnovnog sloja europske digitalne javne infrastrukture;

16.konstatira da se u okviru predstojećeg VFO-a EU mora obvezati na povećanje rashoda za postizanje tehnološke suverenosti; ističe da bi to trebalo uključivati namjensku omotnicu za razvoj i uvođenje slojeva digitalne javne infrastrukture utvrđenih na sveobuhvatnom popisu Komisije kao i dodatna sredstva u drugim digitalnim područjima kako bi se osiguralo tržišno okruženje pogodno za tržišno natjecanje;

17.smatra da bi se pri financiranju u okviru predstojećeg VFO-a prednost trebala davati aktivnoj izgradnji kapaciteta u ključnim područjima hardvera, softvera i usluga, uključujući računalstvo visokih performansi, kvantno računalstvo, šifriranje i komunikaciju, povezivost, računalstvo u oblaku, podatke, mrežne ekosustave i ekosustave umjetne inteligencije te digitalne knjižnice;

18.smatra da bi se europska digitalna javna infrastruktura trebala temeljiti na vrijednostima EU-a i ostati otvorena za partnere izvan EU-a koji s Unijom dijele slične stavove; poziva Komisiju i države članice da nastave ulagati napore i daju veći poticaj procesu u okviru programa Ujedinjenih naroda za razvoj digitalne javne infrastrukture;

19.prepoznaje usluge e-uprave kao ključne pokretače učinkovitog, sigurnog i pristupačnog pružanja javnih usluga, koje bi trebale biti osmišljene tako da olakšavaju digitalnu identifikaciju, razmjenu podataka javnog sektora i plaćanja u javnom sektoru bez narušavanja tržišta ili ugrožavanja postojećih rješenja privatnog sektora; naglašava da bi pristup EU-a uslugama e-uprave trebao biti usmjeren na jačanje digitalne interakcije između državnih tijela i građana te između državnih tijela i poduzeća, uz istodobno osiguravanje povjerenja, interoperabilnosti i pristupačnosti; stoga smatra da je za siguran i nesmetan pristup javnim uslugama potreban pouzdan okvir za e-identifikaciju; pozdravlja najavu „poslovne lisnice”, čija je svrha uvelike pojednostavniti međusobnu povezanost poduzeća i javnih tijela;

20.poziva Komisiju na daljnji razvoj podatkovnih platformi od javnog interesa, kojima će se omogućiti sigurna prekogranična razmjena podataka između javnih i privatnih subjekata za upotrebu, prvenstveno u zdravstvu, urbanističkom planiranju i praćenju okoliša; nadalje, poziva Komisiju da promiče interoperabilnost između podatkovnih platformi od javnog odnosno sektorskog interesa, osiguravajući nesmetan protok podataka uz istodobno maksimalno smanjenje administrativnog opterećenja; napominje da bi se to moglo postići korištenjem postojećih tržišno usmjerenih rješenja kojima se potiču inovacije, održava povjerenje te poštuju standardi privatnosti i sigurnosti;

21.uviđa da u skladu s postojećim pravnim okvirom europski građani imaju pravo kontrolirati svoje osobne podatke te da se podaci generirani u EU-u moraju obrađivati u skladu s pravom EU-a; ističe da je zaštita privatnosti i osobnih podataka ključna za izgradnju povjerenja u digitalno gospodarstvo jer europskim potrošačima daje osjećaj sigurnosti, bez obzira na to gdje se njihovi podaci obrađuju; ističe da europska poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), moraju biti u stanju upotrebljavati podatke na zakonit, etički i siguran način kako bi poticala održiv rast i konkurentnost;

22.ističe da je digitalna infrastruktura okosnica europskog gospodarstva i društva te da će ona i dalje dobivati na važnosti; poziva Komisiju da na zatraženi popis kritičnih ovisnosti uvrsti sveobuhvatnu procjenu sastava europske digitalne infrastrukture kako bi se na odgovarajući način analiziralo aktualno stanje, procijenili rizici i koordiniralo djelovanje;

23.smatra da je za jačanje digitalne infrastrukture neophodno provesti inicijative za izgradnju kapaciteta u ključnim područjima na razini EU-a; smatra da bi te inicijative trebale biti usmjerene na razvoj osnovnog sloja javne infrastrukture, kao što su mreža gigatvornica umjetne inteligencije i europski model indeksiranja interneta; mišljenja je da će taj poduzećima omogućiti da razvijaju svoje poslovne modele i ojačaju tehnološku suverenost; ističe digitalna rješenja koja je kreirao EU, kao što je digitalni identitet EU-a, koja za digitalno gospodarstvo EU-a mogu osigurati inovativnu infrastrukturu;

24.prepoznaje stratešku važnost kritične digitalne infrastrukture i potrebu za jačanjem njezine sigurnosti i otpornosti; smatra da kritična digitalna infrastruktura uključuje, ali nije ograničena na kabele (kopnene i podmorske), odašiljače za mobilne mreže, satelitske komunikacijske sustave, radiofrekvencijsku i radijsku opremu, poslužitelje u oblaku koji sadrže osjetljive informacije i podatkovne centre koji obrađuju osjetljive informacije kao i određene softverske elemente, uključujući sigurnosni softver kojim se štite kritične mreže i podatkovni centri;

25.ističe da se treba pobrinuti za to da ta infrastruktura bude u nadležnosti EU-a, odnosno da u potpunosti poštuje odredbe prava EU-a; stoga poziva Komisiju da uvede zakonodavstvo za ublažavanje rizika koje predstavljaju visokorizični dobavljači iz zemalja izvan EU-a, uključujući rizike koje predstavljaju pružatelji energetskih resursa pod stranom kontrolom;

26.poziva Komisiju da se pri pripremi budućih zakonodavnih prijedloga i predstojećeg VFO-a usredotoči na produbljivanje jedinstvenog tržišta, u skladu s preporukama iz izvješćâ Enrica Lette „Puno više od tržišta” i Marija Draghija „Budućnost europske konkurentnosti”, s ciljem oslobađanja potencijala jedinstvenog digitalnog tržišta;

27.prima na znanje preporuke utvrđene u tima dvama izvješćima u skladu s kojima je EU-u potrebna promjena paradigme s promicanja povezivosti u EU-u na uspostavu jedinstvenog tržišta elektroničkih komunikacija i povezivosti; podržava pojednostavljen i usklađen telekomunikacijski okvir koji pogoduje inovacijama i kojim se osigurava pošteno tržišno natjecanje i pristupačnost infrastrukture;

28.pozdravlja Bijelu knjigu Komisije „Kako odgovoriti na potrebe europske digitalne infrastrukture?”, u kojoj se navode tri stupa: stvaranje „mreže 3C” – mreže „povezanog kolaborativnog računalstva”, dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta te sigurna i otporna digitalna infrastruktura za Europu;

29.Bijelu knjigu i naknadni postupak savjetovanja vidi kao dio pripreme zakonodavnih inicijativa planiranih za ovaj saziv, uključujući Akt o digitalnim mrežama; poziva Komisiju da zauzme cjelovitiji pristup digitalnoj infrastrukturi tijekom cijelog tog procesa te da prizna da digitalna infrastruktura obuhvaća brojne elemente, a ne samo dimenziju povezivosti; naglašava da je svaku novu mjeru digitalne politike potrebno popratiti procjenom učinka;

30.potiče Komisiju da pojednostavi i uskladi telekomunikacijska pravila u okviru predstojećeg Akta o digitalnim mrežama i šireg digitalnog paketa;

31.poziva Komisiju da uvede Akt EU-a o razvoju usluga u oblaku i umjetne inteligencije kako bi se ojačala europska podatkovna infrastruktura i promicali europski pružatelji usluga u oblaku; ističe da bi cilj tog akta trebao biti aktivna izgradnja europskog jedinstvenog tržišta za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju;

32.priznaje da su za uvođenje najsuvremenije digitalne infrastrukture diljem EU-a potrebna velika ulaganja i uviđa da su za postizanje tog cilja ključni i javno i privatno financiranje; izražava zabrinutost zbog stalnog manjka poduzetničkog kapitala i financiranja ulaganja u Europi, koji ugrožavaju tehnološku suverenost; poziva Komisiju da uvelike poveća mehanizme javno-privatnih ulaganja, uključujući poduzetnički kapital, strateške platforme i namjenske instrumente financiranja usmjerene na start-up i scale-up poduzeća u sektorima kritičnih tehnologija; ističe važnost iskorištavanja javne nabave za potporu uvođenju i širenju otvorenih i interoperabilnih digitalnih rješenja te osiguravanja da privatni kapital, tržišno natjecanje i inovacije postanu glavni pokretači digitalne transformacije Europe u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju;

33.smatra da se predstojećim Aktom o digitalnim mrežama mora poduprijeti cilj pružanja visokokvalitetne povezivosti svim potrošačima u EU-u do 2030., posebno u udaljenim i ruralnim područjima, kao i uklanjanja administrativnih prepreka za uvođenje 5G i 6G mreža te sigurne širokopojasne mreže velike brzine;

34.prepoznaje sve veću konvergenciju telekomunikacijske infrastrukture s tehnologijama računalstva u oblaku i na rubu mreže te uviđa potencijal otvorenih radijskih pristupnih mreža za pružanje naprednih tehnoloških rješenja, smanjenje troškova i povećanje interoperabilnosti povezivosti; smatra da budućnost povezivosti počiva na komplementarnosti raznih tehnologija kao što su 5G/6G, Wi-Fi i satelitska tehnologija, pri čemu nesmetana integracija koristi i poduzećima i potrošačima;

35.uviđa da se, s obzirom na to da su usluge u oblaku i na rubu mreže u središtu transformacije, mreže povezivosti brzo razvijaju u platforme za inovacije i da će sve više ovisiti o računalstvu u oblaku, umjetnoj inteligenciji, virtualizaciji i drugim tehnologijama;

36.poziva na postavljanje ambicioznih ciljeva za razvoj i inovacije u području bežičnih komunikacijskih mreža te na prepoznavanje potrebe za širokim pristupom koji uključuje računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju, računalstvo na rubu mreže i kvantno računalstvo; ističe da bi inovacijski ekosustav za elektroničke komunikacije, posebno za vertikalno integrirane telekomunikacije, trebao ostati tržišno usmjeren te ustraje u tome da se buduće regulatorne mjere temelje na temeljitim procjenama učinka postojećih propisa koje se zasnivaju na znanju;

37.uviđa da je tržišno natjecanje među subjektima svih veličina i dalje ključan pokretač ulaganja u mreže povezivosti; poziva države članice da osiguraju postupno isključivanje bakrenih mreža u korist optičkih vlakana ili 5G tehnologija, u prvom redu kada je potrebno redovito održavanje ili moderniziranje mreže, čime bi se osiguralo da se prelazak odvija na ostvariv način i pružateljima usluga omogućilo da se unaprijed logistički i financijski pripreme;

38.ističe da bi svi potrošači u EU-u trebali imati pristup odgovarajućoj kvalitetnoj, pouzdanoj i cjenovno pristupačnoj povezivosti, čime bi se doprinijelo povećanoj potražnji za uslugama povezivosti; poziva Komisiju i države članice da prošire i nadograde digitalne mreže, posebno u ruralnim područjima, te da podrže javno-privatna ulaganja u širokopojasni pristup i uvođenje 5G/6G mreža, uz istodobno zadržavanje standarda kibernetičke sigurnosti i načela integrirane sigurnosti;

39.uvjeren je da bi, s obzirom na to da će infrastruktura za digitalnu povezivost, kao što su optička vlakna, 5G i 6G, biti ključna za industrijsku konkurentnost u budućnosti, predstojeći VFO trebao uključivati sredstva za opsežno uvođenje mrežne infrastrukture, čime bi se premostio postojeći jaz u uvođenju kako bi se postigli ciljevi digitalnog desetljeća do 2030., ostvarila paneuropska pokrivenost 5G mrežama za građane te osiguralo uspješno uvođenje alata industrije 4.0;

40.naglašava važnost ubrzavanja uvođenja svjetlovodnih mreža i modernih bežičnih komunikacijskih sustava koji mogu pružiti brze, sigurne i pouzdane digitalne usluge;

41.prepoznaje potrebu za davanjem prednosti izravnim svjetlovodnim vezama za kućanstva, poduzeća i javne institucije, što je ključno kako bi se osigurala iznimno brza i pouzdana povezivost, uz uvođenje mreža javnim radovima, u područjima kao što su ceste, voda i električna energija, kako bi se pojednostavnilo uvođenje svjetlovodne mreže;

42.pozdravlja uvođenje Akta o gigabitnoj infrastrukturi, kojim se odgovara na sve veće potrebe za bržom, pouzdanom i podatkovno intenzivnom povezivošću; uviđa važnost zajedničke upotrebe vodova i stupova za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta kako bi se optimizirali resursi i smanjili troškovi; potiče države članice da pojednostavne postupke izdavanja dozvola i usklade propise kako bi se smanjile financijske i administrativne prepreke za širenje svjetlovodne infrastrukture;

43.smatra da su privatna ulaganja ključna za uvođenje elektroničkih komunikacijskih mreža te 5G i 6G mreža koje su dovoljno napredne u pogledu prijenosa, brzine, kapaciteta pohrane, snage računalstva na rubu mreže i interoperabilnosti;

44.ističe da su provedba i primjena Akta o gigabitnoj infrastrukturi i dalje potrebne za uspostavu jedinstvene kontaktne točke za dozvole i centraliziranog postupka izdavanja digitalnih dozvola kako bi se smanjila kašnjenja u uvođenju infrastrukture i osigurala jedinstvena pravila za pristup infrastrukturi, određivanje cijena i procjene utjecaja na okoliš; zato poziva na ulaganje većih napora u tom području;

45.smatra da EU treba snažnu zaštitu u pogledu kibernetičke sigurnosti u svim sektorima kritične infrastrukture, uz strože mjere za smanjenje rizika koje predstavljaju visokorizični pružatelji usluga u području 5G i 6G mreža, osiguravanje gusto postavljenih malih ćelija i tornjeva makroćelija, naročito u urbanim i ruralnim područjima s nedosljednom pokrivenošću, te osiguravanje održivosti i energetske učinkovitosti infrastrukture kako bi se poduprla globalna konkurentnost Europe u digitalnom gospodarstvu;

46.poziva Komisiju i države članice da rade na boljoj koordinaciji dodjele radiofrekvencijskog spektra, posebno ranijim utvrđivanjem i usklađivanjem oslobađanja novih frekvencija, počevši s frekvencijama 6 GHz; poziva na politiku radiofrekvencijskog spektra kojom se promiču ulaganja u Europi, uključujući usklađivanjem politika dodjele spektra u državama članicama kako bi se ubrzalo uvođenje 5G tehnologije na temelju najboljih praksi, promicanjem duljeg trajanja licencija i pristupom novom spektru kao što je gornji pojas od 6 GHz kako bi se zadovoljila buduća potražnja i omogućila 6G tehnologija; smatra da su potrebni zajednički napori javnih i privatnih subjekata kako bi se povećala konkurentnost Europe i kako se ne bi zaostajalo za najbrže rastućim mrežama na svijetu, tj. onima u Kini i Južnoj Koreji;

47.naglašava važnost satelitskih komunikacija u razvoju digitalne infrastrukture EU-a, povećanju njezine otpornosti, jačanju sposobnosti aktera iz EU-a i smanjenju ovisnosti o pružateljima usluga izvan EU-a, posebno u području obrane; ističe potrebu za pružanjem alternativnih rješenja za povezivost za potrošače u udaljenim i ruralnim područjima;

48.ističe stratešku ulogu svemirskog programa EU-a, kao jednog od stupova suvereniteta EU-a, u pružanju najsuvremenijih i sigurnih usluga određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena za sustave Galileo i EGNOS te troškovno učinkovitih satelitskih komunikacijskih usluga za GOVSATCOM; primjećuje da se time EU-u i njegovim državama članicama omogućuje veća suverenost u pogledu satelitskih kapaciteta, uključujući geopozicioniranje, promatranje Zemlje, nadzor u svemiru i povezivost; posebno pozdravlja programe EU-a GOVSATCOM i IRIS2, kojima se nastoji osigurati kratkoročna i dugoročna dostupnost sigurnih, pouzdanih i troškovno učinkovitih usluga vladine satelitske komunikacije za tijela EU-a i nacionalna javna tijela koja upravljaju ključnom sigurnosnom infrastrukturom i misijama;

49.žali zbog snažne ovisnosti o podacima trećih zemalja za praćenje i nadzor svemirskih objekata; naglašava potrebu da Europa hitno ojača vlastite kapacitete i infrastrukturu u području svijesti o situaciji u svemiru kako bi se osigurala otvorena strateška autonomija i sigurnost; poziva Komisiju i države članice da znatno povećaju ulaganja u sredstva za nadzor i praćenje u vlasništvu EU-a te da razviju učinkovite mehanizme za razmjenu informacija među državama članicama, čime bi se Europi omogućilo da neovisno prati i štiti svoju ključnu svemirsku infrastrukturu;

50.naglašava važnost uključivanja privatnog sektora u tehnologije lansiranja kako bi se dodatno ubrzao program IRIS2; naglašava važnost poticanja snažnog i konkurentnog europskog sektora lansiranja svemirskih letjelica što će se postići većim uključivanjem privatnog sektora i potporom industrijama na početku i na kraju proizvodnog lanca; poziva Komisiju da promiče europsku politiku svemirske industrije kojom se smanjenjem strateških ovisnosti i poboljšanjem operativnog upravljanja europskim svemirskim programima jača suverenitet u području svemirskih tehnologija i usluga;

51.u tu svrhu poziva na donošenje konkretnih mjera za olakšavanje pružanja satelitskih usluga u cijeloj Europi, među ostalim utvrđivanjem zajedničkih postupaka i uvjeta; istodobno poziva na pošteno tržišno natjecanje s jasnim i provedivim pravilima za sve konstelacije satelita koje pristupaju tržištu EU-a;

52.napominje da trenutačno postoji nekoliko problema s latencijom u satelitskim mrežama i uviđa da je integracija satelitskih mreža s 5G, a u budućnosti i sa 6G tehnologijama ključna za povećanje dosega i pouzdanosti zemaljskih mreža;

53.prepoznaje napredak postignut posljednjih godina u poboljšanju računalstva visokih performansi; poziva Komisiju da kontinuirano integrira i poboljšava računalne snage u centrima EU-a za računalstvo visokih performansi kako bi se poboljšalo učenje modela umjetne inteligencije i pripremilo za budući napredak u superračunalstvu;

54.poziva Komisiju da razvije koordiniranu strategiju za premošćivanje jaza između najsuvremenije europske tehnologije za računalstvo visokih performansi i njezine praktične i prilagodljive primjene u svim industrijama, uključujući stvaranjem javne mreže za supreračunalstvo; napominje da bi se tom strategijom trebala potaknuti suradnja između javnih institucija i partnera iz privatnog sektora, uključujući MSP-ove, kako bi se osiguralo da kapaciteti europske tehnologije za računalstvo visokih performansi postanu ključni pokretač gospodarske konkurentnosti i tehnološke suverenosti;

55.ističe da centri za računalstvo visokih performansi moraju osigurati pristupačnost za razvojne programere i subjekte za uvođenje temeljnih modela umjetne inteligencije, generativne umjetne inteligencije i primijenjene umjetne inteligencije; napominje da bi centri Euro-HPC trebali biti operativni za te primjere upotrebe, a posebno za MSP-ove, novoosnovana poduzeća i rastuća poduzeća; naglašava da se to mora besprijekorno dopuniti inicijativama za razvoj i uvođenje umjetne inteligencije u EU;

56.pozdravlja otvaranje novih tvornica umjetne inteligencije; ističe da će tvornice umjetne inteligencije unaprijediti superračunala EuroHPC-a i ojačati računalne kapacitete za umjetnu inteligenciju te poduprijeti novoosnovana poduzeća i rastuća poduzeća u osposobljavanju i širokom razvoju pouzdanih modela umjetne inteligencije opće namjene;

57.smatra da je potrebno hitno djelovanje kako bi se potaknula domaća proizvodnja poluvodiča u EU-u te poboljšala otpornost lanca opskrbe uspostavom strateških globalnih partnerstava, podupiranjem novoosnovanih poduzeća i inovacija, poticanjem prekogranične suradnje u naprednom razvoju poluvodiča te pružanjem financijskih poticaja, regulatorne potpore i pristupa tržištu;

58.naglašava potrebu za pravnom sigurnošću kako bi se podržao razvoj poluvodiča, osigurali sigurni lanci opskrbe ključnim sirovinama i izbjegli poremećaji uzrokovani nesigurnostima u pogledu ulaganja;

59.potiče na pridavanje najveće političke važnosti osiguravanju dostatne opskrbe čipovima umjetne inteligencije u EU-u i na to da se to učini središnjom točkom politika digitalne industrije EU-a; prima na znanje povećanje potražnje za čipovima umjetne inteligencije potaknuto širenjem primjena u računalstvu u oblaku, uređajima na rubu mreže, autonomnim sustavima i generativnoj umjetnoj inteligenciji;

60.poziva Komisiju da reagira na novu geopolitičku stvarnost i upotrebu digitalnih lanaca opskrbe kao instrumenata vršenja pritiska; apelira na Komisiju da pronađe sporazumno rješenje za američku zabranu izvoza čipova umjetne inteligencije u 16 država članica EU-a;

61.poziva Komisiju da napredne čipove umjetne inteligencije, uključujući njihovo projektiranje i proizvodnju, stavi u središte revizije Akta o čipovima; poziva Komisiju da ove godine predstavi reviziju koje uključuje dugoročnu strategiju ukorijenjenu u trenutačnoj geopolitičkoj stvarnosti kojom se europska strateška neizostavnost gradi tehnološkim vodstvom, odgovarajućim proizvodnim kapacitetima i snažnim ekosustavom istraživanja i razvoja, što će biti ključno za osiguravanje europske suverenosti u sve problematičnijim vremenima; smatra da je ključno ojačati interakciju između istraživanja, osposobljavanja, dobavljača i snažne javne infrastrukture kako bi se ubrzao put od istraživanja, razvoja, testiranja i, naposljetku, proizvodnje u punoj snazi;

62.smatra da bi EU trebao pojačati svoje aktivnosti u razvoju kvantnih čipova ako želi ubrzati vrijeme potrebno za stavljanje industrijskih inovacija EU-a u području kvantne tehnologije na tržište;

63.poziva Komisiju da podrži proizvodnju čipova u širokoj upotrebi unutar EU-a, primjerice za elektroničke uređaje i automobile; poziva na potporu razvoju čipova kojima se smanjuje potrošnja energije u digitalnom sektoru;

64.naglašava potrebu za podupiranjem uspješnosti kružnoga gospodarstva te podsjeća Komisiju da su proizvodi informacijske i komunikacijske tehnologije i drugi elektronički uređaji dio prioritetnih skupina proizvoda iz plana rada koji će se donijeti do travnja 2025. u skladu s Uredbom (EU) 2024/1781 Uredba (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda, izmjeni Direktive (EU) 2020/1828 i Uredbe (EU) 2023/1542 te stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (SL L, 2024/1781, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1781/oj).;

65.Smatra da se u okviru predstojećeg VFO-a moraju dodijeliti dodatna sredstva za razvoj kapaciteta za proizvodnju poluvodiča te druge poluvodičke tehnologije i procese sljedeće generacije (npr. fotonski čipovi, čipovi širokog pojasa te projektiranje, proizvodnja, testiranje, sastavljanje i napredno pakiranje) unutar EU-a;

66.uviđa da postoji tržišna potreba za suverenim rješenjima kojima se nude veće razine kontrole nad podacima za određene kategorije osjetljivih podataka i uzima u obzir rizike povezane s oslanjanjem na pojedinačne dominantne pružatelje usluga; poziva na izradu strategije za smanjenje ovisnosti o stranim pružateljima usluga u oblaku uz istodobno poticanje europskih alternativa;

67.konstatira da rasprave o EU-ovu programu kibersigurnosne certifikacije za usluge računalstva u oblaku nisu donijele nikakve rezultate; ističe da postoje razmatranja o suverenosti, posebno u vezi s izvanteritorijalnošću obvezujućih pravnih režima, koja se ne mogu riješiti tehničkim raspravama; poziva Komisiju da u planiranom aktu o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije predloži definiciju suverenog oblaka i njegovo područje primjene;

68.napominje da je potrebno osigurati pohranu podataka i računalnu snagu te distribuiranu računalnu infrastrukturu; poziva Komisiju da osigura da korisnici usluga u oblaku imaju mogućnost odabrati rješenje koje zadovoljava njihove potrebe tako što će hitno ukloniti prepreke mijenjanju i diversifikaciji pružatelja usluga primjenom strategija s više oblaka te poticati konkurentno europsko tržište usluga u oblaku, čime se smanjuje oslanjanje na pojedinačne pružatelje usluga i jača digitalna suverenost;

69.poziva Komisiju da iskoristi inicijative kao što su 8ra i IPCEI CIS (važan projekt od zajedničkog europskog interesa – infrastruktura i usluge u oblaku) kako bi se unaprijedila decentralizirana infrastruktura u oblaku i na rubu mreže, koja omogućuje suverenost i doprinosi smanjenju ovisnosti o stranim pružateljima usluga i osiguranju otpornosti uz istodobno povećanje operativne fleksibilnosti unutar Europe;

70.pozdravlja inicijativu InvestAI, uključujući gigatvornice umjetne inteligencije; naglašava potrebu da se Europa pozicionira kao globalni predvodnik u učenju modela umjetne inteligencije, znanstvenom istraživanju i napretku kvantnog računalstva; predan je daljnjem podupiranju razvoja umjetne inteligencije pokretanjem inicijativa kao što su tvornice umjetne inteligencije kako bi se novoosnovanim poduzećima, rastućim poduzećima i istraživačima osigurala računalna snaga;

71.poziva Komisiju da dodatno podrži projektiranje i razvoj umjetne inteligencije proizvedene u Europi te da donese politike i mjere kojima će se europskim industrijskim sektorima omogućiti da imaju koristi od svojih podataka i primjene umjetne inteligencije;

72.naglašava da odloženo uvođenje inovacija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji ometa tehnološki napredak, tržišnu konkurentnost i digitalnu transformaciju unutar EU-a;

73.očekuje da će se modelom javno-privatnog financiranja potaknuti dosad nezabilježena privatna ulaganja u umjetnu inteligenciju, čime će se start up poduzećima i industriji otvoriti pristup superračunalima;

74.uviđa hitnost definiranja jasnog plana za razvoj kvantne tehnologije, uključujući kvantno računalstvo i kvantno šifriranje, kako bi se osiguralo da će javna i privatna ulaganja dovesti do opipljivih komercijalnih primjena;

75.poziva Komisiju da provede procjenu postojećih nacionalnih okvira kvantnog izoliranog okruženja i načina na koji se postojeće zakonodavstvo primjenjuje na njih kako bi se spriječila fragmentacija tržišta; pozdravlja najavu Kvantne strategije i Kvantnog akta u Kompasu konkurentnosti Komisije;

76.apelira na Komisiju da osigura donošenje akta o kvantnoj tehnologiji, popraćenog procjenom učinka, kako bi se Europa pozicionirala kao vodeća regija u području kvantne izvrsnosti i inovacija ulaganjem u istraživanje i razvoj te inovacije, mobiliziranjem financijskih sredstava za jačanje europskog kvantnog ekosustava, kapaciteta i proizvodnje te osiguravanjem komercijalizacije vodećih europskih kvantnih istraživanja u Europi; naglašava da bi se trebale ostvariti konkretne tehnološke primjene poticanjem politika kojima se ubrzava tehnološka zrelost i olakšava prijelaz s istraživanja na komercijalni uspjeh;

77.poziva na ciljana ulaganja, industrijsku suradnju i regulatorne okvire kojima se podupire razvoj i širenje kvantnih tehnologija te njihova prihvaćenost na tržištu u ključnim sektorima;

78.poziva na koordiniranu strategiju EU-a za postkvantnu kriptografiju kako bi se podaci zaštitili od budućih kibernetičkih prijetnji;

79.poziva Komisiju da podrži ekosustave za razmjenu podataka specifičnih za određene industrije unutar industrijskih sektora, čime bi se potaknula suradnja i inovacije uz istodobno održavanje suvereniteta nad podacima i osiguravanje usklađenosti s propisima EU-a, kako je navedeno u Aktu o podacima; potiče Komisiju na odlučnu provedbu kako bi se osiguralo da dominantni sudionici na tržištu ne nameću nepoštene uvjete MSP-ovima i srednjim poduzećima pri pristupu podacima i njihovoj razmjeni;

80.smatra da je potrebno osigurati međusobno povezanu infrastrukturu kojom bi se podatkovnim centrima omogućila učinkovita suradnja u skladu sa zajedničkim standardima s vrlo brzom povezivošću, uz istodobno održavanje fleksibilnosti, sigurnosti i prilagodljivosti; smatra da bi taj međusobno povezani sustav pomogao u osiguravanju distribuirane redundancije kako bi podaci i usluge bili dostupni čak i u slučaju kvara u podatkovnom centru;

81.poziva Komisiju da prednost da interoperabilnosti među platformama, čime bi se omogućila neometana integracija podataka među poduzećima i sektorima, u skladu sa zahtjevima Akta o podacima, kojima se propisuju obveze prenosivosti podataka i interoperabilnosti za usluge u oblaku i na rubu mreže; naglašava potrebu za odlučnom provedbom tih odredbi kako bi se spriječila ovisnost o jednom pružatelju usluga i osiguralo da europski industrijski ekosustavi mogu iskoristiti inovacije koje se temelje na podacima bez tehničkih ili ugovornih prepreka;

82.podsjeća na plan Komisije da podatkovne centre učini klimatski neutralnima i vrlo energetski učinkovitima do 2030.; smatra da je potrebno poboljšati integraciju podatkovnih centara s energetskim sustavom, s naglaskom na ponovnoj upotrebi topline i pružanju fleksibilnih usluga za potrebe elektroenergetske mreže; prepoznaje potrebu za poticanjem istraživanja u području hlađenja i energetski učinkovitih procesora, dok bi posebnu pozornost trebalo posvetiti podupiranju podatkovnih centara EU-a; potiče Komisiju da osigura jasnu i dosljednu provedbu postojećih pravnih zahtjeva za operatere podatkovnih centara u cjelokupnom zakonodavstvu EU-a i državama članicama;

83.poziva Komisiju i države članice da povećaju i usmjere se na javna ulaganja i potaknu privatna ulaganja u digitalnu infrastrukturu kako bi se omogućio rast i modernizacija podatkovnih centara;

84.poziva Komisiju da poduzme koordinirane mjere za zaštitu podmorskih kabela, jačanje njihove sigurnosti i kapacitete za popravak; naglašava potrebu za kontinuiranim ulaganjem u izgradnju novih podmorskih kabela kako bi se osigurala redundancija; pozdravlja ulogu EU-a u sufinanciranju takvih projekata kako bi se poboljšala digitalna infrastruktura i povezivost u svim državama članicama; poziva Komisiju da istraži moguće sinergije između održavanja digitalne i energetske podmorske infrastrukture;

85.naglašava važnost poboljšanja kapaciteta za popravak i mehanizama odgovora EU-a i država članica na poremećaje povezane s podmorskim kabelima, koji su ključni za održavanje sigurne i neprekinute komunikacije; naglašava važnost međunarodne suradnje za popravak sabotiranih kabela i olakšavanje potrebnih ulaganja te poziva na uspostavu flote za brzi popravak sa sjedištem u Uniji kako bi se osigurao brz popravak i operativni kontinuitet u slučaju poremećaja; poziva Komisiju da provede procjenu regulatornih mjera kako bi se osigurao pravedan pristup i sigurnost, bez obzira na to je li ta infrastruktura u privatnom ili javnom vlasništvu;

86.pozdravlja donošenje Akcijskog plana za sigurnost kabela, koji će se organizirati oko četiri stupa: prevencija, otkrivanje, odgovor i popravak te odvraćanje; ističe važnost njegove potpune i pravodobne provedbe; u trenutačnom geopolitičkom kontekstu poziva na povećanje ulaganja u tehnologije kako bi se ojačala sigurnost i otpornost podmorske i odobalne infrastrukture;

87.poziva Komisiju da promiče istraživanja i inovacije kako bi se omogućile napredne tehnološke inovacije u području sigurnosti kabela, uključujući sustave ranog upozoravanja i procjene prijetnji koje se temelje na umjetnoj inteligenciji;

88.potiče Komisiju da preispita dostupne instrumente osmišljene za bolje iskorištavanje privatnih ulaganja kako bi se podržali projekti kabela od europskog interesa; poziva Komisiju da projekte podmorskih kabela uvrsti na popis važnih projekata od zajedničkog europskog interesa; uviđa potrebu za racionalizacijom i pojednostavljenjem uvjeta i administrativnih postupaka za važne projekte od zajedničkog europskog interesa;

89.podsjeća na zakonodavni rad obavljen tijekom prethodnog zakonodavnog razdoblja usmjeren na znatno poboljšanje kibernetičke sigurnosti u EU-u; posebno pozdravlja donošenje Akta o kibernetičkoj otpornosti, Akta o kibernetičkoj solidarnosti i Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava;; naglašava potrebu za usklađenom i pravodobnom provedbom i primjenom tih mjera;

90.poziva Komisiju da predstavi izvješće o evaluaciji Akta o kibernetičkoj sigurnosti i da predloži zakonodavni akt za njegovo preispitivanje kako bi se ojačao okvir EU-a za kibernetičku sigurnost, s posebnim naglaskom na međudjelovanju suvereniteta i sigurnosti; nadalje, poziva Komisiju da poboljša zaštitu strateške i kritične infrastrukture i spriječi vanjsko upletanje subjekata koji podliježu izvanteritorijalnom zakonodavstvu te da ubrza postupak donošenja programa kibernetičke sigurnosne certifikacije EU-a; poziva na jačanje mandata Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) proširenjem njezina mandata na koordinaciju odgovora na krizu, nadzor kibernetičke sigurnosne certifikacije za kritičnu infrastrukturu i osiguravanje ujednačene provedbe kibernetičkih sigurnosnih standarda na cijelom jedinstvenom tržištu;

91.naglašava važnost predstojeće europske strategije unutarnje sigurnosti za jačanje kibernetičke sigurnosti i zaštite ključne infrastrukture;

92.sa zabrinutošću napominje da, prema Drugom izvješću o napretku država članica u provedbi paketa instrumenata EU-a za kibernetičku sigurnost 5G mreža, 14 država članica još nije provelo nikakva ograničenja za visokorizične dobavljače, što predstavlja znatne sigurnosne slabosti; poziva na potpunu provedbu paketa instrumenata EU-a za sigurnost 5G mreža kako bi se smanjilo oslanjanje na visokorizične dobavljače; poziva Komisiju da paket instrumenata učini obvezujućim, posebno u pogledu visokorizičnih dobavljača u ključnoj infrastrukturi;

93.primjećuje da za stvarnu tehnološku suverenost EU mora raspolagati održivim komercijalnim alternativama; naglašava da EU mora hitno provesti sveobuhvatan program pojednostavnjenja i smanjenja birokracije kako bi se potaknulo okruženje pogodno za inovacije kojim se mogu poduprijeti konkurentne europske alternative dominantnim globalnim digitalnim akterima; naglašava da prekomjerna administrativna opterećenja, fragmentirani regulatorni okviri, nedovršeno jedinstveno digitalno tržište i pretjerano složeni postupci usklađivanja nerazmjerno utječu na europska novoosnovana poduzeća, brzorastuća poduzeća i MSP-ove jer ograničavaju njihovu sposobnost tržišnog natjecanja na globalnoj razini; potvrđuje da bi se EU trebao usredotočiti na regulatorno pojednostavnjenje i produbljivanje digitalnog jedinstvenog tržišta te osigurati da je zakonodavstvo razmjerno, utemeljeno na inovacijama i da ne koči razvoj europskih tehnoloških rješenja;

94.naglašava da nove zakonodavne prijedloge treba uskladiti s načelima bolje regulative te osigurati da svaku novu mjeru digitalne politike koja utječe na konkurentnost prati procjena učinka, uključujući provjeru konkurentnosti, utjecaja na MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, kojom se ocjenjuje je li određeni zakonodavni instrument nužan i proporcionalan te da ne stvara nepotrebno opterećenje za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća odnosno njegove učinke na konkurentnost, mogućnosti ulaganja i dobrobit potrošača;

95.ističe da pojednostavljenje zakonodavstva EU-a ne smije ugroziti nijedno temeljno pravo ni prava građana i poduzeća, a time ni regulatornu sigurnost; smatra da nijedan prijedlog za pojednostavljenje ne bi trebalo požurivati i predlagati bez odgovarajućeg razmatranja, savjetovanja i procjene učinka;

96.pozdravlja predanost Komisije potpunoj provedbi načela smanjenja opterećenja za poduzeća u zakonodavstvu EU-a; stoga poziva Komisiju da pojača svoje napore s ciljem uklanjanja većih troškova i administrativnih opterećenja za poduzeća u usporedbi s koristima koje bi proizašle iz svih novih regulatornih zahtjeva uvedenih na razini EU-a u istom području politike, kako bi se uklonile prepreke ulasku na tržište i pomoglo europskim tvrtkama da se šire i rastu;

97.poziva Komisiju da osigura dosljedno pojednostavljenje, provedbu i primjenu zakonodavstva EU-a o digitalnim uslugama s pomoću paketa instrumenata za digitalne usluge kojim se pojednostavnjuju definicije i postupci izvješćivanja, procjenjuju načini za ublažavanje obveza izvješćivanja te smanjuje jaz između industrije i vladina sektora;

98.smatra da je potpora poduzećima i inovatorima da ostanu u Europi razvojem EU-a kao privlačnog i prilagodljivog poslovnog okruženja ključna za jačanje tehnološke suverenosti; u tom pogledu naglašava da bi trebalo izbjegavati prekomjerne propise i administrativna opterećenja te da bi pravila EU-a trebala biti jasna, dosljedna, predvidljiva, razmjerna i tehnološki neutralna, čime bi se održalo globalno konkurentno regulatorno okruženje; vjeruje da bi nove metode javne nabave te razvoj regulatornih izoliranih okruženja i testnih platformi također trebali doprinijeti okviru koji pogoduje inovacijama;

99.pozdravlja prijedlog Komisije o 28. pravnom sustavu, prihvaćajući da će jedinstven i usklađen skup pravila na razini EU-a biti prekretnica za digitalna ulaganja i inovacije; smatra da će smanjenje regulatorne rascjepkanosti u 27 nacionalnih pravnih sustava potaknuti privatna ulaganja, smanjiti troškove usklađivanja i ubrzati uvođenje digitalne infrastrukture, proizvoda i usluga sljedeće generacije; potiče Komisiju da osigura da se tim okvirom prije svega rješavaju regulatorne prepreke u digitalnom sektoru, kao što su izdavanje dozvola i prekogranični protok podataka, kako bi se stvorilo istinsko digitalno jedinstveno tržište;

100.potiče Komisiju da stvori jedinstvenu kontaktnu točku radi pojednostavljenja postupka podnošenja zahtjeva za pristup privatnog sektora mehanizmima financiranja EU-a, osiguravajući da privatna poduzeća, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća mogu lakše sudjelovati u programima digitalnih ulaganja;

101.naglašava da će podatkovni centri dodatno opteretiti elektroenergetske mreže, zbog čega je nužno ojačati ih anticipativnim ulaganjima; naglašava da podatkovni centri mogu i pomoći u stabilizaciji mreže fleksibilnošću na strani potražnje; poziva na donošenje mjera za poticanje takvih doprinosa na temelju provedbe revizije reforme europskog tržišta električne energije;

102.poziva Komisiju i države članice da predlože i provedu instrumente kojima se osigurava redovito planiranje sve veće potražnje podatkovnih centara za energijom, čime bi se olakšalo njihovo strateško pozicioniranje u blizini dostupnih izvora energije i na taj način smanjilo oslanjanje na širu mrežnu infrastrukturu;

103.prepoznaje je da su svjetlovodne mreže energetski učinkovitije u usporedbi s tradicionalnim bakrenim mrežama; potvrđuje važnost smanjenja potrošnje energije u prijenosu podataka te osiguravanja dugoročne stabilnosti i učinkovitosti;

104.poziva Komisiju da osigura pouzdanu i dostatnu opskrbu čistom energijom i tehnologijom s nultom stopom emisija kako bi se podupirala digitalna infrastruktura budućnosti;

105.prepoznaje hitnu potrebu za većim brojem kvalificiranih stručnjaka u digitalnim područjima kako bi se ispunili strateški ciljevi EU-a; poziva države članice da razviju nacionalne strategije i poticaje za zadržavanje europskih talenata i privlačenje najboljih svjetskih digitalnih stručnjaka, čime bi se ojačali inovacijski kapaciteti i tehnološko vodstvo EU-a;

106.naglašava važnost popunjavanja nedostatka digitalnih vještina i vještina u području STEM-a kako bi se poboljšala tehnološka otpornost, inovacijski kapaciteti i otvorena strateška autonomija; poziva države članice da povećaju ulaganja u digitalno obrazovanje, usavršavanje i prekvalifikaciju, posebno u područjima ključnima za zelenu i digitalnu tranziciju; podržava davanje prednosti ulaganjima kojima se rješava problem nedostatka digitalnih vještina, posebno u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, analize podataka i čistih tehnologija, kako bi se poduprle inovacije i tehnološka suverenost;

107.poziva na koordinirane strategije na nacionalnoj razini kako bi se poboljšao pristup visokokvalitetnom obrazovanju u području STEM-a, promicalo cjeloživotno učenje i privukli talenti u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i povezana područja; potiče partnerstva između javnih ustanova, industrije i pružatelja obrazovnih usluga kako bi se osigurala usklađenost kurikuluma i promjenjivih potreba tržišta;

108.poziva na pojačane napore za poboljšanje digitalne pismenosti i vještina u svim demografskim skupinama, s naglaskom na ranom obrazovanju u području STEM-a, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te cjeloživotnom učenju u digitalnim tehnologijama; preporučuje usklađivanje nacionalnih strategija obrazovanja i osposobljavanja s ciljem digitalnog desetljeća EU-a da 80 % stanovništva do 2030. stekne osnovne digitalne vještine, s naglaskom na rodno uključive politike kako bi se povećalo sudjelovanje žena u područjima informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i STEM-a; poziva institucije EU-a da poduzmu konkretne korake kako bi ispunile obveze iz Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće, kako unutar okvira EU-a tako i u okviru suradnje Unije s trećim zemljama;

109.podržava uspostavu zajedničkog okvira EU-a za certifikaciju digitalnih i tehničkih vještina kako bi se poboljšalo priznavanje i prenosivost kvalifikacija među državama članicama;

110.potiče Europsku investicijsku banku i nacionalne razvojne institucije da podupru zadržavanje talenata u području digitalnih usluga zajedničkim ulaganjem u europska novoosnovana poduzeća za komercijalizaciju tehnoloških i znanstvenih inovacija, osiguravajući da inovacije koje financira EU ostanu unutar regije i doprinose tehnološkoj suverenosti Europe;

111.uviđa važnost premošćivanja jaza između istraživanja i komercijalizacije, potiče Komisiju da poboljša valorizaciju inovacija u EU-u;

112.vjeruje da je sposobnost Europe da istraživanje pretvori u rješenja spremna za tržište ključna za izgradnju potrebnih kapaciteta i smanjenje oslanjanja na neeuropske tehnologije;

113.naglašava da je potrebno strateški dodijeliti financijska sredstva kako bi se ubrzao razvoj i uvođenje na tržište rješenja kojima se jača tehnološka otpornost Europe i potiču inovacije; naglašava važnost agilnije strukture financiranja temeljene na izvrsnosti, posebno u poboljšanju primjene istraživanja u industrijske svrhe; poziva na povećanje ulaganja u istraživanje i inovacije kako bi se ojačali znanje i tehnološke sposobnosti Europe te ustraje u tome da se financiranje istraživanja, razvoja i inovacija EU-a temelji na otvorenom tržišnom natjecanju i izvrsnosti;

114.ističe potrebu za politikama kojima se podupiru industrijske inovacije, uključujući ciljana ulaganja u ključne strateške tehnologije u kojima Europa može predvoditi na globalnoj razini, kao što je kvantno računalstvo, kako bi se izgradio inovacijski ekosustav;

115.smatra da su privatna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije od iznimne važnosti i poziva EU da osmisli poticaje kojima će se učinkovito iskoristiti privatno financiranje za razvoj ključnih tehnologija, među ostalim putem javno-privatnih partnerstava;

116.naglašava da su hitno potrebni jači poticaji za mobilizaciju kapitala privatnog sektora za inovacije temeljene na tehnologiji; potiče države članice da uvedu ciljane fiskalne poticaje, regulatorna pojednostavnjenja i instrumente za podjelu rizika namijenjene privlačenju privatnog vlasničkog kapitala u tehnološki i digitalni sektor; ističe da treba pojednostaviti prekogranične tokove kapitala unutar jedinstvenog tržišta kako bi se inovativnim europskim novoosnovanim poduzećima olakšao pristup financiranju.

117.čvrsto vjeruje da je promicanje interoperabilnosti i standarda EU-a ključno za poticanje konkurentnosti u tehnološkom sektoru jer se time osigurava da proizvodi mogu biti povezani i međusobno funkcionirati, čime se potiču inovacije i otvorena tržišta; podsjeća da i interoperabilnost i zajednički tehnološki standardi utiru put funkcioniranju jedinstvenog tržišta;

118.naglašava da Komisija mora povećati svoj angažman u okviru postojećih globalnih normizacijskih struktura i usredotočiti se na međunarodno prihvaćanje europskih normi pristupom odozdo prema gore, izbjegavajući centralizaciju;

119.pozdravlja predanost EU-a pregovorima o sveobuhvatnim sporazumima o digitalnoj trgovini kojima se olakšava siguran i konkurentan razvoj digitalne infrastrukture u partnerskim zemljama; potiče Komisiju da poveća napore u pregovorima o sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s dodatnim partnerskim zemljama;

120.poziva Komisiju da ubrza tehničku suradnju u multilateralnim forumima kao što su G7, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) kako bi se razvili globalni standardi za digitalno upravljanje, regulaciju umjetne inteligencije, prekogranični protok podataka i nove tehnologije;

121.potiče Komisiju da ostvari napredak u pregovorima o trajnom rješenju u pogledu moratorija WTO-a na e-trgovinu kako bi se spriječilo uvođenje digitalnih tarifa, čime bi se osiguralo da međunarodna digitalna trgovina ostane otvorena, predvidljiva i poticajna za inovacije;

122.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.