1.podsjeća da se u članku 127. UFEU-a navodi da je „glavni cilj Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) održati stabilnost cijena. Ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, ESSB podržava opće ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije utvrđenih člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji. ESSB djeluje u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli resursa te u skladu s načelima određenima člankom 119.”;

2.ističe da je statutarna neovisnost ESB-a, kako je utvrđeno u Ugovorima, preduvjet na temelju kojeg ESB može ostvariti svoj mandat održavanja stabilnosti cijena;

3.ističe da ESB polaže račune Parlamentu; naglašava da ESB mora donositi odluke bez političkog uplitanja kako bi ispunio svoj mandat; napominje da bi središnje banke trebale biti neovisne, ali ne i izolirane;

4.napominje da je transparentnost važna za jamčenje odgovornosti i da su potrebni pouzdan institucionalni koncept i mehanizmi odgovornosti; u tom smislu pozdravlja sporazume u obliku razmjene pisama između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o strukturiranju interakcije u području središnjeg bankarstva;

5.poziva ESB da uloži napore u unapređenje instrumenata kojima se poboljšava transparentnost, kao što su referentne vrijednosti, uvid u njegove pretpostavke temeljene na modelima i procjene kretanja inflacije koje vrši Upravno vijeće;

6.pozdravlja neovisnost ESB-a, kako je utvrđena u članku 130. UFEU-a; naglašava da neovisnost zahtijeva da djelovanje ESB-a ostane apolitično;

7.podržava izjavu o solidarnosti s američkim Sustavom federalnih rezervi koju su ESB i druge središnje banke diljem svijeta podnijele, u kojoj se naglašava važnost očuvanja neovisnosti središnje banke, uz potpuno poštovanje vladavine prava i demokratske odgovornosti;

8.ističe da je glavni cilj ESB-a održavanje stabilnosti cijena, što je jedan od potrebnih uvjeta za rast, konkurentnost i gospodarsku stabilnost u Uniji;

9.izražava zabrinutost zbog visoke stope inflacije u godinama nakon pandemije bolesti COVID-19, izazvane šokovima na strani ponude; napominje da bi pravodoban povratak na stabilnost cijena u tom razdoblju bio opravdan odlukama ESB-a; poziva ESB da u svojem godišnjem izvješću temeljito analizira uzroke tih visokih stopa inflacije i izda niz preporuka za politike kako bi se iz svih budućih inflacijskih kriza izveli ispravni zaključci;

10.pozdravlja smanjenje inflacije u odnosu na stope u razdoblju 2022. – 2023. i nedavnu stabilizaciju inflacije; napominje da je ESB smanjio kamatnu stopu na depozite za 200 baznih bodova između lipnja 2024. i lipnja 2025.; prima na znanje kontinuirani rizik od ponovnog porasta inflacije; naglašava da bi daljnji koraci prema ublažavanju monetarne politike trebali biti razboriti, temeljeni na podacima i vođeni stabilnošću cijena;

11.izražava zabrinutost zbog visokih troškova života, s obzirom na to da su cijene hrane i energije u Europi porasle od pandemije bolesti COVID-19; napominje da je cijena obroka u europodručju 2025. bila u prosjeku za trećinu viša nego prije pandemije Blog Europske središnje banke, „When groceries bite, the role of food prices for inflation in the euro area“ (Kad namirnice poskupe – uloga cijena hrane u inflaciji u europodručju), 25. rujna 2025. te da je to posebno utjecalo na kućanstva s niskim prihodima;

12.posebno ističe potencijalno narušavajući učinak geopolitičke nesigurnosti, rizika za energetsku sigurnost i poremećaja u trgovini na kretanja cijena;

13.poziva ESB da procjenjuje prikladnost svojeg simetričnog cilja, uzimajući u obzir i kvalitativne faktore; prima na znanje procjenu strategije monetarne politike za 2025. i potiče ESB da periodično provodi takve procjene;

14.naglašava da su ESB-ovi programi kupnje nekonvencionalni alati monetarne politike koji imaju nuspojave; posebno napominje da programi kupnje imovine mogu iskriviti cjenovne signale; napominje da je ESB tek vrlo postupno počeo smanjivati svoju bilancu; podržava ESB u daljnjem smanjenju njegove izravne uloge u kupnji vrijednosnih papira; potiče ESB da postupno ukine svoje programe kupnje državnih obveznica; žali zbog učinka fiskalnog položaja na ispunjavanje primarnog mandata ESB-a;

15.žali zbog toga što su programi kratkoročnog kreditiranja ESB-a u velikoj mjeri zamijenili privatno međubankovno tržište financiranja od financijske krize 2008.; poziva ESB da bankama ne isplaćuje kamatne stope na depozite koje su iznad tržišnih stopa jer je to u suprotnosti s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem i da ukloni sve prepreke koje ometaju oporavak kratkoročnih neosiguranih međubankovnih tržišta;

16.ističe da je važno zajamčiti visoke standarde kad je riječ o zahtjevima kvalitete koji se odnose na kolaterale u ugovorima o pozajmljivanju s ESB-om; prepoznaje da se standardi za kolaterale mogu koristiti kao alat za transmisiju monetarne politike;

17.podržava ESB u njegovim naporima da u svrhu reprezentativnosti i usporedivosti među zemljama europodručja u svoje praćenje indeksa cijena uključi stambene objekte u kojima stanuju vlasnici, ovisno o usklađenom, metodološki pouzdanom pristupu;

18.primjećuje da ESB, u skladu s člankom 127. stavkom 1. UFEU-a, mora podržavati opće ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije utvrđenih člankom 3. UEU-a sve dok je njegova predanost stabilnosti cijena nepromijenjena;

19.podsjeća da je Eurosustav izgrađen na načelu monetarne dominacije;

20.ističe, u kontekstu ekonomske i monetarne unije i okvira gospodarskog upravljanja EU-a, važnost zdravih i održivih javnih financija u suočavanju s okruženjem visokih kamatnih stopa, dopunjavanju napora ESB-a da zadrži nisku inflaciju, održavanju stabilnog gospodarstva i održavanju otpornosti na buduće gospodarske i financijske šokove;

21.prima na znanje različita salda u sustavu TARGET2 koja proizlaze iz prekograničnih transakcija; prima na znanje potencijalne rizike da salda u sustavu TARGET2 postanu strukturna i predlaže da se uzmu u obzir nemonetarne prilagodbe politike;

22.ističe da bi ESB trebao razmatrati samo potencijalne učinke klimatskih promjena sa stajališta stabilnosti cijena te u okviru svojeg mandata;

23.konstatira da je koncept tržišne neutralnosti povezan s načelom „otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem”; poziva ESB da se, poštujući svoju neovisnost, pozabavi nefunkcioniranjem tržišta i osigura učinkovitu raspodjelu resursa u dugoročnom razdoblju, istodobno zadržavajući najvišu moguću razinu apolitičnosti i poštujući načelo neutralnosti tržišta; ističe da se takve odluke ne smiju donositi nauštrb postizanja mandata ESB-a;

24.konstatira da monetarne politike ESB-a usmjerene na ispunjavanje njegove glavne zadaće podliježu procjeni proporcionalnosti;

25.podsjeća da je ravnopravan pristup platnim uslugama ključan za sudjelovanje u gospodarskom životu; ističe da bi sve veća digitalizacija plaćanja, ako se prepusti isključivo privatnim akterima i akterima izvan EU-a, mogla rezultirati novim oblicima isključivanja i za korisnike i za trgovce; naglašava da bi digitalni euro na internetu i bez interneta trebao doprinijeti zaštiti univerzalnog pristupa plaćanjima i širokom prihvaćanju od strane trgovaca diljem EU-a, uz potpuno poštovanje standarda privatnosti i zaštite podataka;

26.pozdravlja tekuće rasprave o digitalnom euru; naglašava da je, u kontekstu povećane geopolitičke nesigurnosti i prekomjerne ovisnosti o platnim infrastrukturama izvan EU-a, uvođenje digitalnog eura, osmišljenog kao dopuna gotovinskim i privatnim bankarskim uslugama, ključno za jačanje monetarne suverenosti EU-a, smanjenje fragmentacije plaćanja malih vrijednosti i pružanje potpore integritetu i otpornosti jedinstvenog tržišta;

27.pozdravlja tekuće kratkoročne (Pontes) i dugoročne (Appia) projekte u području tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija za veleprodajnu namiru u novcu središnje banke;

28.naglašava da je važno zadržati ulogu gotovine; prima na znanje aktualne rasprave o prijedlogu o zakonskom sredstvu plaćanja;

29.poziva ESB da pojača praćenje kriptoimovine, kao što su stabilne kriptovalute;

30.podržava ESB u njegovim naporima da vodi računa o međunarodnoj ulozi eura, među ostalim s pomoću dostatnih valutnih zamjena i linija za repo ugovore;

31.pozdravlja Republiku Bugarsku koja od 1. siječnja 2026. postaje 21. članica europodručja;

32.izražava zabrinutost zbog privremenog prekida rada sustava ESB-a za bruto namiru u stvarnom vremenu T2 i T2S u veljači 2025.; poziva ESB da pomno prati i osigura pravilno funkcioniranje sustava za namiru;

33.izražava zabrinutost zbog uzastopnih gubitaka koje je ESB pretrpio 2023. i 2024. zbog kamatnog rizika; napominje da ti gubici nisu ugrozili operativnu sposobnost Eurosustava za provođenje monetarne politike;

34.podržava ulogu ESB-a u promicanju financijske stabilnosti u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i funkciju ESB-a kao zajmodavca u krajnjoj nuždi solventnih institucija, na temelju dobrog kolaterala i po odvraćajućim stopama, kako bi se zaštitila likvidnost i povjerenje tijekom kriza;

35.podržava napore ESB-a da poboljša financijsku pismenost u EU-u;

36.pozdravlja predanost ESB-a naporima za pojednostavnjenje, primjerice osnivanjem radne skupine ESB-a na visokoj razini za pojednostavnjenje; ističe potrebu za visokim stupnjem ambicije u radu i daljnjem postupanju radne skupine te pozdravlja detaljne rasprave ESB-a s Parlamentom;

37.poziva ESB da potiče otvoren i konstruktivan interni dijalog; poziva na daljnje poboljšanje okvira za predstavljanje zaposlenika i internog okvira ESB-a za prijavljivanje nepravilnosti;

38.ponavlja da bi kandidature za Izvršni odbor ESB-a trebale biti rodno uravnotežene, utemeljene na kriterijima zasluga i sposobnosti, s popisima kandidata koji su ušli u uži izbor podnesenima Parlamentu, te da bi osobe svih rodova trebale imati jednake mogućnosti da budu guverneri svojih nacionalnih središnjih banaka;

39.poziva ESSB da nastavi i ojača svoje dijaloge s nacionalnim parlamentima, za koje smatra da bi ojačali legitimnost i politike ESSB-a;

40.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.