1.ističe da su partnerstva u području sigurnosti i obrane ključna za djelotvoran odgovor Europe na nove prijetnje, kao i za podržavanje ambicije EU-a u kontekstu jačanja njegove uloge globalnog strateškog aktera; ističe da su takva partnerstva, koja su uzajamno korisna te imaju jasan strateški fokus i ciljeve, ključna za EU kako bi postao suvereniji, odgovorniji za vlastitu obranu i bolje opremljen za samostalno i koordinirano djelovanje i suočavanje s neposrednim i budućim izazovima i prijetnjama uz pristup od 360°; navodi da su ta partnerstva nužna, a ne fakultativna za EU; naglašava da bi predmetna partnerstva trebala ojačati stratešku autonomiju EU-a i ostati potpuno posvećena multilateralnoj suradnji, održavati komplementarnost s NATO-om te ojačati sposobnost EU-a da zajedno s partnerima sličnih stavova djeluje u cilju postizanja mira, stabilnosti i kolektivne sigurnosti;

2. napominje da je trenutačno sigurnosno stanje EU-a na najkritičnijoj razini od Drugog svjetskog rata te da se Unija suočava s velikim izazovima kao što su jačanje njezinih vojnih sposobnosti i infrastrukture kibernetičke sigurnosti, borba protiv hibridnih prijetnji, suzbijanje terorizma i zaštita kritične infrastrukture; naglašava da neoimperijalne težnje i revizionistički stav Rusije predstavljaju najznačajniju prijetnju sigurnosti EU-a te ističe hitnost jačanja obrambenih i odvraćajućih sposobnosti Unije; u tom kontekstu podsjeća na sve veće sigurnosne posljedice klimatskih promjena i uništavanja okoliša za kritičnu infrastrukturu, energetske sustave i pripravnost na krizu;

3.ističe da je ruska ratna agresija na Ukrajinu poslužila kao pouka Europi da više prioritizira sigurnost i obranu i ulaže u njih; ističe da Rusija nastavlja s agresijom na europskom kontinentu, među ostalim uz potporu svojih pomagača, kao što su režimi u Iranu, Sjevernoj Koreji i Bjelarusu; prima na znanje zlonamjerne aktivnosti naših strateških konkurenata i sustavno hibridno ratovanje koje vode razni državni i nedržavni akteri, što predstavlja prijetnju europskoj sigurnosti i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima; naglašava posebne sigurnosne probleme država članica EU-a na istočnim granicama, koje se suočavaju s izravnim prijetnjama ruske agresije i hibridnog ratovanja; naglašava da je potrebno preispitati nastavak gospodarske suradnje između EU-a i Kine s obzirom na kinesku podršku ruskom ratnom gospodarstvu kako bi se, među ostalim mjerama, ojačala gospodarska otpornost EU-a smanjenjem rizika; ističe da EU mora reagirati na stratešku konkurenciju iz Kine koja je ključni facilitator i pobornik ruske ratne agresije, kao i na prelijevanje sukoba koji se odvijaju na Bliskom istoku i u Africi, uz istodobno rješavanje zajedničkih globalnih prijetnji i izazova;

4.naglašava da se EU u okviru Strateškog kompasa obvezuje na koherentniju, dosljedniju i sveobuhvatniju suradnju sa svojim partnerima te na izgradnju uzajamno korisnih prilagođenih partnerstava koja se temelje na zajedničkim vrijednostima i interesima; naglašava važnost interoperabilnosti, zajedničke obuke i inovacija u obrambenoj industriji unutar tih partnerstava, posebno putem inicijativa kao što su Program za europsku obrambenu industriju i instrument SAFE;

5.ističe činjenicu da se EU i njegove države članice i dalje snažno zalažu za međunarodni poredak utemeljen na pravilima, koji se zasniva na poštovanju međunarodnog prava, načelima Povelje UN-a te vrijednostima demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, kako je utvrđeno u UEU-u; naglašava da ta predanost čini temelj vanjskog djelovanja EU-a i njegovih napora u kontekstu promicanja mira, stabilnosti, multilateralizma i blagostanja diljem svijeta; naglašava da bi partnerstva u području sigurnosti i obrane trebala uključivati sprječavanje sukoba, klimatsku sigurnost i održivost kao međusektorske prioritete;

6.zalaže se za redovito ažuriranje Strateškog kompasa kako bi strateška vizija i zajednički ciljevi EU-a uvijek bili usklađeni s najnovijim geopolitičkim, društvenim i tehnološkim razvojem; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da uključe planiranje otpornosti u inicijative u području sigurnosti, uključujući kritičnu infrastrukturu, lance opskrbe i energetsku neovisnost;

7.ističe pojačano strateško partnerstvo s NATO-om, koje uključuje strukturirane dijaloge i pojačanu operativnu i sektorsku suradnju, posebno u područjima kao što su vojna mobilnost, pomorska sigurnost te obrambena industrija i razvoj sposobnosti, koji se uglavnom provode putem zajedničkih vježbi i suradnje osoblja, čime se jača europski stup NATO-a; naglašava da ta suradnja mora i dalje imati funkciju međusobnog jačanja te biti utemeljena na povjerenju, transparentnosti i poštovanju autonomije u donošenju odluka obiju organizacija; naglašava da su demokratska odgovornost i parlamentarni nadzor ključni kako bi se osiguralo da takva suradnja jača europsku i transatlantsku sigurnost; naglašava da su 23 od 27 država članica EU-a članice NATO-a i smatra da bi suradnju s europskim članicama NATO-a koje nisu članice EU-a trebalo ponovno potvrditi istraživanjem mogućnosti jačanja tih partnerstava;

8. ističe da je NATO najuspješniji vojni i politički savez u modernoj povijesti, koji više od sedam desetljeća svojim članicama osigurava kolektivnu obranu, stabilnost i sigurnost; ističe da EU i NATO zajedno predstavljaju više od milijardu građana i obuhvaćaju neka od najvećih svjetskih gospodarstava te čine zajednicu koju ujedinjuju zajedničke demokratske vrijednosti i sigurnosni interesi; naglašava važnost institucionalizacije tog dijaloga putem redovitih savjetovanja između EU-a i NATO-a na ministarskoj razini, zajedničke izrade strateških predviđanja i koordiniranog planiranja odgovora na krize, uz istovremeno osiguravanje da politička koordinacija ide ukorak s operativnom suradnjom;

9.ističe da je odnos EU-a s NATO-om prioritet i da ga treba nastaviti razvijati, posebno povećanom razmjenom informacija i obavještajnih podataka; naglašava da je suradnja EU-a i NATO-a ključna za odvraćanje, zaštitu kritične infrastrukture, vojnu mobilnost, energetske mreže, digitalne komunikacije, kibernetički, svemirski i obrambeni ekosustav te društvenu i demokratsku otpornost; poziva na potpunu provedbu zajedničkih izjava EU-a i NATO-a; nadalje, poziva države članice koje su i članice NATO-a da povećaju svoju predanost NATO-u;

10.naglašava da je NATO i dalje ključan kolektivni transatlantski obrambeni savez, pri čemu EU i NATO imaju komplementarne, usklađene i uzajamno osnažujuće uloge kako bi se zajamčila sigurnost u Europi i poboljšala međunarodna sigurnost, te potiče blisku suradnju i međusobno korisno partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama u tom području; naglašava da će snažniji i sposobniji EU u području sigurnosti i obrane pozitivno doprinijeti globalnoj i transatlantskoj sigurnosti; naglašava potrebu za snažnim obrambenim stupom EU-a u okviru NATO-a koji je sposoban djelovati autonomno, ali i nadopunjavati NATO, čime se jača transatlantsko partnerstvo i pružaju potrebna sigurnosna jamstva EU-u, njegovim državama članicama i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima; istodobno ističe da europska obrana mora biti samostalna i imati dovoljno snažnu sposobnost odvraćanja; upozorava na rizike koje predstavlja preusmjeravanje prioriteta u kontekstu američke vanjske politike, koje bi se moglo pretočiti u smanjenje obveza u području sigurnosti koje SAD ima prema Europi; stoga naglašava da EU treba razviti vlastite kapacitete planiranja i operativne kapacitete;

11.naglašava da jačanje europske sigurnosti ovisi o sposobnosti država članica da se opreme interoperabilnim vojnim instrumentima, koji su razvijeni zajednički u okviru europske obrambene industrije, kako bi se osigurao brz i djelotvoran odgovor na svaku prijetnju teritorijalnom integritetu i suverenitetu država članica EU-a; u tom kontekstu naglašava da se vojne sposobnosti moraju utvrditi u sinergiji s postupkom obrambenog planiranja NATO-a i u skladu s načelom jedinstvenog skupa snaga; napominje da EU ima ključnu ulogu u regulatornom okviru i ulaganjima usmjerenim na podupiranje industrijske konkurentnosti, tehnološkog razvoja i logistike europske obrane; naglašava da standardizacija ostaje ključni stup suradnje između EU-a i NATO-a kako bi se zajamčila interoperabilnost, komplementarnost napora i učinkovita upotreba sredstava te izbjeglo nepotrebno dupliciranje; poziva Komisiju i države članice da pojednostave i usklade propise koji se odnose na proizvodnju, certificiranje, prijenos, vojnu mobilnost i održavanje obrambenih materijala i sustava kako bi se izgradio konkurentan, otporan i integriran europski industrijski lanac opskrbe sposoban osigurati veću operativnu pripravnost te potpunu i učinkovitu interoperabilnost između EU-a i NATO-a;

12.ističe ulogu NATO-a kao globalnog aktera i pouzdanog partnera u naporima za neširenje oružja za masovno uništenje, kao što su nuklearno, kemijsko, biološko i radiološko oružje, te u borbi protiv globalnog terorizma;

13.pozdravlja činjenicu da se EU pozicionira kao pouzdan globalni sigurnosni partner jačanjem svojeg ZSOP-a, među ostalim putem uzajamno korisnih partnerstava u području sigurnosti i obrane te dubljih bilateralnih i multilateralnih dijaloga; napominje da su partnerstva u području sigurnosti i obrane dosad uspostavljena s osam zemalja, dok ih je još nekoliko u pripremi, uključujući partnerstvo s Islandom; poziva na to da se u ta partnerstva uključi strukturirana industrijska suradnja usmjerena na povećanje proizvodnih kapaciteta u EU-u za ključna sredstva za obrambenu proizvodnju u kontekstu jačanja europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB);

14.smatra da okvir partnerstava u području sigurnosti i obrane daje novi poticaj tekućim dijalozima o sigurnosti i obrani, kao i praktičnoj suradnji; naglašava da je važno ostvariti konkretne rezultate i doseći ključne faze u skladu s dogovorenim ciljnim datumima; ističe potrebu za praćenjem rezultata, bilateralnim revizijama i dijalogom o percepciji prijetnji u više domena i zajedničkim interesima, koji su ključni za provedbu partnerstava; naglašava važnost osiguravanja, putem partnerstava u području sigurnosti i obrane, pouzdane opskrbe kritičnim sirovinama koje su nužne za europsku obranu; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Parlamentu redovito podnosi procjenu statusa provedbe partnerstava u području sigurnosti i obrane;

15.naglašava da partnerstva u području sigurnosti i obrane obuhvaćaju suradnju s misijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) s obzirom na to da su namijenjena stvaranju sinergija, poboljšanju interoperabilnosti i koordinacije te jačanju ukupnih sigurnosnih i obrambenih kapaciteta EU-a;

16.ističe stratešku važnost i potrebu za prioritizacijom partnerstava u području sigurnosti i obrane potpisanih s Norveškom, Ujedinjenom Kraljevinom i Kanadom, koje su članice NATO-a i ključni obrambeni partneri EU-a; potiče produbljivanje tih partnerstava, među ostalim u području obrambene industrije, kibernetičkih i hibridnih prijetnji te pomorske sigurnosti i u izgradnji zajedničkih vojnih kapaciteta i poticanju bliže suradnje; naglašava da bi u okviru industrijske suradnje prednost trebalo dati projektima koji doprinose strateškoj autonomiji i otpornosti, osiguravajući pritom uravnoteženu geografsku raspodjelu ulaganja među državama članicama, s posebnim fokusom na istočnim granicama; potiče EU da sklopi slične sporazume i s drugim partnerima sličnih stavova, uključujući one koji nisu članovi NATO-a;

17.ističe da je odnos EU-a i SAD-a i dalje okosnica europske sigurnosti i obrane; naglašava da je važno razmotriti uspostavu formaliziranog partnerstva u području sigurnosti i obrane sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje bi bilo u skladu s interesima i vrijednostima EU-a te kojim bi se promicao međunarodni poredak utemeljen na pravilima; ističe potrebu za stalnim dijalogom i suradnjom u pogledu percepcija prijetnji; ponavlja da je naše partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama od strateške važnosti i poziva na produbljivanje te suradnje na uzajamno koristan način te na razmatranje mogućnosti za optimalnu suradnju među obrambenim industrijama;

18.naglašava da, ako Ukrajina nije sigurna, ni Europa ne može biti sigurna; naglašava da je važno razmotriti uspostavu formaliziranog partnerstva u području sigurnosti i obrane s Ukrajinom; potvrđuje da je Ukrajina jedan od prioritetnih strateških partnera EU-a dok se priprema za pristupanje Uniji; ponavlja da će EU pružati kontinuiranu i održivu potporu koristeći se svim nužnim sredstvima kako bi se što prije osigurala pobjeda Ukrajine; ustraje u tome da EU mora doprinijeti čvrstim i pravno utemeljenim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi se spriječila daljnja ruska agresija; naglašava da je bliža suradnja između sektora obrambene industrije Ukrajine i EU-a prioritet, uključujući usklađivanje s europskim standardima i transparentnost; naglašava važnost partnerstava EU-a i zajedničke obveze Europske unije i Ukrajine, koje se sastoje od devet točaka, u koordinaciji pomoći Ukrajini; ponavlja svoj poziv na hitnu upotrebu zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini, u skladu s međunarodnim pravom; naglašava važnost sustavnog oslanjanja na spoznaje stečene na temelju operativnog iskustva Ukrajine, posebno u području bespilotnih letjelica / sustava bespilotnih zrakoplova i elektroničkog ratovanja;

19.poziva države članice da aktivno surađuju s Ukrajinom i s njom uspostave sinergije, posebno u području protuzračne i proturaketne obrane te ratovanja koje uključuje bespilotne letjelice i sustave za borbu protiv njih, prepoznajući revolucionarnu operativnu stručnost i napredne sposobnosti te zemlje, te da tako ojačaju obrambene sposobnosti EU-a i Ukrajine;

20.pohvaljuje sklapanje partnerstva u području sigurnosti i obrane između EU-a i Moldove 21. svibnja 2024. s naglaskom na suzbijanju hibridnih prijetnji;

21.naglašava stratešku važnost partnerstava EU-a sa zemljama u indopacifičkoj regiji, kao što su Japan i Republika Koreja te Indija, koje su već potpisale partnerstva u području sigurnosti i obrane, te potiče brzo zaključenje pregovora s Australijom i istraživanje daljnjih partnerstava s drugim zemljama u regiji, posebno Novim Zelandom; naglašava da su euroatlantski i indopacifički sigurnosni izazovi usko povezani; ističe potrebu za produbljivanjem suradnje u području sigurnosti i obrane s Tajvanom;

22.naglašava da je potrebno razmotriti pojačanu suradnju na različitim razinama i u raznim formatima u području energetske sigurnosti, povezanosti i zaštite kritične infrastrukture sa zemljama Kavkaza i središnje Azije; primjećuje stratešku važnost tih regija za diversifikaciju opskrbe energijom, razvoj sigurnih prometnih koridora i jačanje cjelokupne otpornosti Europe;

23.ističe stratešku važnost regije Crnog mora za europsku sigurnost; poziva na pojačanu suradnju u području sigurnosti i obrane s partnerima sličnih stavova iz regije Crnog mora i na razvoj sveobuhvatne strategije EU-a za sigurnost na Crnome moru; podržava povećana ulaganja EU-a u pomorske kapacitete na Crnome moru, obranu obale i informiranost o pomorskom području;

24.poziva države članice i ESVD da razmotre uspostavu dodatnih partnerstava u području sigurnosti i obrane, na temelju jasnih i uzajamno korisnih obveza, s drugim partnerima sličnih stavova koji dijele naše vrijednosti i predani su održavanju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima;

25.naglašava važnost uspostavljanja strukturiranih partnerstava u području sigurnosti i obrane sa zemljama zapadnog Balkana, posebno Bosnom i Hercegovinom, u cilju poboljšanja regionalne stabilnosti, suzbijanja hibridnih prijetnji i jačanja sigurnosne strukture Europe u neposrednom susjedstvu EU-a; naglašava da bi se takva partnerstva trebala temeljiti na postojećem angažmanu ZSOP-a u regiji, uključujući operaciju EUFOR ALTHEA, političke i sigurnosne dijaloge te zajedničko sudjelovanje u misijama EU-a, uz istovremeno osiguravanje strateški usmjerenijeg i dugoročnijeg okvira za suradnju u područjima kao što su kibernetička otpornost, suzbijanje dezinformacija i izgradnja obrambenih kapaciteta;

26.ističe važnost strateškog partnerstva EU-a i UN-a u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama; pozdravlja nove prioritete strateškog partnerstva EU-a i UN-a za razdoblje 2025. – 2028. i naglašava potrebu za većom usklađenošću i djelotvornošću misija i operacija EU-a i UN-a, među ostalim na temelju postupaka zajedničkog planiranja i stečenih iskustava; poziva na punu provedbu i sustavnu integraciju Programa o ženama, miru i sigurnosti, u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325, posebno u pogledu zaštite civila, punog, ravnopravnog i smislenog sudjelovanja žena u mirovnim procesima te sprječavanja seksualnog nasilja povezanog sa sukobima; poziva na reformu funkcioniranja UN-a kako bi se osiguralo da misije i operacije budu učinkovite i postignu željeni učinak;

27.napominje da EU i Afrička unija održavaju strateško partnerstvo, posebno u području mira i sigurnosti; naglašava potrebu za produbljivanjem strateških partnerstava s drugim regionalnim organizacijama, uključujući Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju, Udruženje država jugoistočne Azije, Ligu arapskih država, Vijeće za suradnju u Zaljevu i Organizaciju američkih država, u područjima od zajedničkog interesa putem zajedničkih inicijativa, dijaloga i povećanog diplomatskog djelovanja; ističe važnost suradnje s partnerima iz Latinske Amerike kad je riječ o rješavanju problema međunarodnog organiziranog kriminala, transnacionalne trgovine ljudima, hibridnih prijetnji i pomorske sigurnosti, kao i o promicanju demokratske otpornosti i regionalne stabilnosti;

28.poziva na jačanje operativne dimenzije suradnje EU-a u području sigurnosti i obrane s partnerima sličnih stavova i drugim partnerima u južnom susjedstvu, posebno na Mediteranu, s naglaskom na pomorskoj sigurnosti, suzbijanju terorizma, upravljanju granicama i zaštiti kritične infrastrukture, te nadovezujući se na obveze utvrđene Paktom za Mediteran radi produbljivanja sigurnosne suradnje s mediteranskim partnerima; naglašava da nestabilnost u regiji izravno utječe na unutarnju sigurnost EU-a te stoga iziskuje strateški usmjereniji i koordiniraniji odgovor;

29.naglašava da integrirani pristup EU-a ZSOP-u uključuje pravne okvire za sudjelovanje trećih zemalja i regionalnih organizacija u misijama i operacijama ZSOP-a; naglašava da se ti partneri moraju pridržavati naših vrijednosti i dijeliti naše interese; potiče Komisiju i ESVD da dodatno pojednostave administrativne postupke kako bi se osiguralo brže i fleksibilnije sudjelovanje partnera sličnih stavova, posebno u misijama osposobljavanja, misijama za izgradnju kapaciteta i misijama za odgovor na krizu;

30.ističe stratešku ulogu Europskog instrumenta mirovne pomoći kao ključnog instrumenta za jačanje vojnih i obrambenih kapaciteta, podupiranje vojnih aspekata mirovnih operacija i osiguravanje opreme oružanim snagama partnera EU-a; poziva na potpunu transparentnost i demokratski nadzor nad tim instrumentom;

31.žali zbog toga što mađarska vlada trenutačno ometa upotrebu tog instrumenta za pomoć Ukrajini, među ostalim pravnim postupcima pred Općim sudom, kao i kontinuiranom blokadom potpore iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za Armeniju; potiče države članice da aktivno vrše pritisak na mađarsku vladu kako bi okončale njezinu neodgovornu blokadu Europskog instrumenta mirovne pomoći; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da pronađe alternativna rješenja za prevladavanje te situacije;

32.pozdravlja jačanje mreže vojnih savjetnika ESVD-a u delegacijama EU-a, čime se jačaju odnosi s vojnim i civilnim institucijama partnera; poziva na uspostavu redovitih koordinacijskih sastanaka među tim savjetnicima radi razmjene najboljih praksi, poboljšanja informiranosti o stanju i poticanja usklađenosti u vanjskom djelovanju EU-a;

33.ustraje u tome da su za obrambenu pripravnost EU-a do 2030. potrebna partnerstva i suradnja EU-a s partnerima sličnih stavova; naglašava da je za postizanje objavljenih ciljeva EU-a potrebno osigurati lance opskrbe, uključujući sirovine i ključne komponente, ojačati i osnažiti EDTIB te smanjiti strateške ovisnosti EU-a, bez stvaranja novih; ističe, na primjer, ovisnost EU-a o Kini u pogledu kritičnih sirovina, što predstavlja ozbiljnu geopolitičku i gospodarsku ranjivost; poziva na demokratski nadzor i transparentnost u partnerstvima u području obrambene industrije, među ostalim kako bi se osigurala usklađenost s radnim i okolišnim standardima; prima na znanje da ostvarenje istinskog jedinstvenog tržišta za obranu ima odlučujuću važnost i da će se njime ojačati vojne sposobnosti EU te njegova strateška autonomija;

34.pozdravlja činjenicu da bi se povlašteni pristup instrumentu SAFE, uz posebne bilateralne sporazume, mogao odobriti onim zemljama s kojima postoji partnerstvo u području sigurnosti i obrane; napominje da su zaključeni pregovori o sporazumu s Kanadom koji je u skladu s instrumentom SAFE; žali zbog toga što sporazum s Ujedinjenom Kraljevinom još nije finaliziran; naglašava da bi uključivanje tih dviju zemalja u obrambene inicijative EU-a bilo uzajamno korisno te da bi pomoglo pri iskorištavanju dodane vrijednosti svake industrije; naglašava važnost sudjelovanja Ukrajine u instrumentu SAFE;

35.napominje da Europska obrambena agencija također surađuje s trećim zemljama, organizacijama i subjektima u okviru prilagođenih administrativnih aranžmana; ističe da je potrebno pobrinuti se za to da ti aranžmani doprinose konsolidaciji EDTIB-a i zaštiti disruptivnih tehnologija; poziva na ponovnu procjenu navedenih administrativnih aranžmana i njihove djelotvornosti;

36.poziva ESVD da osigura ljudske i financijske resurse koji su potrebni za provedbu postojećih partnerstava u području sigurnosti i obrane kako bi postigli konkretne rezultate;

37.ističe ulogu partnerstava u području sigurnosti i obrane u integriranom upravljanju granicama s brojnim partnerima, što je posebno važno s obzirom na nedavne provokacije i povrede zračnog prostora NATO-a, koje su proveli ruski i bjeloruski režim, a koji su posebno utjecali na države na istočnoj granici, kao i vanjske aspekte nezakonitih migracija; podsjeća da vanjski aspekti nezakonitih migracija utječu i na države članice na južnim granicama; poziva EU da pruži povećanu financijsku i operativnu potporu kapacitetima za upravljanje granicama iz najizloženijih država;

38.potiče Europsko vijeće da razmotri sudjelovanje zemalja s kojima su potpisana partnerstva u području sigurnosti i obrane, posebno Norveške, Ujedinjene Kraljevine i Kanade, u vodećim projektima EU-a kao što su promatračka misija na istočnim granicama (Eastern Flank Watch), Europska inicijativa za obranu od bespilotnih zrakoplova, europski nebeski štit i europski svemirski štit;

39.naglašava da bi prioriteti financiranja EU-a trebali odražavati potrebu za uravnoteženom geografskom raspodjelom industrijskih kapaciteta, pri čemu se posebna pozornost treba pridavati jačanju obrambene proizvodnje na istočnim granicama EU-a kako bi se riješila blizina visokorizičnim područjima;

40.poziva na više zajedničkih vježbi povezanih s pomorskom sigurnošću u suradnji s relevantnim savezničkim partnerima kako bi se promicala interoperabilnost i operativna pripravnost na strateški važnim plovnim putovima i točkama zagušenja diljem svijeta, posebno u područjima u kojima su ključni interesi EU-a ugroženi; ustraje u važnosti nadziranja i zaštite ključne pomorske infrastrukture, uključujući podmorske kabele i cjevovode radi sprječavanja sve češćih hibridnih napada;

41.naglašava važnost partnerstava u području sigurnosti i obrane za misije i operacije ZSOP-a jer su ona i dalje temelj vanjskog angažmana EU-a u području sigurnosti te su ključni stup rada EU-a na sprečavanju sukoba, upravljanju krizama i stabilizaciji nakon sukoba;

42.naglašava da su kibernetički napadi, dezinformacije te inozemno upletanje i manipuliranje informacijama, aktivnosti transnacionalnih zločinačkih organizacija uključenih u krijumčarenje droge i trgovinu ljudima, kao i instrumentalizacija migracija od strane neprijateljskih trećih zemalja sve veća sigurnosna prijetnja EU-u; poziva na nastavak suradnje s partnerima EU-a u cilju osnaživanja otpornosti, zaštite kritične infrastrukture Unije i razmjene najboljih praksi u kontekstu suzbijanja inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama; naglašava važnost partnerstava u području sigurnosti i obrane za izgradnju društvene i demokratske otpornosti; potiče stvaranje zajedničkih vježbi u kontekstu odgovora na kibernetičke prijetnje i razvoj sigurnih kanala za razmjenu informacija između EU-a i njegovih partnera u cilju suzbijanja hibridnih prijetnji;

43.napominje da pristup EU-a obrani kritične podvodne infrastrukture također odražava sve veću osviještenost o netradicionalnim sigurnosnim izazovima;

44.ističe važnost borbe protiv terorizma i sprečavanja nasilnog ekstremizma te rješavanja državnih i nedržavnih prijetnji s pomoću integriranih sigurnosnih okvira; naglašava da je opširna međuvladina suradnja i razmjena informacija, unutar EU-a i s trećim zemljama, potrebna za djelotvorno suzbijanje i sprečavanje terorizma i nasilnog ekstremizma;

45.naglašava da su partnerstva ključna za promicanje miroljubivog i odgovornog ponašanja u svemiru, odgovaranje na svemirske prijetnje i podupiranje upotrebe svemirskih usluga za potrebe sigurnosti i obrane; naglašava da bi i „novi svemirski sektor” te njegov inovativni potencijal u pogledu tehnologija dvojne namjene trebalo u potpunosti iskoristiti za potrebe razvoja obrambenih i civilnih primjena;

46.ustraje u tome da partnerstva u području sigurnosti i obrane trebaju sadržavati klauzulu o djelotvornom preispitivanju kojom se omogućuju prilagodbe povezane s provedbom i odgovor na razvoj događaja u području sigurnosti; ističe da će ta partnerstva, ako se dobro provedu, donijeti konkretne rezultate i doprinijeti europskom sigurnosnom poretku;

47.podsjeća da je Parlament u više navrata istaknuo važnost partnerstava u području sigurnosti i obrane; smatra da parlamentarna diplomacija nadopunjuje i podupire ta partnerstva; ističe ključne uloge Odbora za sigurnost i obranu te Izaslanstva za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a; traži od ESVD-a da redovito izvješćuje Parlament o provedbi partnerstava u području sigurnosti i obrane i stanju pregovora koji su u tijeku ili planiranih pregovora;

48.obvezuje se da će nastojati redovito organizirati zajedničke sjednice odbora s Odborom za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajne aktivnosti ukrajinske Vrhovne rade u cilju poticanja dijaloga na parlamentarnoj razini;

49.pozdravlja organizaciju prve međuparlamentarne sjednice odborâ za obranu država članica EU-a u Europskom parlamentu i daljnje produbljivanje partnerstva s osobljem nacionalnih parlamenata, među ostalim putem Europske akademije za sigurnost i obranu;

50.pozdravlja organizaciju 107. Rose – Roth seminara Parlamentarne skupštine NATO-a naslovljenog „Suradnja EU-a i NATO-a: temeljno partnerstvo i demokratska otpornost” u prostorijama Parlamenta; naglašava da je time istaknuta nova i aktivna uloga Parlamenta u pogledu njegovog poboljšanog partnerskog statusa u Parlamentarnoj skupštini NATO-a;

51.naglašava uspjeh prvog pilot-projekta Parlamenta i Parlamentarne skupštine NATO-a za izgradnju parlamentarnih kapaciteta u sektoru sigurnosti i obrane za osoblje ukrajinske Vrhovne rade; poziva da se taj pilot-projekt proširi na ukrajinsku Vrhovnu radu, parlamente područja proširenja i sva partnerstva u području sigurnosti i obrane;

52.smatra da je Schumanov forum za sigurnost i obranu, čiji je organizator ESVD, a sudomaćin Parlament, prilika za osiguravanje redovite platforme na visokoj razini za dijalog s partnerima; poziva da se na razini institucije preuzme aktivna uloga u oblikovanju dnevnog reda tog foruma i daljnjih mjera, osiguravajući pritom da se rezultati koriste kao input za zakonodavni rad u pogledu sigurnosne i obrambene politike EU-a;

53.potiče izgradnju bliskijih veza s društvima u partnerskim zemljama i jačanje strateške komunikacije EU-a; poziva na pokretanje kampanja u kojima će sudjelovati Parlament, druge institucije, tijela i agencije EU-a, države članice i partnerske zemlje, kao i nevladine organizacije, akademska zajednica i mediji, u cilju promicanja postojećih partnerstava u području sigurnosti i obrane te poticanja razvoja novih partnerstava, čime će se učvrstiti ugled EU-a i njegov položaj među zemljama s kojima su sklopljena partnerstva u području sigurnosti i obrane; ističe da je potrebno suzbijati dezinformacije i inozemne manipulativne narative s pomoću koordiniranih strategija komunikacije i javnih diplomatskih inicijativa koje uključuju delegacije EU-a i države članice;

54.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.