A.budući da je pravo na vlasništvo, uključujući intelektualno vlasništvo, utvrđeno kao temeljno pravo u članku 17. Povelje i da je jasno kvalificirano u sudskoj praksi; budući da se poštovanje tog prava mora zajamčiti u svim fazama digitalne transformacije i razvoja generativne umjetne inteligencije;

B.budući da se EU suočava sa strateškim izazovom zaostajanja za međunarodnim kretanjima u području umjetne inteligencije; budući da je Komisija na sastanku na vrhu o djelovanju u području umjetne inteligencije u veljači 2025. u Parizu najavila Akcijski plan za kontinent umjetne inteligencije kako bi Europa postala svjetski predvodnik u području umjetne inteligencije; budući da je stoga ključno promicati, a ne ometati, napredak tehnologija i usluga generativne umjetne inteligencije u javnom interesu unutar EU-a kako bi se zaštitila tehnološka suverenost, konkurentnost, višejezična kultura i inovacijski kapacitet Europe, a da se pritom očuvaju i poštuju njezine vrijednosti te osigura da se tehnološkim razvojem podupiru održivi gospodarski rast, konkurentnost i inovacije uz istodobno olakšavanje širokog pristupa tehnologijama umjetne inteligencije diljem EU-a; budući da održavanje konkurentnosti u utrci za poboljšanje generativne umjetne inteligencije također zahtijeva pristup visokokvalitetnom sadržaju, uz stavljanje naglaska na važnost pravedno plaćenog kreativnog sektora kao izvora visokokvalitetnih podataka za treniranje u području umjetne inteligencije;

C.budući da kreativni i kulturni sektor ima ključnu ulogu u zaštiti europskih vrijednosti i kulturne raznolikosti te predstavlja otprilike 4 % dodane vrijednosti EU-a i 6,9 % bruto domaćeg proizvoda EU-a; budući da je u tom sektoru zaposleno oko 8 milijuna ljudi, čime se podupiru kulturna raznolikost, socijalna kohezija, vrijednosti i demokratski dijalog u Europi;

D.budući da je u Izjavi o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće utvrđen cilj osiguravanja pravednog, sigurnog i zaštićenog digitalnog okruženja u kojem bi svi, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), trebali imati mogućnost pravednog i inovativnog tržišnog natjecanja; budući da to podrazumijeva mjere za promicanje sljedivosti, sigurnosti i usklađenosti proizvoda i usluga koji se nude na jedinstvenom digitalnom tržištu; budući da se potpisnici obvezuju na promicanje antropocentričnih, pouzdanih i etičkih sustava umjetne inteligencije koji se upotrebljavaju na transparentan način i u skladu s vrijednostima EU-a; budući da se u toj izjavi ustraje u tome da bi digitalna transformacija trebala doprinijeti pravednom i uključivom društvu i gospodarstvu te promicanju kulturne i jezične raznolikosti, kao i otvorenim tehnologijama i standardima, kako bi se dodatno ojačalo povjerenje u tehnologiju i sposobnost potrošača da donose autonomne i informirane odluke;

E.budući da se čini da se ciljevi digitalnog desetljeća EU-a neće ostvariti bez korjenitih promjena u njegovu ulagačkom okruženju;

F.budući da se Kompasom konkurentnosti za EU namjeravaju potaknuti inovacije, posebno stvaranjem poticajnog okruženja za pokretanje i širenje mladih poduzeća u Europi, u okviru posebne strategije EU-a za start-up i scale-up poduzeća pokrenute 28. svibnja 2025.; budući da bi to trebalo biti popraćeno inicijativom za primjenu umjetne inteligencije za poduzeća svih veličina kako bi se ubrzala integracija tehnologija umjetne inteligencije u strateške sektore i ojačala tehnološka suverenost EU-a; budući da kulturni i kreativni sektori stvaraju nova i kvalificirana radna mjesta te doprinose gospodarskom rastu Europe, diplomatskoj moći i stvaranju talenata; budući da mala i srednja poduzeća čine veliku većinu poduzeća u kreativnom sektoru;

G.budući da autorska i srodna prava stupaju na snagu automatski bez zahtjeva za registraciju; budući da se stoga opsežna isključiva prava dodjeljuju različitim nositeljima (autorima, izvođačima, producentima, izdavačima i radiotelevizijskim kućama), uključujući prava na reproduciranje djela i drugih sadržaja te na njihovu prilagodbu, distribuciju i priopćavanje javnosti;

H.budući da postoje velike razlike u europskim kulturnim i kreativnim industrijama, čije se ugovorne prakse, lanci vrijednosti i vrste sadržaja zaštićenog autorskim pravom i srodnim pravima znatno razlikuju; budući da se u nekim sektorima nositelji prava kolektivno organiziraju kako bi obranili svoje interese; budući da su djela različitih aktera tog spektra jednako raznolika i stoga mogu imati različite vrijednosti;

I.budući da autorska prava moraju ići ukorak s razvojem novih tehnologija, kako u pravnom tako i u tehničkom smislu; budući da bi usklađivanje nacionalnih sustava autorskih prava bilo ključno u digitalnom svijetu;

J.budući da je generativna umjetna inteligencija vrsta umjetne inteligencije koja, za razliku od drugih sustava umjetne inteligencije osmišljenih prvenstveno za klasifikaciju ili predviđanje, stvara novi sadržaj, kao što su tekst, slike, glazba, videozapisi i kodovi, na temelju treniranja s pomoću vrlo velikih skupova podataka iz kojih iščitava i pamti obrasce i strukture; budući da se rezultati generativne umjetne inteligencije stvaraju predviđanjima koja se temelje na statističkim modelima, da oni općenito oponašaju ljudsku kreativnost i oslanjaju se na već postojeći sadržaj, koji može uključivati materijale zaštićene autorskim pravima; budući da je zbog te digitalne upotrebe sadržaja zaštićenog autorskim pravima potrebno digitalno prilagoditi zaštitu sadržaja zaštićenog autorskim pravima;

K.budući da razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije moraju biti u potpunosti u skladu s postojećim pravnim okvirom; budući da je neprihvatljivo da se tim tehnološkim razvojem krše trenutačno utvrđena prava; budući da su postojeći sustavi za zadržavanje prava („izuzeće”) na sadržaj zaštićen autorskim pravima često nepraktični, da možda ne obuhvaćaju sve relevantne radnje rudarenja teksta i podataka te da im nedostaje potrebna transparentnost za učinkovitu provedbu i primjenu; budući da razvoj novih tehnologija kao što je umjetna inteligencija i poštovanje utvrđenih prava, uključujući ona sadržana u zakonu o autorskim pravima, ne bi trebali biti međusobno isključivi, već bi ih trebalo zajedno unapređivati;

L.budući da postoje dokazi o raširenom kršenju pravila o autorskim pravima od strane dobavljača generativne umjetne inteligencije, uključujući neovlašteno prikupljanje djela s interneta, nepoštovanje izuzeća nositelja prava u pogledu rudarenja teksta i podataka, upotrebu piratskih izvora za dobivanje djela i propuste u traženju licencija; budući da taj obrazac, koji predstavlja jasno kršenje temeljnih prava stvaratelja i zloupotrebu vrijednosti na štetu kulturnog i informacijskog sektora EU-a, pokazuje potrebu za snažnim mjerama u cilju pravednog i etičkog ekosustava umjetne inteligencije u EU-u;

M.budući da se među ključnim pravnim pitanjima o međudjelovanju generativne umjetne inteligencije i autorskog prava i srodnih prava nalaze pitanja je li upotreba djela zaštićenih autorskim pravom i drugih predmeta zaštite u skupovima podataka za treniranje zakonita u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom država članica, koji bi trebao biti pravni status sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom i kako osigurati transparentnost, privolu i pravednu naknadu stvarateljima i nositeljima prava kada se njihova zaštićena djela i drugi predmeti zaštite upotrebljavaju u stvaranju, širenju i distribuciji rezultata umjetne inteligencije;

N.budući da se generativna umjetna inteligencija, masovnim i jeftinim stvaranjem sadržaja koji oponaša ono što je proizvela ljudska kreativnost, izravno natječe s radom stvaratelja, posebno kulturnog i medijskog sadržaja; budući da to natjecanje može dovesti do pada kvalitete internetskog sadržaja zbog odustajanja stvaratelja, a time i do općeg pada ljudske kulturne i kreativne proizvodnje;

O.budući da taj rizik od postupnog nestanka ljudske dimenzije stvaranja u korist sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom, uz ugrožavanje gospodarske održivosti kreativnog sektora, predstavlja egzistencijalni rizik za europsko društvo i demokraciju jer briše granice između istine i neistine, percepcije diskursa i njegovih autora te narušava kognitivne sposobnosti i kritičko razmišljanje; budući da se u Aktu o umjetnoj inteligenciji ti rizici uzimaju u obzir, ali ne mogu biti potpuni bez snažne zaštite autorskog prava i srodnih prava;

P.budući da se, kako bi se osigurala pravilna provedba prava i jednaki uvjeti u cijelom EU-u i među dobavljačima umjetne inteligencije, pravila EU-a i država članica o autorskom pravu i srodnim pravima moraju ujednačeno primjenjivati na sve dobavljače umjetne inteligencije koji uvode proizvode ili nude usluge unutar EU-a, bez obzira na njihovo mjesto poslovnog nastana, jurisdikciju u kojoj se provode akti relevantni za autorsko pravo na kojima se temelji treniranje tih modela umjetne inteligencije i gdje se u EU-u upotrebljavaju izlazni rezultati sustava umjetne inteligencije; budući da bi se isti zahtjev trebao primjenjivati mutatis mutandis na svaku naknadnu uporabu sadržaja u svrhu inferencije, generiranja s proširenim dohvaćanjem ili dorade ne samo od strane dobavljača modela umjetne inteligencije, kako je trenutačno propisano člankom 53. Akta o umjetnoj inteligenciji, nego i od strane dobavljača ili subjekata koji uvode sustave umjetne inteligencije; budući da se sklapanje novih sporazuma o licenciranju ne bi trebalo pogrešno tumačiti kao pravna zaštita za prijašnje neovlašteno korištenje sadržaja zaštićenog autorskim pravima;

Q.budući da svaki dobavljač umjetne inteligencije koji na tržište EU-a stavlja model umjetne inteligencije opće namjene mora i dalje biti odgovoran za provjeru jesu li mjere uključene u njegovu politiku o autorskim pravima, kako je navedeno u Kodeksu dobre prakse u području umjetne inteligencije opće namjene, u skladu s provedbom prava EU-a o autorskom pravu i srodnim pravima u državama članicama prije poduzimanja bilo kakve radnje relevantne za autorsko pravo na državnom području relevantne države članice jer u protivnom može doći do odgovornosti u skladu s pravom EU-a o autorskom pravu i srodnim pravima;

R.budući da je primjena Kodeksa dobre prakse dobrovoljna i da ga nisu potpisali svi dobavljači umjetne inteligencije, posebno kad je riječ o njegovu poglavlju o autorskim pravima;

S.budući da globalna priroda i eksponencijalna stopa treniranja, uvođenja i ponude umjetne inteligencije s jedne strane te teritorijalna primjena pravila koja se odnose na autorsko pravo i srodna prava s druge strane stvaraju prepreke za licenciranje relevantnih prava i za stavljanje proizvoda i usluga umjetne inteligencije na raspolaganje na tržištu EU-a u skladu s tim pravilima i pravima, što na neki način odgovara situaciji u digitalnom dobu prije umjetne inteligencije, ali je sada višestruko izraženije;

T.budući da je sudska praksa na temu zlouporabe sadržaja zaštićenog autorskim pravima za treniranje modela umjetne inteligencije i dalje oskudna, ali se u bliskoj budućnosti očekuje nekoliko sudskih odluka jer su različiti nositelji prava u EU-u i drugim dijelovima svijeta pokrenuli sudske postupke protiv određenih dobavljača umjetne inteligencije;

U.budući da je za treniranje generativne umjetne inteligencije, kao poseban oblik upotrebe, potrebno pojasniti pravne uvjete pod kojima se takvo treniranje može provoditi;

V.budući da su za učinkovit razvoj sustava generativne umjetne inteligencije i za osiguravanje njihovih visokokvalitetnih i pouzdanih rezultata ključni visokokvalitetni i sveobuhvatni skupovi podataka za treniranje koji su nesintetički i koje je generirao čovjek; budući da je omogućivanje zakonitog stvaranja i upotrebe takvih skupova podataka unutar EU-a, što isključuje piratski i neovlašteni materijal ili materijal kojim se na drugi način krše prava, stoga ključno za poticanje inovacija, osiguravanje tehnološke i kulturne suverenosti, održavanje konkurentnosti EU-a u globalnom okruženju umjetne inteligencije koje se brzo razvija, kao i za zaštitu europskih kulturnih i kreativnih industrija;

W.budući da bi pokretanje Centra znanja za autorska prava Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) predstavljalo pravodobnu i hvalevrijednu inicijativu usmjerenu na pružanje korisnih i pouzdanih informacija o autorskim pravima i jačanje sučelja između vlasnika autorskih i srodnih prava te predstavnika i dionika koji djeluju u području novih tehnologija, posebno generativne umjetne inteligencije;

X.budući da bi nositelji prava trebali imati mogućnost upotrebe alata koji im omogućuju da učinkovito isključe upotrebu svojih djela u treniranju umjetne inteligencije u ograničenom broju standardiziranih strojno čitljivih formata, kojima potencijalno upravlja EUIPO i koje je on uvrstio na popis, čime bi se omogućilo učinkovito isključivanje registriranih djela iz automatiziranog indeksiranja podataka i pružila pravna sigurnost i nositeljima prava i dobavljačima umjetne inteligencije;

Y.budući da bi svaki dobavljač ili subjekt koji uvodi modele i sustave generativne umjetne inteligencije trebao osigurati transparentnost u pogledu svih sadržaja zaštićenih autorskim pravima koji se upotrebljavaju za treniranje tih modela i sustava, bez obzira na jurisdikciju u kojoj su izvršene radnje relevantne za autorska prava na kojima se temelji treniranje njihovih modela generativne umjetne inteligencije; budući da se ta transparentnost mora sastojati od popisa po stavkama u kojem se utvrđuje svaki sadržaj zaštićen autorskim pravom koji se koristi za treniranje; budući da bi se isti zahtjev trebao primjenjivati mutatis mutandis na svaku naknadnu uporabu tog sadržaja u druge svrhe, uključujući inferenciju, generiranje s proširenim dohvaćanjem ili doradu ne samo od strane dobavljača modela umjetne inteligencije, kako je trenutačno propisano člankom 53. Akta o umjetnoj inteligenciji, nego i od strane dobavljača ili subjekata koji uvode sustave umjetne inteligencije; budući da se primjene kao što su inferencija i generiranje s proširenim dohvaćanjem u osnovi odvijaju kontinuirano i u stvarnom vremenu; budući da bi u takvim slučajevima transparentnost trebala uključivati postupak indeksiranja, pri čemu se, s jedne strane, uređaji za indeksiranje moraju identificirati mrežnim operaterima, a s druge strane, dobavljači umjetne inteligencije ili subjekti koji uvode umjetnu inteligenciju moraju voditi detaljnu evidenciju svojih aktivnosti indeksiranja; budući da bi se pretpostavka da je sadržaj indeksiran, među ostalim u svrhu inferencije i generiranja s proširenim dohvaćanjem, trebala primjenjivati ako sustavi umjetne inteligencije obrađuju upite korisnika; budući da same informacije o sadržaju trećih strana kojim se koriste dobavljači i subjekti za uvođenje umjetne inteligencije i generativne umjetne inteligencije nisu poslovne tajne u skladu s pravom EU-a;

Z.budući da bi se takva transparentnost mogla olakšati s pomoću pouzdanog posrednika, kao što je EUIPO, koji bi bio odgovoran za obavješćivanje nositelja prava o upotrebi njihova sadržaja, čime bi im se omogućilo da podnesu zahtjeve u vezi s njegovom upotrebom u svrhu treniranja; budući da bi takvom posredniku trebalo dodijeliti potrebne ovlasti i resurse kako bi procijenio ispunjavaju li dobavljači i subjekti koji uvode sustav u potpunosti svoje obveze u pogledu transparentnosti;

AA.budući da bi se transparentnost mogla postići i omogućivanjem nositeljima prava da svoje radove i druge predmete zaštite označe vodenim žigom te zahtijevanjem od dobavljača umjetne inteligencije da ne mijenjaju te vodene žigove i stave na raspolaganje alate za pretraživanje koji omogućuju otkrivanje takvih vodenih žigova u materijalima koji se upotrebljavaju za treniranje umjetne inteligencije;

AB.budući da, uz obvezu transparentnosti u pogledu djela zaštićenih autorskim pravom i drugih predmeta zaštite, postoji potreba za uspostavom mehanizma pri čemu bi se, pod određenim uvjetima, zbog propusta dobavljača umjetne inteligencije ili subjekata koji uvode modele i sustave umjetne inteligencije u omogućivanju potpune transparentnosti trebala stvoriti oboriva pretpostavka da su sva relevantna djela zaštićena autorskim pravom ili drugi predmeti zaštite upotrijebljeni u svrhe treniranja, inferencije ili generiranja s proširenim dohvaćanjem, što dovodi do svih primjenjivih pravnih posljedica u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom za kršenje autorskog prava ili srodnih prava; budući da bi, ako sud na temelju takve pretpostavke ili podnesenih dokaza presudi u korist nositelja prava ili organizacija koje ih predstavljaju, sve razumne i razmjerne pravne i druge troškove trebao snositi dobavljač umjetne inteligencije;

AC.budući da sektor tiska ima ključnu ulogu u zaštiti demokracije i demokratskih struktura u EU-u; budući da je ključno osigurati da modeli i sustavi generativne umjetne inteligencije nisu uključeni u selektivnu obradu kojom se određene publikacije stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge, čime se čuva pluralizam i nepristranost informacija; budući da modeli i sustavi generativne umjetne inteligencije moraju biti osmišljeni tako da uključuju i uzimaju u obzir cijeli spektar informativnih publikacija kako bi se očuvale temeljne demokratske vrijednosti raznolikosti i pravednosti u javnom diskursu; budući da je potrebno uspostaviti jasne standarde kvalitete za modele i sustave generativne umjetne inteligencije;

AD.budući da je transparentnost u pogledu izlaznih podataka koje generiraju sustavi umjetne inteligencije ključna kako bi se omogućila pravilna klasifikacija sadržaja kao sadržaja „generiranog umjetnom inteligencijom” ili sadržaja koji je stvorio čovjek, ovisno o tome ispunjavaju li izlazni podatci utvrđene kriterije za zaštitu autorskih prava; budući da takva klasifikacija podrazumijeva znatne pravne posljedice, među ostalim za primjenjivost zaštite autorskih prava i utvrđivanje prava i odgovornosti; budući da se povjerenje građana u umjetnu inteligenciju može izgraditi samo na temelju regulatornog okvira kojim se osigurava da sustav umjetne inteligencije koji se koristi u potpunosti poštuje Ugovore, Povelju i sekundarno pravo EU-a te je s njima usklađen;

AE.budući da se, kad je riječ o pravnom postupanju s rezultatima generativne umjetne inteligencije, zakonodavstvo EU-a o autorskim pravima i dalje temelji na načelima ljudskog autorstva; budući da prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda Europske unije pojam „djelo” podrazumijeva dva kumulativna uvjeta: s jedne strane, mora biti riječ o izvornom predmetu koji odražava vlastitu intelektualnu tvorevinu autora i, s druge strane, ta tvorevina mora biti izražena na način koji omogućuje njezinu identifikaciju s dovoljnom preciznošću i objektivnošću;

AF.budući da se generativna umjetna inteligencija sve više upotrebljava kao alat za pomoć u provedbi autorskih i srodnih prava; budući da bi Komisija trebala osigurati da upotreba generativne umjetne inteligencije za ostvarivanje potraživanja povezanih s autorskim pravima podliježe učinkovitim zaštitnim mjerama, uključujući zaštitne mjere protiv zlouporabe, kojima se jamči potpuno poštovanje temeljnih prava, posebno slobode izražavanja i slobode tiska;

AG.budući da nedosljedna međunarodna pravila o prihvatljivosti sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom za zaštitu autorskih prava predstavljaju rizik za globalnu usklađenost prava intelektualnog vlasništva i mogu dovesti do regulatorne arbitraže ili ugroziti konkurentnost kreativnih sektora Unije i sektora umjetne inteligencije; budući da bi međunarodna konvergencija i uspostava globalnog regulatornog okvira pružile učinkovitiju i dosljedniju alternativu trenutačnoj rascjepkanosti pravnih pristupa; budući da vanjski politički pritisak ne bi trebao utjecati na propise EU-a o umjetnoj inteligenciji i autorskim pravima; budući da u tom kontekstu EU mora ponuditi snažan i jedinstven odgovor kako bi osigurao funkcioniranje svojeg unutarnjeg tržišta, zaštitio svoju radnu snagu i konkurentnost, ojačao svoju tehnološku autonomiju i postavio globalne standarde u području intelektualnog vlasništva;

AH.budući da je, kako bi se osigurala pravilna provedba prava EU-a u pogledu svih usluga generativne umjetne inteligencije i spriječilo da dobavljači sa sjedištem izvan EU-a steknu nepoštenu konkurentsku prednost zbog neusklađenosti, ključno da se pravila o zaštiti i provedbi prava autora na razini EU-a i na nacionalnoj razini učinkovito primjenjuju na sve usluge koje djeluju na tržištu EU-a; budući da sve veća koncentracija moći u rukama nekoliko velikih neeuropskih poduzeća povećava stratešku ovisnost EU-a i oslabljuje sposobnost europskih stvaratelja i europskih medija da ostvaruju i izvršavaju svoja prava; budući da se, u mjeri u kojoj je to dopušteno pravom EU-a i međunarodnim pravom, načelo teritorijalnosti zaštite autorskih prava mora prilagoditi treniranju sustava generativne umjetne inteligencije kako bi se osiguralo da upotreba europskog sadržaja podliježe pravu EU-a čak i ako se takvo treniranje odvija izvan EU-a, što je ključno za jamčenje pravedne naknade za europske stvaratelje i nositelje prava te za zaštitu kulturne i kreativne vitalnosti EU-a, kao i za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja između europskih i neeuropskih dobavljača sustava generativne umjetne inteligencije; budući da bi sustavima generativne umjetne inteligencije koji nisu u skladu s tim zahtjevima trebalo zabraniti djelovanje unutar EU-a i da bi se ta načela trebala strogo provoditi;

AI.budući da je brz napredak generativne umjetne inteligencije znatno povećao mogućnosti stvaranja i širenja realističnih manipuliranih digitalnih slika, audiosadržaja ili videosadržaja, uključujući umjetnička djela i izvedbe, koji nalikuju stvarnim ljudima ili ih imitiraju, poznatima kao „uvjerljiv krivotvoreni sadržaj” (engl. deep fakes), koji se lažno čine vjerodostojnima ili istinitima; budući da zlouporaba takvog sadržaja predstavlja rizik za identitet tih osoba i njihovu osobnost, uključujući njihovo tijelo, značajke lica i glas;