1.naglašava važnost osiguravanja zdravih morskih ekosustava, staništa i vrsta u EU-u;

2.ističe jedinstvenu ulogu osjetljivih vrsta u morskim ekosustavima te ekološke, gospodarske i društvene koristi koje proizlaze iz njihova upravljanja, očuvanja i zaštite;

3.naglašava da su mnoge osjetljive vrste vrijedni pokazatelji zdravlja morskih ekosustava te da pružaju rano upozoravanje na ekološke neravnoteže i doprinose otpornosti ekosustava, s izravnim učinkom na produktivnost ribarstva i akvakulture;

4.apelira na Komisiju i države članice da primijene pristup upravljanju ribarstvom koji se temelji na ekosustavima uz pristupe koji su usmjereni na očuvanje osjetljivih vrsta, uz istodobno podupiranje gospodarskog i socijalnog blagostanja ribara, kao i osiguravanje ostvarenja ciljeva EU-a i međunarodnih obveza u pogledu zaštićenih morskih područja i područja od velike važnosti za bioraznolikost;

5.poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se promjene u ekosustavima prouzročene klimatskim promjenama dosljedno odražavaju u procjenama utjecaja na okoliš i upravljanju ribarstvom;

6.apelira na Komisiju i države članice da smanje i, gdje je to moguće, otklone slučajne ulove osjetljivih morskih vrsta, u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2019/1241, osiguravajući da takvi ulovi ne predstavljaju prijetnju stanju očuvanosti tih vrsta;

7.ističe da su se tijekom proteklih desetljeća staništa promijenila, što je dovelo do nestanka nekih vrsta i istodobno omogućilo dolazak novih; u tom pogledu naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti građana, a posebno ribara i ribiča, o važnosti prikupljanja podataka i potrebi za prilagodljivim upravljanjem;

8.naglašava važnost znanstveno utemeljenih planova upravljanja zaštićenim morskim područjima, među ostalim njihovu okolišnu, socijalnu i gospodarsku dimenziju i ishode, kako bi se osiguralo da su mjere očuvanja ciljane, učinkovite i usklađene s potrebama specifičnima za ekosustav te da se učinkovito provode; ističe da je cilj EU-a zaštititi 30% svojih mora do 2030.;

9.podsjeća da ribari moraju biti sastavni dio rješenja i zastupljeni u svim tijelima koja pružaju savjete te u tom pogledu ističe važnost osiguravanja zastupljenosti svih ribara, posebno malih i artizanalnih ribara; zabrinut je zbog toga što njihova zastupljenost nije uvijek osigurana na odgovarajući način;

10.poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste alate zajedničke ribarstvene politike (ZRP), posebno tehničke mjere, kako bi se riješilo pitanje interakcije u ribarstvu i bolje zaštitile osjetljive vrste te istodobno osigurale pravedne i učinkovite naknade za ribare pogođene gubitkom pristupa tradicionalnim ribolovnim područjima, u skladu s odredbama Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu; poziva Komisiju da osigura provedbu i izvršenje postojećeg zakonodavstva;

11.apelira na države članice da pri dodjeli ribolovnih mogućnosti u potpunosti iskoriste odredbe sadržane u članku 17. Uredbe o ZRP-u, da potaknu ribare na poduzimanje mjera za smanjenje ili uklanjanje usputnog ulova osjetljivih vrsta i da pruže poticaje ribarskim plovilima koja upotrebljavaju selektivni ribolovni alat ili ribolovne tehnike s manjim utjecajem na okoliš, pri čemu posebnu pozornost trebaju posvetiti malim flotama;

12.podsjeća na važnost koju podaci prikupljeni u okviru ZRP-a imaju za pravilno utvrđivanje učinka ribarstva na osjetljive vrste i važnost poboljšanih sustava praćenja, u skladu sa znanstvenim savjetima i zakonodavstvom EU-a; naglašava važnost sveobuhvatnih podataka o usputnom ulovu za pojedine vrste kako bi se omogućile ciljane mjere ublažavanja, pružile informacije za strategije prilagodljivog upravljanja i olakšalo donošenje uravnoteženih i znanstveno utemeljenih mjera kojima se uzimaju u obzir i socioekonomski čimbenici te osigurava sigurnost opskrbe hranom u EU-u;

13.ističe važnost cjelovitog pristupa u svim područjima politika jer to može pomoći u poboljšanju praćenja, zaštite, obnove i oporavka osjetljivih vrsta i staništa; u tom pogledu naglašava važnost provedbe postojećeg zakonodavstva u svim relevantnim područjima politika, a ne samo u onima koja su izravno povezana sa ZRP-om;

14.poziva Komisiju i države članice da ojačaju pristupe upravljanju morskim okolišem koji se temelje na ekosustavima, uzimajući u obzir interakcije vrsta, ako je to moguće, i sve pritiske na morske ekosustave, među ostalim klimatske promjene i onečišćenje, na kopnu ili iz drugih izvora;

15.naglašava da zaštićena morska područja koja su učinkovito zaštićena i kojima se učinkovito upravlja na temelju najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja doprinose, ovisno o njihovim ciljevima očuvanja, smanjenju slučajnog ulova osjetljivih vrsta na najmanju moguću mjeru, zaštiti mrijestilišta, rastilišta i juvenilne ribe te smanjenju utjecaja na osjetljiva staništa;

16.poziva Komisiju i države članice da ispitaju regionalnu i lokalnu veličinu populacije, stanje i trendove vrsta te moguće učinke koje neuravnotežene populacije mogu imati na ribolovne aktivnosti kako bi se osiguralo upravljanje ribarstvom utemeljenom na ekosustavima, među ostalim mjerama zaštite osjetljivih vrsta;

17.poziva Komisiju i države članice da povećaju potporu znanstvenim programima o osjetljivim vrstama i pristupima upravljanju, kako je utvrđeno u relevantnom zakonodavstvu; ističe činjenicu da u nekim regijama osjetljive vrste, kao što su rastuće populacije kormorana i tuljana, utječu na riblje stokove, aktivnosti ribarstva i akvakulture te na druge osjetljive populacije vrsta; smatra da regulatorni okvir sadržava potrebne alate za poboljšanje lokalnog stanja osjetljivih vrsta; stoga poziva Komisiju i države članice da među mjerama koje treba poduzeti razmotre sve mogućnosti predviđene Direktivom o pticama i Direktivom o staništima kako bi se olakšalo aktivno i učinkovito upravljanje populacijama i poduprlo upravljanje utemeljeno na ekosustavima;

18.snažno apelira na Komisiju da osigura usklađenost pristupa EU-a upravljanju ribarstvom sa ZRP-om, ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i međunarodnim obvezama EU-a kao što je Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala. u tom pogledu naglašava da bi trebalo poduzeti mjere kako bi se zaustavilo propadanje osjetljivih vrsta u morskim ekosustavima EU-a, među ostalim provedbom odgovarajućih mjera očuvanja i zaštitom staništa;

19.poziva Komisiju da poduzme mjere u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom kako bi se smanjio i, gdje je to moguće, uklonio usputni ulov osjetljivih vrsta, ograničila trgovina morskim prehrambenim proizvodima i njihov uvoz te ojačale mjere protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, među ostalim boljom carinskom kontrolom i suradnjom s partnerima iz regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom;

20.ističe da invazivne strane vrste ugrožavaju ribarstvo i akvakulturu, autohtonu morsku bioraznolikost i ekosustave, što utječe na životne uvjete i prihode ribara i obalnih zajednica;

21.ističe da mali priobalni ribolov daje ključan doprinos lokalnim gospodarstvima i sigurnosti opskrbe hranom u EU-u te da je sve ugroženiji zbog čimbenika koji opterećuju okoliš, kao što su invazivne vrste i klimatske promjene, među ostalim masovna kretanja određenih vrsta, posebno zbog zagrijavanja voda, što uzrokuje ozbiljne gubitke, posebno za uzgajivače školjkaša, koji su dvostruko kažnjeni padom proizvodnje i povećanjem troškova povezanih s napadima grabežljivaca;

22.podsjeća da je u EU-u 88 invazivnih stranih vrsta strogo regulirano, među ostalim 47 životinjskih vrsta i 41 biljna vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji;

23.žali zbog činjenice da se postojećim popisom vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji ne odražava u potpunosti prijetnja koju invazivne strane vrste predstavljaju za ribarstvo, akvakulturu i morski okoliš EU-a jer su trenutačno na popisu samo dvije morske vrste (Plotosus lineatus i Rugulopteryx okamurae), uz određene vrste koje obitavaju u bočatim okolišima; traži poboljšanje popisa na temelju ažuriranih znanstvenih savjeta i procjena rizika;

24.ističe potrebu za odgovarajućim upravljanjem vrstama i sa zabrinutošću primjećuje povećanu prisutnost vrsta u određenim regijama, na primjer:(a)pacifičkih vrsta kamenica i stranih rakova u južnom Sjevernome moru, posebno duž nizozemske obale;(b)glavoča blatara, što utječe na ekosustav i posebno ugrožava kozice, plosnatice i autohtone glavoče, posebno u vodama Sjevernog mora;(c)plavog raka, azijske obalne rakovice, morskog oraha i meduze Gonionemus vertens u sjeveroistočnom Atlantiku;(d)ribe lava (Pterois miles), plavotočkaste trumpetače (Fistularia commersonii) i srebrnoprugaste četverozupke (Lagocephalus sceleratus) u vodama oko Grčke i Cipra;(e)zebraste dagnje (Dreissena polymorpha) unesene u rijeku Ebro i riba iz redova somovki (Silurus glanis) u Španjolskoj;(f)azijske alge (Rugulopteryx okamurae), posebno u zapadnom Sredozemlju;

25.poziva Komisiju i države članice da uspostave regionalne sustave praćenja pojedinih vrsta, među ostalim koordinirane strategije ranog upozoravanja i odgovora za strane vrste koje utječu na gospodarski relevantna staništa;

26.žali zbog nedostatka posebnih programa praćenja morskih invazivnih stranih vrsta i traži poboljšanje metoda praćenja i usklađivanje pokazatelja diljem EU-a, kao i veću tehničku i financijsku potporu, posebno za najudaljenije regije, kojima su potrebna posebna dodatna sredstva zbog njihove jedinstvene bioraznolikosti i udaljenosti;

27.preporučuje uspostavu metodologija za utvrđivanje pragova i vrijednosti za sve europske morske regije i podregije, uzimajući u obzir učinak na ribarstvo i akvakulturu, mogućnosti upravljanja putovima unosa i potrebu za strožom kontrolom flota EU-a i trećih zemalja, posebno u pogledu invazivnih vrsta, provedbom Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima te primjenom smjernica u pogledu obraštaja trupa;

28.ističe moguću povezanost invazivnih stranih vrsta u kopnenim i slatkovodnim ekosustavima s onima u oceanima i morima te njihov utjecaj na ribarstvo i akvakulturu; poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu strategiju za rješavanje tog pitanja;

29.naglašava da je cjelovit, preventivni i višesmjerni pristup upravljanju koji se temelji na putovima unosa apsolutni prioritet za učinkovito sprečavanje unošenja morskih invazivnih stranih vrsta i njihova širenja te u borbi protiv glavnih uzroka njihova širenja; potiče države članice da povećaju upotrebu ranog predviđanja i novih tehnika kao što su eDNA, umjetna inteligencija i automatizirano praćenje, te da povećaju sudjelovanje ribara, ribiča, obalnih zajednica te građansku znanost kao sredstva i resurse kojima bi se odredile i kao prioritet utvrdile nove invazivne strane vrste, invazivne strane vrste koje se počinju sve više pojavljivati i visokorizične strane vrste za ribarstvo i akvakulturu; apelira na Komisiju da primijeni taj integrirani pristup u provedbi Europskog pakta o oceanima kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje u svim sektorima i državama članicama;

30.poziva države članice da ojačaju komunikaciju, koordinaciju i suradnju, posebno u prekograničnim područjima, te da istodobno iskoriste biološku sigurnost kako bi se brzo provele mjere za rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje morskih invazivnih stranih vrsta te kako bi se upravljalo vrstama koje su već široko rasprostranjene; nadalje poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se ta djelovanja proširila suradnjom s trećim zemljama koje dijele isti morski bazen;

31.preporučuje pojačanu suradnju između znanstvenih institucija i agencija EU-a kako bi se poboljšao prijenos znanja i primijenjena istraživanja o širenju, utjecaju i kontroli invazivnih morskih vrsta;

32.Ističe da je Sredozemno more, koje se prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu zagrijava 20 % brže od ostatka svijeta, posebna žarišna točka u kojoj obitava više invazivnih stranih vrsta nego u bilo kojem drugom moru na svijetu, što uvelike utječe na morske ekosustave te na sektore ribarstva i akvakulture, zbog čega mu je potrebno posvetiti posebnu pozornost; u tom pogledu potiče Komisiju i države članice da dodijele dodatna sredstva i uspostave hitne mjere za zaustavljanje širenja tih vrsta u tom morskom bazenu;

33.poziva Komisiju da podrži Opću komisiju za ribarstvo Sredozemlja u njezinim inicijativama za znanstveno praćenje i pilot-projektima kako bi se odgovorilo na probleme koje uzrokuju invazivne morske vrste;

34.poziva Komisiju da u okviru Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i drugih proračunskih programa stavi na raspolaganje posebna sredstva za potporu istraživanju, sprečavanju i iskorjenjivanju invazivnih vrsta ili, ako iskorjenjivanje nije izvedivo, upravljanju njihovim širenjem i oporavku od posljedica širenja, u suradnji s ribarima, lokalnim vlastima i znanstvenim organizacijama; ponovno potvrđuje svoje uvjerenje da bi takva sredstva trebala biti dostupna u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru;

35.ističe važnost sustava obavješćivanja EASIN-a, posebno za pravodobno i sveobuhvatno izvješćivanje o novim slučajevima otkrivanja, mjerama iskorjenjivanja i otkrivanju na temelju službenih kontrola; potiče države članice da poboljšaju sustav pružanjem dodatnih informacija, osobito podataka o rasprostranjenosti, koristeći se posebno informacijama koje dostavljaju ribari, proizvođači u akvakulturi i svi drugi relevantni dionici;

36.podsjeća na međunarodnu dimenziju invazivnih stranih vrsta i predlaže da EU ojača svoje djelovanje u tom pogledu koristeći se svim dostupnim međunarodnim forumima, a posebno regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom, Konvencijom o biološkoj raznolikosti i Globalnim okvirom za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala; traži od EU-a da ojača suradnju s drugim međunarodnim organizacijama i trećim zemljama u pogledu razmjene znanja i uzajamnog učenja;

37.ističe potencijal suradnje s trećim zemljama koje dijele isti morski bazen, među ostalim s pomoću regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, radi razmjene najboljih praksi, poticanja ulaganja i uspostave zajedničkih ciljeva za borbu protiv utjecaja invazivnih stranih vrsta;

38.naglašava da invazivne strane vrste uvelike negativno utječu na morsku bioraznolikost i ekosustave, na aktivnosti plavoga gospodarstva, među ostalim na ribarstvo i akvakulturu, te na druge gospodarske aktivnosti koje nisu povezane s morem, kao i na obalne zajednice i društvo u cjelini; smatra da je, kako bi se učinkovito spriječile nove invazije i provele uspješne mjere ublažavanja, ključno uzeti u obzir šire posljedice koje invazivne strane vrste imaju na društvo, gospodarstvo i kulturu, a ne samo gubitak bioraznolikosti i učinke koje imaju na ekosustave;

39.potiče Komisiju da razvije posebnog pokazatelja za osjetljive i invazivne vrste u morima EU-a, uzimajući u obzir popise poput crvenog popisa IUCN-a, koji bi se uvrstili u publikacije Eurostata povezane s ciljevima održivog razvoja radi boljeg praćenja širenja i djelovanja u pogledu očuvanja i drugih načina upravljanja;

40.poziva Komisiju da u buduće projekte europskih istraživačkih i inovacijskih programa uvrsti financiranje istraživanja invazivnih stranih vrsta i ekološki prihvatljivih rješenja za njihovo održivo upravljanje i kontrolu;

41.naglašava važnost pružanja potpore pogođenim subjektima u ribarstvu i akvakulturi, s pomoću programa naknade i fondova za prilagodbu, u skladu s postojećim financijskim odredbama, posebno u područjima koja se zbog invazivnih vrsta suočavaju s izravnim gospodarskim gubitkom; naglašava potrebu za pružanjem ciljanih financijskih i regulatornih poticaja kako bi se lokalne ribare u obalnim vodama i unutarnjim plovnim putovima potaknulo da ciljano love i uklanjaju invazivne vrste radi smanjenja ekološkog pritiska uz istodobno podupiranje životnih uvjeta na lokalnoj razini; ističe moguću ulogu koju sustavi osiguranja mogu imati u rješavanju tog pitanja, posebno u pogledu posljedica za uzgajivače školjkaša, proizvođače u akvakulturi i ribare;

42.poziva države članice i Komisiju da pokrenu kampanje za podizanje razine osviještenosti kako bi se ribare, uzgajivače ribe i školjkaša, dionike iz sektora ribarstva, među ostalim ribiče, i širu javnost informiralo o unošenju, otkrivanju i utjecaju invazivnih stranih vrsta, njihovim učincima na okoliš i gospodarstvo, o tome kako smanjiti rizike povezane s njihovim unošenjem i širenjem te kako bi ih se uključilo u ta pitanja;

43.preporučuje, ako je to izvedivo, razvoj programa usmjerenih na invazivne vrste kojima se nastoji poboljšati kontrolu populacije i pružiti mogućnosti naknade ribarima;

44.smatra da upravljanje invazivnim stranim vrstama može pružiti mogućnosti za dodatni privremeni prihod s pomoću primijenjenih inovacija za stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću kao što su biognojiva i poljoprivredni supstrati kojima se podupire kontrola tih vrsta i, ako je moguće, njihovo iskorjenjivanje; poziva Komisiju da financira istraživanje i prijenos tehnologije u tom području;

45.naglašava da, ako iskorjenjivanje invazivnih vrsta nije izvedivo, iskorištavanje invazivnih vrsta za ljudsku potrošnju može ribarima pružiti dodatni privremeni prihod i doprinijeti bogatstvu koje koristi lokalnim gospodarstvima u EU-u;

46.podržava privremeno gospodarsko iskorištavanje određenih invazivnih stranih vrsta, kao što su alge, u prehrambene i neprehrambene svrhe; ističe da bi se one mogli upotrebljavati i za hranu za životinje i ribu, lijekove, ambalažu, kozmetiku ili biogoriva, a ne samo za prehranu ljudi;

47.ponavlja da je krajnji cilj i dalje iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta; u tom pogledu naglašava da bi gospodarska ovisnost o iskorištavanju invazivnih stranih vrsta uvijek trebala biti privremena ili sekundarna te da se njome ne smije poticati širenje tih vrsta ili njihovo stavljanje na tržište;

48.traži povećanu i namjensku financijsku potporu za poboljšanje učinkovitog upravljanja i zaštite obalnih životnih uvjeta i morskih ekosustava te očuvanja osjetljivih vrsta, kao i uspostavu sustava informiranja, praćenja i ranog upozoravanja za invazivne strane vrste na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, s obzirom na pozitivan učinak takve potpore na ribarstvo, bioraznolikost i ekosustave;

49.ustraje u tome da se u budući višegodišnji financijski okvir uključi financiranje kako bi se ojačala konkurentnost ribarske flote s obzirom na izazove kao što su rastući troškovi, gubitak ribolovnih područja i utjecaj invazivnih vrsta; smatra da je prioritet poboljšati pristup financijskim sredstvima za ribare kako bi modernizirali svoja plovila, digitalizirali svoje aktivnosti i diversificirali svoje izvore prihoda;

50.podsjeća Komisiju da najudaljenije regije te otočna i obalna područja služe kao važne sigurne luke za osjetljive morske vrste, a istodobno su vrlo osjetljive na invazivne strane vrste; traži da se prepozna važnost zaštite tih osjetljivih vrsta i borbe protiv invazivnih stranih vrsta u tim regijama, osobito uspostavom posebnog programa mogućnosti za lokalno ribarstvo specifičnih za udaljena i otočna područja; ističe potencijal održivog ekoturizma kao sredstva za pružanje mogućnosti diversifikacije, uz istodobno očuvanje jedinstvene bioraznolikosti tih regija i ostvarivanje izravnih koristi za sektore ribarstva i akvakulture;

51.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.