PRILOG: OKVIRNI SPORAZUM O ODNOSIMA IZMEĐU EUROPSKOG PARLAMENTA I EUROPSKE KOMISIJEEUROPSKI PARLAMENT I EUROPSKA KOMISIJA (dalje u tekstu: „dvije institucije”),
–uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 295., i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: „Ugovori”),
–uzimajući u obzir međuinstitucijske sporazume i tekstove kojima se uređuju odnosi između dviju institucija,
–uzimajući u obzir Poslovnik Europskog parlamenta,
–uzimajući u obzir političke smjernice i relevantne izjave izabrane predsjednice Komisije od 18. srpnja 2024. te zajedničku izjavu koju su 21. listopada 2024. dale izabrana predsjednica Komisije i predsjednica Parlamenta o političkim načelima na kojima će se temeljiti revizija Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije iz 2010.,
A.budući da Lisabonski ugovor osnažuje demokratski legitimitet procesa donošenja odluka u Uniji;
B.budući da dvije institucije pridaju najveću važnost djelotvornom prenošenju i provedbi prava Unije;
C.budući da ovaj Okvirni sporazum ne utječe na ovlasti i nadležnosti Parlamenta, Komisije, odnosno nijedne druge institucije ili tijela Unije, nego nastoji osigurati da se te ovlasti i nadležnosti izvršavaju što djelotvornije i transparentnije;
D.budući da bi ovaj Okvirni sporazum trebalo tumačiti u skladu s institucionalnim okvirom koji je uspostavljen Ugovorima;
E.budući da Komisija uzima u obzir uloge koje su Ugovorima dane Parlamentu i Vijeću, posebno s obzirom na temeljna načela jednakog postupanja utvrđena u točki 9.;
F.budući da se u skladu s člankom 10. stavkom 1. UEU-a funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji;
G.budući da je u skladu s člankom 17. stavkom 8. UEU-a Komisija kao tijelo odgovorna Parlamentu;
H.budući da je primjereno ažurirati Okvirni sporazum sklopljen u svibnju 2010. SL L 304, 20.11.2010., str. 47., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2010/1120/oj. i izmijenjen u veljači 2018. SL L 45, 17.2.2018., str. 46., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2018/217/oj. te ga zamijeniti sljedećim tekstom;
I. budući da dvije institucije podsjećaju na svoj cilj suradnje kako bi se ažuriralo i pojednostavnilo zakonodavstvo te izbjeglo administrativno opterećenje, uz istodobno osiguravanje ispunjavanja ciljeva zakonodavstva;
J.budući da su dvije institucije predane daljnjem poboljšanju protoka informacija i poticanju prisutnosti svojih članova i zastupnika na plenarnim sjednicama i drugim sjednicama i sastancima Parlamenta; budući da će u tom kontekstu Parlament redovito ocjenjivati situaciju kako bi se dodatno poboljšala prisutnost zastupnika tijekom plenarnih sjednica;
sporazumjeli su se kako slijedi:
I.PODRUČJE PRIMJENE
1.Kako bi se bolje odrazilo posebno partnerstvo Parlamenta i Komisije, dvije su institucije suglasne o sljedećim mjerama za jačanje političke odgovornosti i legitimiteta Komisije, proširenje konstruktivnog dijaloga, unapređenje protoka informacija između dviju institucija i poboljšanje suradnje vezane za postupke i planiranje.
Također su suglasne o posebnim odredbama:
–o sastancima Komisije s nacionalnim stručnjacima, kako je utvrđeno u Prilogu I.;
–o prosljeđivanju povjerljivih informacija Parlamentu, kako je utvrđeno u Prilogu II.;
–o pregovaranju i sklapanju međunarodnih sporazuma, kako je utvrđeno u Prilogu III.; te
–o vremenskom rasporedu programa rada Komisije, kako je utvrđeno u Prilogu IV.
II.POLITIČKA ODGOVORNOST
2.Nakon što ga je predložilo Europsko vijeće, kandidat za predsjednika Komisije podnijet će Parlamentu političke smjernice za razdoblje svojeg mandata kako bi se omogućila informirana razmjena stajališta koja će se provesti u Parlamentu prije glasovanja o njegovu izboru.
3.Izabrani predsjednik Komisije pravovremeno obavještava Parlament o planiranoj strukturi i rodnoj ravnoteži novog Kolegija povjerenika prije nego što se u Parlamentu pokrene postupak u vezi s davanjem suglasnosti Parlamenta novoj Komisiji. U skladu sa svojim Poslovnikom, Parlament pravovremeno komunicira s izabranim predsjednikom Komisije prije pokretanja postupaka povezanih s davanjem suglasnosti novoj Komisiji. Parlament uzima u obzir očitovanja izabranog predsjednika.
Imenovani članovi Komisije osiguravaju punu objavu svih mjerodavnih podataka u skladu s obvezom neovisnosti utvrđenom u članku 245. UFEU-a.
Postupci su osmišljeni tako da osiguraju da imenovana Komisija u cjelini bude ocijenjena na otvoren, pošten i dosljedan način.
4.Svaki član Komisije preuzima političku odgovornost za djelovanje u području za koje je nadležan ne dovodeći u pitanje načelo kolegijalnosti unutar Komisije.
Predsjednik Komisije snosi punu odgovornost za utvrđivanje svakog sukoba interesa zbog kojeg član Komisije ne može obavljati dužnost.
Predsjednik Komisije jednako je tako odgovoran za sve daljnje aktivnosti u takvim okolnostima te o njima odmah izvješćuje predsjednika Parlamenta pisanim putem.
Sudjelovanje članova Komisije u izbornim kampanjama uređeno je Kodeksom ponašanja članova Europske komisije SL C 65, 21.2.2018., str. 7..
Članovi Komisije mogu sudjelovati u izbornim kampanjama na izborima za Parlament i kao kandidati. Europske političke stranke mogu ih odabrati i kao vodećeg kandidata („Spitzenkandidat”) za funkciju predsjednika Komisije.
Predsjednik Komisije pravovremeno izvješćuje Parlament o tome hoće li jedan član Komisije ili više njih biti kandidati u izbornim kampanjama za izbore za Parlament te o mjerama poduzetim kako bi se zajamčilo poštovanje načela neovisnosti, časnog i suzdržanog ponašanja predviđenih člankom 245. UFEU-a i Kodeksom ponašanja članova Europske komisije.
Svaki član Komisije koji se kandidira ili sudjeluje u izbornoj kampanji za izbore za Parlament obvezuje se da će se tijekom kampanje suzdržati od zauzimanja stajališta koja nisu u skladu s njegovom obvezom povjerljivosti ili kojima se krši načelo kolegijalnosti.
Članovi Komisije koji se kandidiraju ili sudjeluju u izbornim kampanjama za izbore za Parlament ne smiju koristiti ljudske ni materijalne resurse Komisije za aktivnosti povezane s izbornom kampanjom.
5.Ako Parlament od predsjednika Komisije zatraži da uskrati povjerenje određenom članu Komisije, predsjednik će razmotriti hoće li od tog člana zatražiti ostavku u skladu s člankom 17. stavkom 6. UEU-a. Predsjednik će ili zatražiti ostavku toga člana ili će svoje odbijanje da to učini obrazložiti pred Parlamentom na sljedećoj sjednici.
6.Ako je potrebno izvršiti zamjenu člana Komisije tijekom njegova mandata u skladu s drugim stavkom članka 246. UFEU-a, predsjednik Komisije ozbiljno će razmotriti ishod savjetovanja s Parlamentom prije nego što da pristanak na odluku Vijeća.
Parlament osigurava da njegovi postupci budu provedeni s najvećom žurnošću, kako bi se predsjedniku Komisije omogućilo da ozbiljno razmotri mišljenje Parlamenta prije imenovanja novog člana.
Jednako tako, u skladu s člankom 246. stavkom 3. UFEU-a, ako je preostali dio mandata Komisije kratak, predsjednik Komisije ozbiljno će razmotriti stajalište Parlamenta.
7.Ako predsjednik Komisije namjerava promijeniti podjelu odgovornosti među članovima Komisije tijekom njezina mandata u skladu s člankom 248. UFEU-a, predsjednik pravovremeno izvješćuje Parlament kako bi mu omogućio da održi odgovarajuće parlamentarno savjetovanje o tim promjenama. Odluka predsjednika o promjeni podjele odgovornosti može odmah stupiti na snagu.
8.Ako Komisija predlaže reviziju Kodeksa ponašanja članova Europske komisije u vezi sa sukobima interesa ili etičkim ponašanjem, zatražit će mišljenje Parlamenta.
III.KONSTRUKTIVNI DIJALOG I PROTOK INFORMACIJA
i.Opće odredbe
9.Komisija jamči da će za Parlament i Vijeće primjenjivati temeljna načela jednakog postupanja, posebno u pogledu pristupa sastancima, dostave materijala i drugih podataka, a osobito o zakonodavnim i proračunskim pitanjima.
10.Komisija ravnopravno surađuje s Parlamentom i Vijećem, uz potpuno poštovanje ravnoteže između institucija i institucionalnih ovlasti koje su im dodijeljene Ugovorima. Komisija prema potrebi poduzima sve potrebne inicijative radi usuglašavanja stajališta suzakonodavaca, djelujući kao pošteni posrednik.
11.U okviru svoje nadležnosti Komisija poduzima mjere radi boljeg uključivanja Parlamenta tako da u najvećoj mjeri uzima u obzir stajališta Parlamenta u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
12.Niz je načina kojima se provodi posebno partnerstvo Parlamenta i Komisije, i to kako slijedi:
–predsjednik Komisije se na zahtjev Parlamenta najmanje dva puta godišnje sastaje s Konferencijom predsjednika radi raspravljanja o pitanjima od zajedničkog interesa;
–predsjednik Komisije redovito održava dijalog s predsjednikom Parlamenta o ključnim horizontalnim pitanjima i bitnim zakonodavnim prijedlozima. Taj dijalog također treba uključivati pozive predsjedniku Parlamenta da prisustvuje sastancima Kolegija povjerenika;
–predsjednik Komisije ili član Komisije nadležan za međuinstitucijske odnose poziva se na sastanke Konferencije predsjednika i Konferencije predsjednika odbora kad je potrebno raspraviti konkretna pitanja vezana za sastavljanje dnevnog reda plenarne sjednice, međuinstitucijske odnose Parlamenta i Komisije te zakonodavna i proračunska pitanja;
–sastanci između Konferencije predsjednika, Konferencije predsjednika odbora i Kolegija povjerenika održavaju se na godišnjoj osnovi, radi rasprave o odgovarajućim pitanjima, uključujući pripremu i provedbu programa rada Komisije;
–Konferencija predsjednika i Konferencija predsjednika odbora pravovremeno izvješćuju Komisiju o rezultatima njihovih rasprava s međuinstitucijskom dimenzijom. Parlament također u cijelosti i redovito obavješćuje Komisiju o ishodu svojih sastanaka vezanih za pripremu sjednica, uzimajući u obzir stajališta Komisije. Time se ne dovodi u pitanje točka 57.;
–kako bi se osigurao redoviti protok informacija između dviju institucija, glavni tajnici Parlamenta i Komisije redovito se sastaju.
13.Svaki član Komisije osigurava redoviti i izravni protok informacija između člana Komisije i predsjednika relevantnog parlamentarnog odbora.
14.Komisija ne daje u javnost nijedan zakonodavni prijedlog niti bitne inicijative ili odluke prije nego što o tome pisanim putem obavijesti Parlament.
Na temelju programa rada Komisije, dvije institucije unaprijed utvrđuju zajedničkim sporazumom ključne inicijative koje će predstaviti na plenarnoj sjednici. Parlament može odlučiti da će te ključne inicijative biti predstavljene u obliku rasprave zakazane odmah nakon što ih usvoji Kolegij povjerenika. U načelu Komisija najprije predstavlja te inicijative na plenarnoj sjednici, a tek nakon toga javnosti.
Jednako tako, dvije institucije utvrđuju prijedloge i inicijative za koje je potrebno na odgovarajući način dati podatke relevantnom parlamentarnom odboru, odnosno njegovom predsjedniku, prije nego što bude sazvana Konferencija predsjednika.
Te se odluke donose u okviru redovnog dijaloga između dviju institucija, kako je predviđeno u točki 12., te se redovno ažuriraju, uzimajući u obzir sva politička kretanja.
Nadalje, Komisija na sveobuhvatan i pravodoban način obavješćuje Parlament, uključujući njegove parlamentarne odbore, o drugim predstojećim političkim inicijativama i zakonodavnim prijedlozima koji nisu uključeni u program rada Komisije, a koji su obuhvaćeni zakonodavnim i proračunskim ovlastima Parlamenta.
Komisija također na strukturiran način prosljeđuje sveobuhvatne, pravodobne i detaljne informacije Parlamentu, uključujući njegove parlamentarne odbore, kako bi Parlament mogao izvršavati svoje funkcije političkog nadzora i savjetovanja kako je utvrđeno u Ugovorima.
15.Ako interni dokument Komisije, o kojem Parlament nije obaviješten u skladu s ovim Okvirnim sporazumom, dospije izvan institucija, predsjednik Parlamenta može zahtijevati da se predmetni dokument bez odlaganja proslijedi Parlamentu kako bi ga mogao predočiti svakom zastupniku Parlamenta koji to zatraži.
16.Komisija daje potpune podatke i dokumentaciju o svojim sastancima s nacionalnim stručnjacima u okviru svoga rada na pripremi i provedbi zakonodavstva Unije, uključujući neobvezujuće pravo i delegirane akte. Ako Parlament tako zatraži, Komisija također može pozvati stručnjake Parlamenta da prisustvuju tim sastancima.
Odgovarajuće odredbe utvrđene su u Prilogu I.
17.U roku od tri mjeseca nakon donošenja parlamentarne rezolucije Komisija pisanim putem obavješćuje Parlament o radnjama koje je poduzela kao odgovor na određene zahtjeve koje joj je u toj rezoluciji Parlament uputio, uključujući slučajeve u kojima nije mogla pratiti stajališta Parlamenta.
Ovo razdoblje može biti i kraće ako je zahtjev hitan. Može se i produljiti za jedan mjesec ako se zahtijeva sveobuhvatniji rad te ako je to odgovarajuće obrazloženo. Parlament osigurava da se te informacije prošire unutar institucije.
Parlament nastoji izbjeći upućivanje pitanja za usmeni ili pisani odgovor za koje je Komisija pisanom komunikacijom već izvijestila Parlament o svojem stajalištu.
18.U skladu s točkom 12. alinejom 5. Parlament će propisno obavijestiti Komisiju ako namjerava sastaviti izvješće o zakonodavnoj inicijativi kojim se traži prijedlog akta Unije u skladu s člankom 225. UFEU-a.
Nakon toga nadležni odbor poziva Komisiju na razmjenu stajališta o nacrtu izvješća. Razmjene stajališta s Komisijom i službena komunikacija predsjednika odbora nadležnim članovima Komisije nastavljaju se, prema potrebi, tijekom cijelog pripremnog postupka.
Svakom zahtjevu za prijedlog akta Unije koji Parlament podnese u skladu s člankom 225. UFEU-a prilaže se izvješće u kojem se detaljno navode razlozi zbog kojih Parlament smatra da je akt Unije potreban u svrhu provedbe Ugovorâ, uzimajući u obzir i očekivano opterećenje i financijske posljedice predmetnog akta. U tu svrhu odbor nadležan za predmet može zatražiti od Komisije da pruži tehničke savjete.
Komisija odmah i detaljno razmatra zahtjeve Parlamenta za prijedloge akata Unije u skladu s člankom 225. UFEU-a, uključujući prijedloge za izmjenu ili stavljanje izvan snage postojećeg zakonodavstva.
Komisija odgovara na takve zahtjeve u roku od tri mjeseca, navodeći daljnja postupanja koja s njima u vezi planira provesti donošenjem posebne komunikacije. Nakon toga, od Komisije se može zatražiti da na plenarnoj sjednici da izjavu kako bi obavijestila Parlament o daljnjim mjerama koje namjerava poduzeti ili je nadležni odbor može pozvati na jednu od narednih sjednica kako bi pružila takve informacije i razmijenila stajališta s odborom.
Uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti i supsidijarnosti te u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj., Komisija podnosi zakonodavni prijedlog najkasnije nakon jedne godine ili uključuje prijedlog u program rada za sljedeću godinu. Komisija na zahtjev obavještava Parlament o pripremnom radu. Ako Komisija ne podnese prijedlog, obavješćuje Parlament o detaljnim razlozima, uključujući u odnosu na sva pitanja koja su postavili suzakonodavci u vezi s analizama koje se odnose na „europsku dodanu vrijednost” i na „cijenu nedjelovanja na europskoj razini” te, prema potrebi, pruža analizu mogućih alternativa.
Kada Parlament u kontekstu proračunskog postupka odluči predložiti pilot-projekt ili pripremno djelovanje u vezi sa zahtjevom za prijedlog akta Unije koji je u izradi ili je usvojen u Parlamentu u skladu s člankom 225. UFEU-a, Parlament Komisiji šalje svoj prijedlog pilot-projekta ili pripremnog djelovanja s posebnim naglaskom na poveznici sa zahtjevom sastavljenim ili usvojenim u skladu s člankom 225. UFEU-a.
Na zahtjev Parlamenta Komisija pruža tehničko stručno znanje i potporu u osmišljavanju takvog pilot-projekta ili pripremnog djelovanja. Pilot-projekti i pripremna djelovanja mogu se unijeti u proračun samo ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 58. Financijske uredbeSL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj..
19.Komisija se također obvezuje na blisku i pravovremenu suradnju s Parlamentom u vezi sa svim zahtjevima za zakonodavne inicijative koji su proizašli iz europskih građanskih inicijativa.
20.Ako se inicijative, preporuke ili zahtjevi za zakonodavne akte daju u skladu s člankom 289. stavkom 4. UFEU-a, Komisija obavještava Parlament, ako to bude zatraženo, o svojem stajalištu o tim prijedlozima pred odgovarajućim parlamentarnim odborom.
21.U pogledu postupka davanja razrješnice primjenjuju se posebne odredbe utvrđene u točki 40.
22.Dvije su institucije suglasne o suradnji u području odnosa s nacionalnim parlamentima.
Parlament i Komisija surađuju na provedbi Protokola 2. UFEU-a o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Ta suradnja uključuje dogovore o svim potrebnim prijevodima obrazloženih mišljenja koje daju nacionalni parlamenti.
Ako su zadovoljeni pragovi spomenuti u članku 7. Protokola 2. UFEU-a, Komisija osigurava prijevod svih obrazloženih mišljenja koja su dali nacionalni parlamenti, zajedno s njezinim stajalištem.
23.Komisija izvješćuje Parlament o popisu svojih stručnih skupina osnovanih radi podrške Komisiji u izvršavanju njenog prava inicijative. Taj se popis redovito ažurira i objavljuje.
U tom okviru Komisija na odgovarajući način izvješćuje nadležni parlamentarni odbor, na posebni i obrazloženi zahtjev njegovog predsjednika, o radnjama i sastavu takvih skupina.
24. Dvije institucije putem odgovarajućih mehanizama održavaju konstruktivni dijalog o pitanjima povezanima s bitnim upravnim stvarima, posebno o temama koje imaju izravne posljedice na upravu samog Parlamenta. Kada Komisija dijeli informacije s Vijećem o tim pitanjima i o njihovim mogućim financijskim posljedicama, te se informacije dijele istodobno s Parlamentom.
25.Pri pripremi izmjena Poslovnika koje bi utjecale na odnose Parlamenta s Komisijom, Parlament pravodobno šalje te izmjene Komisiji prije nego što zatraži njezino mišljenje. Ako Komisija namjerava dati mišljenje, to čini pravodobno prije glasovanja o tim izmjenama u nadležnom odboru. Nadležni odbor razmatra to mišljenje i konstruktivno surađuje s Komisijom prije glasovanja u nadležnom odboru.
Član Komisije odgovoran za međuinstitucijske odnose ima priliku razmijeniti stajališta s Parlamentom u skladu s relevantnim odredbama Okvirnog sporazuma te dati izjavu na plenarnoj sjednici prije glasovanja.
26.Ako se s informacijama priopćenima u skladu s ovim Okvirnim sporazumom treba postupati kao s povjerljivima, primjenjuju se odredbe Priloga II.
ii.Međunarodni sporazumi i proširenje
27.Kako bi mu se omogućilo obavljanje funkcije političkog nadzora, Parlament mora biti bez odgađanja i u cijelosti informiran tijekom svih faza pregovora i zaključenja međunarodnih sporazuma, uključujući definiranje pregovaračkih stajališta. Komisija postupa tako da u cijelosti aktivira svoje obveze prema članku 218. UFEU-a, istodobno poštujući ulogu svake institucije u skladu s člankom 13. stavkom 2. UEU-a.
Komisija primjenjuje odredbe iz Priloga III.
28.Ako Komisija započne pregovore s trećim zemljama o bilo kakvim modalitetima međuparlamentarne suradnje u okviru međunarodnog sporazuma, Komisija traži stajališta Parlamenta i uzima ih u obzir.
29.Ako Komisija namjerava Vijeću predložiti privremenu primjenu međunarodnog sporazuma, o tome što je prije moguće obavještava Parlament i navodi razloge za to, imajući na umu da se člankom 218. stavkom 5. UFEU-a privremena primjena dopušta samo kada je to potrebno.
Ne dovodeći u pitanje svoje pravo inicijative i uz potpuno poštovanje institucionalne ravnoteže, osim ako je to propisno opravdano drugim okolnostima, kada Komisija predloži odluku Vijeća o potpisivanju i privremenoj primjeni, predložit će da Vijeće u toj odluci ovlasti Komisiju da obavijesti treće strane o privremenoj primjeni tako da Parlament u razumnom roku može dati suglasnost u skladu s člankom 218. stavkom 6. UFEU-a. U tom slučaju Parlament će nastojati organizirati postupak suglasnosti tako da se osigura da se takva obavijest može proslijediti trećoj strani ili stranama međunarodnog sporazuma što je brže moguće nakon donošenja odluke Vijeća o potpisivanju i privremenoj primjeni.
30.Komisija će odmah i u potpunosti obavijestiti Parlament o svakom prijedlogu podnesenom na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a, kao i o svim slučajevima u kojima se Komisija koristi ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 218. stavka 7. UFEU-a.
31.U svjetlu članka 13. stavka 2. UEU-a i kako bi se osigurao jednak protok informacija, kada Komisija pregovara i sklapa neobvezujuće međunarodne sporazume, ona obavješćuje Parlament podložno primjeni pravila o prosljeđivanju povjerljivih informacija utvrđenih u Prilogu II.
32.Kada treća zemlja podnese zahtjev za pristupanje međunarodnom sporazumu čija je Unija stranka i koji uključuje mogućnost da ugovorne stranke ulože prigovor na pristupanje treće zemlje, Parlament je o tom zahtjevu obaviješten istodobno kad i Vijeće.
33. Podatci iz točke 27. daju se Parlamentu dovoljno unaprijed kako bi mu se omogućilo da izrazi svoje stajalište, ako je to prikladno, te da se Komisiji omogući da u najvećoj mjeri uzme u obzir stajalište Parlamenta. Ti se podatci Parlamentu u pravilu dostavljaju putem nadležnih parlamentarnih odbora i, prema potrebi, na plenarnoj sjednici.
Parlament i Komisija obvezuju se da će uspostaviti odgovarajuće postupke i zaštitu kod prosljeđivanja povjerljivih podataka iz Komisije u Parlament, u skladu s odredbama Priloga II.
34.S obzirom na njihove različite institucionalne uloge, dvije institucije prihvaćaju da Komisija treba zastupati Europsku uniju u međunarodnim pregovorima, s iznimkom pregovora koji se tiču zajedničke vanjske i sigurnosne politike, te u slučajevima predviđenim u Ugovorima.
Ako Komisija zastupa Uniju na međunarodnim konferencijama, ona na zahtjev Parlamenta omogućuje uključivanje promatračkog izaslanstva zastupnika u Europskom parlamentu u delegacijama Unije, tako da Parlament može bez odlaganja i u cijelosti biti obaviješten o rezultatima konferencije. Komisija se, prema potrebi, obvezuje da će sustavno obavješćivati izaslanstvo Parlamenta o ishodu pregovora.
Zastupnici u Parlamentu ne smiju izravno sudjelovati u pregovorima. Ovisno o pravnim, tehničkim i diplomatskim mogućnostima, Komisija im može dodijeliti status promatrača. U slučaju odbijanja, Komisija obavješćuje Parlament o razlozima.
Osim toga, Komisija omogućuje sudjelovanje zastupnika u Europskom parlamentu kao promatrača na svim odgovarajućim sastancima u okviru svoje odgovornosti, prije i nakon pregovaračkih sastanaka.
35.Pod istim uvjetima, Komisija za zastupnike u Europskom parlamentu koji kao promatrači čine dio delegacija Unije osigurava, koliko je moguće, pristup sastancima, uključujući, koliko je moguće, pripremnim i koordinacijskim sastancima, tijela osnovanih multilateralnim međunarodnim sporazumima u kojima sudjeluje Unija kad god su takva tijela pozvana donijeti odluke koje iziskuju pristanak Parlamenta, odnosno čija provedba može zahtijevati donošenje pravnih akata u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ili odluka koje uključuju znatne financijske obveze Unije u odnosu na treće zemlje, te sustavno izvješćuje Parlament u vezi s tim sastancima.
36.Izaslanstvu Parlamenta koje na međunarodnim konferencijama sudjeluje u delegaciji Unije Komisija u ovim prilikama također pruža mogućnost korištenja cjelokupne infrastrukture delegacije Unije, u skladu s općim načelima dobre suradnje između institucija i vodeći računa o raspoloživoj logistici.
Predsjednik Parlamenta dostavlja predsjedniku Komisije prijedlog za uključenje izaslanstva Parlamenta u delegaciju Unije najkasnije 4 tjedna prije početka konferencije, navodeći tko je vođa izaslanstva Parlamenta i broj zastupnika Europskog parlamenta koji će biti uključeni u izaslanstvo. U opravdanim slučajevima taj rok može iznimno biti skraćen.
Broj zastupnika u Europskom parlamentu koji će biti uključeni u izaslanstvo Parlamenta i broj pratećeg osoblja razmjerni su ukupnoj brojnosti delegacije Unije.
37.Komisija je dužna obavještavati Parlament o napretku pristupnih pregovora, a posebno o glavnim aspektima i kretanjima, kako bi Parlamentu omogućila pravovremeno izražavanje stajališta putem odgovarajućih parlamentarnih postupaka.
38.Ako Parlament donese preporuku o pitanjima iz točke 37., u skladu s Poslovnikom, te ako iz bitnih razloga Komisija odluči da ne može podržati takvu preporuku, dužna je opravdati razloge pred Parlamentom, i to na plenarnoj sjednici ili na sljedećoj sjednici relevantnog parlamentarnog odbora.
iii.Izvršavanje proračuna
39.Prije nego što se na donatorskim konferencijama obveže na davanje financijske pomoći koja uključuju nove financijske obveze i zahtijeva suglasnost proračunskog tijela, Komisija će obavijestiti to tijelo i analizirati njegove primjedbe. Za sve obveze davanja financijske pomoći Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi obavijestila proračunsko tijelo o izvorima financiranja.
40.U vezi s godišnjim postupkom davanja razrješnice uređenim člankom 319. UFEU-a, Komisija prosljeđuje sve podatke potrebne za nadzor nad izvršenjem proračuna za predmetnu godinu, koje u tu svrhu od nje zatraži predsjednik parlamentarnog odbora nadležnog za postupak davanja razrješnice u skladu s Poslovnikom Parlamenta.
Ako se pojave saznanja o novim aspektima u vezi s prethodnim godinama, za koje je razrješnica već dana, Komisija prosljeđuje sve potrebne podatke o tom pitanju kako bi se došlo do rješenja prihvatljivog za obje strane.
iv.Odnos s decentraliziranim agencijama
41.Kandidati za mjesto izvršnog direktora regulatornih agencija trebali bi doći na saslušanje pred parlamentarnim odborom.
Osim toga, u okviru rasprava međuinstitucijske radne skupine o agencijama osnovane u ožujku 2009. godine, Komisija, Parlament i Vijeće usvojili su zajednički pristup o ulozi i položaju decentraliziranih agencija u kontekstu Unijinih institucija kojim se donose zajedničke smjernice za osnivanje, strukturiranje i poslovanje tih agencija, kao i njihovo financiranje, proračun, nadzor i upravljanje.
IV.SURADNJA U POGLEDU ZAKONODAVNIH POSTUPAKA I PLANIRANJA
i.Program rada Komisije i programiranje Europske unije
42.Komisija pokreće godišnje i višegodišnje programiranje Unije u svrhu postizanja međuinstitucijskih sporazuma.
43.Svake godine Komisija predstavlja svoj program rada.
44.Dvije institucije surađuju u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim u Prilogu IV.
Komisija uzima u obzir prioritete koje je iznio Parlament.
Ne dovodeći u pitanje svoje pravo inicijative, Komisija pruža što je više moguće pojedinosti o tome što je predviđeno u svakoj točki njezina programa rada, uključujući predložene zakonodavne i nezakonodavne inicijative, te o očekivanim rokovima.
45.Komisija daje objašnjenje u slučaju kad ne može ostvariti pojedine prijedloge iz svog programa rada za predmetnu godinu, odnosno kad odstupa od tog programa. Član Komisije nadležan za međuinstitucijske odnose obvezuje se da će redovito izvješćivati Konferenciju predsjednika odbora o političkoj provedbi programa rada Komisije za predmetnu godinu.
ii.Postupak donošenja akata
46.Komisija se obvezuje da će pomno ispitati izmjene svojih zakonodavnih prijedloga koje je usvojio Parlament, kako bi ih uzela u obzir u izmijenjenom prijedlogu.
Prilikom dostave mišljenja na izmjene Parlamenta u okviru članka 294. UFEU-a, Komisija se obvezuje da će u najvećoj mjeri uzeti u obzir izmjene usvojene u drugom čitanju; ako iz bitnih razloga i nakon razmatranja na Kolegiju odluči ne usvojiti, odnosno podržati takve izmjene, svoju odluku obrazlaže pred Parlamentom, a u svakom slučaju u svojem mišljenju o izmjenama Parlamenta na temelju točke (c) članka 294. stavka 7. UFEU-a.
47.Parlament se obvezuje da prilikom razmatranja inicijative koju je podnijela najmanje četvrtina država članica, u skladu s člankom 76. UFEU-a, neće donositi nikakvo izvješće u mjerodavnom odboru prije nego što dobije mišljenje Komisije o toj inicijativi.
Komisija se obvezuje izdati mišljenje o takvoj inicijativi najkasnije 10 tjedana nakon njezina podnošenja.
48.Komisija daje detaljno objašnjenje pravovremeno prije povlačenja prijedloga za koje je Parlament već iznio stajalište u prvom čitanju. Ako nadležni parlamentarni odbori to zatraže, nadležni član Komisije prisustvuje sjednicama odbora kako bi raspravljao o namjeri Kolegija povjerenika da povuče prijedlog, po mogućnosti u kontekstu razmjena u okviru strukturiranog dijaloga.
Komisija na početku svojeg novog mandata preispituje sve prijedloge za koje je postupak još u tijeku, kako bi ih politički potvrdila ili povukla, uzimajući u obzir stajališta koje je iznio Parlament.
49.Za posebne zakonodavne postupke u kojima je potrebno savjetovanje s Parlamentom, uključujući ostale postupke poput onih utvrđenih u članku 148. UFEU-a, Komisija:
i.poduzima mjere radi boljeg uključivanja Parlamenta tako da u najvećoj mjeri uzima u obzir stajališta Parlamenta, posebno kako bi se osiguralo da Parlament ima dovoljno vremena razmotriti prijedlog Komisije;
ii.osigurava da tijela Vijeća budu pravodobno upozorena da ne sklapaju političke sporazume o njezinim prijedlozima prije nego Parlament donese mišljenje. Zatražit će da rasprava na ministarskoj razini bude dovršena nakon što je članovima Vijeća dano razumno vrijeme za razmatranje mišljenja Parlamenta;
iii.osigurava da se Vijeće pridržava pravila koja je donio Sud Europske unije i koja nalažu novo savjetovanje s Parlamentom ako Vijeće znatno izmijeni prijedlog Komisije. Komisija obavješćuje Parlament kad god podsjeti Vijeće na potrebu za ponovnim savjetovanjem;
iv.obvezuje se, ako je to potrebno, da će povući zakonodavni prijedlog koji je Parlament odbio. Ako iz bitnih razloga i nakon razmatranja na Kolegiju povjerenika odluči zadržati svoj prijedlog, Komisija obrazlaže tu odluku davanjem izjave pred Parlamentom.
50.Komisija propisno prati zahtjeve predsjednika Parlamenta za sazivanje međuinstitucijskog sastanka u skladu s člankom 324. UFEU-a.
51.Kako bi se unaprijedilo zakonodavno planiranje, Parlament se sa svoje strane obvezuje da će:
i.planirati zakonodavne dijelove svojih dnevnih redova dovodeći ih u suglasje s tekućim programom rada Komisije i s rezolucijama koje je donio o tom programu, osobito kako bi se poboljšalo planiranje prioritetnih rasprava;
ii.poštovati razumne rokove, u mjeri u kojoj je to korisno za postupak, prilikom donošenja stajališta u prvom čitanju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, odnosno svojih mišljenja u skladu s postupkom savjetovanja;
iii.koliko je god to moguće, imenovati izvjestitelje o budućim prijedlozima čim program rada Komisije bude donesen;
iv.zahtjeve za ponovnim savjetovanjem smatrati apsolutnim prioritetom, uz uvjet da su mu proslijeđeni svi potrebni podatci.
52.Parlament i Komisija podsjećaju da je, ne dovodeći u pitanje druge postupke predviđene Ugovorima, primjena članka 122. UFEU-a moguća samo iznimno i pod strogim uvjetima utvrđenima u toj odredbi.
Komisija se obvezuje da će bez odgode pružiti sveobuhvatno obrazloženje i informacije o iznimnim i hitnim slučajevima u kojima se prijedlozi Komisije temelje na članku 122. UFEU-a.
Kad god bi predloženi pravni akt mogao imati znatne posljedice za proračun Unije, primjenjuje se postupak utvrđen u Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskom nadzoru nad novim prijedlozima na temelju članka 122. UFEU-a koji bi mogli imati znatne posljedice za proračun Unije SL C 444 I, 22.12.2020., str. 5., potpisanoj 16. prosinca 2020.
Najranije tri mjeseca nakon stupanja na snagu pravnog akta na temelju članka 122. UFEU-a, a nakon toga u odgovarajućim vremenskim razmacima, nadležni član Komisije na zahtjev predsjednika Parlamenta podnosi izvješće o provedbi dotičnog pravnog akta, uključujući ocjenu pravnog akta.
53.Ako je to opravdano nepredviđenim događanjima, Komisija može zatražiti od Parlamenta da o prijedlogu donese hitnu odluku.
Takav se zahtjev podnosi u pisanom obliku i potkrepljuje se obrazloženjem i, prema potrebi, zakonski propisanim rokovima.
Prije glasovanja o zahtjevu za hitni postupak Komisija će, ako zatraži, dobiti priliku da na plenarnoj sjednici dâ izjavu u kojoj objašnjava svoj zahtjev.
54.Komisija osigurava da njezine procjene učinka budu provedene pod njezinom odgovornošću, transparentnim postupkom kojim se jamči neovisnu ocjenu. Procjene učinka objavljuju se pravovremeno, uzimajući u obzir niz različitih scenarija, uključujući mogućnost izostanka bilo kakvog djelovanja, te se u načelu iznose mjerodavnom parlamentarnom odboru tijekom faze pružanja podataka nacionalnim parlamentima u skladu s Protokolima br. 1 i br. 2 UFEU-a.
55.U područjima u kojima je Parlament inače uključen u zakonodavni postupak, Komisija koristi neobvezujuće pravo ako je to prikladno i opravdano, nakon što je Parlamentu dala priliku da izrazi svoja stajališta. Komisija daje Parlamentu detaljno objašnjenje na koji su način njegova stajališta uzeta u obzir pri usvajanju prijedloga.
56.Kako bi se osiguralo bolje praćenje prenošenja i primjene prava Unije, Komisija i Parlament nastoje uključiti obvezne korelacijske tablice i obvezujući vremenski rok za prenošenje koji za direktive obično ne bi trebao biti dulji od dvije godine.
Uz posebna izvješća i godišnje izvješće o primjeni prava Unije, Komisija Parlamentu stavlja na raspolaganje sažete informacije o svim sudskim postupcima zbog povrede nakon službene opomene, uključujući, ako tako zatraži Parlament, podatke o pitanjima na koje se postupak povrede odnosi, i to čini od slučaja do slučaja te poštujući pravila povjerljivosti, osobito ona koja je priznao Sud Europske unije.
V.SUDJELOVANJE KOMISIJE U RADU PARLAMENTA
57.Komisija je, na zahtjev, prisutna na plenarnim sjednicama ili drugim sjednicama i sastancima Parlamenta.
Komisija osigurava da su članovi Komisije prisutni na plenarnim sjednicama ili na točkama dnevnog reda koje su obuhvaćene njihovom nadležnošću ili na poseban zahtjev Parlamenta u okviru njegove funkcije političkog nadzora, osim ako postoje opravdani razlozi za njihovo nesudjelovanje. Ako je to opravdano posebnim okolnostima koje nalaže točka dnevnog reda, Parlament može zatražiti da na plenarnoj sjednici bude prisutan određen član Komisije.
U slučaju izmjena dnevnog reda plenarnih sjednica Komisija će uložiti sve napore kako bi osigurala odgovarajuću zastupljenost koja odgovara točkama dnevnog reda.
Parlament nastoji osigurati da u pravilu točke dnevnog reda sjednica, koje su obuhvaćene odgovornošću člana Komisije, budu grupirane zajedno. Ako Komisija predloži poseban vremenski okvir za točku dnevnog reda kako bi se olakšala prisutnost nadležnog člana Komisije, Parlament će nastojati udovoljiti tom zahtjevu.
58.Na svakoj sjednici Parlament može pozvati Komisiju na vrijeme za pitanja u trajanju do otprilike 90 minuta koje se odnosi na jednu temu ili više njih koje unaprijed utvrđuje Konferencija predsjednika, najkasnije u četvrtak prije relevantne sjednice. Članovi Komisije koji sudjeluju u vremenu za pitanja imaju resore povezane s temom u vezi s kojom im se trebaju postaviti pitanja.
Vrijeme za pitanja može se održati i s predsjednikom Komisije nakon primitka poziva predsjednika Parlamenta.
59.Članovi Komisije bit će saslušani ako podnesu zahtjev.
Ne dovodeći u pitanje članak 230. UFEU-a, dvije institucije suglasne su o općim pravilima vezanim uz raspodjelu vremena za izlaganje između institucija.
Dvije su institucije suglasne da je potrebno poštovati njihovu okvirnu raspodjelu vremena za izlaganje.
60.Kako bi se osigurala prisutnost članova Komisije, Parlament se obvezuje učiniti sve potrebno kako bi se pridržavao konačnog prijedloga dnevnog reda.
Ako Parlament izmijeni konačni prijedlog dnevnog reda, odnosno ako pomakne točke unutar dnevnog reda u okviru sjednice, o tome bez odlaganja obavješćuje Komisiju. Komisija ulaže sve napore kako bi osigurala prisutnost odgovornog člana Komisije.
61.Komisija može predložiti uključivanje točaka u dnevni red najkasnije u vrijeme održavanja sastanaka Konferencije predsjednika koja odlučuje o konačnom prijedlogu dnevnog reda sjednice. Parlament u najvećoj mjeri uzima u obzir takve prijedloge.
62.Parlamentarni odbori nastoje se držati prijedloga svojih dnevnih redova, kao i samih dnevnih redova.
Kad god parlamentarni odbor izmijeni svoj prijedlog dnevnog reda, odnosno dnevni red, o tome bez odlaganja obavješćuje Komisiju. Posebno, parlamentarni odbori ulažu napore u poštovanje razumnog roka kako bi se omogućila prisutnost članova Komisije na njihovim sjednicama.
63.Članovi Komisije i predsjednici odgovarajućih parlamentarnih odbora zajedno utvrđuju godišnji raspored sudjelovanja na sjednicama odbora koji su obuhvaćeni njihovim resorom u svrhu vođenja strukturiranih dijaloga i drugih razmjena.
64.Na poziv, članovi Komisije prisustvuju sjednicama parlamentarnih odbora kako bi raspravljali o pitanjima povezanima s određenim predmetima ili provedbom akata i programa Unije ili kako bi pružili informacije o pitanjima od važnosti za odbor, osim ako postoje opravdani razlozi za njihovo nesudjelovanje.
Ako se prisutnost člana Komisije na sastanku parlamentarnog odbora ne zahtijeva izričito, Komisija osigurava da je zastupa visoki dužnosnik koji je u mogućnosti pružiti sadržajno vrijedne odgovore na pitanja članova odbora.
65.Kada odbor pravodobno zatraži informacije u pisanom obliku, Komisija odgovara na vrijeme kako bi se te informacije uzelo u obzir pri pripremi stajališta Parlamenta. Odbor će nastojati osigurati da se pisanim zahtjevima ne udvostručuju pitanja koja su već riješena u kontekstu strukturiranog dijaloga ili razmjene stajališta s članovima Komisije.
66.Parlamentarni odbori nastoje uskladiti svoj rad, između ostalog i izbjeći istodobne sastanke o istoj temi, te nastoje ne odstupati od prijedloga dnevnog reda, tako da Komisija može osigurati zastupljenost na odgovarajućoj razini.
Ako se na sastanku odbora na kojem se raspravlja o prijedlogu Komisije zatraži prisutnost visokog dužnosnika (glavni direktor, odnosno direktor), predstavniku Komisije dozvoljeno je preuzeti riječ.
VI.ZAVRŠNE ODREDBE
67.Komisija potvrđuje predanost što skorijem ispitivanju zakonodavnih akata koji prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona nisu bili prilagođeni regulatornom postupku s kontrolom, kako bi ocijenila trebaju li ti instrumenti biti prilagođeni režimu delegiranih akata koji je uveden člankom 290. UFEU-a.
Kao krajnji cilj, potrebno je ostvariti suvisao sustav delegiranih i provedbenih akata, u potpunosti usklađen s Ugovorom, i to putem postupnog ocjenjivanja prirode i sadržaja mjera koje trenutačno podliježu regulatornom postupku s kontrolom, kako bi se pravovremeno prilagodili režimu utvrđenom u članku 290. UFEU-a.
68.Odredbe ovog Okvirnog sporazuma nadopunjuju Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva a da pritom ne utječu na njega te ne dovode u pitanje njegovu daljnju reviziju.
Parlament i Komisija suglasni su o potrebi jačanja postojećeg mehanizma međuinstitucijskih kontakata na političkoj i tehničkoj razini, u odnosu na bolje zakonodavstvo, kako bi se osigurala djelotvorna međuinstitucijska suradnja između Parlamenta, Komisije i Vijeća.
69.Komisija se obvezuje da će pokrenuti godišnje i višegodišnje programiranje Unije radi sklapanja međuinstitucijskih sporazuma u skladu s člankom 17. UEU-a.
70. Tijekom svakog parlamentarnog saziva dvije institucije zajednički se dogovaraju o tome treba li preispitati provedbu ovog Okvirnog sporazuma i njegovih priloga.
Sastavljeno u ...,
Za Europski parlament Za Europsku komisiju
Predsjednica Predsjednica
PRILOG II.Prosljeđivanje povjerljivih informacija Parlamentu1.Područje primjene
1.1.Ovim Prilogom uređuje se prosljeđivanje povjerljivih informacija iz Komisije u Parlament i postupanje s tim informacijama kako je utvrđeno u točki 1.2., i to u vezi s izvršenjem ovlasti i nadležnosti Parlamenta. Dvije institucije postupaju u skladu s međusobnim dužnostima iskrene suradnje u duhu potpunog međusobnog povjerenja i najstrože poštujući odredbe mjerodavnog Ugovora.
1.2.„Informacije” znače sve pisane ili usmene informacije, bez obzira na sredstvo njihovog prenošenja i na to tko je njihov autor.
1.2.1.„Povjerljive informacije” znači „klasificirani podatci EU-a” i osjetljivi neklasificirani podatci, kako je definirano u točkama 1.2.2. i 1.2.3.
1.2.2.„Klasificirani podatci EU-a” (EUCI) znači svi podatci i materijali označeni kao „TRÈS SECRET UE / EU TOP SECRET”, „SECRET UE / EU SECRET”, „CONFIDENTIEL UE / EU CONFIDENTIAL” ili „RESTREINT UE / EU RESTRICTED”, odnosno oni koji nose istovjetne nacionalne ili međunarodne klasifikacijske oznake, a čija bi neovlaštena objava mogla u različitim stupnjevima dovesti u pitanje interese Unije, odnosno jedne ili više država članica, bez obzira na to jesu li ti podatci nastali unutar Unije ili su primljeni iz država članica, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija.
(a)TRÈS SECRET UE / EU TOP SECRET: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla prouzročiti izuzetno tešku štetu ključnim interesima Unije, odnosno jedne ili više država članica.
(b)SECRET UE / EU SECRET: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla ozbiljno naštetiti ključnim interesima Unije, odnosno jedne ili više država članica.
(c)CONFIDENTIEL UE / EU CONFIDENTIAL: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla naštetiti ključnim interesima Unije, odnosno jedne ili više država članica.
(d)RESTREINT UE / EU RESTRICTED: ova se oznaka primjenjuje samo na podatke i materijale čija bi neovlaštena objava mogla biti nepovoljna za interese Unije, odnosno jedne ili više država članica.
1.2.3.„Osjetljivi neklasificirani podatci” znači svi podatci ili materijali osim klasificiranih podataka EU-a koji moraju biti zaštićeni zbog pravnih obveza utvrđenih u Ugovorima ili u aktima donesenima radi njihove provedbe ili zbog njihove osjetljivosti, uključujući podatke obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne.
1.3.U skladu s odredbama ovog Priloga Komisija Parlamentu pravodobno prosljeđuje klasificirane podatke EU-a i osjetljive neklasificirane podatke kako bi Parlamentu omogućila da izvršava svoju ulogu u skladu s Ugovorima. To čini na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, koji treba biti podnesen pravodobno, jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti navedenih u točki 1.4.
1.4.U kontekstu ovog Priloga, sljedeće osobe, odnosno tijela, mogu od Komisije zatražiti klasificirane podatke EU-a i osjetljive neklasificirane podatke:
–predsjednik Parlamenta;
–predsjednici predmetnih parlamentarnih odbora;
–Ured i Konferencija predsjednika; i
–šef izaslanstva Parlamenta uključenog u delegaciju Unije na međunarodnoj konferenciji.
1.5.Podatci o postupcima povrede prava i postupcima vezanima za tržišno natjecanje, u mjeri u kojoj na datum primitka zahtjeva jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti iz točke 1.4. nisu obuhvaćeni konačnom odlukom Komisije, odnosno presudom Suda Europske unije, kao i podatci vezani za zaštitu financijskih interesa Unije, izuzeti su iz područja primjene ovog Priloga. Time se ne dovodi u pitanje točka 56. Okvirnog sporazuma ni prava Parlamenta u smislu proračunskog nadzora.
1.6.Ove se odredbe primjenjuju ne dovodeći u pitanje Odluku 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama kojima se uređuje pravo Parlamenta na istragu SL L 113, 19.5.1995., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/1995/167/oj., kao ni mjerodavne odredbe Odluke Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) SL L 136, 31.5.1999., str. 20., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/1999/352/oj..
2.Opća pravila
2.1.Komisija u skladu s točkom 1.3. Parlamentu uz svu dužnu pažnju prosljeđuje sve klasificirane podatke EU-a i osjetljive neklasificirane podatke potrebne za izvršavanje ovlasti i nadležnosti Parlamenta. U skladu sa svojim ovlastima i odgovornostima dvije institucije poštuju:
–temeljna ljudska prava, uključujući pravo na pošteno suđenje i pravo zaštite privatnosti;
–odredbe kojima se uređuju sudski i disciplinski postupci;
–zaštitu poslovne tajne i trgovinskih odnosa;
–zaštitu interesa Unije, posebno onih koji se tiču javne sigurnosti, obrane, međunarodnih odnosa, monetarne stabilnosti i financijskih interesa.
U slučaju neslaganja pitanje se upućuje predsjednicima dviju institucija kako bi oni riješili spor.
Klasificirani podatci EU-a i osjetljivi neklasificirani podatci koji potječu iz države članice, druge institucije, međunarodne organizacije ili treće zemlje prosljeđuju se, deklasificiraju ili se njihov stupanj tajnosti snižava samo uz njihov pristanak.
2.2.Klasificirani podatci EU-a i osjetljivi neklasificirani podatci prosljeđuju se Parlamentu koji s njima postupa i štiti ih u skladu sa zajedničkim minimalnim standardima sigurnosti koje primjenjuju te dvije institucije.
Prilikom označivanja podataka koji su nastali u Komisiji, Komisija osigurava primjenu odgovarajućih razina tajnosti u skladu s međunarodnim standardima i definicijama, kao i svojim unutarnjim pravilima, istodobno uzimajući u obzir potrebu da Parlament ima pristup klasificiranim podatcima EU-a radi djelotvornog izvršavanja svojih zadaća i ovlasti.
2.3.U slučaju bilo kakve sumnje u povjerljivu prirodu nekog podatka ili u odgovarajuću razinu tajnosti, odnosno ako je potrebno utvrditi prikladne načine njegovog prosljeđivanja u skladu s jednom od mogućnosti navedenih u točki 3.2., dvije se institucije bez odlaganja međusobno savjetuju prije dostave dokumenta. U tim savjetovanjima Parlament predstavlja predsjedatelj dotičnog parlamentarnog tijela kojem se prema potrebi pridružuje izvjestitelj ili obnašatelj dužnosti koji je podnio zahtjev. Komisiju predstavlja član Komisije nadležan za to područje nakon savjetovanja s članom Komisije nadležnim za sigurnosna pitanja. U slučaju neslaganja pitanje se upućuje predsjednicima dviju institucija kako bi oni riješili spor.
2.4.Ako po završetku postupka iz točke 2.3. nije postignut dogovor, predsjednik Parlamenta kao odgovor na obrazloženi zahtjev parlamentarnog tijela, odnosno obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, poziva Komisiju da u prikladno naznačenom, odgovarajućem roku proslijedi predmetni klasificirani podatak EU-a ili osjetljivi neklasificirani podatak odabirući način među mogućnostima utvrđenim u točki 3.2. ovog Priloga. Prije isteka tog roka Komisija pisanim putem obavješćuje Parlament o svom konačnom stajalištu, u odnosu na koje Parlament pridržava pravo, ako je to prikladno, iskoristiti svoje pravo na pravnu zaštitu.
2.5.Pristup klasificiranim podatcima EU-a dodjeljuje se u skladu s primjenljivim pravilima o sigurnosnoj provjeri osoba.
2.5.1.Pristup podatcima označenim kao „TRÈS SECRET UE / EU TOP SECRET”, „SECRET UE / EU SECRET” i „CONFIDENTIEL UE / EU CONFIDENTIAL” može se dodijeliti samo dužnosnicima, privremenom ili ugovornom osoblju koje radi u Glavnom tajništvu ili klubu zastupnika Parlamenta i upućenim nacionalnim stručnjacima kojima su ti podatci nužno potrebni, koji su određeni kao osobe koje trebaju znati te podatke i kojima je izdano odgovarajuće uvjerenje o sigurnosnoj provjeri.
2.5.2.S obzirom na ovlasti i nadležnosti Parlamenta, predsjednik Parlamenta može odobriti pristup podatcima označenima kao „CONFIDENTIEL UE / EU CONFIDENTIAL” zastupniku kojem nije omogućen pristup zbog njegove funkcije u skladu s nacionalnim pravom države članice u kojoj je zastupnik izabran i koji ne može dobiti odgovarajuće uvjerenje o sigurnosnoj provjeri zbog nepostojanja takvog postupka u državi članici u kojoj je zastupnik izabran, nakon što je taj zastupnik potpisao svečanu izjavu da te informacije neće otkriti trećim osobama i pod uvjetom da Parlament nije primio informacije od nadležnog nacionalnog sigurnosnog tijela koje savjetuje da se takav pristup ne odobri.
Pristup podatcima označenima kao „SECRET UE / EU SECRET” odobrava se zastupnicima koji su prošli odgovarajuću sigurnosnu provjeru ili kojima je osiguran pristup klasificiranim podatcima EU-a na temelju njihove funkcije u skladu s nacionalnim pravom.
2.5.3.Pojedinosti o kategoriji, odnosno kategorijama osoba za koje je zatražen pristup klasificiranim podatcima EU-a i osjetljivim neklasificiranim podatcima daju se istodobno sa zahtjevom.
Prije nego što joj se dodijeli pristup takvim podatcima, svaka se osoba izvješćuje o njihovoj razini povjerljivosti i proizašlim obvezama vezanima za sigurnost.
3.Uređivanje pristupa klasificiranim podatcima EU-a i osjetljivim neklasificiranim podatcima i postupanja s njima
3.1.Klasificirani podatci EU-a proslijeđeni u skladu s postupcima navedenima u točkama 2.2. i 2.3. i, ako je to primjereno, točki 2.4., na odgovornost predsjednika ili člana Komisije, stavljaju se na raspolaganje parlamentarnom tijelu ili obnašatelju dužnosti koji je podnio zahtjev, u skladu sa sljedećim uvjetima:
Parlament i Komisija osiguravaju evidentiranje ili registraciju klasificiranih podataka EU-a kako bi se osigurala njihova sljedivost.
Konkretno, klasificirani podatci EU-a označeni kao „CONFIDENTIEL UE / EU CONFIDENTIAL” i „SECRET UE/EU SECRET” prosljeđuju se iz registarskog ureda Komisije za klasificirane podatke EU-a registarskom uredu Parlamenta za klasificirane podatke EU-a, koji je zadužen staviti ih na raspolaganje parlamentarnom tijelu ili obnašatelju dužnosti koji je podnio zahtjev.
Prosljeđivanje klasificiranih podataka EU-a označenih kao „TRÈS SECRET UE / EU TOP SECRET” podliježe daljnjim dogovorima između Komisije i parlamentarnog tijela ili obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, kako bi se osigurala razina zaštite razmjerna oznaci tajnosti.
3.2.Ne dovodeći u pitanje odredbe točaka 2.2., 2.3. i 2.4., pristup i aranžmani osmišljeni radi očuvanja povjerljivosti podataka utvrđuju se zajedničkim dogovorom prije prosljeđivanja podataka. Tim se dogovorom između člana Komisije nadležnog za predmetnu politiku i parlamentarnog tijela (koje predstavlja njegov predsjedatelj) ili obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, osobito predviđa odabir jedne od mogućnosti navedenih u točkama 3.2.1. i 3.2.2. kako bi se osigurala odgovarajuća razina povjerljivosti.
3.2.1.Kad je riječ o adresatima klasificiranih podataka EU-a, potrebno je predvidjeti jednu od sljedećih mogućnosti:
–podatci namijenjeni isključivo predsjedniku Parlamenta, u slučajevima koji su opravdani apsolutno iznimnim razlozima;
–Ured i/ili Konferencija predsjednika;
–predsjednik i izvjestitelj mjerodavnog parlamentarnog odbora;
–svi članovi (punopravni i zamjenski) mjerodavnog parlamentarnog odbora;
–svi zastupnici u Europskom parlamentu.
Podatci označeni kao „CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL” ili višim stupnjem tajnosti ne smiju se objavljivati niti prosljeđivati nijednom drugom adresatu bez pristanka Komisije.
Podatci označeni kao „RESTREINT UE/EU RESTRICTED” ne smiju se objavljivati bez suglasnosti Komisije.
Ne dovodeći u pitanje zadnju rečenicu točke 2.1., podatci označeni kao „RESTREINT UE/EU RESTRICTED” mogu se unutar Parlamenta proslijediti zastupnicima, dužnosnicima, privremenom i ugovornom osoblju koje radi u Glavnom tajništvu ili u klubu zastupnika u Parlamentu te upućenim nacionalnim stručnjacima koji su na odgovarajući način informirani i trebaju biti upoznati s njima.
Parlament obavješćuje Komisiju o kategorijama osoba koje su dobile pristup podatcima označenima kao „RESTREINT UE/EU RESTRICTED”. Parlament će voditi evidenciju o osobama koje su pristupile klasificiranim podatcima EU-a.
3.2.2.Kad je riječ o postupanju s klasificiranim podatcima EU-a, potrebno je predvidjeti jednu od sljedećih mogućnosti:
(a)ispitivanje podataka u sigurnosnoj zoni ako je podatak označen stupnjem „CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL” i višim stupnjem;
(b)održavanje sastanka iza zatvorenih vrata, uz isključivu prisutnost članova Ureda, članova Konferencije predsjednika ili punopravnih i zamjenskih članova nadležnih parlamentarnih odbora, kao i dužnosnika, privremenog i ugovornog osoblja koje radi u Glavnom tajništvu ili klubu zastupnika Parlamenta i upućenih nacionalnih stručnjaka, za koje je predsjedatelj unaprijed odredio da trebaju znati te podatke i čija je prisutnost prijeko potrebna, ako su prošli potrebnu razinu sigurnosne provjere te uzimajući u obzir sljedeće uvjete:
–dokumenti su označeni brojevima i distribuiraju se na početku, a skupljaju na kraju sjednice. Nije dopušteno voditi bilješke niti raditi preslike tih dokumenata;
–zapisnik sa sastanka ne navodi raspravu o točki koja se obrađuje u povjerljivom postupku.
Prije dostave, svi se osobni podatci mogu odstraniti iz dokumenata.
Klasificirani podatci EU-a i osjetljivi neklasificirani podatci koji se usmeno daju primateljima u Parlamentu podliježu jednakoj razini zaštite kao što je ona dodijeljena takvim podatcima koji se daju u pisanom obliku. To može uključivati svečanu izjavu primatelja tih podataka da neće otkriti njihov sadržaj trećoj strani.
3.2.3.Ako se pisani podatci ispituju u sigurnosnoj zoni, Parlament osigurava sljedeće:
–sigurni sustav pohranjivanja klasificiranih podataka EU-a i osjetljivih neklasificiranih podataka;
–sigurnosnu zonu bez fotokopirnih aparata, telefona, faksa, skenera ili druge tehničke opreme za umnažanje i prijenos dokumenata itd.;
–sigurnosna pravila o pristupu sigurnosnoj zoni, uključujući obvezno potpisivanje u registar pristupa i davanje izjave o neotkrivanju proučenih klasificiranih podataka EU-a.
3.2.4.Gore navedeno ne isključuje ostala istovjetna pravila dogovorena između institucija.
3.3.Osjetljivi neklasificirani podatci proslijeđeni u skladu s postupcima utvrđenima u točkama 2.2. i 2.3. u slučaju podataka dostavljenih na inicijativu Komisije stavljaju se na raspolaganje parlamentarnom tijelu/obnašatelju dužnosti nadležnom za predmet u skladu s Poslovnikom Parlamenta, a u slučaju zahtjeva parlamentarnom tijelu/obnašatelju dužnosti koji ih je podnio. Informacije se prosljeđuju u šifriranom obliku pomoću arhitekture i ključa enkripcije pod kontrolom Parlamenta na temelju nužnosti pristupa i u skladu s relevantnim uputama za postupanje.
Osjetljivi neklasificirani podatci ne smiju se objavljivati bez suglasnosti Komisije. Ne dovodeći u pitanje zadnju rečenicu točke 2.1., osjetljivi neklasificirani podatci mogu se unutar Parlamenta proslijediti zastupnicima, dužnosnicima, privremenom i ugovornom osoblju koje radi u Glavnom tajništvu ili u klubu zastupnika Parlamenta te upućenim nacionalnim stručnjacima, koji su na odgovarajući način informirani i trebaju biti upoznati s njima.
Parlament obavješćuje Komisiju o kategorijama osoba koje su dobile pristup tim podatcima. Parlament će voditi evidenciju o osobama koje su dobile pristup osjetljivim neklasificiranim podatcima.
3.4.U slučaju dokazanog ili mogućeg gubitka ili otkrivanja klasificiranih podataka EU-a ili osjetljivih neklasificiranih podataka koje je dostavila Komisija, sigurnosno tijelo Europskog parlamenta odmah obavješćuje sigurnosno tijelo Komisije. Sigurnosno tijelo Europskog parlamenta pokreće istragu i obavješćuje sigurnosno tijelo Komisije o svojim rezultatima i mjerama poduzetima kako bi se spriječilo ponavljanje situacije.
U slučaju nepridržavanja ovog Priloga ili unutarnjih sigurnosnih pravila Parlamenta primjenjuju se odredbe vezane za sankcioniranje zastupnika navedene u Poslovniku Parlamenta, a u odnosu na dužnosnike i ostale službenike Parlamenta, primjenljive odredbe članka 86. Pravilnika o osoblju, odnosno članka 49. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeti zapošljavanja koji se primjenjuju na ostale službenike Unije, utvrđeni u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (SL L 56, 4.3.1968., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1968/259(1)/oj)., i sva druga primjenjiva pravila.
4.Završne odredbe
4.1.Komisija i Parlament poduzimaju sve mjere potrebne za provedbu odredaba ovog Priloga.
S tim ciljem, nadležne službe Komisije i Parlamenta usko koordiniraju provedbu ovog Priloga. To uključuje uzajamnu provjeru sljedivosti klasificiranih podataka EU-a i osjetljivih neklasificiranih podataka te periodični zajednički nadzor nad sigurnosnim pravilima i standardima koje primjenjuju dvije institucije.
4.2.Parlament i Komisija preispitat će ovaj Prilog i, ako je potrebno, prilagoditi ga, u skladu s točkom 70. Okvirnog sporazuma, u svjetlu kretanja koja se odnose na:
–buduća sigurnosna pravila koja uključuju Parlament i Komisiju;
–ostale sporazume ili pravne akte mjerodavne za prosljeđivanje podataka između institucija.