1.konstatira da se tijekom posljednjih pet godina EU suočio s velikim izazovima, uključujući izbijanje pandemije bolesti COVID-19 i ruski protuzakoniti i neopravdani rat protiv Ukrajine, koji su imali velike gospodarske posljedice; prima na znanje brzinu i učinak inicijativa i instrumenata na razini EU-a za pružanje odgovora na gospodarske i društvene posljedice vanjskih šokova, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost i Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE);

2.primjećuje da se u Komisijinoj jesenskoj gospodarskoj prognozi za 2025., koja je objavljena 17. studenoga 2025., predviđa da će se BDP EU-a 2025. povećati za 1,4 % u odnosu na 2024. i za 1,4 % 2026.; primjećuje da na temelju te prognoze EU i dalje zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u pogledu očekivanog rasta; ističe da su europodručje i EU, unatoč znatnim izazovima, pokazali otpornost;

3.napominje da će se potencijalni rast, koji označava stopu rasta koju gospodarstvo može održati bez prekomjerne inflacije, smanjiti s 1,5 % 2024. na 1,3 % 2027. u EU-u, odnosno s 1,4 % na 1,2 % u europodručju, s obzirom na usporavanje rasta radno sposobnog stanovništva; smatra da su te potencijalne razine rasta preniske da bi se svladali izazovi koji čekaju europsko gospodarstvo u nadolazećim godinama;

4.napominje da se u Komisijinoj jesenskoj gospodarskoj prognozi za 2025. predviđa da će se ukupni deficit europodručja povećati s 3,1 % BDP-a 2024. na 3,2 % BDP-a u 2025.; napominje da se na temelju aktualnih politika 2026. očekuje porast deficita na 3,3 % BDP-a;

5.napominje da će 2027. godine 12 država članica imati deficite koji premašuju 3 % BDP‑a te da se postupci u slučaju prekomjernog deficita primjenjuju na 10 država članica;

6.napominje da se očekuje da će omjer bruto duga opće države i BDP-a u Uniji 2025. dosegnuti 82,8 % te da se procjenjuje da će 2026. porasti na 83,8 % te 2027. na 84,5 %, što je iznad referentne vrijednosti od 60 % utvrđene u Ugovorima za države članice; napominje da se predviđa da će dug opće države 2026. u europodručju porasti na 89,8 % te 2027. na 90,4 %; napominje da se razine duga znatno razlikuju među državama članicama;

7.poziva države članice da provode razborite fiskalne politike kako bi se zaštitila održivost javnog duga;

8.podsjeća da ekstremni vremenski uvjeti znatno utječu na javne financije; svjestan je da će se učinak i učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta u nadolazećim godinama samo povećavati;

9.pozdravlja činjenicu da se nakon najviše razine od 10,6 % u listopadu 2022. inflacija u europodručju spustila na ciljanu razinu Europske središnje banke; međutim, napominje da je inflacija u državama članicama i dalje na različitim razinama, s višim razinama u nekim državama članicama, uključujući one s energetski intenzivnim industrijama; napominje da su i temeljna inflacija i inflacijska očekivanja i dalje iznad ciljane razine; ističe kontinuirani učinak inflacije cijena hrane i energije na europska kućanstva; napominje da inflacija neravnomjerno utječe na dohodovne skupine, pri čemu su najteže pogođena kućanstva s niskim prihodima;

10.izražava zabrinutost zbog toga što će nedovoljna privatna i javna ulaganja vjerojatno biti prepreka održivom rastu i konkurentnosti u Europi te spriječiti Uniju u ispunjavanju zajedničkih prioriteta navedenih u strateškom programu EU-a za razdoblje 2024. – 2029.; naglašava da države članice moraju pojačati napore za uklanjanje prepreka i mobilizaciju većih privatnih ulaganja u skladu sa strategijom Komisije za uniju štednje i ulaganja; svjestan je da je politički cilj Komisije pojednostaviti regulatorni okvir i znatno smanjiti administrativno opterećenje kako bi se potaknula privatna ulaganja; ističe da su za povećanje potencijalnog rasta EU-a hitno potrebna ulaganja u područja kao što su istraživanje i razvoj, infrastruktura i inovacije; ustraje u ključnoj ulozi sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira ne samo kako bi se osigurala javna ulaganja, već i kako bi se pomoglo u mobilizaciji privatnih ulaganja te u tom kontekstu naglašava da su financijski instrumenti i proračunska jamstva snažni i učinkoviti alati za postizanje ključnih političkih ciljeva EU-a te financijski instrumenti spremni za korištenje na razini Unije;

11.napominje da se u Komisijinom europskom makroekonomskom izvješću potvrđuje da je cjenovna pristupačnost stanovanja makroekonomsko i socijalno pitanje, posebno zbog nametanja potencijalnih ograničenja za mobilnost radne snage i dugoročnog slabljenja rasta produktivnosti;

12.ističe da je za tehnološku transformaciju EU-a i osiguravanje otpornih lanaca opskrbe, uz istodobno očuvanje konkurentnih i nenarušenih tržišta, neophodna dosljedna i ciljana industrijska politika;

13.konstatira da je stopa zaposlenosti u Uniji u prosjeku dosegnula rekordno visoku razinu, što je pokazatelj dinamičnog tržišta rada u većini država članica; naglašava uključivanje okvira socijalne konvergencije u europski semestar; ističe da se model strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pokazao uspješnim u državama članicama koje su se za njega odlučile; žali zbog činjenice da među državama članicama postoje velike razlike u stopama nezaposlenosti, posebno kad je riječ o mladima;

14.ponavlja važnost očuvanja jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu i poziva države članice da poduzmu mjere za produbljivanje jedinstvenog tržišta uklanjanjem unutarnjih prepreka;

15.podsjeća da je svrha reforme okvira gospodarskog upravljanja učiniti ga jednostavnijim, transparentnijim i učinkovitijim, povećati nacionalnu odgovornost te poboljšati provedbu i njegovu sposobnost prilagodbe heterogenosti fiskalnih pozicija, javnog duga i gospodarskih izazova te pomoći u rješavanju srednjoročnih i dugoročnih izazova s kojima se EU i njegove države članice suočavaju, uključujući promicanjem protucikličkih fiskalnih politika;

16.ističe da je prema reformiranom okviru gospodarskog upravljanja rast neto rashoda jedinstveni operativni pokazatelj za praćenje usklađenosti država članica s relevantnim preporukama Vijeća; ističe da će brojne države članice i dalje imati nedovoljan fiskalni kapacitet za ispunjenje znatnih potreba za ulaganjima; prima na znanje da je nacionalna klauzula o odstupanju već aktivirana za rashode za obranu samo godinu dana nakon stupanja na snagu revidiranih pravila kao kratkoročni odgovor na izvanredne događaje izvan kontrole određene zemlje; ističe da je nacionalna klauzula o odstupanju namijenjena za privremene hitne situacije specifične za pojedinu zemlju i da nije prikladna za dugoročne strukturne potrebe;

17.naglašava da je Komisija proširila svoje diskrecijske ovlasti kao dio reformiranog okvira gospodarskog upravljanja, posebno procesom na kojem se temelje srednjoročni fiskalno-strukturni planovi; prima na znanje zaključak Europskog fiskalnog odbora da je Komisija koristila određenu diskreciju u slučaju odgode ili odluke o nepokretanju postupaka u slučaju prekomjernog deficita; naglašava da je ujednačena primjena fiskalnih pravila EU-a presudna da bi se održala vjerodostojnost okvira gospodarskog upravljanja, osiguralo jednako postupanje prema državama članicama te podržao dosljedan i istinski europski pristup;

18.prima na znanje ciljane izmjene okvira gospodarskog upravljanja EU-a koje je Komisija objavila 2. listopada 2025. radi osiguravanja dosljednosti nakon najnovijeg ažuriranja okvira gospodarskog upravljanja;

19.sa zabrinutošću prima na znanje zaključke Europskog fiskalnog odbora da otprilike polovina neovisnih fiskalnih institucija nije službeno sudjelovala u pripremi srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova; smatra da bi veće sudjelovanje neovisnih fiskalnih institucija povećalo transparentnost i vanjski nadzor u ključnom trenutku tranzicije;

20.ističe da su posljednjih godina javna ulaganja znatno porasla, pri čemu je za otprilike polovinu povećanja od 2019. do 2025. zaslužno financiranje EU-a, prvenstveno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; napominje da se nastavak tih koristi očekuje i nakon 2026., uz važne učinke prelijevanja među državama članicama, te da bi dugoročni učinak strukturnih reformi mogao povećati potencijalne rezultate europodručja za do 1,3 % BDP-a u razdoblju od 2020. do 2033. u usporedbi sa scenarijem bez Mehanizma za oporavak i otpornost; izražava zabrinutost zbog činjenice da Mehanizam za oporavak i otpornost istječe 2026. te zbog učinka koji bi to moglo imati na opći smjer fiskalne politike EU-a; potiče države članice da do kolovoza 2026. dovrše provedbu svojih planova za oporavak i otpornost; podsjeća da se dužnički instrumenti izdani za financiranje Mehanizma za oporavak i otpornost moraju otplatiti do 2058., i to na način kojim se jamči stabilno i predvidljivo smanjenje obveza;

21.prima na znanje preporuku Komisije da bi opći smjer fiskalne politike država članica 2026., unatoč znatnim razlikama među državama članicama, trebao ostati uglavnom neutralan;

22.naglašava da su javni prihodi i javni rashodi neophodni za osiguravanje održivosti nacionalnih proračuna; podsjeća na preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 17. veljače 2026. u kojoj se poziva na smanjenje poreznih jazova poboljšanjem porezne discipline, uključujući rješavanjem problema izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, te na borbu protiv agresivnog poreznog planiranja; naglašava da slaba provedba u okviru poreznih uprava te u pogledu borbe protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza ugrožava fiskalnu održivost i doprinosi makroekonomskim neravnotežama;

23.prima na znanje promjenu programske politike Komisije u aktualnom ciklusu europskog semestra, u kojem se smjernice za paket semestra temelje na Kompasu konkurentnosti umjesto na godišnjem pregledu održivog rasta; ističe da se tom promjenom jača usmjerenost okvira semestra; ističe važnost kontinuiteta u pogledu preporuka za pojedine zemlje, koje su osmišljene kao višegodišnje i dugoročne reformske obveze, te u pogledu napora država članica da ostvare dugoročne ciljeve; poziva Komisiju da osigura sveobuhvatnu viziju europske konkurentnosti te da se dugoročni tranzicijski prioriteti u uzastopnim ciklusima semestra nastave dosljedno i koherentno odražavati u preporukama za pojedine zemlje;

24.napominje da preporuke za pojedine zemlje sadržavaju preporuku o fiskalnoj politici za svaku državu članicu, uključujući o fiskalno-strukturnim reformama ako su potrebne; prima na znanje da je Komisija predana tome da europski semestar koristi za promicanje konkurentnosti, stabilnosti, gospodarskog rasta, održivosti i socijalne pravednosti te da u europski semestar integrira UN-ove ciljeve održivog razvoja i europski stup socijalnih prava; ističe da je europski semestar ključni alat za koordinaciju dobrih makroekonomskih i proračunskih politika u državama članicama, čime se štiti makroekonomska stabilnost ekonomske i monetarne unije; ističe važnost preporuka za pojedinu zemlju kao temelja koordinacije europske gospodarske politike; podsjeća da su preporuke za pojedinu zemlju političke mjere koje su također sastavni dio srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, nacionalnih planova za oporavak i otpornost te najavljenih prijedloga planova za nacionalno i regionalno partnerstvo;

25.podsjeća na ulogu preporuka za pojedine zemlje u koordinaciji prioriteta EU-a; primjećuje nedostatak napretka u pogledu djelotvorne provedbe preporuka za pojedine zemlje; napominje da od 2019. do 2023. u 25,1 % preporuka za pojedine zemlje nije zabilježen nikakav napredak ili je on bio ograničen; poziva Komisiju da preispita način na koji se preporuke za pojedine zemlje izrađuju i prate, posebno u pogledu njihove buduće uloge u pristupu sredstvima EU-a; podsjeća na svoj zahtjev da preporuka za pojedine zemlje bude manje, ali da budu usmjerenije;

26.prima na znanje ambiciju Komisije da u preporukama za pojedine zemlje dodatno uzima u obzir mjere koje su ključne za uniju štednje i ulaganja, kako je najavljeno u njezinoj komunikaciji od 19. ožujka 2025.10 Komunikacija Komisije od 19. ožujka 2025. naslovljena „Unija za štednju i ulaganja – Strategija za povećanje bogatstva građana i gospodarske konkurentnosti EU-a” (COM(2025)0124).;

27.prima na znanje da će u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru preporuke za pojedine zemlje imati veću ulogu u pogledu usmjeravanja ulaganja i reformi na nacionalnoj i regionalnoj razini; smatra da bi se odabir reformi i ulaganja trebao temeljiti na njihovoj učinkovitosti u rješavanju relevantnih preporuka za pojedine zemlje s ciljem postizanja pravedne tranzicije prema zelenom i konkurentnom europskom gospodarstvu; ističe da taj proces mora pratiti stroži demokratski nadzor i veća odgovornost država članica;

28.naglašava sve veću važnost preporuka za pojedine zemlje članicama povezanih s planovima za nacionalno i regionalno partnerstvo; skreće pozornost na činjenicu da trenutačno ne postoji transparentna ili sljediva metodologija za izradu i odabir preporuka za pojedinu zemlju niti je jasno zašto se neke donose, a druge ne, što izaziva zabrinutost u pogledu preuzimanja odgovornosti i jednakog postupanja prema državama članicama; poziva Komisiju da pojasni postupke na kojima se temelje i kriterije odabira; ističe da svako opće povećanje diskrecijskih ovlasti Komisije mora biti popraćeno odgovarajućim ex post mehanizmima odgovornosti i znatnim poboljšanjem protoka informacija prema Parlamentu;

29.primjećuje da su preporuke za pojedine zemlje za 2025. bile više usmjerene na konkurentnost i pojednostavnjenje, u skladu s prioritetima utvrđenima u Kompasu konkurentnosti, dok je istodobno bila naglašena potreba za poticanjem znanstvene izvrsnosti, istraživanja i inovacija te tehnološkog razvoja kao ključnih pokretača dugoročne produktivnosti i otpornosti; naglašava da je manji broj preporuka za pojedine zemlje posvećen socijalnim i klimatskim politikama; prima na znanje da preporuke za pojedinu zemlju za neke države članice uključuju preporuku za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva;

30.napominje da Komisija smatra da je preporuka za europodručje prije svega alat za usmjeravanje rasprava Euroskupine; međutim, poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere u vezi s preporukama za europodručje, među ostalim da ih uzme u obzir pri izradi preporuka za pojedine zemlje; žali zbog toga što Komisija 2025. nije objavila pregled provedbe preporuka za europodručje, kao što je to činila u okviru izvješća o europodručju; konstatira da u preporukama za pojedine zemlje 2025. nije bilo izravnih preporuka koje se odnose na klimatske promjene;

31.podsjeća da je u Draghijevu izvješću jasno ukazano na potrebu za povećanjem javnih i privatnih ulaganja i provedbom ambicioznih reformi kako bi se potaknula konkurentnost EU-a; poziva Komisiju i države članice da predstave strategiju za zadovoljavanje potreba za ulaganjima nakon 2026.;

32.smatra da bi okvir gospodarskog upravljanja EU-a prema potrebi trebalo dopuniti instrumentima i alatima na razini EU-a kako bi se troškovi za porezne obveznike EU-a sveli na najmanju moguću mjeru i kako bi se maksimalno povećala učinkovitost u pružanju europskih javnih dobara te kako bi se odgovorilo na krize na razini Unije, kao što je aktualna kriza u području sigurnosti i obrane; napominje da bi dužnički vrijednosni papiri EU-a mogli služiti kao referentna vrijednost, čime bi se ojačala integracija financijskih tržišta EU-a; poziva na uvođenje novih vlastitih sredstava za financiranje politika Unije; podržava osnivanje Europskog fonda za konkurentnost i Fonda za scale-up poduzeća u Europi;

33.posjeća na dogovor Europskog vijeća o osiguravanju zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi EUR za 2026. i 2027., na temelju zaduživanja EU-a na tržištima kapitala uz potporu manevarskog prostora u proračunu EU-a;

34.napominje da promjenjivo geopolitičko okruženje zahtijeva još više jedinstva i solidarnosti među državama članicama, posebno ako se uzmu u obzir sigurnosna pitanja EU-a i njegovih država članica; smatra da je jačanje sigurnosti Europe smanjenjem strateških ovisnosti i dalje ključno za zaštitu dugoročne otpornosti Unije; podržava napore koje Komisija ulaže u postizanje koordiniranijeg pristupa obrani; napominje da se Instrumentom za sigurnosne mjere za Europu (SAFE) uspostavlja kreditni instrument u iznosu od 150 milijardi EUR za potporu ulaganjima država članica u obranu; međutim, žali zbog činjenice da je instrument SAFE utemeljen na članku 122. UFEU-a, čime se ograničava parlamentarni nadzor; pozdravlja činjenicu da pokazatelj neto rashoda isključuje sve nacionalno sufinanciranje programa koje financira EU, čime se državama članicama pruža veći fiskalni prostor za ulaganje u zajedničke prioritete EU-a, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2024/126311 Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (SL L, 2024/1263, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1263/oj)., doprinosi jačanju sinergija između proračuna EU-a i nacionalnih proračuna te se smanjuje rascjepkanost i povećava ukupna učinkovitost javne potrošnje u nekim područjima, kao što je obrana; naglašava da predanost država članica povećanju potrošnje za obranu ne bi trebala biti nauštrb ostalih zajedničkih prioriteta EU-a;

35.primjećuje da je 16 država članica aktiviralo nacionalnu klauzulu o odstupanju za potrošnju za obranu; ističe da se time državama članicama nudi fleksibilnost u pogledu povećanja rashoda za obranu, bez neposredne potrebe za financiranjem takvog povećanja mjerama za smanjenje potrošnje ili povećanje prihoda; napominje da se tom fleksibilnošću državama članicama daje dovoljno vremena za povećanje rashoda za obranu u nacionalnim proračunima; ističe da se djelomičnim sudjelovanjem znatno smanjuju predviđeni dodatni rashodi za obranu, i to sa 650 milijardi EUR na približno 297 – 337 milijardi EUR;

36.upozorava da je potrošnja za obranu po svojoj prirodi neproduktivno ulaganje, koje ne povećava potencijal proizvodnje gospodarstva; smatra da se potrošnja za obranu stoga ne bi trebala dugoročno financirati povećanim izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira;

37.naglašava važnost povećanja usklađenosti i suradnje u ulaganjima u obranu u svim državama članicama, posebno u pogledu strateških pospješitelja ili strateških oružanih sustava koji su preskupi za pojedinačne države članice, s obzirom na hitnu potrebu za povećanjem europskog obrambenog sektora i osiguravanjem dugoročne sigurnosti i strateške autonomije;

38.podsjeća da Komisija nikad nije pokrenula postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže, unatoč činjenici da neke države članice opetovano bilježe neravnoteže tekućeg računa; napominje da će Komisija ocijeniti postojanje makroekonomskih neravnoteža u sedam država članica odabranih za detaljna preispitivanja na temelju Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2026.;

39.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.