1.ponavlja da je proširenje strateški odgovor na novu geopolitičku stvarnost i ulaganje od iznimne važnosti za sigurnost i stabilnost EU-a s obzirom na opći agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, opetovane povrede granica, hibridne napade i druga neprijateljska djelovanja te zemlje na štetu njezinih susjeda, kao i druge zajedničke geopolitičke izazove, koji iziskuju dugoročnu političku demokratsku viziju, odvažno djelovanje te poduzimanje koraka prema dovršetku europskog projekta;

2.ponavlja da je proširenje korisno i za sadašnje i za buduće države članice; ističe da je dokazivanje aktivne predanosti EU-a procesu proširenja politički hitno pitanje, među ostalim u cilju očuvanja vjerodostojnosti EU-a prema zemljama proširenja i njihovim društvima; ustraje u tome da će se proširenjem EU-a ojačati sigurnost i gospodarstvo Europe; iznova ističe da je budućnost zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldove u Europskoj uniji, u skladu s težnjama njihovih građana; ističe da trošak neproširenja premašuje trošak dovršetka postupka i da bi neproširenje moglo stvoriti geopolitičke sive zone podložne zlonamjernom utjecaju zemalja izvan EU-a koje žele proširiti svoj politički, gospodarski i strateški utjecaj;

3.naglašava da je pristupanje ključan alat za promicanje trajnog mira, demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, za poticanje regionalnog pomirenja i stabilnosti, kao i za zaštitu zemalja kandidatkinja i susjedstva EU-a od zlonamjernog inozemnog upletanja, posebno ruskog; smatra da je politika proširenja neophodna za utjecaj EU-a u vrijeme povećane geopolitičke nestabilnosti; naglašava da prosperitet i sigurnost EU-a počivaju na njegovoj sposobnosti da brani demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i multilateralni poredak utemeljen na pravilima; podsjeća na zajedničke kulturne, povijesne i ljudske veze između zemalja proširenja i država članica;

4.pozdravlja napredak postignut posljednjih godina zbog kojeg je proširenje EU-a vjerojatno u bliskoj budućnosti; pohvaljuje Crnu Goru i Albaniju zbog njihova znatnog napretka, primajući na znanje njihove ambicije da zaključe pregovore do kraja 2026. odnosno 2027.; potiče institucije EU-a, posebno Vijeće, da istom mjerom reagiraju na te ambicije, uklone prepreke na strani EU-a i time povećaju vjerodostojnost i predvidljivost procesa, uz potpuno poštovanje načela „stroge utemeljenosti na zaslugama”; pozdravlja činjenicu da Bosna i Hercegovina ima status zemlje kandidatkinje i potiče je da nastavi s reformama;

5.pohvaljuje iznimnu otpornost i predanost koju je Ukrajina pokazala na svojem europskom putu unatoč ruskom agresivnom ratu; poziva EU i njegove države članice da nastave podupirati Ukrajinu i žali zbog toga što Vijeće nije uspjelo postići dogovor o upotrebi zamrznute ruske imovine; pohvaljuje Moldovu zbog znatnog napretka na njezinu putu pristupanja EU-u, odnosno zbog uspješno dovršenog postupka analitičkog pregleda unatoč stalnim hibridnim prijetnjama; poziva na brzo otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom i Moldovom te potiče mađarsku vladu da se suzdrži od daljnjeg blokiranja pregovora;

6.ponavlja da u skladu s člankom 49. UEU-a svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u pod uvjetom da poštuje vrijednosti iz članka 2. UEU-a, uključujući ljudsko dostojanstvo, slobodu, demokraciju, jednakost, vladavinu prava i ljudska prava, među ostalim i prava pripadnika manjina; prima na znanje povećanu potporu za članstvo u EU-u u nekoliko zemalja koje su se prethodno pripremale za pristupanje EU-u, uključujući Island, koji do 2027. namjerava održati referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora, te potiče vodstvo EU-a da nastavi graditi tješnje veze s takvim zemljama; napominje da je armenski parlament 26. ožujka 2025. donio zakon kojim se službeno podupire članstvo u EU-u i poziva vladu te zemlje da započne proces pristupanja EU-u, te smatra da bi uporne reforme kojima se učvršćuje armenska demokracija mogle započeti transformativnu fazu u odnosima EU-a i Armenije; pozdravlja potencijalne inicijative Grenlanda za jačanje njegovih političkih, institucijskih i gospodarskih veza s EU-om u kontekstu sve veće potpore pristupanju EU-u;

7.podsjeća da su prethodni krugovi proširenja potaknuli znatan gospodarski rast i u novim i u starim državama članicama; ističe da je slobodno kretanje omogućilo bolje mogućnosti zapošljavanja i veće plaće te smanjilo rizik od siromaštva zahvaljujući novčanim doznakama; naglašava da je proširenje pozitivno utjecalo na životni standard jer je došlo do poboljšanja u području zakona o radu, zdravlja i sigurnosti, rodne ravnopravnosti, digitalnih usluga, obrazovanja i nediskriminacije;

8.ponovno ističe da pristupanje mora ostati reverzibilan proces temeljen na zaslugama, pri čemu se svaka država podnositeljica zahtjeva mora ocjenjivati na temelju ispunjenja Kopenhaških kriterija, usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a i ispunjavanja svih dodatnih uvjeta iz okvira za proširenje; naglašava da se put svake zemlje prema integraciji u EU mora ocijeniti na temelju vlastitih zasluga i da se nijedna zemlja ne bi trebala povezivati s drugom zemljom niti tretirati kao dio paketa; ističe da nema prečaca kad je riječ o vrijednostima i temeljnim načelima EU-a;

9.naglašava da, iako bi proces trebao postati postupniji i dinamičniji, s jasnim ciljevima reformi, planovima i prijelaznim rokovima, ne mogu postojati ubrzani postupci jer bi to moglo utjecati na integritet pristupnog procesa; napominje da je nekoliko zemalja kandidatkinja već postavilo ambiciozne ciljeve za zaključenje pregovora, što bi trebalo poticati ako ih prate konkretne reforme;

10.naglašava da vladavina prava, demokratske reforme, sloboda medija i temeljna prava, uključujući prava manjina, moraju ostati vodeća načela proširenja; naglašava važnost neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, uključivanja civilnog društva i potpore istome te poticajnog okruženja bez zastrašivanja kao ključnih preduvjeta za održiv napredak prema članstvu u EU-u, posebno u vrijeme sve većih autoritarnih tendencija; naglašava da napredak u pogledu temeljnih pitanja mora biti putokaz za sva druga pregovaračka poglavlja;

11.ističe potrebu za postizanjem rodne ravnopravnosti i njezinim uključivanjem u sve politike, među ostalim iskorjenjivanjem rodno uvjetovanog nasilja radi zaštite prava djece i njihova pristupa kvalitetnom obrazovanju, te za punom primjenom načela nediskriminacije, među ostalim pripadnika LGBTIQ+ zajednice i osoba s invaliditetom, u cijelom procesu pristupanja; naglašava da se ljudska prava moraju štititi ne samo zakonodavstvom nego i dosljednom provedbom u praksi; naglašava potrebu da sve zemlje u postupku proširenja osiguraju stvarnu zastupljenost manjina na svim razinama vlasti, očuvaju njihov kulturni i jezični identitet, osiguraju pristup kvalitetnom obrazovanju na jezicima manjina i djelotvorno se bore protiv govora mržnje i zločina motiviranih mržnjom;

12.poziva Komisiju da u svoje godišnje izvješće o vladavini prava uključi sve zemlje proširenja koje trenutačno nisu obuhvaćene tim izvješćem; posebno je zabrinut zbog kontinuiranih nedostataka i stagnacije u reformama pravosudnog sustava, pokušaja poništavanja napretka u borbi protiv korupcije, ograničenog napretka u reformama javne uprave, nedostatnog usklađivanja izbornog zakonodavstva s europskim standardima, kao i polarizacije društva, smanjenja prostora za civilno društvo i gušenja prava na mirno okupljanje u nekim zemljama proširenja;

13.ističe da u EU-u i zemljama koje žele postati države članice EU-a nema mjesta provokativnoj retorici, poricanju genocida ili veličanju ratnih zločinaca s bilo koje strane; naglašava da je suočavanje s prošlošću neophodno za istinsko pomirenje, koje je ključno za prosperitetna društva i uspješnu integraciju;

14.potiče zemlje proširenja da i dalje odlučno i pravodobno provode potrebne reforme te da ostvare konkretan i ireverzibilan napredak, počevši od temeljnih elemenata; ustraje u potrebi za ulaganjem stalnih napora u poticanje medijskog pluralizma, zaštitu prava novinara, očuvanje okruženja za istraživačko novinarstvo i osiguravanje slobode izražavanja u svim zemljama proširenja, uz istodobnu primjenu djelotvornih mehanizama za suzbijanje govora mržnje, kampanja ocrnjivanja, uznemiravanja, prijetnji i napada na novinare; insistira na istrazi i kaznenom progonu takvih kaznenih djela, uz istodobno rješavanje problema koncentracije medija, političkog i gospodarskog pritiska te nedostatka transparentnosti u pogledu financiranja medija i vlasništva nad njima;

15.ističe potrebu za jačanjem sudjelovanja građana i uključivanjem civilnog društva u proces proširenja; ističe ulogu organizacija civilnog društva s dokazanim rezultatima i sektorskim stručnim znanjem u području analitičkog pregleda, pregovora, provedbe i praćenja reformi, zaštite transparentnosti, odgovornosti i povjerenja javnosti u proces pristupanja; ističe važnost kontinuirane potpore njihovu radu i sigurnom okruženju za djelovanje; potiče na podizanje razine osviještenosti na nacionalnoj razini o važnosti podupiranja civilnog društva i povećanja državne potpore za njegove aktivnosti, uključujući pripremu za promjene u financiranju nakon pristupanja EU-u;

16.ponovno ističe svoje stajalište da je usklađivanje sa ZVSP-om Unije ključan pokazatelj jasne geostrateške orijentacije zemlje kandidatkinje, predanosti temeljnim vrijednostima i načelima EU-a te njezine spremnosti za buduće članstvo u EU-u;

17.napominje da neke zemlje kandidatkinje, ponajprije Ukrajina, već doprinose europskoj sigurnosti i obrani; izražava duboko poštovanje i zahvalnost ukrajinskom narodu koji svakodnevno plaća najvišu cijenu za očuvanje europskog načina života;

18.pozdravlja uspješan nastavak dijaloga o ZVSP-u s partnerima na zapadnom Balkanu te ističe važnost tih partnerstava za mir i sigurnost; poziva sve zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje da prednost daju brzom i punom usklađivanju sa ZVSP-om te ponavlja da proces pristupanja određene zemlje može započeti tek nakon što se ona u potpunosti uskladi sa ZVSP-om, među ostalim i donošenjem i provedbom ograničavajućih mjera te usklađivanjem s viznom politikom EU-a; napominje da i dalje dolazi do izrazito zabrinjavajućeg razvoja događaja i nazadovanja demokracije u zemljama proširenja s najnižim stopama usklađenosti sa ZVSP-om te u zemljama čiji je proces pristupanja EU-u zapravo zaustavljen, posebno u Srbiji, Gruziji i Turskoj; potiče EU i države članice da učine sve u svojoj moći kako bi spriječile druge zemlje u postupku proširenja da slijede primjer tih zemalja; naglašava da sustavno odstupanje od usklađivanja sa ZVSP-om predstavlja temeljnu prepreku pristupanju EU-u; očekuje od zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja da se također u potpunosti usklade sa zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP), uključujući njezina načela, ciljeve i misije, kao ključnom komponentom pristupnog procesa; potiče Vijeće za vanjske poslove da pozove ministre vanjskih poslova zemalja proširenja koje su potpuno usklađene sa ZVSP-om da prisustvuju njihovim sastancima na vrhu kao gosti;

19.napominje važnost jačanja uloge zemalja kandidatkinja u europskoj sigurnosti i obrani te podupire njihovo sudjelovanje na temelju zasluga u odabranim instrumentima, programima i projektima EU-a te odobravanje njihova statusa promatrača u Europskoj obrambenoj agenciji; potiče na njihovo uključivanje u raspravu i predanost pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini; prepoznaje doprinos nekoliko zemalja kandidatkinja misijama ZSOP-a EU-a i njihovu borbu protiv inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama i hibridnih prijetnji te naglašava da bliža integracija jača kolektivnu sigurnost i otpornost na hibridne prijetnje;

20.ističe da neusklađenost sa ZVSP-om predstavlja sigurnosne rizike za EU, primjerice omogućivanjem građanima zemalja izvan EU-a da dobiju prava ulaska u EU bez vize tako što im se dodjeljuje državljanstvo zemlje kandidatkinje ili dodatnim povećavanjem ovisnosti o Kini; ustraje u tome da u okviru ZVSP-a mora postojati jasna uvjetovanost u vezi sa suradnjom s geopolitičkim suparnicima koji nastoje ugroziti međunarodni poredak utemeljen na pravilima i oslabiti Europu;

21.ističe da je regionalna suradnja, osobito na zapadnom Balkanu, preduvjet za pristupanje EU-u; naglašava da je pomirenje, koje dovodi do dobrosusjedskih odnosa, ključno za uspješno pristupanje EU-u; nadalje, ističe da bi se otvorena bilateralna pitanja između EU-a i zemalja koje nisu članice EU-a trebala rješavati bilateralno, u skladu s međunarodnim pravom, i da se ne bi smjela koristiti za blokiranje proširenja; upozorava na to da prekomjerna kašnjenja mogu negativno utjecati i na javno mišljenje i na političku predanost zemalja kandidatkinja;

22.podsjeća da proces pristupanja EU-u ovisi o ispunjavanju uvjeta navedenih u pregovaračkim okvirima EU-a, poticanju dobrosusjedskih odnosa i poštovanju bilateralnih i međunarodnih sporazuma, u skladu s Kopenhaškim kriterijima i da se temelji na vlastitim zaslugama; poziva Vijeće da spriječi da bilateralna pitanja koja nisu povezana s Kopenhaškim kriterijima ometaju napredak;

23.naglašava važnost dijaloga između Beograda i Prištine, koji je ključan kako bi Srbija i Kosovo napredovali na svojem europskom putu i koji će doprinijeti regionalnoj stabilnosti i blagostanju, kao i važnost kontinuirane provedbe Prespanskog sporazuma između Sjeverne Makedonije i Grčke u dobroj vjeri te Ugovora o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji između Sjeverne Makedonije i Bugarske, u skladu s pregovaračkim okvirom EU-a;

24.ponavlja svoje stajalište o važnosti otvaranja i objavljivanja ratnih i komunističkih povijesnih arhiva kako bi se dodatno omogućilo traženje istine i pomirenje te ojačalo demokratsko upravljanje; ističe važnost potpune provedbe domaćih i međunarodnih sudskih presuda i poštovanja međunarodnih obveza u pogledu ratnih zločina i nestalih osoba, kao i rješavanja problema veličanja ratnih zločinaca i povijesnog revizionizma;

25.naglašava da pristup koji se temelji na zaslugama može uključivati zamrzavanje ili poništavanje pristupnih pregovora u slučaju nazadovanja u području temeljnih vrijednosti, pri čemu se pregovori nastavljaju tek nakon što se postigne dostatan napredak u reformama; ističe da se zemlje koje ostvaruju slabe rezultate u području demokratskog upravljanja moraju suočiti s posljedicama kako bi se osiguralo da je proces pristupanja i dalje istinski temeljen na zaslugama; ponavlja da EU mora proaktivno podupirati demokratske stupove u zemljama kandidatkinjama kako bi se ojačali stabilnost i dinamika reformi;

26.poziva na temeljitu evaluaciju politike proširenja, koja bi obuhvaćala i sadržaj i suštinu, kako bi se procijenilo zašto su neke zemlje proširenja ostvarile tako ograničen napredak, posebno u području vladavine prava, ljudskih prava i demokracije; poziva na evaluaciju postignutog napretka ne samo na zakonodavnoj razini nego i u pogledu provedbe;

27.poziva Komisiju da uspostavi skupinu za praćenje provedbe reformi u okviru skupine poglavlja o temeljnim pitanjima, u kojima su brzi napredak ili nazadovanje često najvidljiviji i mogu znatno utjecati na vjerodostojnost i održivost procesa pristupanja;

28.uviđa da su veliki nedostaci u prethodno dovršenim procesima proširenja omogućili nazadovanje demokracije nakon pristupanja EU-u, čime se potkopava vjerodostojnost politike proširenja EU-a; napominje da bi u zemljama kandidatkinjama u kojima nije ostvaren dostatan napredak prema članstvu u EU-u Unija trebala povećati svoju pomoć proeuropskim demokratskim akterima u civilnom društvu koji se zalažu za reforme i europske vrijednosti;

29.poziva delegacije EU-a na terenu da dosljedno primjenjuju vjerodostojni pristup koji se temelji na zaslugama u čijem je središtu poštovanje vladavine prava i zaštita ljudskih prava;

30.smatra da bi se proces pripreme za proširenje trebao odvijati usporedno i unutar EU-a i u zemljama proširenja, čime bi se zaštitilo učinkovito funkcioniranje proširene Unije;

31.ponavlja svoj poziv institucijama EU-a i državama članicama na provedbu potrebnih reformi kako bi se ojačao EU i povećala strateška autonomija Europe te istodobno zajamčilo da izostanak takvih reformi ne odgađa pristupanje novih država članica;

32.ponovno poziva na jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje, i to uvođenjem glasovanja kvalificiranom većinom u područjima relevantnima za proces pristupanja, u prvom redu ukidanjem uvjeta jednoglasnosti u međukoracima procesa proširenja pri odlučivanju o otvaranju i zatvaranju pojedinačnih pregovaračkih klastera i poglavlja; izražava žaljenje zbog toga što je prekomjerna upotreba jednoglasnosti u međukoracima procesa proširenja u više navrata usporila proširenje EU-a i što potkopava potporu javnosti integraciji u EU;

33.smatra da treba revidirati sektorske politike EU-a da bi se procijenilo kako prihvatiti nove države članice i osigurati učinkovito funkcioniranje proširene Unije; pozdravlja predstojeća preispitivanja politika prije proširenja kao ključan korak u pripremi Unije za nove članice;

34.naglašava da proces proširenja ima znatan potencijal za konvergenciju u nekoliko ključnih područja, kao što su gospodarstvo, zaštita okoliša i sigurnost, što su pokazali prethodni krugovi proširenja; pozdravlja rane učinke konvergencije potaknute europskom perspektivom; naglašava da kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika imaju središnju ulogu u promicanju konvergencije među državama članicama EU-a i da bi ih trebalo zaštititi za proširenu Uniju;

35.prepoznaje važnost široke primjene postupne integracije, na reverzibilan način i na temelju zasluga, u zajedničke politike EU-a, kao što je jedinstveno tržište, uključujući jedinstveno digitalno tržište, kada je riječ o zemljama kandidatkinjama koje ostvare znatan napredak u reformama povezanima s EU-om, uz potpuno očuvanje integriteta unutarnjeg tržišta EU-a i jednakih uvjeta tržišnog natjecanja; naglašava da postupna integracija zemalja kandidatkinja, iako im može pomoći u provedbi pravne stečevine EU-a i time olakšati prelazak na članstvo u EU-u, ne može zamijeniti punopravno članstvo u EU-u; ističe da bi buduće države članice trebale imati jednaka prava i obveze kao i sadašnje države članice te se snažno protivi stvaranju različitih klasa članstva;

36.ističe da je liberalizacija viznog režima najuspješniji i najbolje prihvaćen ishod postupne integracije; podržava nova pravila kojima bi se omogućila obustava liberalizacije viznog režima za državljane zemalja proširenja koje su odgovorne za nazadovanje u pogledu demokracije i teška kršenja ljudskih prava, uključujući progon mirnih prosvjednika, civilnog društva, medijskih djelatnika i oporbenih političara te nasilje nad njima;

37.naglašava da bi zemljama kandidatkinjama trebale biti dostupne mogućnosti postupne integracije u skladu s pristupom koji se temelji na zaslugama i uvjetovanosti; ističe da je ključno osigurati reverzibilnost postupne integracije u slučajevima kada zemlja kandidatkinja nazaduje u ispunjavanju obveza;

38.ponavlja da bi se proces proširenja trebao poduprijeti uključivanjem zemalja kandidatkinja u funkcioniranje institucija EU-a, među ostalim u vidu statusa promatrača u relevantnim tijelima i institucijama, uključujući Parlament i Agenciju EU-a za temeljna prava;

39.naglašava važnost poticanja javne osviještenosti u europskim društvima o proširenju EU-a i ulozi koju će ono imati u otpornosti europske integracije na buduće promjene; ističe da će uspješan proces proširenja znatno ovisiti o jasnoj i transparentnoj komunikacijskoj strategiji;

40.ističe da bi, osim utvrđivanja pojedinačnih ciljeva reformi, planova i prijelaznih rokova za svaku zemlju pristupnicu, EU trebao povećati transparentnost procesa i utvrditi jasne i predvidljive rokove za pristupanje zemalja kandidatkinja koje su ostvarile najveći napredak na svom putu pristupanja kako ne bi došlo do usporavanja procesa i gubitka vjerodostojnosti; smatra da bi do proširenja EU-a trebalo doći čim se u dotičnim zemljama kandidatkinjama ispune svi uvjeti za pristupanje;

41.naglašava da se ključne reforme koje utječu na funkcioniranje i neovisnost institucija ne smiju požurivati ni politički instrumentalizirati, posebno u zemljama kandidatkinjama sa složenom ustavnom strukturom; ističe da ubrzani postupci ili pritisak kako bi se ispunili politički rokovi ne smiju biti nauštrb pravne kvalitete i institucionalnog integriteta reformi;

42.smatra da je pretpristupna financijska pomoć, uključujući instrumente za zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldovu, od presudne važnosti da se osigura da zemlje proširenja dobiju strukturiranu financijsku potporu koja im je potrebna za institucijsku i gospodarsku preobrazbu; ističe da sva financijska pomoć EU-a mora poštovati i održavati uvjetovanost pretpristupne potpore, među ostalim u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije, kako bi se zaštitili financijski interesi EU-a i građana obiju strana; napominje da je potrebno prilagoditi načine provedbe Instrumenta pretpristupne pomoći kako bi se olakšao proces pripreme i učenja potreban za upotrebu strukturnih fondova;

43.ističe da su za proširenje potrebne financijske reforme kako bi se, među ostalim, odgovorilo na izazove u kohezijskoj i poljoprivrednoj politici te kako bi se osigurao kontinuirani kapacitet proračuna EU-a za provedbu postojećih programa i političkih prioriteta;

44.napominje da se u prijedlogu Komisije za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. proširenje jasno navodi kao jedan od strateških prioriteta EU-a; ističe da je proširenje središnji stup instrumenta Globalna Europa i da predstavlja 21 % (odnosno 43,1 milijardu EUR) njegova predloženog proračuna te obuhvaća sve sadašnje i potencijalne zemlje kandidatkinje, kao i partnere u istočnom susjedstvu, i pruža ciljano financiranje pretpristupne pomoći, institucijsko jačanje i unutarnje pripreme EU-a za buduća pristupanja;

45.poziva na odgovarajuće pretpristupno financiranje u okviru novog VFO-a, prikladno za očekivano proširenje EU-a tijekom njegove primjene jer će neke zemlje kandidatkinje vjerojatno pristupiti EU-u tijekom razdoblja primjene predstojećeg VFO-a; poziva na jasnu i dosljednu dodjelu sredstava i izdvajanje pretpristupnih fondova za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u stupu VFO-a „Globalna Europa” te naglašava da se oni moraju zaštititi od preusmjeravanja na druge vanjske prioritete i da bi trebali jasno odražavati prioritete u temeljnim područjima uz istodobno poboljšanje vidljivosti i transparentnosti pretpristupne pomoći; ustraje u tome da se sredstvima mora izravno podupirati vladavina prava, reforma javne uprave, socijalna i teritorijalna kohezija te osnaživanje i uključivanje lokalnih aktera civilnog društva i neovisnih medija kako bi se osigurala transparentnost, spriječila zlouporaba sredstava i održala odgovornost vlada korisnica prema javnosti; poziva Komisiju na dosljednu primjenu ciljane uvjetovanosti na temelju jasnih mjerila za napredak kojima se nagrađuju reforme i sankcionira nazadovanje ili trajan nedostatak napretka;

46.ponavlja svoj poziv na uspostavu okvira za djelotvornu suradnju između Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i zemalja kandidatkinja; potiče zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u da brzo sklope bilateralne radne dogovore s EPPO-om kako bi se olakšala bliska suradnja i kazneni progon zlouporabe sredstava EU-a;

47.naglašava potrebu za jačanjem i boljim usklađivanjem financiranja za provedbu mjera u području okoliša, klime i dobrobiti životinja, kao i potpore izgradnji kapaciteta za zemlje kandidatkinje; napominje međusektorsku prirodu i visoke troškove tih mjera i činjenicu da su one ključne za održivi razvoj, usklađivanje sa zelenim planom EU-a i zakonodavstvom o dobrobiti životinja te integraciju na unutarnje tržište;

48.ističe važnost uključivanja zemalja kandidatkinja u tekuće i buduće projekte EU-a u području povezivosti, prometa, energetske infrastrukture, zelene tranzicije, digitalne sigurnosti, otpornosti i vojne mobilnosti Unije kako bi se u teškom geopolitičkom okruženju ojačala sigurnost Europe;

49.naglašava stratešku važnost crnomorske regije za sigurnost i blagostanje cijelog europskog kontinenta; ističe potrebu za poboljšanjem povezivosti između Ukrajine, Moldove, Rumunjske, Bugarske i Turske u području prometne, energetske i digitalne infrastrukture kako bi se ojačala regionalna otpornost, diversificirali lanci opskrbe i osigurali alternativni trgovinski pravci;

50.naglašava stratešku važnost prometnih i energetskih infrastrukturnih projekata u istočnom susjedstvu EU-a i na zapadnom Balkanu za jačanje geostrateške autonomije EU-a te poziva na njihovo brzo dovršenje i potpunu operacionalizaciju;

51.zabrinut je zbog sve većeg utjecaja Kine u zemljama proširenja, gospodarskih i političkih ovisnosti koje proizlaze iz kineskih programa financijske pomoći i znatnih ulaganja u ključne sektore kao što su energetika, telekomunikacije, infrastruktura te ekstraktivni sektor i sektor sirovina, kao i dugoročnih posljedica za demokratsku otpornost, gospodarsku sigurnost i europske interese; poziva na snažniji i vidljiviji angažman EU-a, među ostalim s pomoću vjerodostojnih ulagačkih alternativa;

52.pozdravlja konkretne rezultate za građane koji su ostvareni smanjenjem naknada za roaming između EU-a i zapadnog Balkana; poziva Komisiju da ubrza napore za proširenje takvih dogovora o roamingu na sve zemlje proširenja kako bi se što prije postigao „roaming kao kod kuće” i jedinstveno područje plaćanja u eurima za sve zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje;

53.poziva da se veći naglasak stavi na ulaganja u ljudski kapital kako bi se potaknule konkurentnost i inovacije u zemljama kandidatkinjama i pronašla konkretna rješenja za problem nezaposlenosti mladih;

54.ponavlja svoj poziv Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD) da u zemljama proširenja i unutar država članica ulože veće proaktivne i strateške komunikacijske napore kada je riječ o konkretnim koristima od članstva u EU-u, što će postići razvojem prilagođenih, na činjenicama i rezultatima utemeljenih komunikacijskih strategija koje podupiru ciljeve EU-a i uključuju lokalno civilno društvo i medije, a ne oslanjanjem na generičke komunikacijske kampanje; u tom kontekstu ističe ključnu ulogu mladih jer su se pokreti mladih u više navrata pokazali presudnima u doprinošenju prodemokratskom aktivizmu u zemljama kandidatkinjama; nadalje, ponavlja svoj poziv Komisiji da osigura punu vidljivost i javnu osviještenost o ulaganjima EU-a u zemlje kandidatkinje i potpori koju im on pruža, među ostalim i posredstvom međunarodnih organizacija, uz jasno obilježavanje i isticanje zastave EU-a; ustraje u tome da, iako su Sjedinjene Američke Države prestale podupirati neovisne medije i civilno društvo u zemljama kandidatkinjama, EU ima snažan interes da u tom pogledu brzo djeluje; naglašava da će potpora građana biti odlučujuća u postupcima ratifikacije te da stoga komunikacija mora apelirati i na razum i na osjećaje; potiče institucije EU-a da potiču uključive javne rasprave o proširenju te da uključe širu javnost u konstruktivnu raspravu i omoguće njihovo učinkovito sudjelovanje u tom procesu; naglašava važnost većeg sudjelovanja građana na lokalnoj razini u procesu proširenja i u državama članicama EU-a i u zemljama pristupnicama;

55.naglašava ključnu ulogu vlasti i političkih vođa u zemljama proširenja u izgradnji međustranačke suradnje u pogledu reformi za pristupanje EU-u, održavanju međudruštvenog konsenzusa o članstvu u EU-u i učinkovitom i stalnom informiranju građana o prednostima pristupanja EU-u; ističe ključnu ulogu organizacija civilnog društva u promicanju javnog diskursa utemeljenog na činjenicama o integraciji u EU, borbi protiv dezinformacija i omogućivanju informirane javne rasprave; poziva Komisiju i države članice da sustavno uključuju aktere civilnog društva u strateške komunikacijske napore povezane s proširenjem i reformama koje podupire EU;

56.potiče Komisiju, među ostalim na najvišoj razini, da se u svojoj javnoj komunikaciji koristi jasnijim i izravnijim jezikom, među ostalim i kad je riječ o nedostacima, nepostizanju napretka i nazadovanju, posebno u području vladavine prava, kako bi se poštovala uvjetovanost, branile vrijednosti Unije i održalo povjerenje među proeuropskim i prodemokratskim akterima;

57.poziva institucije EU-a i države članice da se u potpunosti uključe u daljnje jačanje procesa reformi u zemljama kandidatkinjama, u prvom redu jačanjem njihovih administrativnih kapaciteta ciljanim programima namijenjenima toj svrsi; poziva na jačanje akademske i obrazovne suradnje između država članica EU-a i zemalja proširenja poticanjem tečajeva osposobljavanja usmjerenih na europske vrijednosti i vladavinu prava, dobro upravljanje, javnu upravu i iskorjenjivanje korupcije te stvaranjem prostora za zajedničko osposobljavanje javnih službenika iz zemalja kandidatkinja, uključujući one iz lokalnih i regionalnih vlasti; ističe uspjeh projekta povezivanja u prijenosu sektorskog stručnog znanja i naglašava potrebu za nastavkom rada na temelju tih pozitivnih iskustava, među ostalim kako bi se povećala odgovornost za proces proširenja u državama članicama; naglašava da bi u programima izgradnje kapaciteta prednost trebalo dati i jačanju neovisnih organizacija civilnog društva i zaštiti njihova operativnog prostora; poziva Komisiju da podrži programe kojima se osnažuju lokalne zajednice, volonteri i građanske inicijative kojima se promiču demokratska kultura, europske vrijednosti i socijalna kohezija;

58.ističe ulogu parlamentarne diplomacije, odgovornosti i programa EU-a za potporu demokraciji u održavanju dinamike reformi; ponavlja svoju spremnost da unaprijedi redovit i transparentan dijalog te suradnju s nacionalnim parlamentima zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja, oslanjajući se na prethodna pozitivna iskustva i uspješne formate, u vidu punog iskorištavanja postojećih alata i inicijativa Parlamenta za potporu demokraciji te promicanja povećanog parlamentarnog nadzora nad procesom pristupanja EU-u i povezanim reformama;

59.naglašava da su potrebne izborne reforme kojima se osiguravaju slobodni, pravedni i demokratski izbori u skladu s međunarodnim standardima; naglašava da su mjerila za pluralizam, integritet stranaka, transparentnost financiranja stranaka i medija te neovisnost pravosuđa i medija preduvjeti za financijsku potporu i napredak; potiče EU i države članice da se koriste participativnim instrumentima koji uključuju građane, parlamente, civilno društvo i mlade radi razmjene mišljenja, povećanja uzajamnog razumijevanja i stvaranja osjećaja odgovornosti prije službenog pristupanja;

60.izražava zabrinutost zbog opsežnih i zlonamjernih kampanja dezinformiranja koje Rusija i drugi akteri kontinuirano provode već dugi niz godina, a čiji je intenzitet porastao nakon početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine; napominje da su zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje te susjedstvo EU-a bez sumnje glavna meta ruskih operacija inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama, pri čemu je jedan od ciljeva diskreditirati EU i smanjiti percipiranu vrijednost integracije u EU;

61.potiče na ojačani dijalog EU-a s civilnim društvom i veću potporu neovisnim istraživačkim medijima, tijelima za provjeru činjenica i organizacijama civilnog društva koje rade na medijskoj pismenosti u cilju djelotvornog suzbijanja dezinformacija te inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama; ističe potrebu za kontinuiranom potporom i bliskom suradnjom sa svim zemljama proširenja koje se suočavaju sa snažnim vanjskim upletanjem u proces konvergencije s EU-om i njihove izborne procese; poziva na primjenu pouka izvučenih iz Misije partnerstva EU-a u Moldovi; naglašava da je važno ocijeniti i poboljšati djelotvornost instrumenata EU-a osmišljenih za pomoć zemljama kandidatkinjama u borbi protiv inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama; pozdravlja namjeru Komisije da predloženi Europski štit za zaštitu demokracije proširi na zemlje pristupnice, čime bi se ojačao njihov kapacitet odgovora na prijetnje, kao što su inozemno upletanje i manipuliranje informacijama te kampanje dezinformiranja; poziva Komisiju i ESVD da prodube suradnju s ranjivim zemljama proširenja u području informacijske otpornosti, kibernetičke sigurnosti i hibridnih prijetnji; poziva ESVD i delegacije EU-a u trećim zemljama da dodatno ojačaju svoje kapacitete za suzbijanje i borbu protiv dezinformacija i propagande protiv ZVSP-a EU-a, među ostalim ulaganjem u komunikacijske kampanje za borbu protiv inozemnog utjecaja;

62.sa zabrinutošću napominje da se Rusija sve više predstavlja kao globalni branitelj „tradicionalnih vrijednosti” instrumentalizacijom Ruske pravoslavne crkve kao sredstva za dezinformiranje i projekcije meke moći, posebno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza; ističe da su takve prakse osmišljene kako bi se ugrozile demokracija, socijalna kohezija i proeuropska orijentacija; poziva na to da se u ZVSP i politiku proširenja uključe posebne mjere za suzbijanje takvog utjecaja, uključujući vjersku diplomaciju, stratešku komunikaciju i potporu vjerskim zajednicama koje su bile žrtve sovjetskog ugnjetavanja;

63.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladama i parlamentima zemalja proširenja.