1.podsjeća da bi, kako stoji u Draghijevu izvješću, pojačana suradnja mogla dovesti do golemih ušteda u smislu učinkovitosti do razine od čak 30 % godišnjih izdataka za obranu u EU-u i do znatnog povećanja djelotvornosti trenutačnih rashoda za obranu; naglašava šire pogodnosti koje bi to imalo za konkurentnost, otpornost i stratešku suverenost EU-a s obzirom na to da obećava velike mogućnosti zapošljavanja, gospodarski razvoj i tehnološko vodstvo u cijelom EU-u; ističe da je pravo jedinstveno tržište u području obrane ključno za poticanje konkurentnosti europskih poduzeća, ne samo u EU-u, već i na globalnom tržištu na kojem se trebaju natjecati s, među ostalim, glavnim dobavljačima iz SAD-a;

2.smatra da dramatični izazovi i prijetnje s kojima se suočavaju Unija i njezine države članice iziskuju dubinsko preispitivanje njihove suradnje i koordinacije u pitanjima obrane; naglašava da EU i njegove države članice moraju korjenito promijeniti svoje shvaćanje industrijske proizvodnje u području obrane i u tu svrhu uspostaviti pravo jedinstveno tržište u području obrane, na što Letta, Draghi i Niinistö pozivaju u svojim izvješćima i na što se poziva u Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane; potiče države članice da prevladaju nacionalističke težnje u pogledu vlastite nacionalne industrijske baze, da pri planiranju nacionalne obrane u većoj mjeri uzmu u obzir prednosti obrambene suradnje na razini EU-a te da prepoznaju ključnu ulogu aktivne potpore institucija i agencija EU-a u vidu omogućavanja i koordinacije takve suradnje, uz istodobno jačanje uzajamnog povjerenja među svim dionicima;

3.naglašava da samo pravo jedinstveno tržište u području obrane može pružiti sredstva potrebna za stvarnu uspostavu i održavanje konkurentne, inovativne i otporne europske obrambene tehnološke i industrijske baze koja može isporučiti potrebnu opremu u zacrtanim rokovima i količinama te osloboditi puni gospodarski, industrijski i financijski potencijal europske obrambene tehnološke i industrijske baze; ističe da je pravo jedinstveno tržište u području obrane ključno za uklanjanje nedostataka u pogledu kapaciteta i ponovnu uspostavu kapaciteta za odvraćanje te je stoga nužan temelj snažne, suverene i konkurentne Unije;

4.apelira na države članice i Komisiju da brzo djeluju kako bi se stvorilo pravo jedinstveno tržište za obranu, i na strani ponude i na strani potražnje; podsjeća da je hitno potrebno objediniti potražnju putem zajedničke javne nabave i upravljanja životnim ciklusom, regulatornog pojednostavnjenja i prekogranične industrijske integracije na razini EU-a kako bi se odgovorilo na takve prepreke i smanjila ovisnost o zemljama izvan EU-a, kako su Letta i Draghi naveli u svojim izvješćima;

5.podsjeća na važnost osiguravanja demokratskog legitimiteta, povjerenja javnosti u institucije, odgovornosti i transparentnosti kako bi se zajamčila potrebna potpora javnosti za povećanje rashoda u području obrane; naglašava važnost jamčenja pravedne i uravnotežene raspodjele troškova i koristi porasta europske potrošnje za obranu na razini cijelog EU-a;

6.ističe da trenutačna struktura industrijskog okruženja u području obrane dovodi do nepotrebnih dupliciranja, vanjskih ovisnosti i neučinkovitosti te koči jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze i unapređenje obrambene pripravnosti EU-a; naglašava da, u spoju s nedovoljnim ulaganjima i nepostojanjem planova dugoročne potrošnje u području obrane, takva fragmentacija onemogućava ostvarivanje ekonomije razmjera koja bi mogla proizaći iz udruživanja javne nabave i proizvodnje obrambene opreme u europskim poduzećima; ističe ključnu potrebu za prevladavanjem fragmentacije u industrijskom okruženju EU-a u području obrane, iskorištavanjem potencijalne ekonomije razmjera, kao i za boljim razumijevanjem prepreka za jedinstveno tržište u području obrane; naglašava da jedinstveno tržište u području obrane mora jamčiti jednake mogućnosti sudjelovanja sektorskim i istraživačkim organizacijama, među kojima su i start-up poduzeća, iz svih država članica, uključujući manja gospodarstva, te ne bi smjelo doći do pretjerano centraliziranog modela obrambene industrije; naglašava da takav tržišni model doprinosi gospodarskoj koheziji u vidu otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u proizvodnji te istraživanju i razvoju u različitim regijama EU-a, uključujući one slabije gospodarski razvijene; također napominje da takva geografska diversifikacija doprinosi otpornosti i sigurnosti opskrbe, kao i sprečavanju stvaranja monopola i dovođenja MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u nepovoljniji položaj;

7.žali zbog izostanka rezultata trenutačnog koordiniranog planiranja kapaciteta i rashoda za obrambene proizvode u Uniji, što je dovelo do različitih pravila i kriterija prihvatljivosti te neučinkovite potrošnje sredstava i time stvorilo pravnu nesigurnost te često navodi države članice da daju prednost bilateralnoj suradnji sa zemljama izvan EU-a; žali zbog toga što prioriteti utvrđeni na nacionalnoj razini često onemogućuju plodonosnu suradnju na razini EU-a;

8.žali zbog stalnog manjka međusobnog povjerenja među državama članicama, što se među ostalim očituje u nevoljkosti u pogledu uspostave regionalnih centara industrijske kompetencije, ograničenom stupnju prekogranične suradnje i zajedničkog planiranja kapaciteta, nedovoljnoj razini javnoj nabave robe i usluga u području obrane unutar EU-a te dvostrukim ili predostrožnim ograničenjima transfera obrambene opreme unutar EU-a, čime se koči razvoj potpuno integriranih europskih lanaca opskrbe i stvara znatna prepreka razvoju pravog jedinstvenog tržišta u području obrane;

9.smatra da trenutačni zakonodavni okviri EU-a ne pružaju uvjete za javnu nabavu robe s brzim inovacijskim ciklusima, primjerice u području razvoja bespilotnih letjelica; izražava zabrinutost zbog toga što je jedinstveno tržište obrane i dalje ugroženo nedovoljno usklađenom primjenom njegovih pravila na razini država članica i nerazmjernom primjenom izuzeća iz članka 346. UFEU-a, što umanjuje nastojanja u smjeru zajedničke javne nabave EU-a u području obrane; ističe potrebu za namjenskom potporom MSP-ovima te malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije kako bi se olakšalo njihovo sudjelovanje u lancu opskrbe obrambene industrije radi povećanja inovacija uz istodobno stvaranje industrijskih viškova kojima bi se povećala otpornost i sigurnost opskrbe Unije;

10.izražava zabrinutost zbog toga što unutarnje tržište u području obrane i dalje snosi negativne posljedice nedovoljno usklađene primjene pravila o njemu u državama članicama; posebno je zabrinut zbog česte primjene članka 346. UFEU-a, za koji je Sud Europske unije u nekoliko slučajeva presudio da je korišten neopravdano, odnosno zloupotrijebljen; ističe da je potrebno preusmjeriti pozornost na zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa Unije imajući na umu trenutačnu geopolitičku situaciju i prijetnje jedinstvu EU-a;

11.smatra da je potpuno poštovanje Zajedničkog stajališta EU-a o izvozu oružja13 Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99., ELI: http://data.europa.eu/eli/compos/2008/944/oj). na razini država članica jedan od važnih stupova funkcionalnog jedinstvenog tržišta u području obrane; smatra da nepostojanje usklađenog sustava EU-a za kontrolu izvoza i izostanak međusobnog priznavanja različitih dozvola, licenci, certifikata i uvjerenja o sigurnosnoj provjeri i dalje stvaraju prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta u području obrane zbog načina na koji to utječe na transfere unutar EU-a; podsjeća da obrambena proizvodnja trenutačno u velikoj mjeri ovisi o integriranim prekograničnim lancima opskrbe unutar EU-a, s komponentama koje potječu iz više država članica, što u slučaju blokade izvoza stvara nesigurnost za industriju i lance opskrbe; naglašava da je potrebno praktično rješenje kojim bi se uzele u obzir trenutačne okolnosti ovisnosti o zemljama izvan EU-a, među ostalim s obzirom na sve veću važnost kritičnih sirovina za europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu i moguću izloženost zemalja izvan EU-a prisilnim mjerama; ističe da bez zajamčenog i planiranog pristupa ulaznim elementima kao što su rijetke zemlje, poluvodiči i metali visoke čistoće ne mogu se postići ambiciozni europski ciljevi u pogledu jačanja obrane i strateške autonomije;

12.smatra da je koordinacija postupaka razvoja obrambenih kapaciteta država članica i EU-a s NATO-ovim postupkom planiranja i revizije u području obrane ključno za osiguravanje usklađenosti i interoperabilnosti država članica i članica NATO-a izvan EU-a; žali zbog izostanka sporazuma o suradnji između NATO-a i EU-a u području razmjene informacija o standardima NATO-a (STANAG), koje bi EU mogao primijeniti donošenjem obvezujućih instrumenata; naglašava da je izostanak provedbe standarda u proteklim desetljećima doveo do neučinkovitosti, dupliciranja i nedostatka interoperabilnosti te da je to i dalje problem;

13.apelira na Vijeće i Komisiju da u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za programe EU-a za obranu osiguraju dostatna financijska sredstva kako bi se doista potaknulo države članice da se uključe u zajednički razvoj kapaciteta i zajedničku javnu nabavu, a njihove obrambene industrije da ostvare tješnju prekograničnu suradnju; ističe da novi okvir, kao što su europski obrambeni projekti od zajedničkog interesa, među kojima su i četiri vodeća projekta predložena u okviru Plana za obrambenu pripravnost do 2030., i strukture za europske programe naoružanja, ima potencijal za ostvarivanje tih ciljeva uz pomoć dostatnog dugoročnog financiranja; naglašava da bi se financiranje prije svega trebalo usmjeriti na projekte s jasnom europskom dodanom vrijednošću, interoperabilnošću, dugoročnom industrijskom održivošću i operativnim učinkom;

14.prima na znanje trenutačna ograničenja u proizvodnim kapacitetima europske obrambene industrije, koja se unatoč tome širi, te poziva države članice da primijene pristup „kupujmo europsko” kojim se prednost daje zajedničkoj javnoj nabavi i povećanoj proizvodnji obrambenih proizvoda u okviru europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB), Ukrajine, zemalja Europskog gospodarskog prostora / Europskog udruženja slobodne trgovine (EGP/EFTA) i, kao dodatne, komplementarne razine, drugih zemalja izvan EU-a s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane jer bi se time EDTIB-u osigurala predvidljiva količina narudžbi, potaknula privatna ulaganja u istraživanje i razvoj obrambenih proizvoda te pomoglo EDTIB-u da isporuči inovativne obrambene proizvode u dovoljnim količinama; poziva države članice da sklope ugovore koji bi poslali stabilne srednjoročne i dugoročne signale u pogledu ukupne potražnje za europskim proizvodima, čime bi se osigurala sigurnost ulaganja u svrhu proširenja EDTIB-a;

15.apelira na EU i njegove države članice da se prema Ukrajini u najvećoj mogućoj mjeri postupa kao sa sastavnim dijelom jedinstvenog tržišta u području obrane, u vidu olakšavanja industrijskih partnerstava, pristupa mehanizmima za zajedničku javnu nabavu i sudjelovanja u programima EU-a, kao što su Europski obrambeni fond (EDF) i namjenski Instrument za potporu Ukrajini u okviru EDIP-a, kako bi se omogućila postupna integracija Ukrajine u lance opskrbe EDTIB-a, uzimajući u obzir činjenicu da je budućnost Ukrajine u EU-u i da bi njezina integracija donijela koristi i EDTIB-u – zahvaljujući ukrajinskim naprednim i u borbi dokazanim obrambenim tehnologijama i inovativnim industrijskim kapacitetima – i ukrajinskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi;

16.smatra da je potrebno znatno poboljšati provedbu Direktive 2009/81/EZ o obrani i osjetljivoj javnoj nabavi u području sigurnosti te poziva Komisiju da predloži njezinu ambicioznu reviziju; ističe da bi bilo korisno da se državama članicama omogući da međusobno koriste sklopljene okvirne ugovore kako bi kratkoročno povećale obrambenu pripravnost EU-a jer bi im se time omogućila brža i učinkovitija javna nabava, s tim da se očekuje da će se javna nabava dugoročno provoditi putem jedinstvenih ili zajedničkih okvirnih ugovora sastavljenih u skladu s europskim kriterijima javne nabave od samog početka; poziva države članice da se koriste različitim oblicima ugovora kojima se omogućuju inovacije, tržišno natjecanje i privatna kapitalna ulaganja, osigurava potpuna usklađenost s pravilima tržišnog natjecanja, zahtjevima u pogledu integriteta i standardima za borbu protiv korupcije te podsjeća da europska tržišta kapitala imaju ključnu ulogu u financiranju inovacija u području obrane; također smatra da bi se u slučaju bilo kakve revizije Direktive 2014/24/EU o javnoj nabavi14 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/24/oj). trebali uzeti u obzir aspekti povezani sa sigurnošću i obranom, kao što je prisutnost civilnih komponenti u vojnoj robi; u tom smislu poziva Komisiju da u predstojećoj temeljitoj reviziji Direktive 2009/81/EZ predstavi ažuriranu verziju partnerstava za inovacije u području obrane kako bi se taj instrument bolje prilagodio posebnostima obrambenog tržišta i trenutačnom složenom sigurnosnom kontekstu;

17.ističe da u primjeni pravila o tržišnom natjecanju i državnim potporama Komisija kao prioritet mora utvrditi jedinstvo i integritet jedinstvenog tržišta kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja te kako bi se zaštitili jednaki uvjeti i kohezija za države članice, pri čemu se posebna pozornost mora posvetiti manjim državama članicama čiji su fiskalni kapaciteti za pružanje potpore nacionalnim obrambenim industrijama komparativno ograničeniji; naglašava da se zbog raširene upotrebe nacionalnih subvencija za pružanje potpore ulaganjima u obranu riskira fragmentacija jedinstvenog tržišta te se dovode u pitanje jednaki uvjeti za poduzeća u EU-u, osobito mala i srednja poduzeća;

18.poziva Komisiju da iznese preporuku za tumačenje članka 346. UFEU-a kako bi se omogućio usklađen i ujednačen pristup u cijelom EU-u, a da se pritom povede računa o potrebi za strogom zaštitom osnovnih sigurnosnih interesa država članica, te za primjenu članka 346. samo iznimno, u skladu s trenutačnim stvarnim okolnostima međuovisne sigurnosne strukture u EU-u; smatra da bi Komisiji trebalo omogućiti da na pojedinačnoj osnovi procjenjuje opću provedbu članka 346. UFEU-a kako bi se zaustavila svaka potencijalna strukturna zlouporaba, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije i trenutačnim stvarnim okolnostima međuovisne sigurnosne strukture u EU-u;

19.ističe potrebu za pružanjem ciljane potpore, posebno za ispitivanje prototipova novih proizvoda te davanjem prednosti ulaganjima u nove i revolucionarne tehnologije; naglašava dodanu vrijednost bliske suradnje s ukrajinskim dionicima u području obrane i tehnologije u tim iznimno inovativnim domenama; ističe važnost zaštite financijske održivosti poduzeća, uključujući MSP-ove, koja ulažu u takve inovacije; naglašava da bi se konkretnim mjerama trebala olakšati prekogranična suradnja MSP-ova, posebno u području kibernetičkih tehnologija, umjetne inteligencije te bespilotnih tehnologija i tehnologija s dvojnom namjenom, i to nadograđujući postojeće centre izvrsnosti u državama članicama;

20.poziva države članice i Komisiju na uspostavu europske inicijative „akceleratora za inovacije u području obrane”, slične konceptima modela kao što su američka Agencija za napredne istraživačke projekte u području obrane (DARPA) ili NATO-ov Akcelerator za inovacije u području obrane za sjeverni Atlantik (DIANA), u okviru koje bi se financirali visokorizični, visokoisplativi istraživački projekti u području obrane te omogućilo ubrzano testiranje i integracija revolucionarnih tehnologija u programe europskih obrambenih sposobnosti; napominje da postojeći instrumenti EU-a za istraživanje i razvoj, uključujući Europski fond za obranu (EDF), program EU-a za inovacije u području obrane (EUDIS) i inovacijski centar u području obrane EU-a (HEDI), ostavljaju vlasništvo nad rezultatima u rukama korisnika i dopuštaju Komisiji i državama članicama koje osiguravaju sufinanciranje tek ograničena, neproizvodna prava; poziva Komisiju da osmisli odgovarajući režim intelektualnog vlasništva koji bi bio prilagođen osjetljivim elementima u području obrane, a istodobno dovoljno privlačan i nacionalnim ministarstvima obrane i obrambenoj industriji, kako bi se osiguralo da se programom mogu zadovoljiti potrebe i prioriteti u pogledu sposobnosti;

21.naglašava potrebu za pojednostavnjenjem pravila i uklanjanjem prepreka povezanih s transferima obrambenih proizvoda unutar EU-a, uključujući uzajamno priznavanje kriterija i certificiranja te pojednostavnjenje zahtjeva za prethodno odobrenje; žali zbog ograničene upotrebe općih dozvola za transfer u skladu s Direktivom 2009/81/EZ i široke upotrebe pojedinačnih dozvola te poziva države članice da u potpunosti iskoriste mogućnosti za pojednostavnjenje pravila i smanjenje administrativnog opterećenja unutar postojećeg pravnog okvira; poziva Komisiju da hitno iznese prijedloge za daljnje usklađivanje transfera obrambenih proizvoda unutar EU-a kako bi se osiguralo jednostavnije kretanje takvih proizvoda unutar Unije, posebno u vidu ukidanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za komponente koje su već integrirane ili se trebaju integrirati u obrambeni proizvod i ne mogu se samostalno transferirati ili izvoziti; nadalje, poziva države članice da porade na postizanju istog cilja te da u nacionalno zakonodavstvo brzo prenesu i primijene mjere predložene u Skupnom paketu za obrambenu pripravnost u pogledu transfera obrambenih proizvoda unutar EU-a; poziva države članice da u potpunosti poštuju Zajedničko stajalište EU-a o izvozu oružja i da istraže prilike, kad god je to moguće, za dodatno usklađivanje izvoznih pravila za obrambenu robu; predlaže, kao moguću početnu točku za usklađivanje sustavâ za kontrolu izvoza, proširenje općih dozvola za transfer ili primjenu Ugovora iz Aachena te jačanje Direktive o transferima unutar korporacija15 Direktiva 2014/66/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva (SL L 157, 27.5.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/66/oj). kako bi se olakšali transferi obrambenih proizvoda unutar EU-a;

22.poziva Komisiju, EDA-u i države članice da porade na programu uzajamnog priznavanja uvjerenja o sigurnosnoj provjeri i certifikata kako bi se uvjerenja izdana u jednoj državi članici mogla prihvatiti i u drugim državama članicama; predlaže uspostavu dobrovoljne konvencije o sporazumima o uzajamnom priznavanju uvjerenja o sigurnosnim provjerama među državama članicama EU-a, na temelju koje bi se poduzećima ili pojedincima koji imaju uvjerenje o sigurnosnoj provjeri jedne države članice to uvjerenje priznalo i u drugim državama članicama koje su sklopile taj sporazum, podložno odgovarajućoj razmjeni informacija i nadzoru; poziva EDA-u da olakša razvoj tog okvira i poziva države članice da ga brzo zaključe taj proces;

23.naglašava da je nužno povećati otpornost europskih obrambenih lanaca opskrbe te ograničiti pojedinačne točke na kojima može doći do zastoja i izloženost potencijalnim prisilnim mjerama zemalja izvan EU-a, za što su dobar primjer prijetnje Kine da će ograničiti izvoz sirovina; zahtijeva da se pri provedbi Akta o kritičnim sirovinama16 Uredba (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (SL L, 2024/1252, 3.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1252/oj). poseban naglasak stavi na obranu;

24.poziva Komisiju i države članice da uvedu poticaje za diversifikaciju lanca opskrbe, uključujući potporu za nove sudionike na tržištu i MSP-ove; ističe da se zbog nastojanja da se postigne troškovna učinkovitost ne smije ugroziti nacionalna sigurnost opskrbe; poziva Komisiju na praćenje rizika u lancu opskrbe i utvrđivanje područja u kojima postoji opasna koncentracija te na redovito izvješćivanje o napretku u povećanju raznolikosti opskrbe; također poziva Komisiju da ponudi rješenje za situacije u kojima poddobavljači iz zemalja izvan EU-a odbijaju isporučiti materijale ako ih se namjerava koristiti za vojne potrebe; ističe potrebu za pravnim okvirom kojim će se osigurati pouzdanost u ispunjavanju ugovornih obveza u cijelom lancu opskrbe; poziva Komisiju da stvori strateške zalihe u skladu sa Strategijom EU-a za Uniju pripravnosti; u tom pogledu naglašava važnost sustava sigurnosti opskrbe uspostavljenog u okviru EDIP-a;

25.naglašava da je potrebno osigurati ravnomjernu geografsku rasprostranjenost industrijske proizvodnje, ulaganja i stvaranja vrijednosti u području obrane te doprinijeti gospodarskoj i društvenoj konvergenciji unutar EU-a, uz istodobno jačanje otpornosti kroz geografsku diversifikaciju i uzimanje u obzir stvarnih sigurnosnih prijetnji s kojima se države članice suočavaju u svojem susjedstvu; poziva na to da se ulaganja u obranu planiraju tako da se jača društvena kohezija unutar regija i država članica te među njima, uz istodobno jačanje otpornosti u vrijeme kriza u području obrane, pod uvjetom da se time ne ugrožava cilj troškovne učinkovitosti, brzine i tržišnog natjecanja;

26.poziva Komisiju da iznese jasne smjernice o tome kako vrednovati aspekte obrane i sigurnosti pri donošenju odluka o kontroli koncentracije koje utječu na EDTIB, u skladu s politikom EU-a o tržišnom natjecanju; također poziva Komisiju da istraži mogućnosti ciljanih prilagodbi pravila EU-a o tržišnom natjecanju kako bi se bolje poduprle jedinstvene potrebe obrambene industrije, primjerice uvođenje ciljanog skupnog izuzeća za projekte istraživanja i razvoja u području obrane koji se financiraju iz europskih programa; ističe da bi se, pri procjeni koncentracija ili mjera potpore u sektoru obrane, sigurnost opskrbe i smanjenje strateških ovisnosti trebali smatrati pozitivnim kriterijima;

27.naglašava da je potrebno poraditi na proaktivnijoj ulozi EU-a u vezi s održavanjem ulaganja u tehnologije i proizvode s dvojnom namjenom, posebno kada su oni dio lanaca opskrbe za obrambene proizvode, kao sredstvu povećanja sigurnosti opskrbe u EU-u i njegove otpornosti na hibridne i nove prijetnje; zagovara promicanje civilne komercijalizacije tih tehnologija kao načina širenja tržišnih prilika, stvaranja pozitivnih učinaka i jačanja EDTIB-a uz poticanje sinergija između vojnog i civilnog razvoja; poziva Komisiju i države članice da uvedu poticaje za to da se za najbitnije ulazne elemente obrambenih proizvoda lanci opskrbe ograniče na EU, među ostalim u okviru unaprjeđenog instrumenta vlasničkog kapitala u području obrane, s naglaskom na komercijalizaciju u završnoj fazi, povećanje financiranja te pristup MSP-ova koridorima za ispitivanje i kibernetičkim poligonima; posebno ističe da bi sektor „novog svemira”, koji je tek u nastajanju, kao i njegov inovativni potencijal za tehnologije s dvojnom namjenom trebalo u potpunosti iskoristiti za potrebe razvoja obrambenih i civilnih primjena;

28.poziva Komisiju da procijeni pravne, proceduralne i regulatorne prilagodbe koje bi bile nužne kako bi se osiguralo da EU i njegove države članice mogu brzo prilagoditi pravila o javnoj nabavi i proizvodnji u području obrane u slučaju rata ili velike sigurnosne krize te kako bi se izbjegli svi poremećaji na jedinstvenom tržištu; također poziva Komisiju da osigura da je takav postupak usklađen sa sustavom sigurnosti opskrbe predviđenim EDIP-om; ističe važnost pripravnosti u obliku okvira za nepredvidive situacije za potrebe nabave u hitnim slučajevima i povećanja industrije, koji bi se mogao brzo aktivirati prema potrebi;

29.smatra da bi institucije i agencije EU-a trebale povećati svoju ulogu u olakšavanju koordinacije među državama članicama i pozdravlja doprinos EDA-e, posebno u vidu plana za razvoj sposobnosti i koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane, naglašavajući da bi njezino stručno znanje trebalo u potpunosti iskoristiti; ističe ključnu ulogu EDA-e u promicanju jedinstvenog tržišta u području obrane te poziva države članice da u tu svrhu daju EDA-i širi mandat i osiguraju više resursa; podržava veću uključenost EDA-e u obrambene inicijative EU-a i u utvrđivanje trajnih prepreka jedinstvenom tržištu u području obrane; poziva na razvoj i uvođenje centra HEDI u okviru EDA-e na regionalnoj razini kako bi se proširila njegova uloga središnje platforme koja povezuje MSP-ove, start-up poduzeća, istraživačke centre i glavne izvođače; čvrsto vjeruje da će se jačanjem EDA-e pridonijeti poticanju uzajamnog povjerenja i suradnje koji su potrebni za uspjeh jedinstvenog tržišta u području obrane jer EDA ima jedinstven položaj za povezivanje nacionalnih i europskih interesa; također pozdravlja doprinos multilateralnih agencija za javnu nabavu, kao što je Organizacija za suradnju u području zajedničkog naoružavanja, koje promiču usklađivanje opreme među državama članicama i partnerskim državama izvan EU-a;

30.ističe potrebu za dodatnim europskim financijskim sredstvima namijenjenima rješavanju pitanja nedostatka komercijalizacije u području inovativnih obrambenih proizvoda; poziva na jačanje instrumenata kako bi se osiguralo da MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije imaju stvaran i prilagodljiv pristup privatnom kapitalu i obrambenim programima, među ostalim u vidu bolje javne nabave, pravila koja potiču inovacije i prekogranične potpore za povezivanje, čime bi se osiguralo njihovo veće sudjelovanje i pravednija dodjela sredstava; ističe važnost uspostave regionalnih inkubatora za obrambene tehnologije u okviru centra HEDI kako bi se podržali prekogranični konzorciji, osiguralo mentorstvo za usmjeravanje javne nabave u području obrane te olakšalo ispitivanje i provjera inovativnih tehnologija u suradnji s krajnjim korisnicima iz vojnih krugova;

31.naglašava potrebu da EU i NATO sklope sveobuhvatni sporazum o suradnji u području planiranja i razvoja kapaciteta kako bi se osiguralo usklađeno i komplementarno planiranje i interoperabilni obrambeni kapaciteti, kao i u području standardizacije; naglašava da se u okviru takve suradnje mora poštovati autonomija obiju organizacija i pritom izbjegavati dupliciranje te promicati pravedna raspodjela tereta; poziva Komisiju da u suradnji s EDA-om izradi zakonodavni prijedlog za uspostavu usklađenog okvira EU-a za pravno obvezujuće tehničke standarde i certifikate obrambenih proizvoda, koji bi se temeljio na europskom referentnom sustavu obrambenih normi (EDSTAR) i, prema potrebi, uz kodificiranje odabranih NATO-ovih sporazuma STANAG u zakonodavstvu EU-a; također poziva Komisiju da predloži okvir za zajedničko europsko ispitivanje i certifikaciju obrambene opreme umjesto zasebne nacionalne potvrde valjanosti za svaki obrambeni proizvod, uključujući zajedničke objekte za ispitivanje i certifikaciju; poziva države članice da usklade napore koje ulažu u području javne nabave i razvoja kapaciteta s prioritetima NATO-a u pogledu obrambenog planiranja i pritom osiguraju potpunu interoperabilnost sustavâ i izbjegnu paralelne strukture; ističe da bi jača i integriranija europska obrambena industrija trebala unaprijediti doprinos Europe unutar NATO-a i transatlantsku podjelu tereta, ujedno održavajući otvorenu suradnju s pouzdanim partnerima, kao što su Ukrajina, zemlje EGP-a/EFTA-e i zemalja iz partnerstva u području sigurnosti i obrane; potiče provedbu akcijskog plana NATO-a za brzo usvajanje kojemu je cilj ubrzavanje nacionalnih postupaka javne nabave i reformi ciklusa nabave, protokola ispitivanje i okvira za certifikaciju, kako bi vojne inovacije išle ukorak s kontekstom prijetnji;

32.prima na znanje preporuke povezane s obranom koje je bivši talijanski premijer Enrico Letta iznio 2024. u svojem izvješću naslovljenom „Više od tržišta”; napominje da porezne prepreke i različiti postupci u pogledu poreza na dodanu vrijednost u programima suradnje u području javne nabave otežavaju postizanje ciljeva obrambene spremnosti do 2030., jačanje obrambene industrije i širenje zajedničkih programa; poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere u pogledu Lettina izvješća i uloži veće napore u smanjenje poreznih prepreka;

33.poziva države članice na promicanje karijera u području obrambenih tehnologija među mladim stručnjacima, uključujući putem kampanji informiranja o doprinosu tog sektora europskoj sigurnosti i tehnološkim inovacijama; potiče uspostavu javno-privatnih partnerstava između obrambenih poduzeća, obrazovnih ustanova i vlada kako bi se stvorila baza kvalitetnog kadra; apelira na države članice i Komisiju da, u dijalogu sa socijalnim partnerima među kojima su i sindikati, predlože strategije za unapređenje vještina ključnih za sektor, kao što su programi osposobljavanja i prilike za cjeloživotno učenje kako bi se nadoknadili trenutačni i budući nedostaci u obrambenoj industriji; u tu svrhu predlaže da se u program Unije vještina izričito uključi sektor obrane, čime bi se olakšala mobilnost kvalificiranih radnika iz svih država članica na mjesta na kojima su najpotrebniji;

34.poziva Komisiju da provede neovisnu procjenu učinka kako bi dodatno kvantificirala moguće financijske i operativne koristi jedinstvenog tržišta za obranu, uključujući porast učinkovitosti i povećanje kolektivnih vojnih kapaciteta; poziva na uspostavu jedinstvene kontaktne točke koja bi dionicima omogućila da prijavljuju prepreke, prikupljaju dokaze i prate usklađenost država članica s propisima;

35.pozdravlja zaključke Europskog vijeća iz listopada 2025. u kojima se poziva na izradu godišnjeg izvješća o spremnosti obrambene industrije EU-a te poziva da bude popraćeno „pregledom stanja jedinstvenog tržišta za obranu” koje bi Komisija objavljivala u suradnji s EDA-om; naglašava da bi se u tom pregledu stanja trebali pratiti pokazatelji kao što je udio javne nabave u području obrane koja se provodi zajednički ili putem otvorenog natjecanja u cijelom EU-u, razine prekogranične industrijske suradnje, stope sudjelovanja MSP-ova i smanjenja dupliciranja sustava; ističe da bi trebao obuhvatiti i socioekonomske koristi obrambenih programa EU-a u svim državama članicama i regijama, uključujući stvaranje radnih mjesta i industrijski razvoj kako bi se moglo usmjeriti doradu politika i ojačati povjerenje javnosti;

36.čvrsto vjeruje da, kako bi se zajamčio demokratski legitimitet i transparentnost obrambenih politika EU-a u vrijeme hibridnog ratovanja i kampanja dezinformiranja, Parlament mora imati središnju ulogu u planiranju, nadzoru i kontroli tih politika; naglašava da se moraju osigurati transparentnost i odgovornost; poziva Komisiju, Vijeće, države članice i EDA-u da osiguraju sigurne kanale za razmjenu klasificiranih i povjerljivih informacija s Parlamentom, obrambenom industrijom i nacionalnim tijelima;

37.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.