P10_TA(2026)0086Multilateralni pregovori uoči 14. ministarske konferencije WTO-a koja će se održati u Yaoundéu od 26. do 29. ožujka 2026.Rezolucija Europskog parlamenta od 12. ožujka 2026. o multilateralnim pregovorima uoči 14. ministarske konferencije WTO-a u Yaoundéu od 26. do 29. ožujka 2026. (2025/2875(RSP))Europski parlament,

–uzimajući u obzir Sporazum iz Marakeša od 15. travnja 1994. o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

–uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju usvojenu 14. studenoga 2001. na Ministarskoj konferenciji WTO-a u Dohi,

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o WTO-u, posebno rezolucije od 8. veljače 2024. o multilateralnim pregovorima uoči 13. ministarske konferencije WTO-a u Abu Dhabiju SL C, C/2024/6342, 7.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6342/oj., od 25. studenoga 2021. o multilateralnim pregovorima uoči 12. ministarske konferencije WTO-a u Ženevi SL C 224, 8.6.2022., str. 89., od 29. studenoga 2018. naslovljenu „WTO: smjernice za budućnost” SL C 363, 28.10.2020., str. 113. i od 28. studenoga 2019. o krizi Žalbenog tijela WTO-a SL C 232, 16.6.2021., str. 62.,

–uzimajući u obzir zaključne dokumente usvojene konsenzusom na godišnjim sjednicama Parlamentarne konferencije o WTO-u 25. veljače 2024. u Abu Dhabiju, 7. prosinca 2018. u Ženevi i 10. prosinca 2017. u Buenos Airesu,

–uzimajući u obzir ishode 13. ministarske konferencije WTO-a održane u Abu Dhabiju u veljači 2024., na kojoj je, među ostalim, donesena Ministarska deklaracija iz Abu Dhabija, kojom se trgovina povezuje s UN-ovim Programom 2030., te pristupanje Komorâ i Timor-Lestea WTO-u, ali koja nije uključivala sporazume o ključnim područjima kao što su subvencije za ribarstvo, poljoprivreda i reforma rješavanja sporova,

–uzimajući u obzir da je 15. rujna 2025. stupio na snagu Sporazum WTO-a o subvencijama za ribarstvo, kojim se članice obvezuju da će godišnju potrošnju na najštetnije subvencije koje doprinose iscrpljivanju morskih ribljih stokova smanjiti za milijarde dolara;

–uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja,

–uzimajući u obzir Pariški sporazum u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koji je na snazi od studenoga 2016.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. veljače 2021. naslovljenu „Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika” i njezin prilog naslovljen „Reforma WTO-a: prema održivom i učinkovitom multilateralnom trgovinskom sustavu” (COM(2021)0066),

–uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

–uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za međunarodnu trgovinu,

A.budući da je WTO osnovan radi promicanja liberalizacije trgovine robom i uslugama, jačanja multilateralizma i poticanja pravednog, otvorenog, uključivog i nediskriminirajućeg multilateralnog trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima kako bi se olakšala razmjena robe i usluga, pružile mogućnosti za zapošljavanje, rast i blagostanje te poboljšala dobrobit ljudi diljem svijeta; budući da je opći cilj trgovinske politike EU-a doprinijeti skladnom razvoju svjetske trgovine, postupnom ukidanju ograničenja u međunarodnoj trgovini i izravnim stranim ulaganjima te smanjenju carinskih i drugih prepreka; budući da je primarni mandat WTO-a osigurati pristup tržištu, predvidljivost i pravnu sigurnost u međunarodnoj trgovini te se ne bi trebao razviti u opći politički forum koji nadilazi njegove temeljne trgovinske funkcije; budući da je trgovina ključna te predstavlja važno sredstvo za potporu i nadopunjavanje nastojanja usmjerenih na unapređenje održivog rasta i poboljšanje životnog standarda te da se njome osigurava kvalitetnija zaposlenost i velik te neprekidno rastući obujam stvarnog prihoda u skladu s ciljem održivog razvoja;

B.budući da se multilateralni trgovinski sustav suočava s ozbiljnim političkim i institucionalnim izazovima; budući da ti izazovi proizlaze ne samo iz institucionalnih nedostataka, već i iz širenja jednostranih i protekcionističkih mjera, uključujući ograničenja izvoza, diskriminirajuće subvencije i nepoštene trgovinske prakse, koje potkopavaju povjerenje, fragmentiraju globalne lance vrijednosti i štete svjetskom gospodarstvu i blagostanju; budući da postojeća previranja u globalnoj trgovini stvaraju golemu nesigurnost i gospodarske troškove diljem svijeta, što jasno pokazuje da su predvidljiva, stabilna i pravedna pravila ključna za napredak trgovine;

C.budući da je multilateralni trgovinski sustav i dalje vrlo dinamičan i aktivan te da se 72 % svjetske trgovine danas i dalje odvija prema načelu najpovlaštenije nacije; budući da to pokazuje da WTO i dalje pruža ključan okvir predvidljivosti i stabilnosti za globalnu trgovinu te da je zaštita njegovih temeljnih načela i disciplina i dalje jednako važna;

D.budući da su suradnja i djelovanje sa zemljama u razvoju ključni za održavanje multilateralnog poretka utemeljenog na pravilima; budući da bi se takva suradnja trebala temeljiti na uzajamnom poštovanju i istinskoj predanosti poticanju međunarodne suradnje;

E.budući da se globalno trgovinsko okruženje tijekom posljednjih 30 godina promijenilo, među ostalim zbog gospodarskog napretka ključnih zemalja skupine G20 i promjenama u odnosu na njihovu relativnu važnost u globalnoj trgovini te rastućeg broja članica WTO-a i njihove raznolikosti; budući da WTO zbog raznolikosti svojih članica i različitih interesa ima poteškoća s prihvaćanjem nove gospodarske i trgovinske stvarnosti te stoga ne uspijeva ostvariti ambiciozan program; budući da je globalni trgovinski sustav pod velikim pritiskom zbog sve većeg protekcionizma trgovinskih politika SAD-a, ali i zbog netržišnih politika i praksi Kine, što dovodi do prekomjernog kapaciteta i narušavanja tržišta u sustavu;

F.budući da je WTO jedinstvena multilateralna organizacija u smislu da svaka članica sudjeluje pod jednakim uvjetima, da stvara i uređuje obvezujuća trgovinska pravila među svojim članicama te da se temelji na pravno obvezujućem sustavu rješavanja sporova; budući da je multilateralni trgovinski sustav koji dobro funkcionira i temelji se na pravilima ključan za očuvanje konkurentnosti europskog gospodarstva, jačanje otpornosti lanca opskrbe i podupiranje strateške otpornosti EU-a općenito;

G.budući da postojeća pravila WTO-a o subvencijama nisu prilagođena promjenjivim okolnostima u globalnoj trgovini; budući da zastarjela pravila nisu mogla ograničiti državne intervencije kojima se narušava tržišno natjecanje; budući da su pošteno tržišno natjecanje i ograničavanje prelijevanja učinaka industrijskih politika ključni preduvjeti za postizanje ciljeva industrijalizacije zemalja u razvoju;

H.budući da WTO treba prilagoditi tim novim okolnostima i modernizirati kako bi bio spreman za 21. stoljeće i kako bi se odgovorilo na nove izazove povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom;

I.budući da je izvješće UN-a o trgovini i razvoju za 2025. Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju , „Indirect taxation of e-commerce and digital trade – Implications for developing countries” (Neizravno oporezivanje e-trgovine i digitalne trgovine – posljedice za zemlje u razvoju), 2025.pokazalo da bi, suprotno argumentima protivnika moratorija na e-trgovinu, prihodi od digitalnog oporezivanja bili ograničeni te bi mogli ugroziti konkurentnost i trgovinu;

J.budući da je Sporazum WTO-a o subvencijama za ribarstvo, koji je dogovoren na 12. ministarskoj konferenciji, a stupio je na snagu u rujnu 2025., prvi multilateralni trgovinski sporazum u čijem je središtu ekološka održivost i kojim se uspostavlja obvezujući skup globalnih pravila za pomoć u ograničavanju štetnih subvencija koje vlade dodjeljuju sektoru ribarstva, a koje se procjenjuju na 22 milijarde USD godišnje, kako je propisano u okviru cilja održivog razvoja 14.6.;

K.budući da je sigurnost opskrbe hranom i dalje ozbiljan problem jer je broj ljudi u kriznoj situaciji ili u težim fazama akutne nesigurnosti opskrbe hranom porastao s 193 milijuna u 2021. na 258 milijuna u 2022.; budući da se u Sporazumu WTO-a iz Urugvaja o poljoprivredi izričito priznaje važnost razmatranja sigurnosti opskrbe hranom u pregovorima koji su u tijeku; budući da se trgovinom može povećati dostupnost hrane u regijama u kojima je ona ograničena i da se može doprinijeti poboljšanju ekonomskog pristupa hrani stvaranjem prilika za zapošljavanje i povećanjem prihoda;

L.budući da je 11. prosinca 2019. Žalbeno tijelo WTO-a prestalo s radom, što je dovelo do prekida funkcionalnog, neovisnog i nepristranog žalbenog procesa u rješavanju sporova; budući da rasprava pod vodstvom posrednika o reformi rješavanja sporova od 13. ministarske konferencije još nije dovela do zadovoljavajućeg ishoda;

M.budući da Europski parlament, zajedno s Međuparlamentarnom unijom, već više od 20 godina ima ključnu ulogu u uspostavi parlamentarne dimenzije WTO-a putem Parlamentarne konferencije o WTO-u;

N.budući da su tijekom javnog foruma WTO-a održanog 17. i 18. rujna 2025. organizatori aktivno poticali pojačani i strukturirani angažman privatnog sektora, prepoznajući njegovu ključnu ulogu u podržavanju otvorenog, predvidljivog i uključivog multilateralnog trgovinskog sustava;

O.budući da će se 14. ministarska konferencija WTO-a održati u Yaoundéu (Kamerun) od 26. do 29. ožujka 2026.;

1.ponovno ističe svoju potpunu predanost trajnoj vrijednosti multilateralizma i ističe da je ključno da modernizirani multilateralni sustav upravlja trgovinom; traži donošenje trgovinskog programa koji bi se temeljio na otvorenoj i pravednoj trgovini utemeljenoj na pravilima u korist svih, čime bi se doprinijelo održivom gospodarskom razvoju, jačajući mir i sigurnost; naglašava da bi WTO trebao promicati ostvarenje socijalnih i okolišnih prava, među ostalim ciljeva održivog razvoja, te osigurati da se multilateralno dogovorena i usklađena pravila primjenjuju na sve;

2.potiče sve članice WTO-a da se obvežu na uspjeh 14. ministarske konferencije s obzirom na egzistencijalnu prijetnju s kojom se suočava multilateralni trgovinski sustav; smatra da bi 14. ministarska konferencija trebala biti polazna točka za unapređenje i modernizaciju WTO-a kako bi se osiguralo da može imati ulogu u rješavanju izazova 21. stoljeća; poziva WTO da umjesto postojećeg dvogodišnjeg ciklusa prijeđe na sazivanje godišnjih ministarskih konferencija kako bi se ojačalo političko usmjeravanje, odgovornost i sposobnost WTO-a da pravodobno odgovori na globalne trgovinske izazove;

Modernizacija WTO-a

3.poziva članice WTO-a da donesu sveobuhvatan paket kojim se preispituju funkcije WTO-a u pogledu praćenja, pregovaranja, rasprave i rješavanja sporova; u potpunosti podržava proces modernizacije WTO-a pod vodstvom posrednika i njegov program za 14. ministarsku konferenciju o sveobuhvatnoj modernizaciji te se slaže s trima područjima koje je predložio posrednik, a to su upravljanje, pravednost (ravnopravni uvjeti i uravnotežena trgovina) i „problemi našeg doba”; traži da se tijekom 14. ministarske konferencije odobri jasan plan reforme kako bi se osiguralo da se modernizacija može dogovoriti na 15. ministarskoj konferenciji;

4.naglašava da je predvidljivost i dalje temelj multilateralnog trgovinskog sustava i da temeljna pravila WTO-a, među ostalim o određivanju carinske vrijednosti, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, tehničkim preprekama trgovini, olakšavanju trgovine i intelektualnom vlasništvu, i dalje pružaju ključnu pravnu sigurnost vladama i poduzećima diljem svijeta;

5.smatra da je praksa izjednačavanja konsenzusa s jednoglasnim odlučivanjem 166 članica WTO-a dovela do zastoja; ustraje u tome da WTO treba učiti od drugih međunarodnih organizacija i uvesti različite pristupe u postupak donošenja odluka te voditi konstruktivan razgovor o praksi postizanja konsenzusa i razlikovati je od jednoglasnosti; naglašava da bi WTO trebao razmotriti mogućnosti za učinkovitije i fleksibilnije donošenje odluka, među ostalim provedbu koncepta „odgovornog konsenzusa”, pri čemu bi se članice poticalo da se koriste pravom veta samo kada je to potrebno i da pruže jasno obrazloženje, čime bi se potaknula odgovornost i konstruktivno sudjelovanje; nadalje naglašava da bi WTO također trebao razmotriti osnivanje upravljačkog ili izvršnog tijela s posebnom ulogom u utvrđivanju programa ili nadzornim funkcijama, slično kao izvršni odbori Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke;

6.potiče napredak u pregovorima o multilateralnim sporazumima i naglašava da treba stvoriti jednostavniji način za integraciju plurilateralnih sporazuma u multilateralnu strukturu kako bi se osigurao napredak u područjima koja nisu dovoljno razvijena u svim članicama; ističe da bi otvorene plurilateralne inicijative trebale omogućiti svim voljnim članicama da nastave s djelovanjem; stoga ponovno poziva sve članice WTO-a da razmisle o tome kako razviti novi sustav prema kojem jedna članica ili skupina članica koje nisu članice WTO-a ne može blokirati pojačanu suradnju u plurilateralnoj incijativi, posebno kada se temelji na načelu najpovlaštenije nacije te se stoga njezine prednosti odnose na članstvo u cjelini, te da na temelju toga uspostave jasan mehanizam kojim bi se omogućilo da se sporazumi koji proizlaze iz tog sustava integriraju u strukturu WTO-a;

7.žali zbog povećanja protekcionističkih trgovinskih politika diljem svijeta i odluke SAD-a da uvede dodatne carine na uvoz od trgovinskih partnera, uključujući EU, čime se bez ikakvog opravdanja odustaje od načela najpovlaštenije nacije; poziva Sjedinjene Američke Države da konstruktivno surađuju s članicama WTO-a na jačanju, a ne potkopavanju multilateralnog trgovinskog sustava, čime će pokazati globalno vodstvo, te da ostvare konkretne rezultate na 14. ministarskoj konferenciji; pozdravlja činjenicu da su Sjedinjene Američke Države imenovale veleposlanika pri WTO-u;

8.ponovno potvrđuje da je načelo najpovlaštenije nacije temelj multilateralnog trgovinskog sustava; ističe njegovu središnju ulogu u osiguravanju nediskriminacije, predvidljivosti i pravednosti u međunarodnoj trgovini; naglašava da bi se modernizacija WTO-a trebala provesti promjenom sustava, a ne njegovim nepoštovanjem;

9.prepoznaje ambicije Indije da riješi dugogodišnje pitanje držanja javnih robnih zaliha radi sigurnosti opskrbe hranom, ali žali zbog nedostatka usklađenosti Indije sa stajalištima EU-a o moratoriju na e-trgovinu, pregovora o subvencijama za ribarstvo i općeg napretka u plurilateralnim pregovorima; poziva Indiju da drugim članicama WTO-a omogući napredak u svim tim pitanjima; nadalje žali zbog činjenice da se Indija usprotivila proširenju mandata WTO-a na nova pitanja koja su povezana s klimom, radom i rodnom ravnopravnošću; poziva Komisiju da se tim pitanjima pozabavi i u nedavno sklopljenom trgovinskom sporazumu između EU-a i Indije;

10.prima na znanje odluku Kine da se u budućim sporazumima WTO-a odrekne povlastica posebnog i diferenciranog postupanja WTO-a, kao što su to već učinile druge velike članice u razvoju; poziva Kinu da osigura da se ta obveza retroaktivno odražava i u provedbi postojećih sporazuma WTO-a;

11.podsjeća da raširena upotreba poduzeća u državnom vlasništvu, netransparentnih subvencija i industrijskih politika pod vodstvom države u Kini i dalje dovodi do znatnih prekomjernih kapaciteta i poremećaja u globalnoj trgovini; žali zbog toga što se Kina koristi trgovinom i ovisnostima kao oružjem te zbog njezina sustava kontrole izvoza za koji ne postoji opravdanje za dvojnu namjenu; poziva Kinu da svoje obveze u okviru WTO-a uskladi sa svojom gospodarskom važnošću i da radi na izjednačavanju uvjeta i rješavanju tih pitanja te da pomaže u modernizaciji WTO-a;

12.ističe da partneri sličnih stavova koji su predani poštovanju i jačanju multilateralnog trgovinskog poretka utemeljenog na pravilima, u čijem je središtu WTO, moraju još tješnje surađivati; u tom zahtjevnom kontekstu ustraje u tome da EU mora nastaviti djelovati kao pouzdan partner i podržavati trgovinu utemeljenu na pravilima;

13.poziva članice WTO-a da ponovno uspostave potpuno funkcionalan, neovisan, obvezujući i dvorazinski sustav rješavanja sporova kao neizostavno načelo predvidivosti, osiguravajući da se pravila provode zakonom, a ne jednostranim djelovanjem, bez obzira na gospodarsku veličinu ili moć članica;

14.podržava činjenicu da se 58 članica WTO-a (koje čine gotovo 60 % svjetske trgovine) pridružilo Višestranom privremenom mehanizmu za arbitražu u slučaju žalbi (MPIA) kao privremenoj mjeri dok se ponovno ne pokrene potpuno funkcionalan sustav WTO-a za rješavanje sporova; poziva ostale članice da se pridruže MPIA-u kako bi pokazale svoju predanost pravednom i funkcionalnom sustavu rješavanja sporova; naglašava da je Višestrani privremeni sporazum o arbitraži u žalbenom postupku privremeno i dobrovoljno rješenje i da ne smije postati trajna zamjena za multilateralni žalbeni mehanizam primjenjiv na sve članice WTO-a;

Jednaki uvjeti

15.ustraje u tome da je pravednost temelj trajnog i vjerodostojnog sustava; napominje da su postojeće državne intervencije, uključujući velike industrijske subvencije i netržišne prakse, kojima se narušava tržišno natjecanje, a koje su dovele do napetosti među članicama i do skupih utrka za subvencijama, pokazale da postojeća pravila o subvencijama nisu prilagođena promjenjivim okolnostima u globalnoj trgovini; ustraje u tome da se reforma pravila WTO-a o industrijskim subvencijama i državnim intervencijama mora temeljiti na tri komplementarna stupa: pojačani zahtjevi u pogledu transparentnosti i obavješćivanja, ojačana i pojašnjena pravila te učinkovitiji pravni lijekovi za rješavanje problema negativnih prelijevanja i viška kapaciteta; traži da te teme budu u središtu modernizacije WTO-a, ravnopravno s drugim pitanjima u vezi s modernizacijom; podržava postupak neformalnih rasprava kao sredstvo za poboljšanje zajedničkog razumijevanja među članicama WTO-a i stvaranje uvjeta za uspostavu pravila;

16.naglašava da pravila WTO-a i buduća pravila moraju biti usklađena s ciljevima Pariškog sporazuma i drugih relevantnih multilateralnih sporazuma u području okoliša te podupirati prijelaz na klimatski neutralna gospodarstva, kao i učinkovito rješavati negativne učinke prelijevanja kao što su višak kapaciteta i lanci opskrbe s visokim emisijama ugljika, izbjegavajući pritom neopravdana trgovinska ograničenja;

Razvojna dimenzija

17.pozdravlja stupanje na snagu prvog Sporazuma o subvencijama za ribarstvo u rujnu 2025.; naglašava da je brzo postizanje dogovora o pravilima o subvencijama za ribarstvo kojima se doprinosi prekomjernom kapacitetu i prelovu, koje čine više od polovine svih subvencija za ribarstvo, također od ključne važnosti kako bi se izbjeglo iscrpljivanje morskih bioloških resursa i omogućilo njihovo održivo upravljanje, uz poštovanje potrebe za posebnim i različitim postupanjem u skladu s ciljem održivog razvoja 14.6.;

18.naglašava da je potrebno ojačati i uzeti u obzir razvojnu dimenziju WTO-a, među ostalim u okviru postupka modernizacije WTO-a, prepoznajući raznolikost gospodarskih situacija zemalja u razvoju i izbjegavajući univerzalnu primjenu posebnog i diferenciranog postupanja te uvođenjem detaljnijih odredbi o posebnom i različitom postupanju koje se više temelje na dokazima i potrebama, podložno redovitom preispitivanju i uključujući jasne mehanizme stupnjevanja, koje bi bile prilagođenije potrebama zemalja u razvoju, uključujući najmanje razvijene zemlje; nadalje ističe da samoodređenje članica u pogledu njihova razvojnog statusa ne može ostati jedini kriterij za posebno i različito postupanje te traži objektivne, transparentne i redovito revidirane kriterije, uz istodobno osiguravanje odgovarajuće fleksibilnosti za najsiromašnije i najranjivije zemlje;

19.podržava zaključenje pregovora o Sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj kako bi se stvorilo pravednije, transparentnije, učinkovitije i predvidljivije okruženje za olakšavanje prekograničnih ulaganja i sudjelovanje zemalja u razvoju u globalnim tokovima ulaganja; pozdravlja potporu 128 članica (od 166), uključujući 91 gospodarstvo u razvoju (od kojih su 27 najmanje razvijene zemlje) te apelira na preostale članice da povuku svoje protivljenje i uvrste taj sporazum u Prilog 4. pravilniku WTO-a pod nazivom „Plurilateralni trgovinski sporazumi”;

20.naglašava da je potrebno postići napredak u pregovorima o poljoprivredi kako bi se postigli vjerodostojni ishodi u pitanjima kao što su držanje javnih robnih zaliha u svrhu sigurnosti opskrbe hranom, domaća potpora, pristup tržištu, pamuk, ograničenja izvoza i izvozna konkurencija te jačanje poljoprivrednog sektora kako bi se odgovorilo na suvremene izazove, uključujući životne uvjete u ruralnim područjima i okolišnu održivost; naglašava da rasprave ne bi trebale biti usmjerene samo na smanjenje domaće potpore koja narušava trgovinu, već i na integraciju relevantnih globalnih izazova, među ostalim sigurnost opskrbe hranom i održivost, u rasprave o poljoprivredi;

Digitalna dimenzija

21.poziva članice WTO-a da na 14. ministarskoj konferenciji obnove program rada za elektroničku trgovinu i moratorij na carine na elektroničke prijenose; smatra da je pronalaženje trajnog rješenja za neuvođenje carina na elektroničke prijenose ključno za poduzeća diljem svijeta, među ostalim za ona u zemljama u razvoju;

22.poziva članice WTO-a da prije svega podrže uklapanje Sporazuma o elektroničkoj trgovini u okvir WTO-a; ističe da se sporazumom utvrđuju prva globalna pravila za digitalnu trgovinu, čime se stvara pravedan, predvidiv i transparentan okvir koji pogoduje potrošačima i poduzećima jer olakšava prekogranične transakcije, smanjuje prepreke te promiče inovacije i povjerenje; naglašava da je sporazum osmišljen tako da pogoduje zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama jednako kao i naprednim gospodarstvima; podržava inicijative i programe za izgradnju kapaciteta u okviru sporazuma kojima se podržavaju napori zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja da iskoriste mogućnosti koje nudi digitalna trgovina; ponovno ističe važnost sporazuma u pružanju potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima; podržava napore suorganizatora da postignu brzu provedbu Sporazuma;

23.ističe sve veću važnost sustava umjetne inteligencije u međunarodnoj trgovini; u tom kontekstu poziva na pojačanu međunarodnu suradnju u pogledu propisa i politika u području umjetne inteligencije, uz poštovanje prava članica WTO-a na reguliranje; naglašava da bi WTO trebao smisleno doprinijeti razvoju čvrstog, sigurnog, uključivog i pouzdanog okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom za trgovinu, među ostalim osnivanjem posebne radne skupine WTO-a za umjetnu inteligenciju kako bi se olakšali dijalog, razmjena znanja i suradnja među članicama u pogledu propisa i politika u području umjetne inteligencije;

Sudjelovanje Parlamenta

24.poziva Komisiju i Vijeće da se pobrinu za to da Parlament i dalje bude intenzivno uključen u pripreme za 14. ministarsku konferenciju te da ga tijekom te ministarske konferencije redovito obavještavaju i s njim se savjetuju;

25.poziva članice WTO-a da zajamče demokratski legitimitet i transparentnost jačanjem parlamentarne dimenzije WTO-a i Parlamentarne konferencije o WTO-u; pohvaljuje važan rad zajedničke parlamentarne konferencije Europskog parlamenta i Međuparlamentarne unije o WTO-u; naglašava da je potrebno osigurati bolji pristup svim trgovinskim pregovorima za parlamentarce i njihovo sudjelovanje u oblikovanju i provedbi odluka WTO-a; potiče čelnike da podrže novi narativ o trgovini prema kojem se trgovina smatra pokretačem, a ne preprekom postizanju održivosti, sigurnosti i uključivosti;

26.poziva članice WTO-a da poboljšaju rasprave sa svim dionicima, među ostalim sa civilnim društvom, poduzećima i sindikatima, te da pojačaju suradnju s drugim međunarodnim organizacijama kao što su Međunarodna trgovinska komora, Međunarodna organizacija rada i sustav UN-a u širem smislu; očekuje od čelnika da na svim razinama više komuniciraju o prednostima trgovine utemeljene na pravilima;

° °

27.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnoj direktorici WTO-a te glavnom tajniku Međuparlamentarne unije.